3.

FAKTORI USPJENOSTI MEULJUDSKOG ODNOSA

-Meuljudski odnos ovisi o vie faktora.

-Izdvajaju se tri:
1. SOCIJALNA PEDAGOGIJA
2. EMOCIONALNI STAVOVI
3. EMPATIJA

1. SOCIJALNA PEDAGOGIJA
- rezultati dvaju istraivanja pokazuju njezinu ulogu u meuljudskom
odnosu
- ta istraivanja govore o miljenjima nastavnika i uenika o uzrocima njihova
meusobnog nerazumijevanja
- moemo vidjeti u emu se slau u pogledu uzroka njihova nerazumijevanja,
a u emu se ne slau

- Razumijevanje je vaan proces o kojemu ovisi uspjenost meuljudskog

odnosa, pa tako i odnosa nastavnika i uenika.
Slau se: >U pogledu sposobnosti nastavnika da razumije uenika
Ne slau se: >Jedan dio nastavnika istie da do nerazumijevanja izmeu njih i
uenika dolazi zbog prkosnog stava uenika prema nastavniku.
>Uenici sa svoje strane istiu da je znaajan uzrok nerazumijevanja stav
nastavnika po kojemu on mora biti uvijek u pravu.

- Do tako oprenog miljenja meu njima dolo je zbog neadekvatnog

procjenjivanja ponaanja drugog.
- naglaeni superioran poloaj nastavnika dakako moe izazvati prkos
uenika, koji nastavnik shvaa kao ponaanje upueno protiv njega

--Takva neadekvatna procjena naruava atmosferu i onemoguava

uspostavljanje humanog meuljudskog odnosa
--Zato se smatra da je meusobno percipiranje i na osnovi toga procjenjivanje
linosti i ponaanja drugog prva vana stepenica u stvaranju meuljudskog
odnosa.

*Pojam socijalne percepcije*

Socijalna percepcija-percepcija u kontekstu meuljudskog odnosa ili

meusobno percipiranje u socijalnoj situaciji.

Cjelovit je i jedinstven doivljaj, te aktivan psihiki proces.

Kada nesto percipiramo, to ne ovisi samo o fiziolokim procesima, nego i o

prethodnom iskustvu, o naim stavovima, o trenutanom raspoloenju i
naem stavu pri promatranju.

Mozemo razlikovati: percipiranje predmeta i percipiranje osoba.

Nije svejedno percipiramo li predmet ili osobu, jer predmet je statian i nema
povratno djelovanje na nae ponaanje, a osoba reagira i uzvratno djeluje na
nas.

Termin socijalna pedagogija upravo nam ukazuje na meusobno percipiranje

osoba u socijalnoj situaciji.

U percipiranju druge osobe moe se poi s 2 gledita:

1.> Drugi promatraju i doivljavaju svijet kao ja

( dosta egoistino stajalite, javlja se u razvoju ovjeka u najranijim danima

njegova ivota)
Proces socijalizacije ima zadau da dovede zrelu osobu do toga da promatra
svijet i ljude, ne samo sa svoje toke gledita nego da nastoji sagledati i
gledita drugih.

2.> Drugi su slini meni

(blae gledite, meutim iskljuuje razliitost, slinost gledita dovodi do

razumijevanja)

I jedno i drugo gledite temelji se na racionalnom pristupu.

U stvarnoj ivotnoj situaciji djeluju i *nesvjesni procesi*, koji su ponekad

konica uspostavljanju humanih i adekvatnih meuljudskih odnosa.

Oni su takoer jedan od gledita u socijalnoj pedagogiji, znai:

3.> Nesvjesna funkcija psihe

(nismo u mogunosti njima upravljati, one upravljaju nama)

-Za nastavnika je znaajno da spozna nesvjesne mehanizme u sebi kako

bi onemoguio njihovo djelovanje u svom ponaanju prema uenicima.

- Zbog svih ovih razloga je vano upoznati zakonitosti socijalne

pedagogije.

*Zakonitosti socijalne pedagogije*

Osnovnu zakonitost socijalne percepcije formulirao je F.Heider:

Osoba A percipira psihike procese osobe B kroz psihike procese u samom
sebi.

-Na osnovu poznavanja samog sebe prosuujemo druge.

-to smo objektivniji prema sebi, to smo vie razrjeili unutranje konflikte i
osvijestili nesvjesno u nama, bit emo sposobniji objektivno prosuivati
druge.

-Ako nastavnik nije objektivan prema sebi, nee biti u mogunosti biti
objektivan ni prema ueniku.

-Nesvjesni procesi i mehanizmi koji se javljaju na intrapersonalnoj i

interpersonalnoj razini mogu biti znatna konica uspjenim meuljudskim
odnosima.

Jedna od nesvjesnih funkcija psihe je projekcijska introspekcija koju je tako

nazvao P.Diel (Dil).

-On je rekao: Meuljudski i drutveni odnosi temelje se na objanjenju tuih

reakcija pomou motivacije u samom sebi koja skoro uvijek ostaje nesvjesna.

Projekcijska introspekcija- nesvjesna funkcija psihe; projekcija (obrambeni

mehanizam), introspekcija (samopromatranje)

-Svoje osobine, stavove, motive ponaanja kojih nismo svjesni i koje ne elimo
priznati, pripisujemo drugima.

-Prema Dielu meuljudski se i drutveni odnosi temelje na objanjenju tuih

reakcija pomou motivacije u samom sebi, koja skoro uvijek ostaje nesvjesna.
-Kada se radi o pozitivnoj motivaciji, nee biti problema, no kad se nekoj
linosti pripisuje negativan motiv nastaje problem.

Nastavnik mora biti upoznat s projekcijskom introspekcijom, te osposobljen

da prepoznaje taj mehanizam u sebi samom, ali i u svakom ueniku.

Osjetljivo pitanje meuljudskog odnosa, kod kojeg naroito dolazi do izraaja

mehanizam projekcijske introspekcije, jest pitanje povjerenja.

Povjerenje- kamen temeljac svakog istinskog, pravog, humanog

meuljudskog odnosa.

-Ako nastavnik nema povjerenje u sebe, ne moe ga imati ni u uenika, a ako

on nema povjerenja u uenika, onda ne moe prihvatiti ni da uenik ima
povjerenja u njega.

Humani odnosi u nastavnikom kolektivu i odnosi nastavnik-nastavnik i

nastavnik-uenik su nuan uvjet uspjene odgojne klime.

Opa klima stvara se na osnovu pojedinanih odnosa.

Mi esto, ne elei da se razoaramo zauzimamo stav nepovjerenja prema

drugima.

Pitanje povjerenja u odnosu nastavnik-uenik ima dalekosene posljedice.

Radi se i o tome da taj odnos ueniku slui takoer za njegove budue odnose
u drutvu.

Postoji nekoliko pristupa prema povjerenju:

Optimistian- oituje se u povjerenju prema svakom

Pesimistian- oituje se u neimanju povjerenja ni u koga

Realan- imam povjerenja u svakog tko to zasluzuje

Optimistian pristup se ini nerealan, meutim se mora naglasiti da se ne

moe zamisliti nastavnik koji nema povjerenja u svog uenika, u onoga koga
odgaja. U ovom sluaju optimistian stav ne znai nerealistian stav.

Sigurno je da bez povjerenja nema uspjenog odgojnog djelovanja.

*Prvi dojam*

-Prvi kontakt na kojem se gradi prvi dojam, vaan je za uspostavljanje

ljudskog odnosa. Prvi dojam o nekoj osobi utjee na stvaranje naeg stava
prema njoj i boji nae ponaanje prema njoj.

-O prvom dojmu ovisi stav koji utjee na interakciju i komunikaciju.

Ako je dolo do meusobne adekvatne procjene, uspostavit e se prirodna i

spontana interakcija i komunikacija, no ako doe do neadekvatne procjene,
svaka daljnja interakcija biti e oteana, pa i nemogua.

U prvom dojmu, poznat je i tzv. Halo efekt koji moe djelovati na nesvjesnoj
razini. Na osnovu jedne osobine procjenjujemo cjelokupnu linost.

Npr. kada nam neka osoba takoer lii na nekog tko nam je simpatian i ona
e nam biti simpatina, a u suprotnom isto tako emo imati antipatiju prema
toj osobi.

Uenici su osjetljivi na halo-efekt kod nastavnika koji prema njemu stvaraju

svoje uenike-ljubimce.

Halo-efekt je spontani mehanizam i prirodni mehanizam pa kao takvog ga ne

moemo prevladati, nebi bilo ljudski.
Potrebno je osvijestiti ovaj nesvjesni mehanizam kako bi uklonili njegove
negativne posljedice.

Halo-efekt- transfer pojedine osobine i transfer cjelovitog dojma.

On djeluje i u prvom kontaktu nastavnika s uenicima tj. razredom i obratno.

*Prosuivanje i procjenjivanje percipiranog*

O emu ovisi? > sposobnost ljudi, kvaliteta osobine, slinosti osoba

-Svi ljudi nisu podjednako sposobni da na osnovi percipiranja drugog to

objektivnije prosuuju njegovu linost.

-to je osoba objektivnija prema sebi to su joj anse da bude objektivna

prema drugima vee.

-Sposobnost prosuivanja na osnovu percipiranog ovisi i o kvalitetu osobine

koja se procjenjuje.

-to su osobe slinije time e se lake meusobno procjenjivati, polazei od

zakonitosti da drugog procjenjujemo prema sebi.

Sposobnost percipiranja, prosuivanja i procjenjivanja splet je mentalnih

sposobnosti od kojih inteligencija ima znaajnu ulogu.

Inteligentniji ljudi biti e sposobniji u ocjenjivanju linosti drugog.

Kao znaajan uvjet prosuivanja javlja se i autoritativnost.

Ona je izraena u tenji za dominacijom nad drugima.

-Osoba koja tei moi (prema K.Horney) i koja je eli nametnuti drugima,
posjeduje u sebi unutarnji konflikt koji joj naprosto onemoguava da se
drugoj osobi priblii na prirodan i spontan nain. Tako u sluaju da se radi o
osobi koja posjeduje inteligenciju i stupanj objektivnosti, ali je u svom odnosu
autoritativna, ta osoba nee biti u mogunosti objektivnije prosuditi drugu
linost i zauzeti adekvatan stav prema njoj.

esto se javlja u odnosu nastavnik-uenik, ali pitanje hoe li je uenici

prihvatiti.

*Tonost socijalne percepcije*

Koliko tonost socijalne percepcije utjee na uspjenost meuljudskog

odnosa?

N.L.Gage proveo je 1952. istraivanje koje je pokazalo da postoje dvije

tonosti u odnosu na socijalnu percepciju.

1.> odnosi se na ono to nama znai ono to percipiramo

Npr. kad nekom vidimo suze u oima, zakljuujemo da je alostan i tuan,

meutim one mogu biti uzrokovane nekim vanjskim podraajem ( mi smo dali
svoju ocjenu situacije bez da smo se uivjeli u ulogu i poloaj osobe)

- s ovom vrstom tonosti uspostavljanje meusobnog odnosa moe, a i ne

mora biti u pozitivnoj korelacji

2.> koliko smo se uivjeli u poloaj drugog

-s ovom drugom vrstom tonosti, uspjenost meuljudskog odnosa je u

pozitivnoj korelaciji

Zato je za nastavnika bitno da se suivi s uenikom i donositi odluke na

osnovu uenikovog, a ne samo vlastitog doivljaja.
Duan je pomoi ueniku da ispravno procjenjuje i percipira kako bi ga na taj
nain osposobio za uspjenije meuljudske odnose i izvan kole u druvu i
kasnije u ivotu.

2. EMOCIONALNI STAVOVI

Zauzimanje meusobnih stavova u odnosu je znaajna odrednica

uspostavljanja interakcije. O zauzimanju stavova u odnosu ovisi i ponaanje
osoba koje su u njemu.

*Pojam i komponente stava*

Stav- veoma sloena psihika pojava, G.Allport je definira kao tendenciju

koja usmjeruje nae ponaanje.

Stav je povezan a spoznajnom (odnose se na znanje o nekome ili neemu),

emocionalnom (odnose se na ono to osjeamo prema nekome ili neemu) i
motivacijskom (povezan s poticajem za ponaanje prema nekome ili neemu)
sferom linosti.

*Polariziranje i graduiranje emocija u stavu*

Emocija se u stavu polarizira na dva osnovna pola: pozitivni i negativni.

Graduiranje emocija ovisit e o tome je li stav prema nekom se pojavio u

ravnopravnom, podreenom ili nadreenom poloaju.

-Ako su osobe u odnosu ravopravne onda e se meu njima javiti pozitivan

emocionalni stav i to e rezultirati dopadanjem, naklonou i simpatijom.
-Ako su osobe u odnosu ravopravne, ali se o radi o negativnom emocionalnom
stavu, tada e s meu njima pojaviti nedopadanje, nenaklonost i antipatija.

-Mapa emocionalnih stavova prema drugim ljudima (Kre i Krafild)-:

Dopadanje/ nedopadanje,, inferiornost/ superiornost,, zloba i zavist/ divljenje

i potovanje,, antipatija/ simpatija,, strahopotovanje/ omalovaavanje/
saaljenje

Simpatijom i antipatijom se grade stavovi prema drugim ljudima, prema

tome to nisu samo trenutani osjeaji.

Stavovi se oituju u odnosu prema drugom, ali njihovi su uzroci u nama

samima.

-Uzorak osnovnih kola u Zagrebu (to nastavnici i uenici osjeaju jedni

prema drugima)

> U najveem postotku uenici izraavaju svoje potovanje prema razredniku,

ali ima i onih uenika kod kojih se poajavljuju i negativni osjaji.

>Razrednici takoer u veini procjenjuju pozitivne osjeaje svojih uenika,

meutim u njihovom graduiranju je zastupljena vie simpatija nego kod
uenika. To se moe objasniti time to uenici doivljavaju svog nastavnika iz
inferiornog poloaja, a simpatija se javlja u ravnopravnom poloaju.

Ravnodunost je zapravo odsutnost svakog osjeaja, pa je to zapravo

negativnije stanje nego ak kad se pojavi negativni osjeaj koji ipak znai
neku zainteresiranost.
Ravnodunost nije adekvatna osnova za meuljudski odnos i ona zapravo
uvjetuje pasivnost i nezainteresiranost to takoer onemoguava interakciju i
komunikaciju.

Naklonost se gradi na pozitivnim stavovima.

Ako nastavnik pokae naklonost prema ueniku i uenik e prema njemu.

Ponaanje osobe za koju osjeamo da nam je naklonjena i prema kojoj

osjeamo naklonost, tumait emo sasvim drugaije nego postupke i
ponaanje osobe prema kojoj osjeamo nenaklonost.

Pohvalu nastavnika, uenik e doivjeti drugaije ako osjea njegovu

naklonost, a ako ne sjea, pohvalu ak moe doivjeti ironino.

>Svaki bi nastavnik trebao u sebi svjesno izgraditi opi stav naklonosti prema
svojim uenicima, a on se gradi na pozitivnim stavovima koji graduiraju od
sipmatije pa do divljenja.<

*Stavovi nastavnika*

Kvaliteta odnosa izmeu nastavnika i uenika u velikoj e mjeri ovisiti o

kvaliteti opeg emocionalnosg stava na kojem se taj odnos zasniva.

Oplemenjeni osjeaji su bitna komponenta odgojnog djelovanja i osnova

emocionalnim stavovima.

Tako, npr. ako je uenik nemiran na nastavnom satu zato to mu nije

zanimljivo, dosadno mu je, prelako ili preteko, dakle uzrok je izvan njega, pa
on svojim ponaanjem daje signal, tada takvog uenika smatramo
nediscipliniranim.
Neprilagoeni uenik, naprotiv je onaj koji zbog svojih unutarnjih problema,
konflikata ne moe odgovoriti zahtjevima kole, neodgovarajue se ponaa,
remeti disciplinu ili se pak potpuno povlai. I meu mirnim i uspjenim
uenicima moe biti neprilagoenih kojima je takoer potrebna pomo i
razumijevanje. Veoma je teko prema vanjskim simptomima razlikovati
NEDISCIPLINIRANOG i NEPRILAGOENOG uenika. Nastavnici koji
nisu upueni u takvo razlikovanje zapravo ih sve objedinjuju pod jedan naziv
loi uenici .

Nuno je da nastavnik bude osposobljen da to razlikuje! Razlog je taj to

nedisciplinirani uenik zahtjeva drugiji pedagoki tretman od
neprilagoenog.

Kad razlozi uenikova neprilagoenog ponaanja lee u nesvjesnoj sferi

njegove linosti i on ne zna uzrok svog ponaanja, potrebno je traiti pomo i
od pedagoga, psihologa ili ak psihijatra, ovisno o stupnju sloenosti
problema.

Takav pristup nas zapravo dovodi do zakljuka da NEMA LOIH

UENIKA.

Negativan stav nastavnika prema loem ueniku, obzira je li neprilagoen

ili nediscipliniran, dovod do neodgovarajueg ponaanja nastavnika prema
ueniku. To ostavlja traume u mladoj linosti i ne rjeava probleme nego ih
ak moe uiniti sloenijima. Takav stav nastavnika moda moe trenutno
ukloniti loe ponaanje uenika, ali zasigurno ne otklanjauzroke takvog
ponaanja ( traumatizira mladu osobu).
Nastavnik takoer kao odgojitelj mora biti osposobljen, tj- proien od svih
trauma koje je doivljavao za vrijeme svog kolovanja, akoje i nesvjesno
mogu djelovati na njegove stavove.

To ujedno znai osposobiti ga da razlikuje je li kod uenika uzrok

neadekvatnog ponaanja izvan njega ili u njemu samom.

Nastavnik treba sebi osvijestiti da se njegovo i uenikovo ponaanje nalaze u

interaktivnom odnosu i da je teko razluiti ije je ponaanje uzok, a ije je
posljedica.

Ipak kako e se uenik ponaati prvenstveno ovisi o njegovoj linosti,

stavovima i ponaanju.

Nije rjedak ni sluaj da nastavnik ima zamiljenu sliku uenika kakvi bi oni
trebali biti. On ne bi trebao odbiti svoje stvarne uenike, nego im se pokuati
pribliiti, prihvatit ih kakvi jesu , te uloiti napor da ih dovede do onog kakve
bi on sam elio imati.

3. EMPATIJA

-Sposobnost koja se sve vie povezuje s meusobnim razumijevanjem i

humanim meuljudskim odnosom.

Empatijsko komuniciranje je uvjet za uspostavljanje dijaloga kao

najhumanijeg oblika meuljuskog komuniciranja.

Dobar odgajatelj mora imati razvijenu sposobnost empatije.

Empatija je povezana i sa socijalnom percepcijom i s emocionalnim

stavovima.
Empatija e nam pomoi da u sluaju prevelike simpatije budemo objektivniji
prema osobi prema kojoj gajimo taj osjeaj, a u sluaju antipatije pomoi e
nam da predbrodimo jaz koji se pojavio izmeu nas i osobe prema kojoj
gajimo antipatiju.

to je empatija?

Moderna upotreba ovog termina ( Einfuehlung) datira iz 1897. (njem psiholog

Th. Lipps)

-egl. Empathy (E.B. Titchener)

Taj termin dolazi zapravo od gr rijei empaso ( znacenje: utkivati se u

doivljaj drugog) < u Enciklopedijskom rjeniku pedagogije, 1963.

-Najsuvremenije objanjavanje tog termina izbjegava povezivanje empatije s

identificiranjem.

Veoma je slikovito objanjenje Carkhuffa da je to zavlaenje pod tuu kou

koje nam omoguuje da sagledamo svijet oima druge osobe.

Jednostavno moemo rei da je EMPATIJA spoznajno-emocionalna

sposobnost uivljavanja u poloaj druge osobe i sagledavanja svijeta njezinim
oima.

-Ona je veoma sloena sposobnost koja ukljuuje intelektualnu i afektivnu

sferu nae linosti. Dok pojedini autori na prvo mjesto stavljaju emocionalne
elemente, drugi stavljaju kognitivne.

Prema Hoffmanu, ona sadri emocionalnu, kognitivnu i motivacijsku

komponentu.

*Komponente empatije*
M.Kalliopuska smatra da je empatija skladan, koherentan proces u
organizmu koji ukljuuje fizioloke, kinestetike, afektivne i kognitivne

U kognitivno-intelektualne komponente empatije ulaze:

1. promatranje druge osobe s njezine toke gledita

2. preuzimanje uloge druge osobe u odreenoj socijalnoj situaciji (ne znai

gubitak vlastitog identiteta, kao ni iskoritavanje te sposobnosti u svrhu
manipuliranja drugima, ukljuuje to da se iz trenutka u trenutak uhvati ono
to druga osoba doivljava u svom unutarnjem svijetu, i to na nain kako ta
osoba sebe osjea i vidi)

-Afektivno-emocionalne komponente empatije:

1. osjetljivost prema osjeajima druge osobe

2. sposobnost suosjeanja (sudjelovanje u osjeajima drugog)

-Ove komponente u prvom redu ukljuuju senzibilnost prema drugima. Biti

osjetljiv na osjeaje drugog ne znai i sam ih proivljavati, ne znai padati pod
utjecaj toga to druga osoba osjea. To znai biti sposoban na osnovi vanjskih
simptoma ponaanja osobe tumaiti ih onako kako ih tuma druga osoba, to
ti simptomu nae za nju, a ne za nas.

-Prvo moramo u nama samima imati razvijen pozitivan emocionalni stav

prema ljudima i ivotu, biti osloboeni svih unutranjih konflikata, nemira,
negativnih emocija, jer bi nam moglo blokirati otvoreni put prema drugoj
osobi.
-Osobe koje u sebi imaju negativan stav prema ljudima, koji nemaju
povjerenja, bit e prikraeni u emocionalnim komponentama empatije. < To
znai da i ako su zadovoljene kognitivne komponente, da empatijska
sposobnost nee biti u mogunosti doi do izraaja.

*Teorije empatije*

DVIJE TEORIJE:

1. psiholoki usmjerena teorija (Vezu izmeu unutarnjeg doivljaja i

vanjskog ponaanja prvo stvaramo kod sebe i na osnovi toga tu vezu
prenosimo na prosuivanje druge osobe)

2. socioloki usmjerena teorija (osim toga da je potrebna koncepcija

vlastitog ja , naglaava da se empatija razvija u komunikaciji s drugima, u
preuzimanju razliitih socijalnih uloga)

-Ove se teorije meusobno ne iskljuuju, one se upotpunjavaju!

*Eksperiment u Helsinkiju*

M.Kalliopuska- primjer svjesnog i organiziranog djelovanja na razvoj

empatije

Iz njega se zakljuilo- Ako elimo djelovati na razvoj sposobnosti empatije

kod uenika, posebno kod studenata koji se osposobljavaju za nastavniki
poziv, to ne moemo postii samo predavanjima, nego moramo stvarati
situacije u kojima e empatija biti doivljena kao neposredno iskustvo.
Empatija se kao i svaka druga sposobnost razvija jedino u funkciji.

-injenica je da su djevojice empatinije od djeaka.

-Najzanimljivija je spoznaja do koje dolazi Kalliopuska ta da postoji
mogunost djelovanja na razvoj sposobnosti empatije i to kroz organizirane
oblike ivota i rada u koli , ali pod uvjetom da su oni dovoljno intenzivni, da
uenici imaju aktivno uee kako u njihovu planiranju tako i u njihovu
organiziranju i provoenju.

-Na empatiju treba gledati kao na prirodan proces u razvoju linosti koji
zapoinje u najranijim godinama u roditeljskom domu, a kasnije se nastavlja
razvijati u koli.

Da se sposobnost empatije poveava s uzrastom ustanovila je R.F.Daymond u

svojim istraivanjima.

*Vanost empatije u odgoju*

-Otkrivanje osjeaja koji prate ponaanje.

-Prihvaanje osobe onakva kakva jest.

-Otkrivanje emocionalno-motivacijskih faktora.

-Shvaanje odgajanika u u njegovu totalitetu.

-Biranje adekvatnih odgojnih sredstava i postupaka.

-Prilagoavanje komunikacije uenicima.

-Uspjenost odgojnog djelovanja.