Sistematika gljiva

etiri filogenetska razreda:

Myxomycetes sluznjae

Phycomycetes algaice

Ascomycetes mjeinarke

Basidiomycetes stapare

Fungi imperfecti nesavrene gljive

Razred Basidiomycetes Ascomycetes

Red Boletales Agaricales

Porodica Boletaceae Agaricaceae

Rod Boletus Agaricus

Boletus Agaricus
Vrsta edulis campestris
 Vrlo slone biaima
Iz nespolnih spora izdvajaju koje se gibaju
pomou dvaju bieva
Nakon bieva nastaju miksoamebe koje se
spajaju u amebozigotu
Spajanjem veeg broja amebozigota nastaje
plazmodij
Plazmodij nema staninih membrana
Plazmodij ivi saprofitski ili obuhvaa
bakterije, trulo lie ili micelij drugih gljiva
Predstvanik Fuligo septica uta sluznjaa
 Razvijen micelij bez poprenih membrana s
mnogobrojnim staninim jezgrama
ive kao saprofiti ili paraziti
Uzonici mnogih bolesti kao npr.
peronospora vinove loze
Prema B. Hennigu postoji vie od tisuu vrsta
gljiva algaica
 Jako razvijen micelij sa septiranim hifama ije
su membrane hitinske grae
Spore (ascospore) se stvaraju u mjeini
(ascus)
U spomenutim mjeinama uz redukcijsku
diobu nastaje konstantan broj (najee
osam) haploidnih spora koje su poredane u
jednom nizu
Dozrijevanjem spora mjeinica puca i prolaz
sporama je otvoren
 Askomiceti se ramnoavaju spolno i nespolno
Pri spolnom razmnaanju enski spolni organ
(askogon) spaja se s mukim spolnim
organom (anteridij) putem trihogina i nastaje
oplodnja dalji razvoj gljivae
Saccharomyces kvaeve gljivice
Penicillium, Aspergillus zelene plijesni
Claviceps purpurea otrovna raena glavica
Najcjenjeniji rodovi gljiva: Tuber, Morchella
Prema Henningu 15 20 tisua vrsta gljiva
 Gljive najvieg razvojnog stupnja
Tvore stapke (bazidije) koje na vrcima nose
po 4 haploidne spore (bazidiospore)
Bazidije mogu biti jednostanine
(Holobasidiomycetidae) ili viestanine
bazidije (Phragmobasidiomycetidae)
Razmnoavaju se spolno i nespolno
Splno iz haploidnih spora najprije prokliju 2
tipa primarnog micelija, koji se meusobno
spajaju u tzv. sekundarni micelij iz kojeg se
razviju plodna tijela
Plodna tijela raz oblika stuak i klobuk
 Rod: Hygrophorus

Nikad nemaju vjeni

Uglavnom su sve vrste jestive nema smrtno otrovnih

Spore su im bezbojne

Uglavnom rastu ispod borova i smreka

Osnova struka ukasta

Listii se sputaju niz struak

 Klobuk udubljen,
valovitih rubova

Listii srednje gusti,

bijeli, sivi i tamno sivi

Spore eliptine

Stanite: bukva, kesten

i jela najei simbionti
na silikatnim tlima

Jestiva jedna od
najboljih
 Klobuk rairen sa
irokim ispupenjem

Listii razmaknuti,
debeli i sputaju se niz
struak

Stanite: raste u jesen

u listopadnim umama,
osobito voli bukove
ume
Jestiva, dobre kakvoe
 Bijel kao snijeg,
ulegnut, rub je
podvinut i tanak
Listii rijetki, iroki,
mekani, dugo se
sputaju niz struak
Struak je tvrd, valjkast
i pun
Spore bezbojne,
otrusina bijele boje
Stanite: raste u jesen
u vapnenastom tlu
uglavnom ispod hrasta
Jestiva
 Klobuk ulegnut i
otvoren, mrljave boje
sivkastocrven
Listii bijeli, debeli i
prirasli
Struak svijetlij od
klobuka pomalo mrljav
Meso bijelo na
presjeku polagano
crveni
Stanite: ljeti i u jesen
u listopadnim umama,
osobito hrast i bukva
Jestiva, moe se
konzervirati ali nije za
suenje
 Klobuk polukuglasto
konveksan, starenjem
se iri, ruiasto crven
Listii se sputaju niz
struak, svijetliji od
klobuka
Stanite: raste krajem
ljeta i u jesen u
planinskim predjelima
ispod borova

Jestiva
 Klobuk elastian,
otvoren i ulegnut s
ispupenjem
Listii rijetki, prirasli na
struak i silazei
Struak cilindrian,
vlaknast, pun, mazav
Stanite: raste skupno
u kasnu jesen u
borovoj umi
Upotrebljivost: jestiva,
vrhunske kakvoe
 Klobuk rairen, gladak,
siv na sredini tamniji

Listii rijetki, debeli,

rijetko ravasti,
sputaju se niz struak

Struak valjkast, pun,

vrst, bijelkasto sme

Stanire: raste ljeti i u

jesen u crnogorinim
umama (smreka)

Jestiva gljiva
 Klobuk otvoren, lagano
tupo ispupen, uvrnuta
ruba naranasto
ruiast

Listii debeli i prilino

iroki, bijeli, sputaju
se niz struak

Stanite: raste ljeti i

jeseni u listopadnim
umama (bukva)

Upotrebljivost: jestiva
 Klobuk nepravilan,
valovita ruba, bijel ili
ukast
Listii rijetki, prirasli i
lomljivi, sputaju se
niz struak
Struak vitak, svijen i
upalj
Stanite: ljeto i jesen u
listopadnim i
crnogorinim umama
Upotrebljivost: jestiva
 Plodno tijelo lomljivo i mazavo

Boje klobuka jako izraene

Listii zaokrueni u pazucu struka ili se

suptaju niz struak

Uglavnom jestive bez posebne kakvoe

 Klobuk polukuglast,
zvonolik zatim otvoren

Klobuci se cjepaju kod

svih vrsta

Listii su rijetki i ne
sputaju se iz struak

Rastu karajem ljeta i u

jesen skupno na
vlanim livadama i
panjacima
Jestiva
 Klobuk zvonlik,
konveksan i rairen,
purpurno crvene boje

Listii rijetki, trbuasti,

slobodni, crvenkasto
uti

Staniite raste krajem

ljeta i u jesen na
livadama i panjacima

Upotrebljivost: jestiva
 Klobuk polukuglast,
stoast, blago
ispupen, ukaste
boje, gladak
Listii rijetki, iroki,
prirasli za struak,
bijelkasto uti
Struak vrlo nepravilan
i savijen
Stanite: jesen u
listopadnim umama
Jestiva vrsta
 Klobuk gladak, sjajan,
utocrvene boje,
stoast pa rairen,
rascjepljen
Listii rijetki, iroki,
slobodni, ukasto
bijeli
Struak visok,
utonaranast, upalj
Stanite: ljeto i jesen u
skupinama (travnjaci)
Uvjetno jestiva
 Plodno tijelo mesnato, ponekad ilavo.

Sastoji se od klobuka i struka.

Himenij sastavljen od listia, razne nijanse

boja

Smrtno otrovne vrste gljiva

 Klobuk i struak bez tragova ovoja

Listiav himenij

Listii razliiti ovisno o vrsti gljive

Sve vrste rastu na tlu

Neke vrste uzrokuju muskarinski sindrom

trovanja
 Klobuk mesnat,
konveksan, u sredini
ulegnut i pupoljkom
Listii gusti i sputaju
se niz struak
Stanite: kasna jesen u
krugovima po
panjacima
Napomena: nikad
nemaju vjeni, postoje
jako otrovne vrste, jako
ilave gljive.
 Klobuk ima udubljenje
poput lijevka, ukast
ili ukasto sme
Kapljice na klobuku
glavna karakteristika!!!
Listii gusti, dugo se
sputaju niz struak
Stanite: raste ljeti i u
jesen u skupinama u
crnogorinim i
bjelogorinim umama
Upotrebljivost: uvjetno
jestiva
 Klobuk ljevkast i
mesnat, naraste 10-
25cm
Listii vrlo gusti,
sputaju se niz struak
Stanite: raste ljeti i u
jesen u krugovima u
vlanim umama,
umskim istinama ili
panjacima
Upotrebljivost jestva,
odline kvalitete
 Klobuk je u sreditu
ulegnut, a rub je
valovit
Listii gusti, lagano se
sputaju niz struak
Stanite: raste od kraja
ljeta do jeseni u
skupinama u
bjelogorinim umama
Upotrebljivost: jako
otrovna izaziva
Muskarinski sindrom
trovanja
Mogua zamjena sa
Clitopilus prunulus!!!
 Klobuk je blijed, malo
ulegnut uvijena ruba
Listii iroki, rijetki
prirasli na struak
Struak tanak boje
klobuka
Stanite: raste ljeti i u
jesen grupno u
umama, uz putove i
lokve
Jestiva, ali jako ilava -
neprobavljiva
 Klobuk otvoren,
ulegnut, ljubiaste
boje, blijedi
Listii prirasli, rijetki,
debeli, ljubiaste boje
Struak vitak, pun,
ilav, boje klobuka
Stanite:ljeto i jesen na
iglicama crnogorice i
liu bjelogorice
Jestiva
 Klobuk mesnat, poput
meda, ehice, potpuno
otvoren
Listii gusti, bijeli pa
crvenkasti, silaze niz
struak
Struak utosme, na
dnu odebljan, nosi
bijelkast i trajan
vjeni
Stanite: jesen,
hrastova i grabova
uma, te crnogorica
Uvjetno jestiva
 Klobuk mesnat i
rairen, smekaste
boje, ehice, lagano
ispuca za vrijeme sue
Listii iroki, rijetki,
blijedocrvenkasti
Struak pun, tanak,
boje klobuka, prema
dnu crn
Stanite: ljeto i jesen,
bjelogorica
Jestiva, izvanredna
okusa
 Klobuk mesnat, u sredini
ispupen, gladak
Posjeduju vodenasti
prsten na klobuku
Listii gusti ukasto-
roze boje
Posjeduju vjeni
Stanite: raste od svibnja
do zime busenasto na
starim panjevima bukve i
vrbe
Izvanredno ukusna gljiva
Mogua zamjena sa
Galerina marginata
otrovna gljiva!!!
 Klobuk mesnat,
zvonolik, uvrnuta ruba,
koica se lako guli
Listii vrlo gusti i
sputaju se niz struak
Stanite: raste u kasnu
jesen u umama
crnogorice i bjelogorice
u skupinama
Jestiva, ali zbog jakog
mirisa i okusa dvojbena
Sadri termolabilne
toksine
 Klobuk konveksan sa
uvijenim rubom
Listii vrlo gusti,
modroljubiasti
Stanite: raste u jesen
na terenima bogatim
humusom u svim
umama uz same
rubove
Jestiva, vrlo dobra
Posjeduje ljekovita
svojstva
 Klobuk mesnat i
otvoren, uvinuta ruba,
starenjem postaje
valovit, oker boje
Listii gusti, prljavo
bijeli, zaokrueni do
struka
Struak debeo, pun,
prema dnu zadebljan,
lomljiv
Stanite: jesen u
krugovima
Jestiva, izvrsna
 Klobuk irok,
konveksan, pod starost
na tjemenu ulegnut
Listii bijeli, tanki i vrlo
gusti
Stanite: raste u
skupinama uz rubove
uma u rano proljee ili
kasnu jesen
Jestiva, odline
kvalitete i sniava
eer u krvi
 Klobuk polukuglast,
masivan, mesnat,
bijelkasto-okerast
Listii gusti, bijelkasti,
na pritisak postanu
smei, prirasli i malo s
sputaju niz struak
Stanite: raste ljeti i u
jesen u listopadnim
umama (osobito
hrast)
Nije jestiva, zatiena
vrsta
 Mesnata plodan tijela

Listii izrezani i zaokrueni u pazucu

Uglavnom nemaju vjeni

Razliite boje i oblici

Jestive i otrovne vrste

 Klobuk polukruan i
zvonolik, malo
ispupen
Listii srednje gusti,
odmaknuti od struka,
ukasti
Struak cilindrian i
zadebljan na dnu
Raste u jesen po
crnogorinim i
mjeanim umama
Upotrebljivost izvrsne
kakvoe
 Klobuk olukuglast i
konveksan, jako
ispucan
Listii bjelkasto-
ukasti, nisu gusti
Struak robustan, pun i
tvrd
Raste krajem jeta i
jesen u bukovim i
smrekovim umama
Upotrebljivost jako
otrovna vrsta, ponekad
smrtonosna
 Klobuk konveksan,
rairen i tupo
ispupen, jako
nepravilan
Listii rijetki, prirasli na
struak i debeli
Struak promjenjlivog
oblika, esto
ekscentrino postavljen
Raste u jesne u
listopadnim i
crnogorinim umama
Uvjetno jestiva loe
kvalitete zbog mirisa i
okusa
 Klobuk salabo mesnat
konveksan pa otvoren
Listii nazubljeni,
rijetki, iroki i prilino
lomljivi, prirasli uz
strak
Struak mekan,
ponekad lagano ehast
Raste u kasnu jesen u
crnogorinim umama,
osobito u borovoj
Jestiva, vrlo dobre
kakvoe
 Klobuk: najprije
zvonolik konvekasan,
zatim rairen i tupo
ispupen
Listii nisu gusti,
razliite duine
Raste ljeti i u jesen u
skupinama na
vapnenastom tlu
crnogorinih uma
Jestiva, srednje
kakvoe
 Klobuk rairen i tupo
ispupen, tamno siv,
ponekad radijalno
ispucan
Listii gusti, nejednaki,
u pazucu, sivkastocrne
boje
Struak valjkast, na
osnovi zadebljan,
bjelkastosiv
Stanite: ljeto i jesen
(bukva i grab)
Nije jestiva
 Klobuk otvoren,
mesnat, mazav,
maslinastosme, u
sredini tamniji
Listii iroki i rijetki,
nejednako dugi,
bjelkasti
Struak vrst,
zakrivljen, bijele boje
Stanite: crnoorica i
bjelogorica
Nije jestiva, uzrokuje
povraanje
 Klobuk rairen,
vodenast, mesnat,
gladak, bijele boje.
Listii gusti, bijeli,
taniki.
Struak valjkast, pun,
vaknast, zakrivljen.
Stanite: bjelogorica,
rjee u crnogorici.
Jestva, dobre kvalitete.
 Klobuk mesnat,
otvoren, crvenkast
Listii vrlo gusti, uti i
izrezani
Struak cilindrian,
upalj, vlaknast,
prekriven ljuskicama
crvenkaste boje
Stanite: raste na
trulim panjevima
crnogorice
Jestiva, bez vrijednosti