Struni izvjetaj

Dipl.ing. Markus Tuffner, Bosch Industriekessel GmbH

Tehnologija za ivot

Moderna priprema i analitika vode

U svim sluajevima primjene kada se voda zagrijava na vie temperature, zbog sastojaka u vodi mogu
se pojaviti problemi. Najei uzrok teta u pogonu kotlova su tete zbog nezadovoljavajue pripreme i
analitike vode.

Zbog korozivnih sastojaka u napojnoj vodi ili kondenzatu,
spremnici za napojnu vodu, kotlovi ili cjevovodna mrea
za kondenzat mogu pretrpjeti tete. To je prvenstveno
prouzroeno korozijom zbog kisika ili ugljine kiseline. Pored
toga, neki sastojci u vodi rezultiraju neeljenim stvaranjem
naslaga. Najpoznatija naslaga je kamenac. Ako se stvaranje
ove naslage ne moe pravovremeno uoiti, zbog sprjeavanja
prijelaza topline dolazi do pogoranja stupnja djelovanja.
Ako bi se stvaranje ove naslage nastavilo i dalje, doi e do
pregrijavanja povrina grijanja, a kao rezultat toga do teta koje
mogu rezultirati eksplozijom kotla. esto nastaju problemi u
prikljuenim procesima zbog pjenjenja i zahvaanja nedovoljno
pripremljene kotlovske vode. Pored pogoranja kvalitete vodene
pare, to djelomino znatno doprinosi skraenju radnog vijeka
trajanja prikljuenih elemenata, armatura, cijevi i prikljuenih
potroaa.
Iz toga je razloga zakonodavac propisao regulativu kojom se
trai odranje tono denirane kvalitete kotlovske vode. Prema
DIN EN 12953-10 propisane su zadane veliine obzirom na
izgled, vodljivost, pH-vrijednost, ukupnu tvrdou, kapacitet
kiselosti, koncentraciju eljeza, bakra, silicijeve kiseline, ulja/
masti, fosfata i kisika. Pored toga, voda ne smije sadravati
organske supstance.
Ovisno od uinka i veliine kotlovskog postrojenja, koriste se
razliiti postupci pripreme vode. Koritena neobraena voda u
pravilu se uzima iz vodovodne mree i naknadnim postupcima
priprema za primjenu u pogonu kotla.
2 | Moderna priprema i analitika vode
Omekavanje ili desalinizacija vode
Najee koriteni postupci su omekavanje pomou
izmjenjivaa iona i desalinizacija pomou reverzibilne osmoze.
Za manje instalacije ili vee koliine povrata kondenzata,
omekavanje vode je esto povoljnije zbog niih trokova. U
ovom procesu se aditivi u vodi koji pospjeuju stvaranje tvrdoe
(uglavnom Ca i Mg ioni) zamjenjuju s Na ionima. Sadraj soli u
vodi u ovom procesu ostaje gotovo konstantan. Izmjenjiva iona
se regenerira s otopinom soli (NaCl).
Reverzibilna osmoza je skuplji postupak i zbog toga se
uglavnom koristi u instalacijama s velikim koliinama svjee
vode, ili ako je iz nekih drugih razloga (npr. kvaliteta vodene
pare) potrebna kotlovska voda manje vodljivosti. U ovim se
postupcima koriste jednostrano propusne membrane, koje
kao i ltar, rade u molekularnom podruju. Ako se vodena
otopina pod visokim tlakom (viim od tlaka osmoze) tlai kroz
jednu takvu membranu u tom se sluaju zadrava najvei dio
soli i ostalih tvari, a ista voda prolazi kroz membranu. Ovisno
Slika 1: Zbog manjkave pripreme vode stvorila se je
tvrda naslaga koja u krajnjem sluaju moe rezultirati
eksplozijom kotla.
do veliine, pri osmozi je potrebno da se ukljui prethodno i
naknadno omekavanje. Prethodno omekavanje se provodi kao
i gore opisano omekavanje i koristi se za manje uinke kotlova.
Ako se vee koliine vode ele desalinizirati osmozom, u pravilu
se prije ulaska u proces osmoze, doziraju kemikalije upravljanih
koliina, kako bi se sprijeilo blokiranje modula osmoze kroz
aditive za poveanje tvrdoe vode. Uz osmozu je prikljueno
naknadno omekavanje vode koje odstranjuje preostale alkalne
zemlje (Ca ione i Mg ione).
Tzv. djelomina desalinizacija je postupak izmeu omekavanja
i osmoze, poznat i pod nazivom dekarbonizacija, uz oba gore
spomenuta postupka, sve manje se koristi. Postupak djeluje
slino kao i omekavanje nakon postupka izmjene.iona.
Ravnotea vapnenca-ugljine kiseline pomie se dodavanjem
vodika (H+) iona. Oslobaa se ugljini dioksid koji je vezan u
spojevima karbonata (HCO3). Otopljeni ioni kacija i magnezija
(nekarbonatna tvrdoa), u tom se sluaju naknadnim
postupkom izmjene iona zamjenjuju s natrijem. Izmjena iona se
regenerira sa solnom kiselinom odnosno s natrijevim kloridom.
Slika 2: Modul za pripremu vode WTM, za omekavanje
- napojne vode kotla
 Moderna priprema i analitika vode | 3

Toplinsko otplinjavanje
Dijagram 1: Rastvorivost kisika u istoj vodi kod 1 bar (a), u ovis-
(O2 odnosno redukcija CO2) nosti od temperature

Prikljueno omekavanje ili desalinizacija je toplinsko

16
otplinjavanje. U ovom se postupku koriste kemijsko-
zikalne zakonitosti da se rastvorivost plinova u 14
tekuinama smanjuje s rastuom temperaturom i u stanju
vrenja ie prema nuli. 12

10
Zbog niih investicijskih trokova, za manje instalacije,

O2 u mg/l
odnosno za instalacije s vrlo velikim povratom 8
kondenzata, esto se koriste ureaji za djelomino
otplinjavanje. Zbog nieg radnog podruja temperatura 6
izmeu 85 C i 90 C, za djelomino otplinjavanje nije
4
potreban tlani spremnik kao spremnik napojne vode.
Plinovi otopljeni u vodi zagrijavanjem se oslobaaju i 2
izlaze iz tzv. vlane pare sustava. Zbog namjetenih radnih
temperatura, ovaj se proces ne odvija potpuno. Postoje 0
jo manje koncentracije plinova, posebno kisika i ugljinog 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
dioksida. Zbog toga je nuno potrebna naknadna kemijska Temperatura u C
obrada.
Izvor: WABAG-Handbuch Wasser
Za vee instalacije, odnosno za instalacije s vrlo
malim povratom kondenzata, iz toga razloga se obino
koriste ureaji za potpuno otplinjavanje. Oni rade u
temperaturnom podruju izmeu 100 C i 110 C. Kupola
za otplinjavanje koja se nalazi na spremniku napojne
vode ili ureaj za otplinjavanje prskanjem, poveavaju Dijagram 2: Rastvorivost ugljinog dioksida u istoj vodi kod 1 bar
povrinu dodatne vode ili povratnog kondenzata. Izravnim (a), u ovisnosti od temperature
ubrizgavanjem vodene pare, napojna voda u spremniku
napojne vode zagrijava se na temperaturu vrelita. Pri 3 500
tome nastala vodena para zagrijava dovedenu vodu i
oslobaa pline. Ovi plinovi izlaze kroz blendu vlane 3 000
pare u gornji prostor ureaja za otplinjavanje, prema
van. Pri tome uvijek struji i vodena para kao transportni 2 500

medij prema van (vlana para). Blenda vlane pare tako

2 000
O2 u mg/l

je izvedena da se i pod nepovoljnim uvjetima odvode

svi osloboeni plinovi. Prema podacima iz literature,
1 500
potrebna struja vlane pare iznosi do 0,5 % uinka vodene
pare kotla. Preostale koliine kisika i ugljinog dioksida
1 000
zanemarive su nakon potpunog otplinjavanja sposobnog
za funkcioniranje. Manje naknadno kemijsko doziranje
500
potrebno je samo iz razloga mjerenja i sigurnosnih
razloga. 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Temperatura u C

Izvor: TV Nord
4 | Moderna priprema i analitika vode

Kemijsko doziranje (O2 odnosno CO2 veza)

Ovisno od razliitih zikalnih postupaka pripreme vode,
preostala tvrdoa i vezanje preostalog kisika mora se provesti
na kemijski nain. Dodatno je potrebna alkalizacija (povienje
pH-vrijednosti). Do sada su se kemijska dozirna sredstva vrlo
esto jako predimenzionirala. Razlozi za to lee uglavnom u
diskontinuiranom nadzoru i empirijski podeenom doziranju.
Obzirom na sadraj preostalog kisika, uzrok je u pomanjkanju
rentabilne mjerne analitike za izravno mjerenje. Kako bi se
barem u ciklusima moglo zajamiti odsustvo kisika, iz toga
razloga se ne odreuje sadraj preostalog kisika nego pretiak
dozirnog sredstva u kotlovskoj vodi. Osim predoziranja
kemikalijama, to ima i energetski nedostatak. Predoziranje
kemikalijama ima za rezultat i poveanu vodljivost (sadraj
soli), odnosno gubitak mulja, to ima utjecaja na gubitak Slika 3: Djelovanje kisika
energije zbog desalinizacije ili odmuljivanja. Pored toga mogu
na izrezanom komadu
se pojaviti problemi zbog pjenjenja kotlovske vode. Rezultat
dimne cijevi.
toga su smetnje u obliku iskljuivanja zbog pomanjkanja vode
ili previsoke razine vode. Zbog zahvaanja vode pogorava se
kvaliteta vodene pare, a mogu se pojaviti udari vodene pare i
tete na prikljuenim potroaima.

Slika 4: Service-Modul za vodu

WSM, za otplinjavanje, kemijsko
kondicioniranje napojne vode za
kotao i za ekspanziju i hlaenje
kotlovske vode koja provodi
temperaturu.
 Moderna priprema i analitika vode | 5

Mjerna analitika
Kako bi se osigurala prikladna kvaliteta kotlovske vode,
parametre vode treba kontrolirati kontinuirano i/li periodiki.
Napojnu i kotlovsku vodu u parnim kotlovima i optonu vodu u
vrelovodnim instalacijama treba ispitivati na vane parametre
(pH-vrijednost, izravna vodljivost, kapacitet kiselosti, tvrdou
i sadraj kisika). Uestalost takvih ispitivanja mora biti prema
zahtjevima proizvoaa kotlova, korisnika kotlovskog postrojenja
i odgovarajuih nadlenih organa. Do sada uobiajeno, sa
izuzetkom vodljivosti, ova su ispitivanja vrena runo uz
poveani angaman osoblja i utroeno vrijeme. Tijekom
svakodnevnog radnog ritma, odnosno pri opremanju postrojenja
za pogon bez nadzora, ove se razliite analize vode moraju
provoditi najmanje svaka 3 dana.

Kako bi se omoguila mjerenja, treba predvidjeti mjesta za

uzimanje uzoraka vode na reprezentativnim mjestima u sustavu.

Karakteristina mjesta za uzimanje uzoraka vode su spremnik

napojne vode kotla, prikljuni nastavak na kotlu za desalinizaciju
i dodatne vode, iza ureaja za pripremu vode. Ova mjesta
za uzimanje ispitnih uzoraka vode opremljena su prikladnim
rashladnim ureajima (hladnjacima ispitnih uzoraka vode), koji
omoguavaju ispravno i bezopasno uzimanje uzoraka vode.

Vodljivost se kontinuirano odreuje pomou elektrode za

mjerenje vodljivosti, ugraene na gornjoj povrini kotla. Ukupan
tvrdoa vode, kao i kapacitet kiselosti (p-vrijednost), do sada su
se uobiajeno odreivali pomou titracije u mjernim otopinama,
odnosno fotometrijski s prikladnim mjernim instrumentima. Pri
titraciji se toliko reaktivni otopina ukapa u ispitivanu probnu
vodu, dok se ne dobije ovojnica u boji. Na osnovni koliine
reaktivne otopine moe se zakljuiti o kapacitetu kiselosti,
odnosno ukupnoj tvrdoi. S fotometrijskim postupcima se
radi slino, samo to se mjeri debljina ovojnice u boji nakon
dodavanja denirane koliine reaktivne otopine. Do sada se je
sadraj kisika u vodi mogao odrediti samo pomou vrlo skupe
mjerne analitike.

Za sve uobiajene postupke mjerenja zajedniko je znatno

utroeno vrijeme i sklonost grekama.

Slika 5: Novo razvijen ureaj za analizu vode

WA, za automatsko mjerenje i nadzor kvalitete
vode.
6 | Moderna priprema i analitika vode

Ureaj za analizu vode Mjerenje tvrdoe vode provodi se pomou mjerne elektrode
koja se zasniva na ionski selektivnoj polimernoj membrani.
WATER ANALYSER WA
Ona je propusna samo za ione Ca i Mg koji poveavaju tvrdou
Novo razvijeni ureaj za analizu vode WATER ANALYSER WA vode. Na osnovi koliine iona inducira se napon, na osnovi
rjeava ove probleme i preuzima automatsko kontinuirano kojeg se moe zakljuiti o stupnju tvrdoe vode. U mjernom
mjerenje i nadzor: podruju izmeu 0,0018 - 0,18 mmol/h (0,01 - 1 dH), sigurno
se registriraju sva odstupanja.
X ph-vrijednosti napojne vode
X sadraja O2 u napojnoj vodi pH-vrijednost napojne i kotlovske vode odreuje se s
X preostale tvrdoe u dodatnoj vodi referentnom mjernom elektrodom, koja registrira pozitivne
X pH-vrijednosti u kotlovskoj vodi ione vodika sadrane u vodi. I u ovom sluaju inducira se niski
napon, pomou kojeg se moe sigurno odrediti pH-vrijednost u
U tu svrhu razvijen je novi postupak mjerenja: mjernom podruju izmeu 7 i 14.

Odsustvo kisika vie se ne osigurava pretikom sredstva za
vezanje kisika, nego se mjeri stvarna visina sadraja O2. Kao
mjerna elektroda slui mikro-staklena kapilara ispunjena
reaktivnom tekuinom, koja na osnovi udifundiranog kisika
stvara elektrini tok struje. Mjeri se ovaj tok struje, ime se
pokazuje toni sadraj kisika, unutar mjernog podruja od 0,01 -
0,1 mg/l, vaeeg u tehnologiji kotlova.
Sve su elektrode izvedene tako da se mogu same kontrolirati.
Kako bi se osigurala njihova besprijekorna funkcija, u odreenim
vremenskim intervalima automatski se provode referentna
mjerenja, prema neobraenoj vodi ili prema sami sebi.
Razliite mjerne elektrode izloene su prirodnom troenju.
Trokovi zamjenskih elektroda priblino odgovaraju trokovima
indikatorskih otopina i ispitnih trakica za rune analize vode.
Svi se podaci preko Bus sustava alju do nadreenog sustava
upravljanja kotlovskim postrojenjem SYSTEM CONTROL SCO.
Zajedno s vodljivou kotlovske vode i vodljivostima, odnosno
zamuenjima struje kondenzata, svi vani parametri vode
pokazuju se na SCO.

Slika 6: Modularno integriranje WATER ANALYSER WA u kompletnom sustavu kotlovskog postrojenja

Signalizacija
Mjerni instrument
Upravlj. A1 - A4
za vodljivost
Doziranje A4

Centralna upravljaka tehnika

A1
SCO Kontrola
zamuenja
A3
A2

O2 WSM

WA TH

pH

WAB
Mjerni instrument Mjerni instrument
BCO za vodljivost BCO za vodljivost

Kotao 1 Kotao 2
O2 pH
 Moderna priprema i analitika vode | 7

S ureajem za analizu vode WA postie se veliki broj prednosti u Mogunosti uteda

odnosu na uobiajeni runi nadzor: Mogunost uteda na trokovima s ureajem za analizu vode WA
X Smanjenje opsega teta na kotlovima i postrojenjima, je enormna.
poveanjem sigurnosti pogona.
X Kako bi se dobili toni rezultati mjerenja, runa mjerenja Ovisno od veliine i opreme kotlovskog postrojenja, postiu
mora provesti za to kvalicirano struno osoblje. esto se se najkraa vremena amortizacije zahvaljujui utedama na
ine greke pri oduzimanju vode ili pri rukovanju reaktivnim strunom osoblju, gorivu i vodi.
otopinama, koje mogu znatno promijeniti rezultate mjerenja.
X Ispitivanja s ureajem za analizu WA odvijaju se automatski Rezultat svega toga je i povienje sigurnosti pogona zahvaljujui
bez ikakvih zahvata, na koji se nain postiu toni rezultati analitiki ispravnim rezultatima mjerenja i smanjenju opsega
mjerenja. teta na postrojenju zbog nezadovoljavajuih parametara vode.
X Ako bi se premaile utvrene granine vrijednosti za
kvalitetu vode, u tom e se sluaju kotlovsko postrojenje
samo titi. Ovisno od vrste ovog prekoraenja, provode
se denirane zadae upravljanja. Ako npr. prijeti naglo
poveanje tvrdoe vode, odmah e se zatvoriti ventil za
dodatnu vodu.

Upravljanje dojavama smetnji

Svi upravo nastali parametri pri prekoraenju graninih
vrijednosti prenose se u memoriju poruka smetnji SCO. Na taj
se nain mogu jednostavno analizirati uzroci greaka.

Voenje zapisnika
Mogue je i kontinuirano voenje zapisnika o podacima. Oni se
u utvrenim vremenskim intervalima na dijagramu s krivuljama
mogu pokazati na dodirnom zaslonu (Touchscreen) i preko
Probus poslati do nadreenog upravljakog mjesta ili preko
deniranog suelja izravno ispisati na lokalnom pisau ili na
pisau monitora. Nisu potrebna runa mjerenja i runo voenje
parametara vode i nije potrebno upisivanje ovih vrijednosti u
knjigu pogona kotla. Rezultat toga su utede na trokovima
angairanja strunog osoblja.

Zadae regulacije i upravljanja

Na osnovi izmjerene kvalitete vode provodi se regulacija
razliitih crpki za dozirno sredstvo. Nije potrebno doziranje
pretika, budui da se parametri vode odreuju izravnim
postupkom. Rezultat toga su velike utede kemijskih dozirnih
sredstava i manji gubici pri desalinizaciji i odmuljivanju.

Slika 7: SCO nadreeni sustav upravljanja kotlovskim

Struja vlane pare je pri uobiajenom nainu rada ograniena na
postrojenjem prikuplja i memorira vane parametre
cca. 0,5 % nazivnog uinka kotla. Rezultat toga je stalni gubitak
energije zbog vlane pare koja se die. Mjerenje sadraja vode i aktivira zadae zatite, regulacije i upravljanja.
kisika s ureajem za analizu WA omoguava ciljano upravljanje
ventilom za vlanu paru. Unutar doputenih graninih
vrijednosti ventil se moe zatvoriti. Samo kada se premae
traene granine vrijednosti, to znai kada je stvarno potreban
uinak otplinjavanja, otvara se ventil za vlanu paru i vlana para
obogaena kisikom i ugljinim dioksidom moe izai iz sustava.
Rezultat toga su enormne utede na gorivu.

Slika 8: Parametri vode memorirani u SCO mogu se

pregledno prikazati u obliku dijagrama s krivuljama
Saetak
U prvom dijelu spomenuti postupci pripreme vode
omekavanjem, desalinizacijom, otplinjavanjem i doziranjem,
iscrpno opisuju koliko zahtjevno i vrlo oteano moe biti
odreivanje ispravne kvalitete vode s dosadanjim runim
postupcima i sredstvima.
Za automatiziranu analizu vode s ureajem za analizu vode,
zbog toga postoje slijedee prednosti:
X Doziranje kemikalija prema potrebama, ovisno o pH-
vrijednosti i sadraja O2 u napojnoj vodi - izbjegavaju se
skupa doziranja s pretikom i veliki gubici na desalinizaciji i
odmuljivanju.
X Automatski nadzor preostale tvrdoe predspojenih ureaja
za omekavanje na bazi izmjene iona.
X Aktiviranje ventila za vlanu paru, ovisno od sadraja kisika
u spremniku napojne vode - time se izbjegavaju nepotrebni
gubici vode.
X Povienje sigurnosti pogona zahvaljujui analitiki tonim
rezultatima mjerenja
X Uteda na vremenu zahvaljujui automatskom mjerenju
X Smanjenje opsega teta zahvaljujui nezadovoljavajuim
parametrima vode
X Svi podaci dobiveni kontinuiranom i automatskom analizom
vode mogu se prikazati na SCO zaslonu u obliku dijagrama s
krivuljama ili preko Bus na pisau monitora, te nije potrebno
voenje knjiga pogona kotlovskog postrojenja.

Slika 9: Postrojenje s vie kotlova, s analizom vode, pripremom vode, ureajima za otplinjavanje,
ureajima za kondenzat, sustavom opskrbe gorivom - SCO, sve to na okupu

Teleservice Sustav upravljanja procesom

Sustav upravljanja
kotlovskim
Sustav upravljanja kotlom postrojenjem
BCO BCO SCO

UL-S WA WTM WSM CSM

UNIVERSAL parni kotao Ureaj za Modul za Servisni modul za Servisni modul za
analizu vode pripremu vode vodu kondenzat

Robert Bosch d.o.o.

Toplinska tehnika
Kneza Branimira 22
10040 Zagreb - Dubrava

Tel. +385 (0)1 295 80 81

Fax.+385 (0)1 295 80 80

www.bosch-industrial.com/hr