UDK 37.

01(091)
371.319/...
Pregledni znanstveni rad

SUVREMENA KOLA I RAZVOJ

Daniela Mati, mag.1

SAETAK

Suvremeno drutvo neprestano propituje koncept kole kako bi ga oblikovalo u skladu s potrebama
dananjeg drutva znanja. Kako bismo mogli sagledati u kom se smjeru razvija dananja kola bitno
je osluhnuti njezin povijesni razvoj. Suvremena kola je kompatibilna dananjem drutvu, inovativna i
uinkovita, otvorena i funkcionalna. Razvojem kolske kulture i trajnim istraivanjem vlastitih
potencijala ona ostvaruje ciljeve obrazovanja koji u sredite stavljaju emancipiranog uenika i
odgovornog uitelja, koji prate transformaciju kole trajnim razvojem svoga znanja u okviru
cjeloivotnog uenja.

Kljune rijei: suvremena kola, razvoj, uinkovitost, inovativna kola, cjeloivotno uenje

1.UVOD

Suvremena kola nalazi se pred novim izazovima odgoja i obrazovanja koje pred nju stavlja dananje
dinamino, informacijsko drutvo. Funkcionalno i kvalitetno ostvarivanje tih zadataka konstantna je
briga struno-znanstvenog interesa javnosti. U ovom seminarskom radu prikazan je kratak pregled
povijesnog razvoja kole te teorija kola koje su je oblikovale u dananju, suvremenu kolu, koja
nastoji biti otvorena, pristupana i inovativna. to je kola i ime je sve uvjetovan razvoj suvremene
kole? Kakva je budunost teorija kola i kako znanstvena istraivanja i interdisciplinarnost pomau
razvoju kole unutar dananjeg, inovativnog drutva znanja? Kako utjecati na uinkovitost kole? to
je to kolska kultura? Kakav treba biti suvremeni uitelj? Neka su od pitanja kojima se bavi ovaj rad.

1. TO JE KOLA?

Promiljati o koli, teorijama kole i razvoju kole nemogue je bez prethodnog pogleda na njezinu
prolost i institucionalnu pojavnost kao refleksiju neprestane ovjekove potrebe za uenjem i
spoznajom svijeta u kome se nalazi. kola je ljudska reakcija i potreba, ona je, kako kae profesor
Valentin Puevski u svojoj knjizi kola otvorenih vrata ovjekov proizvod i kao takva predstavlja:
specifian oblik ljudske organizacije za izvoenje odgoja kao posebne djelatnosti prijenosa
generacijskog iskustva (Puevski, 2002: 57). Josip Pivac pie da se u koli u specifinim
meusobnim odnosima njezinih sudionika, ostvaruju kompleksni zadaci odgoja i obrazovanja, to joj
daje osobito obiljeje i status u sustavu drutvenoorganizirane zajednice u cjelini (Pivac, 2000: 66).
kola je nuno vezana za drutvo a Mario i Gisela Muck su u svom pisanju o psihoanalizi kole kao
institucije jasno podvukli tu blisku poveznicu tvrdei da: kola s jedne strane proizvodi ono to je
drutvu potrebno za odravanje njegove strukture, a drutvo, pak, stvara tip kole, koja to omoguava
(ur. Tillmann, 1994: 96). To je ujedno i prisilna i dragovoljna simbioza ovjekovih proizoda, kole i

1
Sveuilite Hercegovina, Fakultet drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Bijakovii, Bosna i Hercegovina, e-pota:
daniela.matic11@gmail.com
120 PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite Hercegovina www.putokazi.eu

drutva, jer je neupitno da kola igra odluujuu ulogu u procesu socijalizacije, ali i toliko dugo u koli
zanemarivana odgoja.

Kada kola odstupa od drutva, ona se kritizira i mijenja. Nikola M. Potkonjak upravo u toj njezinoj
promjenjivosti vidi snagu kole i kae da je rijetko koja institucija tako dugo i postojano sluila
ljudima i njihovim drutvenim zajednicama kao to je to inila kola (Potkonjak, 1987 :25). On
takoer primjeuje da se kolu ne smije shavaati usko, samo kao pripremu i osposobljavanje ovjeka
za rad, nego je treba doivljavati kao sustav usmjeren na izgraivanje svakog ovjeka kao svestrane,
slobodne i stvaralake ljudske osobnosti (Potkonjak, 1987). Nedjeljko Kujundi pak smatra da je
kola uvijek bila, jest i bit e, dok je god bude kao posebne organizacije, onakva kakve su
proizvodne snage i kakva je dominantna drutvena komunikacija (Kujundi, 1987: 35). Schulze ima
tezu da je : sredinja toka za objanjavanje institucije kole bavljenje razvojem uenja u najirem
smislu (ur. Tillmann, 1994: 147).

Po Winkelu2 kola ima sredinji zadatak, a to je identificirati opaanja i iskustva i utvrditi stvarne
vrijednosti nae zbilje, te ukoliko su one defektne, osvijestiti ih tako da nunost njihova prevoenja u
eljene ili zadane vrijednosti postane oita. To se moe ostvariti samo kritikom analizom stvarne
nastave pomou empirijskih postupaka i to sa aspekta posredovanja, sadraja, odnosa i smetnji (ur.
Gudjons, Teske, Winkel, 1994). Jasno je da je pristupa i shvaanja onoliko mnogo koliko ima onih
koji o ovom problemu teoritiziraju, stoga je neophodno kolu sagledati kroz spoznaje razliitih
znanstvenih disciplina, s razliitih aspekata, posebice s povijesnog aspekta koji nam prikazuje kako
razvoj teorija o koli tako i razvoj kole kao institucije i ucrtava put kojim danas ide suvremena kola.

1.1. Teorije kola

Ako gledamo povijesni aspekt razvoja teorija kole, onda je potrebno osvrnuti se na zaetke teorija
kole u duhovnoznanstvenoj pedagogiji od Diltheyja do Wenigera, na integracijski prilog strukturalno-
funkcionalnog pristupa teoriji kole od Parsonsa do Fenda, na interakcionizam (Mead) i utjecaj
ponaanja svih sudionika u obrazovno-odgojnom procesu na kolu kao ustanovu, na psihoanalitiki
pristup promatranja kole te rasprave o deskolarizaciji unutar radikalne kritike kole Freira i Illicha.
Navedeni teoretski koncepti prikazuju razliite stavove i pristupe problemu teorija kole i razvoja
kole openito.

Wilhelm Dilthey je unutar duhovnoznanstvene pedagogije, koja , po Klafkiju, nije pruila

sveobuhvatnu teoriju kole, na kolu/nastavu gledao kao na ustroj koji nastaje unutar zapadne povijesti
u procesu podjele rada u drutvu (prema ur.Tillmann, 1994 :32). Po njemu se kvaliteta razvoja
kolstva postie kada drava preuzima odgovornost za njezinu izgradnju i kada obitelj, opina i
crkva imaju svoja ograniena podruja djelovanja pri ureivanju kolovanja. Drutvo je tako kroz
proces podjele rada koji je omoguio razvoj znanosti a samim tim i ekonomsko-socijalni i pedagoki
napredak polako brisalo svoje podjele i postajalo slobodnije. Vlatko Mileta u svojoj recenziji
Tillmannove knjige Teorije kole kae kako je misao vodilja duhovnoznanstve pedagogije kole da
odgojnoznanstvenu teoriju kole moe razvijati samo samostalna povijesnopedagoka svijest (prema
Mileta, 1996: 214).

Karlheinz Fingerle pie o strukturalno-funkcionalnim teorijama kola od Parsonsa do Fenda (prema

ur. Tillmann, 1994: 59-78) te kae kako je: sredinja tema strukturalno-funkcionalnih teorija
funkcija odgoja u sauvanju strukture drutva pomou daljnje predaje sustava vrijednosti i norma
(kulturna transmisija) iduoj generaciji i socijalno formiranje linosti (socijalizacija) (ur. Tillmann,
1994: 62). Mileta ovdje istie kako je strukturalno-funkcionalni pristup osigurao integracijski prilog
raznih znanosti u prouavanju kole te kae da se: kod tog empirijskog obogaivanja odriemo
opevaee teorije kole, jer empirijski nalazi podupiru teoriju kole koja ima jasno prostorno
vremensko ogranienje (Mileta, 1996: 215).

2
Rainer Winkel je redovni profesor znanosti o odgoju na berlinskom Umjetnikom sveuilitu.
Mati, D. Suvremena kola i razvoj, 2014, II.(2) 119-129. 121

Mario i Gisela Muck piu o psihonalizi kole kao institucije (prema ur. Tillmann, 1994: 79-97) te
navode kako je prema psihoanalitikom stajalitu najvaniji kriterij za ocjenjivanje institucije kole
njezino djelovanje na unapreenju ili suzbijanju uenikova ja. Oni evidentiraju prisilni karakter
uenja u koli kao i utjecaj obiteljske strukture na stvaranje obrambenih mehanizama kod uenika te
reakcija kao to su ritualiziranje, racionaliziranje i izoliranje. Autori piu da: pokuaje traenja
psihoanalitikih odgovora na pedagoka pitanja, osobito pitanja teorije kole, treba smatrati
nedovrenim (ur. Tillmann, 1994: 96). Ona prije svega otkriva nesvjesne procese koji odreuju
ponaanje pojedinca, institucija i drutva u cjelini.

Interakcionizam, kako piu Micha Brumlik i Heinz Gunter Holtappels, govori o koli u
interakcijskom pogledu, koja je: ustanova odreena ponaanjem svojih lanova, a slui predaji
socijalnih dobara (ur. Tillmann, 1994: 103). Po njima se stjecanje socijalnog dobra odvija kroz borbu
za priznanje u kojoj sudjeluju svi lanovi kole kao institucije. Ova teorija prepoznaje kolu i njezinu
organizaciju kao jedan od kljunih imbenika razvoja problema i smetnji kod uenika te posebno istie
komunikaciju koja, kad uenici ukljue svoje stavove i svoj identitet, nuno mijenja kolu i sam
proces odgoja i obrazovanja. Brumlik i Holtappels daju preporuke za uitelje koje zanima uspjenost
njihovih uenika. Tako piu da uitelj treba vie pozornosti dati interakcijskim zbivanjima te
promiljati o vlastitoj ulozi pri nastanku i razvoju upadljivog kolskog ponaanja. Doprinos ove
teorije teoriji kole, po njima, moe biti naroito plodonosan samo u kombinaciji s ostalim pristupima
(prema ur. Tillmann, 1994: 99-119).

Radikalna kritika kole Paula Freirea i Ivana Illicha razvila se 60-ih godina, a u 70-tim je privukla
pozornost svijeta. Ovi predstavnici tzv.deskolarizacije, prema Heinrichu Dauberu, objanjavaju kakve
zadatke i posljedice ekspanzije ima kolski organizirano uenje u nerazvijenim i razvijenim drutvima.
Kako on kae: Obojica u svom cilju nadilaze uklanjanje kolske krize ili krize odgoja. U njihovu se
uenju radi o tome da ljudi svjesno shvate stvarnost u kojoj ive, da je sami nadziru i da mogu ostvariti
zajednitvo s drugima (ur. Tillmann, 1994: 131). Tek uz spoznaju, rad na sebi i izmjenu iskustava
svih sudionika kolske stvarnosti moe se uinkovito mijenjati kola.

Klaus Jurgen Tillmann u zakljunoj raspravi o teorijama kole na kraju prvog dijela istoimene knjige
dolazi do sljedeeg zakljuka: Integriranjem rezultata antropolokih, sociolokih, pedagokih i
psiholokih istraivanja treba razviti jednu teoriju kole usmjerenu na ljude(ur. Tillmann,1994: 150).
Sva razmatranja nuno dovode do istog zakljuka a taj je da jednostavnog rjeenja i recepta za razvoj
teorije kole i na tim temeljima idealne ili barem optimalne suvremene kole nema. Najbolje to je
mogue uiniti jeste skupiti sva svoja znanja zajedno te interdisciplinarnim pristupom i na osnovu
rezultata relevantnih znanstvenih istraivanja uiniti to je mogue u poboljanju ivog bia kole ma
koliko to utopijski zvualo. Uostalom, koji to ozbiljan znanstvenik, pedagog ili uitelj, ako uistinu ivi
svoj posao, nije utopist i vizionar?

2. UINKOVITOST KOLE

Kako znamo da je neka kola uinkovita? Neka kola je onoliko uinkovita koliko ostvaruje svoje
tehnike/ekonomske, socijalne, politike, kulturne i odgojno obrazovne funkcije, ali ono to jedna
kategorija ljudi koji sudjeluju u tom procesu smatra uspjenim, ne mora ispunjavati zahtjeve ostalih.
Ono to je za uitelje uinkovito, ne mora biti za uenike ili njihove roditelje i obrnuto. Kako bismo
pojasnili vanost unapreenja kvaliteta kole i imbenike koji utjeu na uinkovitost kola, spomenut
emo jedno domae i jedno inozemno istraivanje.

2.1. Haltonski projekt djelotvornih kola

Uzmimo za primjer Haltonski projekt djelotvornih kola kada je Halton Board of School s 44 000
uenika rasporeenih u 66 osnovnih i 17 srednjih kola, organiziran 1969., kao dio projekta
reorganizacije kolskih okruga vlade pokrajine Ontario u Kanadi, nakon provoenja brojnih
inspekcijskih nadzora i birokratskog upravljanja od vrha prema dolje u svrhu unapreenja kvalitete
obrazovanja 1986, pokrenuo Haltonski projekt djelotvornih kola (prema Stoll i Fink, 2000: 33-44).
122 PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite Hercegovina www.putokazi.eu

Organizirani je radni tim nakon pregleda tada dostupne literature o djelotvornosti kola i unapreenju
kvalitete kola, najvie britanske (istraivanje Mortimorea i sur.1988. pri Inner London Education
Authority) predloio smjernice i osmislio model planiranja razvoja u etiri faze koje odgovaraju
sljedeim pitanjima:
1. Gdje smo sada? (procjena poetnog stanja)
2. Gdje bismo eljeli biti u budunosti? (planiranje)
3. Koji je najbolji nain da krenemo u tom smjeru? (implementacija)
4. Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo? (evaluacija)
Model sadrava dvanaest karakteristika djelotvornih kola koje se mogu svrstati u tri ire kategorije:
1. Zajednika misija vizije ciljeva i prioriteta kole. Ravnatelj igra vanu ulogu u poticaju
sudjelovanja, angamana i odgovornosti nastavnika, roditelja i uenika u ostvarivanju te vizije.
2. Naglasak na uenju. Nastavnici se slue raznovrsnim strategijama pouavanja i praenja, te
surauju na stvaranju nastavnih materijala povezanih s ostvarivanjem kolskih ciljeva.
3. Ozraje pogodno za uenje, u kojem su moral i osjeaj vlastite vrijednosti visoki, zbog aktivnog
sudjelovanja i odgovornosti uenika, priznanja i poticaja, te pravednosti i dosljednosti u odnosu na
ponaanje uenika. U ivot kole su ukljueni i roditelji i svi lanovi ire zajednice za koje takoer
okruje mora biti ugodno.

Ovdje moemo pronai poveznicu s modelom pet faktora u identifikaciji karakteristika uinkovite
kole (Edmonds, 1979 ):
1. Visoko oekivanje nastavnika glede postignua uenika.
2. Naglasak na ovladavanju temeljnim vjetinama.
3. Sigurna i mirna klima koja pospjeuje uenje.
4. Stalno praenje i procjena napredovanja uenika.

Kako dalje piu Stoll i Fink, nakon osam godina ove reformske odiseje, obrazovna svrha sepovezuje
sa spoznajama iz radova o unapreenju djelotvornosti i kvalitete kola. Haltonski projekt se 1988.
povezuje s Learning Consortium projektom partnerstva izmeu kole i sveuilita s jo tri velika
kolska okruga i pokree suradnju s Pedagokim fakultetom Sveuilita u Torontu i Ontarijskim
institutom za prouavanje obrazovanja. Halton se poinje sluiti drukijim konceptualnim okvirom
pouavanja na temelju etiri meusobno povezane dimenzije: nastavna umijea, nastavne strategije,
razredno upravljanje i nastavni program (prema Stoll i Fink, 2000 : 39-40). Dakle, nakon istraivanja i
primjene karakteristika djelotvornih kola, dolazi do planiranja razvoja kola, a danas se u kolama
okruga Halton provode vane aktivnosti koje ostavljaju dubokog traga u uionici. Kako zakljuuju
Stoll i Fink: Ovaj je pristup osigurao puno energije kao i motivaciju za provoenje vanih promjena
u kolama (Stoll i Fink, 2000: 44). Iz primjera okruga Halton vidimo da je za korjenite promjene u
kolama nuno puno entuzijazma, energije i vremena kao to je u zanimljivoj usporedbi primjetio
Sizer (1985: 22) govorei o dobroj koli: Dobra kola ne nastaje kao gotova smrznuta veera koju se
petnaest minuta dri u mikrovalnoj penici, nego kao rezultat polaganog ukuhavanja briljivo
izmjerenih sastojaka.

Od novih istraivanja na temu djelotvornosti kole kod nas zanimljiv je rad kolsko istraivanje i
uinkovitost kole Vlatke Domovi koja je, oslanjajui se na istraivanja kolskog ozraja i
uinkovitosti kola, provela istraivanje na uzorku od 71 osnovne kole u Zagrebu i Zagrebakoj
upaniji, s ciljem utvrivanja odnosa izmeu kolske klime i razliitih (subjektivnih i objektivnih)
indikatora uinkovitosti kole. kolsko ozraje ispitano je primjenom Skale radne okoline (Moos i
Insel, 1982), koja je prevedena i na odgovarajui nain sadrajno prilagoena. Rezultati ovog
istraivanja pokazuju da je kolsko, radno ozraje visoko povezano sa subjektivnim mjerama
uinkovitosti, to jest s onim mjerama koje ovise o afektivnoj evaluaciji. Domovi je dola do rezultata
da nastavnici poistovjeuju kolsko ozraje i uspjenost kole te da povoljna klima vodi do veeg
zadovoljstva poslom. No, pronala je i da je povezanost kolskog ozraja sa izabranim, objektivnim
uincima vrlo slaba.

Pivac smatra da uspjenost kole ne moemo promatrati kao neku apstraktnu kategoriju, ve kao
svojevrsnu kvalitetu kole, koja postaje presudni kriterij njezinog drutveno-pedagokog vrjednovanja
Mati, D. Suvremena kola i razvoj, 2014, II.(2) 119-129. 123

te da e ona umnogome ovisiti o nainu rjeavanja proturjenosti izmeu obveza i zadataka koji za nju
proizlaze iz intezivnih promjena suvremenog svijeta u razvoju tradicionalnih koncepata teoretskih
osnova oblika i tehnika pedagokih procesa u njoj (Pivac, 2000: 131). Jasno je da uspjeh ne dolazi sam
po sebi a najbolja manifestacija uspjene kole je krajnji odgoj i obrazovanost osobnosti uenika
formiranog pedagokim procesima kole. Usavravanje kole je dugotrajan proces, ono je kako kae
Pivac: proces traenja, koncipiranja i ostvarivanje uvjeta, okolnosti, naina i postupaka,
zadovoljavanje potreba te otkrivanje, poticanje i razvijanje mogunosti i ambicija svakog pojedinog
uenika kao nositelja svoga razvoja (Pivac, 2000: 133).

3. RAZVOJ KOLE

kola, kao ivo bie mora biti osjetljiva na promjene, osluhivati potrebe i neprestano raditi na svom
unapreenju i razvoju kvalitete, dakako uz suradnju svih radi kojih kola postoji i koji u njoj sudjeluju.
Govorei o razvoju uenike osobnosti i istiui emancipacijsku relevantnost nastave Wolfgang
Schulz3 pie samoproizvodnja uenika kao orijentiranih lanova drutva sposobnih da djeluju ne
moe se ostvariti bez sporazumijevanja s njima o zadatku (ur. Gudjons, Teske, Winkel, 1994 :39).
Dakle ni razvoj kole nije mogu bez aktivnog sudjelovanja uenika. Razvijati se prije svega moraju
nastavnici. Oni moraju uiti to i kako pouavati. potrebno im je cijelog ivota osuvremenjavati i
poboljavati vlastito znanje i tehnike (Delors, 1998: 168). Obrazovanje, kako je zakljuilo UNESCO-
vo meunardno povjerenstvo za razvoj obrazovanja za 21. st., ima univerzalnu zadau pomoi ljudima
razumjeti svijet i razumjeti druge. kole se trebaju razvijati tako da prate trendove suvremenog ivota i
razvoj tehnologije te razvijaju solidarnost, demokraciju, toleranciju i meusobno razumijevanje u cilju
brige za budunost ovjeanstva i drutva uope.

3.1. kola kroz povijest

U definiranju kole Peter Gray, profesor Bostonskog sveuilita, ide tako daleko da kae da ako
elimo shvatiti zato su kole to to jesu, moramo napustiti ideju da su one proizvod logike potrebe ili
znanstvenog nadahnua. One su, po njemu, proizvod povijesti. Obrazovanje kakvo poznajemo danas
ima smisla tvrdi Gray samo ako ga gledamo iz povijesne perspektive (Gray, 2008).

Gledajui na razvoj kole u povijesnom kontekstu Puevski (prema Puevski, 2000: 58-67) razlikuje
neosvjetenu kolu u organizaciji ivota prvobitnih zajednica, razdoblje inicijacije kao prelaznog
oblika izmeu neosvjetene i osvijetene kole, gdje se razvija komunikacija verbalnom i kinetikom
porukom, dakle posebnim pouavanjem. Potom slijedi trea velika etapa u razvoju kole kao odgojne
institucije, i to nakon otkria pisma. Puevski je naziva pisarskom a najistaknutije meu njima su
one Sumera, Egipta, Indije, Kine, Grke i Rima. Pisarska kola je djelovala sve do novoga
komunikacijskog izuma tiska, dakle do 1450. Daljnji korak naprijed u organizaciji kole je
srednjovjekovna kola a jedan od najzaslunijih teoretiara toga razdoblja i duhovni zaetnik tadanje
nove kole i ere pedagogije opeg obrazovanja je J.A. Komensky. Razdobljem 17. i 18. st. dominira
kola graanskog drutva s najznaajnijim stvaraocima koji su utirali put razvoju poput francuskih
filozofa materijalista, Rousseaua i Lockea. 19.st. iznjedrilo je mnoge znanosti, graanske filozofije,
naunog socijalizma i rasta ope prosvjete. To je stoljee pedagokih klasika: Pestalozzija, Frobela,
Diesterwega, Herbarta, Uinskog i Spencera. Poseban uspon doivljava didaktika pa tako i nastavna
praksa. U dvadesetom stoljeu nastaje nova kola po mjeri uenika kao reakcija na onu dosadanju
zatvorenu kolu. Puevski ovdje istie velikane poput Deweya, Kerschensteinera, Laya, Meumanna,
Bineta i Thorndikea. Procesi razvoja kole traju i danas. Puevski o dananjem traganju za kolom
kae: nalazimo se u ivotnoj situaciji traganja za kolom naih dana i,umjesto potpune
jednobraznosti u kolstvu,za kolama razliitih usmjerenja koje bi mogle zadovoljiti tenju za
pluralizmom u izobrazbi mladih. kola kasarnskog ozraja je preivjela i dananja su traganja
usmjerena prema koli koja e svojim naglaeno odgojnim djelovanjem pridonositi stvaranju i
graenju humanijeg svijeta i mira meu ljudima (Puevski, 2000: 230).

3
Schulz (1929 -1993), njemaki pedagog i profesor didaktike u Hamburgu.
124 PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite Hercegovina www.putokazi.eu

Promjena je nuna sastavnica kole koja ivi i razvija se uz/za ovjeka i drutvo. Josip Pivac pie kako
se razvojem kole ne ugroava njezino bie, ve da je, obratno, u promjenjenim okolnostima nuno
sauvati njezin identitet i funkciju mijenjajui je. To se moe postii samo permanentnim
dograivanjem, mijenjanjem, obogaivanjem cjelokupnog ivota i rada na njoj. Suvremenu je kolu
nuno koncipirati s ugraenim mogunostima samorazvoja, samoobnavljanja i samovrednovanja.
Tada kola nuno preuzima odgovornost i obvezu poticanja i omoguavanja razvoja svakog pojedinca,
ime pridonosi i opem razvoju i obogaivanju kulturno-civilizacijske razine u sredini gdje se razvija
(prema Pivac, 2000: 117).

Pred kolu se uvijek stavljaju novi izazovi na koje ona pokuava odgovoriti, a zamiljena poeljna
kola nije uvijek ona stvarna, realna. Upravo nas taj raskorak tjera da je mijenjamo. Pri tom je bitno
kolu sagledavati tako da, kako kae Schulze, uzmemo od povijesti ono to smo izgubili te ii
natrag, kako bismo ili naprijed (ur.Tillmann, 1994: 134). U razvoj kole treba utkati sve nove
pedagoke i didaktike spoznaje a posebnu pozornost dati razvoju ciljeva emancipacije,
samoodreenja, solidarnosti i suodluivanja uenika kao ravnopravnih sudionika kolske stvarnosti.

4. INOVATIVNA KOLA

kola kao sastavnica globalnog suvremenog razvoja podrazumijeva i ostvarivanje inovativne kole.
Upravo zahvaljujui ljudskoj inovativnosti razvila se i razvija se kola. Danas ona prati dinamiku
razvoja tehnologije pa tako, osim naglaene uloge i angairanosti uenika, inovativna kola mora
pratiti suvremene znanstveno-tehnoloke promjene. Kako pie Matijevi u knjizi Prema slobodnoj
koli: Inovativna kola u svojoj osnovi ima inovativnu organizaciju cjelokupnog procesa i omoguava
inovativno ponaanje i djelovanje uenika , uitelja i roditelja (Matijevi, 1992: 211). Temeljnim
odrednicama ostvarivanja inovativne kole Josip Pivac smatra demokratsko drutvo pluralistikog
karaktera, razvoj istraivakih znanosti i nove informacijske tehnologije, afirmaciju kognitivnih
znanosti te poticanje ljudske izvornosti kao potke njegove samobitnosti, stvaralatva i autentinosti
(Pivac, 2000: 59).

Digitalni asopis za obrazovne strunjake Pogled kroz prozor (2009) predstavio je jedan zanimljiv
program nazvan Inovativne kole4 (Innovative schools) u kojemu sudjeluju kole iz cijelog svijeta a
koji ovdje prikladno moemo uzeti za primjer. U njoj sudionici surauju koristei principe uenja koji
su utemeljeni na istraivanjima i potpomognuti tehnologijama koje su integrirane i prilagoene
potrebama lokalne zajednice kako bi razvili kole budunosti, koje e u uenicima probuditi uroenu
elju za uenjem te ih pripremiti za uspjeh u globalnoj ekonomiji.Za zajednike ciljeve programa
naveli su:
1. Ruenje granica: ukloniti ekonomske i drutvene granice koje obrazovnim djelatnicima
oteavaju pripremanje uenika za izazove dananjice;
2. Nastavljanje globalnih napora: program za inovativne kole nudi akcijski plan integracije
tehnologija koje e kolama sudionicama olakati ostvarenje vizije obrazovanja;
3. Ispunjavanje dvogodinjeg plana: kole sudionice u roku od dvije godine ele ostvariti
etiri glavna cilja: stvoriti partnerstva, razviti kurikulum, promicati dijalog meu
obrazovnim strunjacima te poticati ekonomski i drutveni razvoj pomou obrazovanja;
4. Osmiljavanje procesa koji donosi promjenu: kao smjernica u radu slui razvojni proces
kojim se pronalaze odgovarajua rjeenja za svaku pojedinu kolu.

kole, koje se prijave za sudjelovanje, prolaze kroz postupak vrjednovanja u kojem se naglasak stavlja
na izvrsnost u obrazovnoj djelatnosti, viziju uenja te ulogu uenika, uitelja, kurikuluma i tehnologije
u viziji. Te se kole nalaze irom svijeta, u raznovrsnim geografskim, kulturnim i ekonomskim
sredinama, a svima su zajednike odreene osobine koje je lako prepoznati i naim lokalnim kolama.
Naveli su, u predstavljanju svoga plana zanimljive karakteristike inovativnih kola. To su :
1. Vizija obrazovanja: svakoj je inovativnoj koli cilj, ne samo obrazovati uenike u sklopu
nastavnog programa, ve ih pripremiti za ivot poslije kole.

4
Opirniji program dostupan na http://innovativeschoolsonline.com
Mati, D. Suvremena kola i razvoj, 2014, II.(2) 119-129. 125

2. Podrka s vie razina: inovativne kole razumiju da odrivost promjena i njihova

prihvaenost na svim razinama sustava moraju zapoeti podrkom drave, lokalne uprave
i vodstva kole.
3. Vjera u tehnologiju: optimalna uporaba tehnologija znai da postoji tehnoloki okvir koji
e uenike usmjeravati u uenju, upuivati ih na potrebne izvore, omoguavati uenje
izvan kolskih zidova te ih tako usmjeravati k cjeloivotnom uenju.
4. elja za znanjem: inovativne kole imaju snanu elju upoznati prakse drugih sustava i
zemalja te uiti od njih, bilo da je rije o razmjeni praktinih rjeenja s drugim kolama
sudionicama programa ili o koritenju Microsoftovih iskustava.

Kao to vidimo i ovdje se istie planiranje razvoja kole kao put do promjene i inovativnosti kola, o
emu su ve pisali Stoll i Fink. Bez briljive pripreme, planiranje razvojakola lako se moe
pretvoriti u birokratsku upravljaku strategiju koja ne utjee na ivote nastavnika i uenika. I obratno:
uz dunu panju spomenutim problemima, bili smo u mnogim kolama gdje je planiranje kolskog
razvoja puno toga promijenilo nabolje (Stoll i Fink, 1996: 114). Pivac zakljuuje da je : Proces
ostvarivanja inovativne kole put razvoja postupne transformacije od tradicionalne preko alternativnih
do njezine suvremene elastine modeliranosti s mogunostima autonomnijeg koncipiranja njezinog
cjelokupnog ivota i rada. Ostvarivanje inovativne kole integralni je dio puta ostvarivanja
inovativnog drutva (Pivac, 2000: 62-63).Za stvaranje inovativne, kreativne, suvremene i prije svega
uinkovite kole nuno je planiranje. Jedan od najveih izazova pri tom je svakako kolska kultura.

4.1. kolska kultura

to je to kolska kultura? Ona je bitna sastavnica kole jer je proima. Kultura opisuje kakve stvari
jesu i slui kao veo ili lee kroz koje se promatra svijet. Ona definira stvarnost za pripadnike neke
drutvene organizacije, osigurava im podrku i identitet (Stoll i Fink, 1996: 118). U istoj knjizi
Mijenjajmo kole dana je zanimljiva kategorizacija kola u odnosu na razliite idealizirane tipove
kolske kulture. Tako razlikuju: pokretne kole, plovee kole, kole-etae, kole brodolomce i kole
utopljenike (prema Stoll i Fink, 1996 : 121-123).
Pokretne kole, po njima, znaju kamo idu i imaju organizaciju, znanje i volju tamo i stii. Njihovi
djelatnici zajedniki rade na traenju odgovora na razvojna pitanja.
Plovee kole daju dojam djelotvornosti i ini se da posjeduju mnoge kvalitete djelotvornih kola. Njih
nastavna zajednica, kolska zajednica i prosvjetni savjetnici ili prosvjetne vlasti smatraju
sjelotvornima a najee se nalaze u podrujima vieg socio-ekonomskog statusa gdje uenici postiu
dobar uspjeh usprkos kvaliteti nastave. No, kako piu Stoll i Fink, potrebno je podii i plafon koliko i
pod ako elimo da kole budu djelotvorne za sve uenike.
kole-etai nisu ni osobito djelotvorne ni nedjelotvorne. One idu prema nekakvom obliku poboljanja
kvalitete ali nedovoljno brzo da bi se nosile sa zamahom promjena koje prijete da e obezvrijediti
njihove napore. Imaju loe definirane, esto i sukobljujue ciljeve koji ometaju pokuaje poboljanja
kvalitete. One, kako kau Stoll i Fink, vrludaju prema budunosti na utrb svojih uenika.
kole brodolomci su nedjelotvorne i svjesne toga. Troe puno energije na to da se poboljaju i spremne
su pokuati sve to bi moglo promijeniti stanje stvari. Naposljetku e i uspjeti jer imaju volju, ali im
manjka znanja. Ovo su kole na koje vanjski savjetnici mogu utjecati jer djelatnici kole shvaaju da je
njihova kola nedjelotvorna i da je promjen nuna.
kole utopljenici su neuspjene kole, gdje i djelatnici, zbog bezvoljnosti i neznanja nisu spremni ili
sposobni za promjenu. One imaju obiljeja nedjelotvornosti: izolaciju, samodovoljnost, uzajamno
okrivljavanje i gubitak vjere u poboljanje kvalitete. esto se nalaze u podrujima nieg socio-
ekonomskog statusa gdje su roditelji nezahtjevni a nastavnici krivnju za neuspjeh prebacuju na
nebrine roditelje ili nepripremljenost uenika. Takvim je kolama, piu autori, potrebna dramatina
akcija i prilina podrka izvana. Kao jednu opciju oni vide i zatvaranje takvih kola.

D. Hargreaves (prema Hargreaves, 1995: 23-46) vezano uz kolsku kulturu nudi drukiji, jednako
zanimljiv model, koji se temelji na instrumentalnoj i ekspresivnoj domeni, gdje instrumentalna
domena predstavlja drutvenu kontrolu i usmjerenost na odreenu zadau, a ekspresivna domena
126 PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite Hercegovina www.putokazi.eu

predstavlja odraz drutvene kohezije kroz odravanje pozitivnih odnosa. Njegova etiri tipa kolskih
kultura lee na razliitim i krajnjim tokama te dvije dimenzije. To su:
1. tradicionalni - niska razina drutvene kohezije, visoka razina drutvene kontrole-
mentorski, formalan, nepristupaan;
2. socijalni niska razina drutvene kontrole, visoka razina drutvene kohezije oputen,
brian, ugodan;
3. stakleniki visoka razina drutvene kontrole, visoka razina drutvene kohezije
klaustrofobian, stegovni, kontrolirani;
4. anomijski niska razina drutvene kohezije, niska razina drutvene kontrole nesiguran,
otuen, izoliran, rizian.
Po Hargravesu, ovo su idealni tipovi a ne stvarne kulture, jer se stvarne kole etkaju i mogu se
uklopiti u razliite dijelove ovih modela. Tako on predlae i petu kulturu, kulturu djelotvorne kole:
5. djelotvorna optimalna razina drutvene kohezije, optimalna razina drutvene kontrole
prilino visoka oekivanja, podrka za postizanje standarda.

Jasno je da je prilino teko neku kolu smjestiti tono u odreeni tip kulture, no ovaj model
omoguuje nastavnicima da razmisle gdje se njihova kola nalazi obzirom na kolsku kulturu, da
razmisle o svojim vrijednostima i stavovima prema koli, o nastavnim metodama i odnosima meu
svim sudionicima odgojno obrazovnog procesa unutar kolske svakodnevice.

5. SUVREMENA KOLA

Govorei o suvremenoj koli Puevski istie : kola sutra nee biti samo izvritelj razliitih
obrazovnih programa nego prvenstveno organizator, poticatelj i koordinator njihove realizacije
(Puevski, 2002: 121). U slijedu razmiljanja o ostvarenju podrutvljavanja, koje vodi prema utkanosti
kole u ivotne tokove vremena i ivotnih potreba, Puevski (prema Puevski, 2002: 121-122) dolazi
do sljedeih stavova, koje naziva osnovnima a koji usmjeravaju postavljanje i izgradnju i sve tokove
drutveno-politikog nastupanja i djelovanja kole:
1. Angairanost kole gdje kola cjelokupnu svoju drutveno-pedagoku konstrukciju postavi i
usmjeri tako da omogui to puniji razvitak mladog ovjeka i omogui odgoj svih njegovih
ljudskih osobina i sposobnosti, da stvara mogunosti socijalizacije i da ga priprema za urastanje
u ivot, u ovo sadanje vrijeme naeg drutvenog trenutka. Od kole se trai da to vie bude u
funkciji istinske emancipacije i punog rasta mladih.
2. Otvorenost je, po Puevskom, druga oznaka kole kojom se omoguuje praktino ostvarenje
podrutvljavanja odgoja i usmjeruje njenu organizaciju ivota i rada.Taj zahtjev vodi prema
deskolarizaciji kole s jedne i pedagogizaciji sredine u kojoj djeluje kola s druge strane.
Sadrajno-programski, organizacijski, radno-izvedbeno, brigom o uvjetima rada i za osiguranje
materijalne osnove za ostvarivanje djelatnosti kola se vee s okolinom, izlazi iz svoje
skolastike zatvorenosti u stvarni ivot i uvlai ivot u svoje programsko postupanje. To bi, pie
Puevski, mogao biti put transformacije kole iz, u sebe zatvorenog uilita, u drutveno i
pedagoki otvorenu instituciju za odgoj i obrazovanje.
3. Samoupravnost je trea bitna znaajka suvremene kole po Puevskom. Samoupravnost kao
stupanj demokratinosti bi se morala osjeati u dva smisla. kola se u cjelini izgrauje i nastupa
kao autonomna organizacija, uz to i svoje pedagoko djelovanje postavlja tako da se mladi ivei
u njoj, kao u vlastitoj samoupravnoj praksi ivota u koli uvode, pripremaju i odgajaju za
demokratsko ponaanje.
Navedene odrednice Puevski smatra idealima odgoja i obrazovanja te, uz obveznu nastavu istie
vanost izvannastavnih aktivnosti . Po njemu, kola je davno trebala prestati biti dravna institucija i
trebamo je graditi kao drutvenu instituciju smiljenog pedagokog djelovanja.

5.1. Uenje i cjeloivotno uenje

Kad govorimo o suvremenoj koli i obrazovanju nemogue je ne osvrnuti se na etiri potpornja

obrazovanja, znanja koja su promjenila dosadanje shvaanje uenja i utjecala na razvoj suvremene
kolske prakse. To su: uiti znati, odnosno svladati instrumente razumijevanja; uiti initi, kako bi se
Mati, D. Suvremena kola i razvoj, 2014, II.(2) 119-129. 127

moglo kreativno utjecati na svoje okruje; uiti zajedno ivjeti, kako bi se sudjelovalo i suraivalo s
drugim ljudima u svim ljudskim aktivnostima; i uiti biti, nuan korak koji proizlazi iz prethodna tri.
Te etiri staze znanja ine cjelinu i meu njima ima puno toki dodira (prema Delors, 1998: 95-96).
Delors u svojoj knjizi Uenje: blago u nama istie i vanost cjeloivotnog obrazovanja: tako
irenje koncepcije cjeloivotnog obrazovanja dalje od neposredne potrebe za prekvalifikaciom,
predstavlja odgovor na novu i iznimno vanu potrebui za aktivnom samodovoljnou u brzo
mijenjajuem drutvu (Delors, 1998: 123) Kako se razvija i suvremena kola, tako i ovjek, ako eli
napredovati, mora cijeloga ivota raditi na usavravanju svojih vjetina i znanja kako bi bio
kompetentan i kako bi mogao primjereno pratiti zahtjeve drutva koje se mijenja. Obrazovanje tako
postaje dimenzijom ivota.

Zanimljivo je kako u naim krajevima prosvjetni djelatnici nerijetko imaju visoko miljenje o svojim
kompetencijama bez da su radili na unapreenju istih. Tako su u istraivanju pod naslovom Struni
razvoj uitelja kao pretpostavka suvremene kole5 provedenog u svibnju 2007. godine na uzorku od 28
uitelja/ca triju osnovnih kola: O Vijenac, O Franje Krezme i O Retfala, Vesnica Mlinarevi i
Edita Bori sa Sveuilita u Osijeku dole do zanimljivog zakljuka: Profesionalni je razvoj vrlo
zahtjevan u ljudskom i materijalnom smislu. Rezultati istraivanja pokazuju potrebu uitelja za
dodatnim kompetencijama, i to posebice za onima koje se razvijaju razliitim oblicima strunog
usavravanja. Velike razlike medu pojedinim kolama govore nam o tome kako organizacije koje ue,
kole koje vie pozornosti posveuju strunom usavravanju, pokazuju i veu motiviranost za
dodatnim strunim usavravanjem i stjecanjem kompetencija koje im nedostaju(Mlinarevi, Bori,
2007.). Takoer su dole i do zabrinjavajue spoznaje da ispitani uitelji uope ne dre vanima
znanja o vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda, poznavanje ljudskih prava i prava djeteta te da uope
ne iskazuju potrebu za osposobljenou za uenje i pouavanje procjenjujui sebe kompetentnima za
to. Ovo je samo jedno u nizu istraivanja koje bi trebalo alarmirati sve strune slube jer uiteljima
treba biti omogueno cjeloivotno usavravanje, ali i objasniti vanost istih, ako elimo napredovati
prema modernoj suvremenoj koli u drutvu znanja.

6. SUVREMENI UITELJ I NASTAVNA UMIJEA

U svojoj knjizi Temeljna nastavna umijea Chris Kyriacou pojanjava temeljna nastavna umijea koja
pridonose uspjenoj nastavi, a time i uspjenoj koli. To su saeto:
1. Planiranje i priprema: umijea potrebna za odabir predvienih pedagokih ciljeva i rezultata I
naina kako ih najlake postii.
2. Izvedba nastavnog sata: umijea potrebna za uspjeno ukljuivanje uenika u uenje, osobito u
odnosu na kakvou pouke.
3. Voenje i tijek nastavnog sata: umijea potrebna za organizaciju aktivnosti za vrijeme nastave
kojima se odrava uenika pozornost, zanimanje i sudjelovanje.
4. Razredni ugoaj: umijea potrebna da bi se razvili i odrali motivacija i pozitivni ueniki
odnos prema nastavi.
5. Disciplina: umijea potrebna da se odri red te da se rijee problemi uenikog neposluha.
6. Ocjenjivanje uenikog napretka: umijea potrebna da se ocijeni ueniki napredak, a koja
ukljuuju formativno (pomae uenikovom razvitku) i sumativno (evidentira postignua)
ocjenjivanje.
7. Osvrt i prosudba vlastitog rada: umijea potrebna da se prosuuje o vlastitoj nastavi kako bi se
poboljala (Kyriacou, 2001: 24).

Ova je knjiga toliko popularna meu uiteljima upravo zato to je posveena, ne samo uiteljima nego
svima zainteresiranima za poboljanje nastave i kole openito, ali na konkretan i stvaran nain.
Ostvarivanje suvremene i inovativne kole, nemogue je bez kompetentnog i suvremenog uitelja, koji
koristei svoja umijea osmiljava, planira i provodi inovativnu i suvremenu nastavu. Suvremenog
uitelja, uz ostalo, karakterizirat e posjedovanje osnovnih informacija o razliitim filozofsko-

5
Dostupno na http://bib.irb.hr/datoteka/344196.Strucni_razvoj_ucitelja.pdf
128 PUTOKAZI - asopis Fakulteta drutvenih znanosti dr. Milenka Brkia, Sveuilite Hercegovina www.putokazi.eu

sociolokim interpretacijama mnogih proturjenosti suvremenosti, to su svojevrsne osnove globalnog

drutvenog snalaenja, ali i usmjerenosti njegovog profesionalnog angairanja u svijetu intenzivnih
promjena (Pivac, 2000: 193). Kako bismo uspjeli nadvladati jednobraznost, uniformiranost i
dogmatinost kole, potrebno je nadii i takvog uitelja. Tijek njegova strunog razvoja, mora biti
permanentan i promjenjiv. Suvremeni se uitelj mora emancipirati i konstantno profesionalno
izgraivati. Pivac takoer napominje da je, uz profesionalnu odgovornost uitelja ...u cilju
ostvarivanja koncepta uitelja kao inovativnog strunjaka nuno iz osnove mijenjati tradicionalnu
organizaciju i karakter nastavnike kole u kojoj se on odgaja i obrazuje za uiteljski poziv strunjaka
za adaptabilne promjene drutva u razvoju (Pivac, 2000 : 209).

Zakljuak

Suvremena kola kakvoj teimo temelji se na svojoj tradicionalnoj osnovi , koju su kroz povijest
oblikovala drutva i prilike. Danas je postupno mijenjamo sluei se instrumentima koje nudi
suvremeno drutvo, trudei se odgovoriti na nove izazove razvoja znanstvenih disciplina i dosege
informacijske tehnologije. Upravo znanstveno-tehnoloki razvoj i kulturno-civilizacijske promjene
najvie utjeu na ivot i rad pa tako i na odgoj i obrazovanje. Suvremeni nastavnik duan je pratiti taj
razvoj usavravanjem svojih nastavnih umijea i kontinuiranim strunim usavravanjem u okviru
cjeloivotnog uenja koje zahtjeva suvremeno drutvo znanja. Nipoto ne treba pri tom zaboraviti
suvremenog, emancipiranog i samosvjesnog uenika koji o uenju odluuje ravnopravno sa svojim
uiteljem i doprinosi razvoju kolske kulture i suvremene kole.

DANIELA MATI, MA

SUMMARY

Contemporary society constantly questions the concept of the school in order to modify it and hence
meet the needs of the society of knowledge. One must listen to its historical development to reviel its
future development path. Contemporary school is compatibile to today's society, it is innovative,
efficient, open and functional. By developing school culture and permanent researching of its own
potentials it achieves the goals of education, which put an emancipated pupil and a responsible
teacher in the center, with the pupil and the teacher both following the school's transformation by
constant development of their knowledge within the concept of the lifelong learning.

Key words: contemporary schoool, development, efficiency, innovative school, lifelong learning

Literatura

1. Delors, J. (1998): Uenje: blago u nama, Izvjee UNESCO-u Meunarodnog povjerenstva za

razvoj obrazovanja za 21. stoljee, Zagreb, Educa
2. Domovi, Vlatka (2004): kolsko ozraje i uiinkovitost kole, Zagreb, Naklada Slap
3. Edmonds, R.R. (1979): Effective schools for the urban poor, Educational leadership, 37(1): 15-
27
4. Frankovi, D., Pregrad., Z., imlea., P. (ur.) (1963): Enciklopedijski rjenik iz pedagogije,
Zagreb: Matica hrvatska
5. Gray, P. (2008): A brief history of Education, Psychology Today na
http://www.psychologytoday.com/ (pristupano 1.3.2014.)
6. Hargreaves, D. (1995): School culture, school effectiveness and school improvement, School
Effectivness and School Improvement, Cambridge Journal of Education, 6 (1): 23-46.
7. Klafki,W., Schulz,W., von Cube,F., Mller,C., Winkel, R., Blankertz, H. (1992): Didaktike
teorije, Educa, Zagreb
8. Kyriacou, C. (2001): Temeljna nastavna umjea, Educa, Zagreb
9. Matijevi, M. (1992): Prema slobodnoj koli, u B.Liina i dr., kolske novine, Zagreb
Mati, D. Suvremena kola i razvoj, 2014, II.(2) 119-129. 129

10. Mileta, V. (1995): Recenzija knjige Teorije kola urednika K.J.Tillmanna, Osvrti, prikazi,
recenzije, Palit. misao, Vol XJOOJ, (199)5), broj 2, str. 207- 221
11. Pivac, J. (ur.) (1987): Nastava u suvremenoj koli, Zbornik radova u povodu 75. godinjice
ivota prof.dr. Pere imlee, Institut za pedagogijska istraivanja Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, kolske novine, Zagreb
12. Pivac, J. (2000): Inovativnom kolom u drutvo znanja, Hrvatski pedagoko-knjievni zbor,
Zagreb
13. Puevski, V. (2002): kola otvorenih vrata, (ur. Antun Mijatovi) Naklada Slap, Jastrebarsko
14. Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo nae kole: kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu
kola, Educa, Zagreb
15. Tillmann, K.J., (ur.) (1994): Teorije kole, Zagreb: Educa.
16. Kundaina, M. i Banur, V. (2007): Akademsko pisanje, Uice: Uiteljski fakultet
17. Inovativne kole (2009): na http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2009/05/31/inovativne-
skole-sadasnjosti-zajedno-promisljaju -moguu-bolju-budunost (pristupano 5.3.2014.)