Professional Documents
Culture Documents
VAZDUH
Zagaenje vazduha nije nov civilizacijski fenomen.
Kralj Edvard I 1307. godine zahteva za ogranienje spaljivanja uglja
Henry (1413-1422) formira je prvu komisiju za ispitivanje problema
zagaenja vazduha
1661. godine John Evelyn je tampao prvi ekoloki pamflet sa ciljem
udaljavanja industrije iz centra Londona i formiranje zelenog pojasa oko
grada.
Znaajnija zagaenja vazduha obeleile su:
1948. godine grad Doneri (Pensylvania) elina industrija; aero
zagaenje je odnelo 20 ivota
05 Vazduh
1
ist vazduh je teko definisati jer se sastoji iz velikog broja komponenti.
na floru i faunu.
Mnogi izvori gasova i vrstih estica, koje zagaivai direktno emituju u
atmosferu, nazivaju se primarni zagaivai. Zagaivai koji se formiraju u
atmosferi kao posledica fizikih ili hemijskih procesa nazivaju se
sekundarni zagaivai.
2
Izvori primarnog zagaenja, definiu se kao procesi koji ih stvaraju.
Najvei broj primarnih zagaivaa emituje se u atmosferu kao posledica
sagorevanja, ispravanja, mlevenja, ienja. Isparljive supstance od
goriva, boja, fluida za ienje, odlaze u atmosferu procesom isparavanja.
Praina nastaje pri razliitim procesima obrade zemlje, azbestne estice
pri oteenju ili razgradnje izolacije cevovoda ...
3
05 Vazduh
4
SUMPOR DIOKSID (SO2)
je jedan od najirih i najznaajnijih aero zagaivaa. On u atmosferi reaguje
sa vodom i atmosferskim kiseonikom stvarajui sumpornu kiselinu.
SO2 nastaje pri ssagorevanju raznih vrsta ugljeva, tenih goriva u hemijskoj
industriji, u industriji proizvodnje celuloze, metalurgiji, rafinerijama i dr.
Dva osnovna prirodna izvora SO2 su gasovita isparenja pri erupciji vulkana i
geotermalni izvori kao gejziri i mineralne tople vode.
Najvei izvor SO2 su procesi sagorevanja oko 70% i rafinerije emituju oko
19% ukupne mase.
SO2 je veoma rastvorljiv u vodi gradei sumpornu kiselinu H2SO4. Kisele
05 Vazduh
10
5
Oksidi ugljenika CO2, CO i isparljiva organska jedinjenja predstavljaju
ozbiljne zagaivae atmosfere stvarajui tzv. Efekat staklene bate
menjajui pri tome klimatske uslove na zemlji.
Poveana koncetracija ovih gasova apsorbuje infracrveno zraenje, oni
apsorbuju i deo toplote sa zemlje koji se normalno emituje u stratosferu,
poveavajui temperaturu na zemlji.
MIRISI
Nastaju najee pri biolokim otpadnim reakcijama zato su najprisutniji u
industriji prerade biljnih i ivotinjskih proizvoda.
05 Vazduh
11
POSEBNE SUPSTANCE
Zavisno od forme estica negasovite zagaujue supstance su:
1. Praina
2. Zaguljive pare (vrste estice nastale hemijskom reakcijom)
3. Izmaglica (nastaje kondenzacijom para veliina estica 0.5-3.0m)
4. Dim (nastao nepotpunim sagorevanjem ugljeninih materijala)
5. Sprejevi (estice tenosti nastale rasprivanjem tenosti pod
pritiskom)
05 Vazduh
12
6
5.3 Rasprostiranje zagaujuih komponenti
Vazduna kretanja koja nastaju koa posledica promene pritiska u osnovi
imaju promenu temperature. Zbog toga je promena temperature vazduha
sa visinom znaajan faktor u izuavanju naina i oblika rasprostiranja
zagaujuih komponenti.
05 Vazduh
7
05 Vazduh
y2 H2
2
Q 2 y2 2 z
C( x ,y ) = e e
v y z
C(x,y) koncetracija na nivou zemlje (z=0)
Q - protok
x rastojanje du ose vetra
05 Vazduh
8
5.5 Odreivanje emisije i imisije vrstih estica i gasova
Zagaenost gasova nastaje pod uticajem zagaujuih supstanci sva tri
agregatna stanja. Zavisno od karakteristika zagaujue supstance
razlikujemo merne metode za vrste estice i gasovite komponente.
Tehnike merenja za vrste estice zavise od:
mesta merenja (u atmosferi, cevnim vodovima, dimnim kanalima i sl.)
od veliine vrstih estica i
fizikih osobina estica.
Merenje emisije vrstih estica omoguava utvrivanje ukupne mase
05 Vazduh
17
05 Vazduh
18
9
05 Vazduh
19
10
Za odreivanje emisije estica primenjuju se KONTINUALNE (neprekidne
u duem vremenskom periodu se meri koncetracija) i DISKONTINUALNE
(nivoi koncetracije u kraem vremenskom intervalu od nekoliko minuta do
nekoliko asova) metode.
Na slici je prikazan fotoelektrini merni ureaj za odreivanje koncetracije
vrstih estica.
05 Vazduh
21
indirektne metode:
22
11
Merenje imisije je od velikog znaaja za utvrivanje uticaja projektovanog
postrojenja na ivotnu sredinu. Ono se sprovodi u odreenom podruju,
visine mesta uzorkovanja, vremenskog perioda uzorkovanja, mernih
mesta, postupka merenja i uestanosti merenja.
Za odreivanje imisije vrstih estica u atmosferi najee se primenjuju
gravimetrijske metode koje definiu broj estica u jedinici zapremine
odnosno nataloene estice po jedinici povrine u jedinici vremena.
Za utvrivanje mase nataloenih estica koriste se dve metode koje zavise
od metereolokih uslova:
folija sa vezivnim sredstvom (estice se vezuju za premazna
05 Vazduh
sredstva na foliji),
sabirni levak (vrste estice i voda skupljaju se u levak, posle
isparavanja vode meri se masa vrstih estica)
23
24
12
Mere za smanjenje emisije zagauju
zagaujuih komponenti:
1. smanjenjem emisije,
2. razblaenjem emisije,
3. povoljnim izborom lokacije postrojenja.
Smanjenje emisije se postie na sledee naine:
primenom procesa sa minimalnom otpadnom energijom i masom
otpadnih materija (primarne mere)
izdvajanjem zagaujuih primesa i preiavanjem izlaznih gasova
(sekundarne mere)
Primarne mere se mogu postii:
izborom ulaznih materijala koji neznatno ili uopte ne zagauju
05 Vazduh
sredinu,
prethodnom obradom sirovina,
izborom pogodnih tehnologija,
izborom pogodnih ureaja,
podeavanjem i odravanjem procesnih veliina.
25
26
13
5.6.1 Postupci i ureaji za izdvajanje vrstih estica
Prikupljanje estica kao zagaujuih komponenti postie se hermetikim
zatvaranjem izvora zagaenja ili postavljanjem ureaja za usisavanje koji
prikupljaju estice pomou hauba, otvora a potom ih usmeravaju ureajim
za preiavanje.
Talone komore
Ovo su mehaniki ureaji za izdvajanje krupnijih estica gasova. Usled
smanjenja brzine gasa, u prostranim komorama na brzine oko 1 m/s, na
estice deluje samo sila tee, koja odvaja estice iz gasne struje. Ova vrsta
odvajaa zahteva vei tehnoloki radni prostor.
Cikloni
05 Vazduh
27
05 Vazduh
14
Filteri
Za suvo izdvajanje estica manje granulacije koriste se filteri. Za izradu
filtera koriste se razliiti materijali, Prema poreklu, materijali mogu biti:
prirodni (pamuk i vuna maksimalna radna temp. 800C)
vetaki (polimeri, poliestri, tefloni - maksimalna radna temp. 1600C)
mineralni (staklena vlakna - maksimalna radna temp. 3000C)
metalni (metalna prediva vie temperature)
Zavisno od naina strujanja gasa od spoljneg ka unutranjem delu ili
obrnuto, najee se koriste dve vrste filtera, RUKAVNI ili VREASTI.
Vreasti filteri zaprljane estice zadravaju sa spoljne strane filtracione
05 Vazduh
tkanine.
Ovim ureajima se izdvajaju estice < 0,5mm sa stepenom izdvajanja do
99,9%.
29
05 Vazduh
30
15
Prednosti ovih ureaja su:
visok stepen izdvajanja
relativno jednostavna konstrukcija
promena optereenja u gasu neznatno utie na stepen izdvajanja
izdvajanje je nezavisno od gasa i praha
Nedostaci:
nemogunost korienja na visokim temperaturama
osetljivost filterskih materijala na vlagu
05 Vazduh
31
Elektrofilteri
Izdvajaju estice svih prenika i rade na elektrostatikom principu. Koriste
se za gasove do 4500C.
Elektrino preiavanje se bazira na jonizaciji gasa, pri emu joni gasa
formirani oko korone (pri visokom naponu) pod uticajem elektrinog polja
se kreu prema talonoj elektrodi (uzemljenoj). vrste estice se taloe na
talonim elektrodama odakle se sakupljaju otresanjem ili pranjem.
estice gasa pri prolasku u prostor izmeu koronarne elektrode i talone,
naelektriu se usled ega skreu prema elektrodama, na kojoj se taloe.
Radna ili aktivna zona elektrofiltera je deo u kome se stvara elektrino
05 Vazduh
polje.
Prema pravcu strujanja zaprljanog gasa elektrofilteri mogu biti horizontalni
(najee ploasti) i vertiklani (sa cevnim i ploastim talonim
elektrodama).
32
16
05 Vazduh
33
Gde su:
frakcioni stepen izdvajnja estica [m/s]
05 Vazduh
34
17
Na stepen izdvajanja u elektrofilteru utiu: brzina gasa u aktivnom
preseku, elektrini paramteri, koncetracija estica, specifina elektrina
otpornost praha, svojstvo gasa ...
Mokri elektrofilteri imaju vei stepen izdvajanja od suvih. Nedostaci su im
naknadna prerada otpadne vode i mulja, mogunost korozije i zagaenje
vodotokova.
Prednosti elektrofiltera su:
pogodnost za velike zapreminske protoke
mali pad pritiska i temperature u ureaju
efikasno izdvajanje estica ispod 0,1 m
koristi se za irok temperaturni opseg i ulaznih koncetracija gasa
05 Vazduh
36
18
05 Vazduh
37
-a Wkb
= 1- e
Gde su:
stepen izdvajnja estica [m/s]
Wk energija uneta gasom i tenou u izdvaja, kontaktna energija gasa
koji se preiava [kWh/(100m3 gasa)]
05 Vazduh
38
19
05 Vazduh
39
20
5.6.3 Izdvajanje gasovitih zagaujuih komponenti
Adsorpcija, apsorpcija, kondezacija i oksidacija su osnovni postupci za
izdvajanje gasovitih zagaujuih komponenti iz gasova.
Apsorpcija je proces pri kojem se komponenta gasa fiziki razdvaja od
noseeg gasnog toka i hemijski vezuje za tenu fazu. Od rastvorljivosti
gasa u tenosti i njenog parcijalnog pritiska u gasovitoj fazi zavisi efekat
procesa apsorcije. Apsorbcioni efekat opada sa porastom temperature.
Hemosorpcija je apsorbcioni proces pri kome gasovita komponenta gradi
hemijsko jedinjenje sa tenom fazom. Postupci apsorbcije zavisno od
apsorpcionog fluida se dele na apsorpciju sa vodom i tee ispraljivom
tenou.
05 Vazduh
41
42
21
5.7 Kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru
Izlaganje ljudi zagaenjima u zatvorenom prostoru znatno je vee od
uobiajenih oekivanja.
Na slici je dat prikaz procentualnog udela provedenog vremena u
zatvorenom prostoru.
05 Vazduh
43
44
22
U ambijetalnim uslovima domainstva niz aktivnosti produkuju razliite
nivoe ugljen monoksida, azotdioksida, ugljovodonika itd. (grejanje
sagorevanjem, kuvanje, zagrevanje vode, hlaenje).
Dim cigarete emituje ugljen monoksid, benzen, eldehide, estice i oko 4000
hemikalija.
Radon
To je radiokativan gas koji iz zemlje dospeva u zatvoren prostor. Radon je
jedan od najveih zagaivaa u zatvorenom ivotnom i radnom prostoru.
Radon je radioaktivan i kancerogen gas. Drugi je po znaaju uzronika
pojave raka plua. Nastaje u pukotinama mineralnih stena u zemljitu i
putujui na gore dospeva kroz pod u stambene prostore.
05 Vazduh
45
Duvanski dim
sa oko 4000 hemikalija koje sadri u sebi jedan je od osnovnih uzronika
karcinoma grla. Pored aktivnih puaa pogubnom dejstvu polutanata iz
duvanskog dima imaju i sekundarni puai (nepuai koji borave u istoj
prostoriji).
Azbest
Nekada iroko korien graevinski materijal (termoizolacija kamini,
penice ,fenovi ...). Posle dueg vremenskog perioda, usled oteenja
mikroskopska vlakna disperguju u zatvoreni prostorni ambijent. Veliki
izaziva kancera disajnih organa.
05 Vazduh
Bioloki zagaivai
Gljivice, bakterije i drugi mikrorganizmi jako su prisutni u domainstvu.
46
23
Model kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru
Primena modela kutije pri analizi zakona o odranju mase moe se i ovde
primeniti. Zgrade bi se tretirale, ukoliko je neophodno, kao skup boksova
od kojih bi se svaki karakterisao posebnim nivoima zagaujuih
komponenti.
Uproeni model posmatranja objekta dat je na slici.
05 Vazduh
47
dC
V = (S + Ca I V ) C I V K C V
dt
48
24
dC
V = (S + Ca I V ) C I V K C V
dt
V zapremina vazduha dospelog u zgradu (m3/promena vazduha)
I promena vazduha (broj promena vazduha na as)
S nivo emisije (mg/h)
C koncetracija u zatvorenom prostoru (mg/m3)
Ca koncetracija u spoljnom ambijentu (mg/m3)
K nivo dezintegracije reaktivnosti zagaivaa (1/h)
05 Vazduh
49
S
V + Ca I
C ( ) =
I +K
S
V + Ca I
C (t ) = [ ]
1 e (I + K )t + C (0 ) e (I + K )t
I +K
05 Vazduh
50
25
Neki od zagaivaa koje bismo eleli modelirati, kao to su CO i NO mogu
se u nekim uslovima tretirati kao konzervativni iz ega sledi da
dezintegracioni nivo u toku vremena nepostoji ili je vrlo mali iz ega sledi
da je K=0.
Izraz sa prethodne strane se moe uprostiti ukoliko se u osnovnim
uslovima pretpostavi da nema zagaenja u spoljnom ambijentu (Ca=0), da
nema poetnog zagaenja u objektu C(0)=0 i da je zagaiva nepromenljiv
konzervativan (K=0). Pod navedenim uslovima:
S
C (t ) = [
1 e I t ]
I V
05 Vazduh
51
52
26
2. Mere samopreiavanja:
izbor lokacije postrojenja i izbor veliina dimnjaka,
razblaivanje gasovitih zagaivaa vazduhom,
centralizovano snabdevanje toplotom,
korienje goriva sa manjim sadrajem sumpora (gasovitih) u
ugroenom podruju.
3. Kurativne metode:
gajenje otpornijih biljnih kultura,
zatita zakiseljavanja jezera poveanjem sadraja krenjaka i
05 Vazduh
53
54
27
05 Vazduh
55
56
28
5.9 Zakonska regulativa
Sve vei broj zakonskih konvencija imaju za cilj da smanje emisiju
zagaujuih komponenti u vazduhu s obzirom na izrazitu tendenciju
poveanja emisije zagaujuih komponenti u atmosferi.
Svaki tehnoloki proces kao i energetski procesi moraju imati tehniko
tehnoloke mere za smanjenje emisije zagaenja u atmosferu. Svaka
dodatna tehnika sredstva poskupljuju proizvodne cikluse koji generiu
zagaivae ali sa druge strane javlja se imperativna potreba za
smanjenjem lokalnog i regionalnog zagaenja kao i izraenih globalnih
promena kao to su efekat staklene baete i kisele kie.
Preporuke OECD-a iz 1985. godine u oblasti emisije zagaujuih
05 Vazduh
57
taj omota).
58
29