You are on page 1of 29

5.

VAZDUH
Zagaenje vazduha nije nov civilizacijski fenomen.
Kralj Edvard I 1307. godine zahteva za ogranienje spaljivanja uglja
Henry (1413-1422) formira je prvu komisiju za ispitivanje problema
zagaenja vazduha
1661. godine John Evelyn je tampao prvi ekoloki pamflet sa ciljem
udaljavanja industrije iz centra Londona i formiranje zelenog pojasa oko
grada.
Znaajnija zagaenja vazduha obeleile su:
1948. godine grad Doneri (Pensylvania) elina industrija; aero
zagaenje je odnelo 20 ivota
05 Vazduh

1952. godine ubistveni smog okupirao je London u periodu jedne


sedmice (vidljivost smanjena na 10m; Sumpor dioksid i vrste estice su
bile uzrok smrti oko 5000 ljudi) izvor sagorevanje uglja
1972. godine Los Anelos fotohemijski smog izvor izduvni gasovi
motornih vozila

Fotohemijsko zagaenje je danas prisutno u najveem broju urbanih


sredina (naroito u toplijem klimatskom podruju).
05 Vazduh

Ovo zagaenje nastaje usled emisije oksida ugljenika, azota i razliitih


isparljivih organskih komponenti koje u atmosferi u prisustvu svetlosti
stvaraju fotohemijsko zagaenje.
Dve navedene vrste aero zagaenja su i predmet zakonodavstva i praenja
najvie u urbanim sredinama.

1
ist vazduh je teko definisati jer se sastoji iz velikog broja komponenti.

Ukoliko je ovek generator zagaenja, emitovane komponente se nazivaju


05 Vazduh

antropogeni zagaivai za razliku od mnogih prirodnih fenomena koji


zagauju ivotnu sredinu (poari, erupcije ...).
Aero zagaenje moe biti u gasovitom, parnom i vrstom agregatnom
stanju. Kakvo i koliko dejstvo zagaenja na eko sistem e zavisiti od vrste
zagaujue komponente, njene koncetracije, duine vremenskog trajanja,
meusobne reakcije primarnih zagaivaa.
3

Posledini vremenski efekti zagaenja na ljude mogu se definisati kao:


Neposredni efekti (od 24 do 48 asova),
Zakasneli efekti (nakon viemesene izloenosti zagaenju),
Hronini efekti (viegodinji uticaj zagaujuih komponenti).
Toksine supstance svoje neagtivno dejstvo na ive organizme mogu
preneti kroz vazduh, putem vode u koji dospevaju zagaenja iz vazduha ili
putem korienja hrane sa zemljita koje je kontaminirano aero
zagaenjem.
Gasovita zagaenja potiu negativnih, najee otrovnih, dejstava gasova
05 Vazduh

na floru i faunu.
Mnogi izvori gasova i vrstih estica, koje zagaivai direktno emituju u
atmosferu, nazivaju se primarni zagaivai. Zagaivai koji se formiraju u
atmosferi kao posledica fizikih ili hemijskih procesa nazivaju se
sekundarni zagaivai.

2
Izvori primarnog zagaenja, definiu se kao procesi koji ih stvaraju.
Najvei broj primarnih zagaivaa emituje se u atmosferu kao posledica
sagorevanja, ispravanja, mlevenja, ienja. Isparljive supstance od
goriva, boja, fluida za ienje, odlaze u atmosferu procesom isparavanja.
Praina nastaje pri razliitim procesima obrade zemlje, azbestne estice
pri oteenju ili razgradnje izolacije cevovoda ...

Procesi sagorevanja su jedan od najznaajnijih izvora zagaenja.

Neki produkti sagorevanja ne bi bili tretirani kao znaajni zagaivai da


05 Vazduh

velike akumulacije npr. CO2 u atmosferi ne stvaraju efekat staklene bate.

Ukoliko temperatura sagorevanja nije dovoljno visoka i ukoliko nema


dovoljnu koliinu kisenika iz vazduha proces oksidacije e biti nepotpun
usled ega nastaje ugljne monoksid CO.

5.1 Izvori nastajanja aero zagaenja


Kao to je konstatovano najvei deo zagaujuih komponenti nastaje u
procesima proizvodnje energije.
Pored energetike veliki zagaivai vazduha su hemijska industrija,
metalurgija, poljoprivreda, industrije za mehaniku preradu materijala,
transportna sredstva itd.
Izvore zagaenja, zavisno od mobilnosti zagaivaa delimo:
1. nepokretni (energane, ind. objekti i sl.) i
05 Vazduh

2. pokretni (automobili, avioni itd.).


U narednoj tabeli je dat pregled najznaajnijih gasovitih zagaivaa
vazduha.

3
05 Vazduh

5.2 Izvori aero zagaenja


Najznaajniji procesi kao izvori zagaujuih komponenti u industriji
prikazani su na narednoj slici.
05 Vazduh

4
SUMPOR DIOKSID (SO2)
je jedan od najirih i najznaajnijih aero zagaivaa. On u atmosferi reaguje
sa vodom i atmosferskim kiseonikom stvarajui sumpornu kiselinu.
SO2 nastaje pri ssagorevanju raznih vrsta ugljeva, tenih goriva u hemijskoj
industriji, u industriji proizvodnje celuloze, metalurgiji, rafinerijama i dr.
Dva osnovna prirodna izvora SO2 su gasovita isparenja pri erupciji vulkana i
geotermalni izvori kao gejziri i mineralne tople vode.
Najvei izvor SO2 su procesi sagorevanja oko 70% i rafinerije emituju oko
19% ukupne mase.
SO2 je veoma rastvorljiv u vodi gradei sumpornu kiselinu H2SO4. Kisele
05 Vazduh

kie nastaju kao posledica integralnog dejstva oksida sumpora i vodene


pare. One unitavaju vegetaciju posebno kada se formira kiseli smog i
padavine da vrlo niskom pH vrednou. Sumporni oksidi i sulfati (SO4)
obezbojavaju ofarbane povrine, korodiraju metale, razgrauju objekte od
mermera ...

SUMPOR VODONIK (H2S)


Vrlo otrovan gas, najee nastaje u rafinerijama nafte i gasa.
Fosilna goriva sadre odreeni procenat sumpora. Najvie ga ima u uglju
(od 1 do 6%).
AZOT (N)
I njegovi oksidi su znaajni zagaivai, a dva najprisutnija su NO i NO2.
Oksidi azota nastaju pri procesu sagorevanja a potiu od azota iz vazduha.
UGLJENIKOVI OKSIDI
Emisija ugljendioksida takoe stalno raste, tako da je 8 miliona tona 1960.
godine, porasla na 28 miliona tona 1982. godine.
05 Vazduh

Jedan od najveih je ugljen monoksid koji nastaje kao posledica


nepotpunog sagorevanja ugljenika. Oko 77% emisije CO potie iz
transportnih sredstava, pa je njegovo prisustvo u urbanim sredinama
najvee u saobraajnim picevima.

10

5
Oksidi ugljenika CO2, CO i isparljiva organska jedinjenja predstavljaju
ozbiljne zagaivae atmosfere stvarajui tzv. Efekat staklene bate
menjajui pri tome klimatske uslove na zemlji.
Poveana koncetracija ovih gasova apsorbuje infracrveno zraenje, oni
apsorbuju i deo toplote sa zemlje koji se normalno emituje u stratosferu,
poveavajui temperaturu na zemlji.
MIRISI
Nastaju najee pri biolokim otpadnim reakcijama zato su najprisutniji u
industriji prerade biljnih i ivotinjskih proizvoda.
05 Vazduh

11

POSEBNE SUPSTANCE
Zavisno od forme estica negasovite zagaujue supstance su:
1. Praina
2. Zaguljive pare (vrste estice nastale hemijskom reakcijom)
3. Izmaglica (nastaje kondenzacijom para veliina estica 0.5-3.0m)
4. Dim (nastao nepotpunim sagorevanjem ugljeninih materijala)
5. Sprejevi (estice tenosti nastale rasprivanjem tenosti pod
pritiskom)
05 Vazduh

Svaki industrijski proces je izvor neke od naveenih posebnih supstanci.

12

6
5.3 Rasprostiranje zagaujuih komponenti
Vazduna kretanja koja nastaju koa posledica promene pritiska u osnovi
imaju promenu temperature. Zbog toga je promena temperature vazduha
sa visinom znaajan faktor u izuavanju naina i oblika rasprostiranja
zagaujuih komponenti.
05 Vazduh

Slika 5.2 Stabilna atmosfera


13
05 Vazduh

Slika 5.3 Inverzija u atmosferi


14

7
05 Vazduh

Slika 5.4 Profil toka aero zagaenja


15

Koncetracija rasprostiranja zagaenja i njena evaluacija dato je Gausovom


gasnom jedanainom pod pretpostavkom z=0.

y2 H2
2
Q 2 y2 2 z
C( x ,y ) = e e
v y z
C(x,y) koncetracija na nivou zemlje (z=0)
Q - protok
x rastojanje du ose vetra
05 Vazduh

y horizontalno rastojanje od ose toka


y koeficijent horizontalne disperzije
z koeficijent vertikalne disperzije
H visina srednje linije toka
v brzina
16

8
5.5 Odreivanje emisije i imisije vrstih estica i gasova
Zagaenost gasova nastaje pod uticajem zagaujuih supstanci sva tri
agregatna stanja. Zavisno od karakteristika zagaujue supstance
razlikujemo merne metode za vrste estice i gasovite komponente.
Tehnike merenja za vrste estice zavise od:
mesta merenja (u atmosferi, cevnim vodovima, dimnim kanalima i sl.)
od veliine vrstih estica i
fizikih osobina estica.
Merenje emisije vrstih estica omoguava utvrivanje ukupne mase
05 Vazduh

emitovanih estica kao i izbor ureaja za njihovo izdvajanje.


Za merenje koncetracije gasovitih zagaujuih komponenti koriste se
fizike, hemijsko-fizike i elektrohemijske metode.

17
05 Vazduh

18

9
05 Vazduh

19

GRANINA VREDNOST je propisom odreen protok, ili koncetracija


tetnih i opasnih komponenti na mestu izvora zagaenja. Rezultati merenja
se mogu prikazati kao masa po jedinici zapremina gasa (npr. pri
1,013x105Pa i 00C) ili kao masa protoka u jedinici vremena (mg/h; gr/h).
STEPEN EMITOVANJA je odnos emitovane mase zagaujue komponente
u otpadnom gasu u odnosu na masu zagaujue komponente dovedene sa
sirovinom u proces (obino u %).
Kao ogranienja u emisiji se navode: doputene zapreminske ili masene
koncetracije zagaujuih komponenti u gasovima na izlazu iz procesa,
doputeni maseni odnosi, doputeni stepen emitovanja ...
Postupci za merenje emisije vrstih estica mogu se podeliti na postupke
SA i postupke BEZ izdvajanja vrstih estica.
05 Vazduh

Postupci sa izdvajanjem zasnivaju se na principu: izdvanja centrifugalnom


silom, filtracijom, izdvajanje udarom, termiko izdvajanje, elektrino
izdvajanje.
Postupci bez izdvajanja vrstih estica koriste sledee fizike principe:
apsopciju svetlosti, difuziju svetlosti, kontakno elektrino optereenje.
20

10
Za odreivanje emisije estica primenjuju se KONTINUALNE (neprekidne
u duem vremenskom periodu se meri koncetracija) i DISKONTINUALNE
(nivoi koncetracije u kraem vremenskom intervalu od nekoliko minuta do
nekoliko asova) metode.
Na slici je prikazan fotoelektrini merni ureaj za odreivanje koncetracije
vrstih estica.
05 Vazduh

Koncetracija se odreuje na osnovu razlike inteziteta svetlosnih zraka kroz


sloj gasa bez vrstih estica i sloj gasa sa vrstim esticama.

21

Pri merenju koncetracije gasovitih zagaujuih primesa, merenje se


uslonjava u procesu emisije i imisije za viefazne i viekomponentne
sisteme iji sastav u potpunosti nije poznat. Sloenost se poveava
ukoliko su u gasu nalaze i vrste estice.
Za merenje emisije i imisije gasova i para koriste se sledee metode:

 direktne metode adsorpcija, apsorpcija, kondezacione metode

 indirektne metode:

fiziko-hemijski postupci (hromatografija)

hemijski postupci (reakcija taloenja)


05 Vazduh

fizike metode (refraktroetrija, spektrometrija)

bioloke metode (merenje tetnih posledica, testovi ula da ju


manje tane rezultate zbog subjektivnog faktora)

22

11
Merenje imisije je od velikog znaaja za utvrivanje uticaja projektovanog
postrojenja na ivotnu sredinu. Ono se sprovodi u odreenom podruju,
visine mesta uzorkovanja, vremenskog perioda uzorkovanja, mernih
mesta, postupka merenja i uestanosti merenja.
Za odreivanje imisije vrstih estica u atmosferi najee se primenjuju
gravimetrijske metode koje definiu broj estica u jedinici zapremine
odnosno nataloene estice po jedinici povrine u jedinici vremena.
Za utvrivanje mase nataloenih estica koriste se dve metode koje zavise
od metereolokih uslova:
 folija sa vezivnim sredstvom (estice se vezuju za premazna
05 Vazduh

sredstva na foliji),
 sabirni levak (vrste estice i voda skupljaju se u levak, posle
isparavanja vode meri se masa vrstih estica)

23

U narednoj tabeli su date maksimalno doputene imisije nekih zagaujuih


komponenti (JUS.Z.B.O.001).
05 Vazduh

24

12
Mere za smanjenje emisije zagauju
zagaujuih komponenti:
1. smanjenjem emisije,
2. razblaenjem emisije,
3. povoljnim izborom lokacije postrojenja.
Smanjenje emisije se postie na sledee naine:
 primenom procesa sa minimalnom otpadnom energijom i masom
otpadnih materija (primarne mere)
 izdvajanjem zagaujuih primesa i preiavanjem izlaznih gasova
(sekundarne mere)
Primarne mere se mogu postii:
 izborom ulaznih materijala koji neznatno ili uopte ne zagauju
05 Vazduh

sredinu,
 prethodnom obradom sirovina,
 izborom pogodnih tehnologija,
 izborom pogodnih ureaja,
 podeavanjem i odravanjem procesnih veliina.
25

5.6 Odreivanje emisije i imisije vrstih estica i gasova


Zagaenost gasova nastaje pod uticajem zagaujuih supstanci sva tri
agregatna stanja. Zavisno od karakteristika zagaujue supstance
razlikujemo merne metode za vrste estice i gasovite komponente.
Tehnike merenja za vrste estice zavise od:
mesta merenja (u atmosferi, cevnim vodovima, dimnim kanalima i sl.)
od veliine vrstih estica i
fizikih osobina estica.
Merenje emisije vrstih estica omoguava utvrivanje ukupne mase
emitovanih estica kao i izbor ureaja za njihovo izdvajanje.
05 Vazduh

Za merenje koncetracije gasovitih zagaujuih komponenti koriste se


fizike, hemijsko-fizike i elektrohemijske metode.

26

13
5.6.1 Postupci i ureaji za izdvajanje vrstih estica
Prikupljanje estica kao zagaujuih komponenti postie se hermetikim
zatvaranjem izvora zagaenja ili postavljanjem ureaja za usisavanje koji
prikupljaju estice pomou hauba, otvora a potom ih usmeravaju ureajim
za preiavanje.
Talone komore
Ovo su mehaniki ureaji za izdvajanje krupnijih estica gasova. Usled
smanjenja brzine gasa, u prostranim komorama na brzine oko 1 m/s, na
estice deluje samo sila tee, koja odvaja estice iz gasne struje. Ova vrsta
odvajaa zahteva vei tehnoloki radni prostor.
Cikloni
05 Vazduh

Princip rada ciklona kao ureaja za mehaniko izdvajanje vrstih estica


zasniva se u delovanju centrifugalne sile na estice, koja u dodiru sa
spoljnim zidom ureaja gube kinetiku energiju i pod dejstvom sile tee
kreu se prema sabirniku. Nedostatak ciklona je ne mogunost izdvajanja
estica finog praha.

27
05 Vazduh

Slika 5.5 Ciklonski izdvaja estica


28

14
Filteri
Za suvo izdvajanje estica manje granulacije koriste se filteri. Za izradu
filtera koriste se razliiti materijali, Prema poreklu, materijali mogu biti:
prirodni (pamuk i vuna maksimalna radna temp. 800C)
vetaki (polimeri, poliestri, tefloni - maksimalna radna temp. 1600C)
mineralni (staklena vlakna - maksimalna radna temp. 3000C)
metalni (metalna prediva vie temperature)
Zavisno od naina strujanja gasa od spoljneg ka unutranjem delu ili
obrnuto, najee se koriste dve vrste filtera, RUKAVNI ili VREASTI.
Vreasti filteri zaprljane estice zadravaju sa spoljne strane filtracione
05 Vazduh

tkanine.
Ovim ureajima se izdvajaju estice < 0,5mm sa stepenom izdvajanja do
99,9%.

29
05 Vazduh

30

15
Prednosti ovih ureaja su:
visok stepen izdvajanja
relativno jednostavna konstrukcija
promena optereenja u gasu neznatno utie na stepen izdvajanja
izdvajanje je nezavisno od gasa i praha
Nedostaci:
nemogunost korienja na visokim temperaturama
osetljivost filterskih materijala na vlagu
05 Vazduh

este promene kratak vek trajanja


znaajni trokovi odravanja

31

Elektrofilteri
Izdvajaju estice svih prenika i rade na elektrostatikom principu. Koriste
se za gasove do 4500C.
Elektrino preiavanje se bazira na jonizaciji gasa, pri emu joni gasa
formirani oko korone (pri visokom naponu) pod uticajem elektrinog polja
se kreu prema talonoj elektrodi (uzemljenoj). vrste estice se taloe na
talonim elektrodama odakle se sakupljaju otresanjem ili pranjem.
estice gasa pri prolasku u prostor izmeu koronarne elektrode i talone,
naelektriu se usled ega skreu prema elektrodama, na kojoj se taloe.
Radna ili aktivna zona elektrofiltera je deo u kome se stvara elektrino
05 Vazduh

polje.
Prema pravcu strujanja zaprljanog gasa elektrofilteri mogu biti horizontalni
(najee ploasti) i vertiklani (sa cevnim i ploastim talonim
elektrodama).

32

16
05 Vazduh

33

Shodno nainu izdvajnja nataloenih estica, elektrofilteri se dela na SUVE


i VLANE. Kod suvih se prah otklanja otresanjem, a kod vlanih ispiranjem
sa vodom. Vlano izdvajanje moe biti periodino i kontinulano. Periodino
se odvajaju materijali koji nisu skloni cementiranju.
Stepen izdvajnja estica u elektrofilteru se moe izraunati preko izraza
Doja-Andersona:
A
-
= 1- e Q

Gde su:
frakcioni stepen izdvajnja estica [m/s]
05 Vazduh

A ukupna povrina prijema estica [m2]


brzina skretanja estica [m/s]
Q zapreminski protok gasa kroz elektrostatiki odvaja [m3/s]

34

17
Na stepen izdvajanja u elektrofilteru utiu: brzina gasa u aktivnom
preseku, elektrini paramteri, koncetracija estica, specifina elektrina
otpornost praha, svojstvo gasa ...
Mokri elektrofilteri imaju vei stepen izdvajanja od suvih. Nedostaci su im
naknadna prerada otpadne vode i mulja, mogunost korozije i zagaenje
vodotokova.
Prednosti elektrofiltera su:
pogodnost za velike zapreminske protoke
mali pad pritiska i temperature u ureaju
efikasno izdvajanje estica ispod 0,1 m
koristi se za irok temperaturni opseg i ulaznih koncetracija gasa
05 Vazduh

relativno niski trokovi radne eksploatacije


Nedostaci:
veliki investicioni trokovi
neprimenjivost na eksplozivne gasove i prah
zahtevaju veliki prostor.
35

5.6.2 Vlani postupci


Pri ovim postupcima vrste estice se vezuju za tenost. Postupak
izdvajanja vrstih estica ali i gasovitih komponenti iz gasova moe se
ostvariti na vie naina:
tenosti se raspruju u radnom prosotru ureaja u obliku sitnih kapi
koje inteziviraju povrinu dodira izmeu tenoti, gasa i praha;
gas se vadi u obliku mehurova kroz sloj tenosti;
usmeravanjem struje gasa sa prahom na tanke slojeve tenosti koji
se raspruju vezujui gasovite ili vrste estice.
Ureaji za tzv. pranje gasova mogu se tipizirati na:
05 Vazduh

venturi rasprivae skruberi


vrtlone izdvajivae
izdvajivae sa rasprivanjem tenosti
izdvajivae sa podovima

36

18
05 Vazduh

37

Stepen izdvajnja vrstih estica po Samrou:

-a Wkb
= 1- e
Gde su:
stepen izdvajnja estica [m/s]
Wk energija uneta gasom i tenou u izdvaja, kontaktna energija gasa
koji se preiava [kWh/(100m3 gasa)]
05 Vazduh

a, b konstante koje zavise od vrste, veliine praha i tipa izdvajaa

38

19
05 Vazduh

39

Prednosti vlanih izdvajivaa:


mali trokovi odravanja
jednostavna konstrukcija
zahtevaju malo prostora
visoka radna sigurnost
pogodni su za preiavanje vlanih gasova
pogodni za izdvajanje komponenti u tenoj, vrstoj i gasovitoj fazi
preiavaju zapaljive meavine gasa i praha
Nedostaci:
05 Vazduh

visoki eksploatacioni trokovi


zahteva dopunsko preiavanje voda odnosno taloga
opasnost od korozije i smrzavanja
mogunost stvrdnjavanja nekih prahova u kontaktu sa vodom
40

20
5.6.3 Izdvajanje gasovitih zagaujuih komponenti
Adsorpcija, apsorpcija, kondezacija i oksidacija su osnovni postupci za
izdvajanje gasovitih zagaujuih komponenti iz gasova.
Apsorpcija je proces pri kojem se komponenta gasa fiziki razdvaja od
noseeg gasnog toka i hemijski vezuje za tenu fazu. Od rastvorljivosti
gasa u tenosti i njenog parcijalnog pritiska u gasovitoj fazi zavisi efekat
procesa apsorcije. Apsorbcioni efekat opada sa porastom temperature.
Hemosorpcija je apsorbcioni proces pri kome gasovita komponenta gradi
hemijsko jedinjenje sa tenom fazom. Postupci apsorbcije zavisno od
apsorpcionog fluida se dele na apsorpciju sa vodom i tee ispraljivom
tenou.
05 Vazduh

Adsorpcija je proces vezivanja zagaujue gasovite komponente za


porozne vrste materijale. Ovaj proces se najee koristi za uklanjanje
mirisa. Najee korieni materijali za adsorpciju su aktivni ugalj,
aluminijum trioksid (Al2O3) ...

41

Kondezacija je proces preiavanja gasova gde se zagaujua


komponenta prevodi u teno stanje sniavanjem temperature ili
poveanjme pritiska pri istoj temperaturi.
Oksidacija je postupak pri kome se sagorljive gasovite komponente u
kontaktu sa kiseonikom pri povienoj temperaturi transformiu u CO2 i
H2O. Zavisno od toplotne moi i vrste otpadnog gasa sagorevanje moe se
dovijati sa ili bez dodatnog goriva. Razlikuju se termika i katalitika
oksidacija. Pri manjim protocima otpadnih gasova prednost se daje
termikom sagorevanju (oksidaciji), prednost je u jednostavnoj
konstrukciji. Kod gasova sa manjom kalorinom moi i veim protocima
katalitika oksidacija (sagorevanje) ima ekonomsku prednost.
05 Vazduh

42

21
5.7 Kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru
Izlaganje ljudi zagaenjima u zatvorenom prostoru znatno je vee od
uobiajenih oekivanja.
Na slici je dat prikaz procentualnog udela provedenog vremena u
zatvorenom prostoru.
05 Vazduh

43

Analiza koliine emisije zagaujuih komponenti iz termoelektrana u SAD i


duvanskog dima u odnosu na njihov uticaj na ljudsko zdravlje prema
stepenu izloenosti tetnom dejstvu emitovanih zagaenja dat je na
sledeoj slici.
05 Vazduh

44

22
U ambijetalnim uslovima domainstva niz aktivnosti produkuju razliite
nivoe ugljen monoksida, azotdioksida, ugljovodonika itd. (grejanje
sagorevanjem, kuvanje, zagrevanje vode, hlaenje).
Dim cigarete emituje ugljen monoksid, benzen, eldehide, estice i oko 4000
hemikalija.
Radon
To je radiokativan gas koji iz zemlje dospeva u zatvoren prostor. Radon je
jedan od najveih zagaivaa u zatvorenom ivotnom i radnom prostoru.
Radon je radioaktivan i kancerogen gas. Drugi je po znaaju uzronika
pojave raka plua. Nastaje u pukotinama mineralnih stena u zemljitu i
putujui na gore dospeva kroz pod u stambene prostore.
05 Vazduh

Radon emituju i neki prirodni graevinski materijali, podzemne vode koje


pri aeraciji (tuiranju) oslobaaju radon.
Pri izgradnji stambenih ili poslovnih objekata obavezno se mora ispitati
nivo emitovanja radona iz zemljita i sprovesti mere zatite (izolacija,
ventilacija prostorija ...)

45

Duvanski dim
sa oko 4000 hemikalija koje sadri u sebi jedan je od osnovnih uzronika
karcinoma grla. Pored aktivnih puaa pogubnom dejstvu polutanata iz
duvanskog dima imaju i sekundarni puai (nepuai koji borave u istoj
prostoriji).
Azbest
Nekada iroko korien graevinski materijal (termoizolacija kamini,
penice ,fenovi ...). Posle dueg vremenskog perioda, usled oteenja
mikroskopska vlakna disperguju u zatvoreni prostorni ambijent. Veliki
izaziva kancera disajnih organa.
05 Vazduh

Bioloki zagaivai
Gljivice, bakterije i drugi mikrorganizmi jako su prisutni u domainstvu.

46

23
Model kvaliteta vazduha u zatvorenom prostoru
Primena modela kutije pri analizi zakona o odranju mase moe se i ovde
primeniti. Zgrade bi se tretirale, ukoliko je neophodno, kao skup boksova
od kojih bi se svaki karakterisao posebnim nivoima zagaujuih
komponenti.
Uproeni model posmatranja objekta dat je na slici.
05 Vazduh

47

Veliki je broj zagaenja koji se mogu nai u zatvorenom prostoru. Pored


zagaenja koja iz spoljnjeg ambijenta dospevaju u zatvoreni prostor, njima
se dodaju i zagaenja nastala u zatvorenom prostoru. Ova zagaenja
mogu odstraniti iz zatvorenog prostora infiltracijom ili ventilacijom.
Uproeni model neobuhvata mehaniku filtraciju (sistem za preiavanje
vazduha u kome se odstranjuje naistoa i preieni vazduh bi se vratio u
posmatrani prostor), tako da maseni bilans u meovitim uslovima moe da
se predstavi u sledeem obliku:

kolicina dospelog nivo zagadjenja nivo zagadjenja nivo razgradnje


=
vazduha u boks dospelog u boks koje napusta boks u boksu
05 Vazduh

dC
V = (S + Ca I V ) C I V K C V
dt

48

24
dC
V = (S + Ca I V ) C I V K C V
dt
V zapremina vazduha dospelog u zgradu (m3/promena vazduha)
I promena vazduha (broj promena vazduha na as)
S nivo emisije (mg/h)
C koncetracija u zatvorenom prostoru (mg/m3)
Ca koncetracija u spoljnom ambijentu (mg/m3)
K nivo dezintegracije reaktivnosti zagaivaa (1/h)
05 Vazduh

Jedan od jednostavnijih puteva utvrivanja trajnog zagaenja je


pretpostavka da dC/dt=0 iz ega sledi:

49

S
V + Ca I
C ( ) =
I +K

Dok opti izraz ima sledei oblik:

S
V + Ca I
C (t ) = [ ]
1 e (I + K )t + C (0 ) e (I + K )t
I +K

05 Vazduh

Gde je C(0) poetna koncetracija u objektu

50

25
Neki od zagaivaa koje bismo eleli modelirati, kao to su CO i NO mogu
se u nekim uslovima tretirati kao konzervativni iz ega sledi da
dezintegracioni nivo u toku vremena nepostoji ili je vrlo mali iz ega sledi
da je K=0.
Izraz sa prethodne strane se moe uprostiti ukoliko se u osnovnim
uslovima pretpostavi da nema zagaenja u spoljnom ambijentu (Ca=0), da
nema poetnog zagaenja u objektu C(0)=0 i da je zagaiva nepromenljiv
konzervativan (K=0). Pod navedenim uslovima:

S
C (t ) = [
1 e I t ]
I V
05 Vazduh

51

5.8 Strategija zatite vazduha


Na lokalnom nivou tetnosti uticaja zavisi od: sposobnosti
samopreiavanja prirode, karakteristike sirovina (goriva), koriene
tehnologije, lokalnih propisa i normi.
Neke od metoda za smanjenje zagaenja okruenja od sumpornih i azotnih
jedinjena su:
1. Preventivne metode:
odsumporavanje goriva pre sagorevanja,
odsumporavanje dodavanjem aditiva pri procesu sagorevanja,
odsumporavanje produakta sagorevanja,
05 Vazduh

oplemenjivanje goriva (ugljeva),


gasifikaciji ugljeva,
nove metode sagorevanja.

52

26
2. Mere samopreiavanja:
izbor lokacije postrojenja i izbor veliina dimnjaka,
razblaivanje gasovitih zagaivaa vazduhom,
centralizovano snabdevanje toplotom,
korienje goriva sa manjim sadrajem sumpora (gasovitih) u
ugroenom podruju.

3. Kurativne metode:
gajenje otpornijih biljnih kultura,
zatita zakiseljavanja jezera poveanjem sadraja krenjaka i
05 Vazduh

gajenjem otpornijh vrsta riba


ea i periodina zatita materijalnih dobara.

53

Zatita vazduha i nivo zagaenja definiu se na osnovu rezultata analize


rizika a u skladu sa Republikim pravilnikom o analizi uticaja.
Izvore emisije zagaujue komponente teko je svesti na nulu a
investicioni trokovi eksponencijalno rastu iznad odgovarajueg stepena
postignute sigurnosti.
Komparativna studija rizika treba da da odgovor na ovo pitanje uzimajui u
obzir i zdravlje ljudi, elemente eko sistema, ekonomske sposobnosti
investitora i mogue tipove rizika.
Razvoj na projektu ima cilj da ispotuje granine vrednosti emisije koje su
kompromis izmeu zahteva za smanjenje tetnih efekata i zahteva za
obavljanje delatnosti sa to niim trokovima.
05 Vazduh

Na sledeoj slici da je prikaz komparativne analize u strategiji zatite


vazduha!

54

27
05 Vazduh

55

Emisiona vrednost zagaujuih komponenti zakonski definisanih usled


novih potreba, tehnologije i radnih uslova trpe vremensake promene. Za
energetska postrojenja neki emisioni kriterijumi su:
Emisija vrstih estica u dimnim gasovima (pri 1,013*105 Pa i 00 C) ne sme
prekoraiti zavisno od snage energetskog postrojenja:
50 mg/m3 za toplotne snage 5 W
150 mg/m3 za toplotne snage < 5 W
Emisija CO ne sme prekoraiti vrednost 0,25 mg/m3 za postrojenje
toplotnog kapaciteta < 2,5 W.
Doputena emisija organiskih jedinjenja < 50 mg/m3
05 Vazduh

Emisija SO2 i SO3 ne smeju kod sagorevanja fluidiziranom sloju prekoraiti


vrednost od 0,4 mg/m3.

56

28
5.9 Zakonska regulativa
Sve vei broj zakonskih konvencija imaju za cilj da smanje emisiju
zagaujuih komponenti u vazduhu s obzirom na izrazitu tendenciju
poveanja emisije zagaujuih komponenti u atmosferi.
Svaki tehnoloki proces kao i energetski procesi moraju imati tehniko
tehnoloke mere za smanjenje emisije zagaenja u atmosferu. Svaka
dodatna tehnika sredstva poskupljuju proizvodne cikluse koji generiu
zagaivae ali sa druge strane javlja se imperativna potreba za
smanjenjem lokalnog i regionalnog zagaenja kao i izraenih globalnih
promena kao to su efekat staklene baete i kisele kie.
Preporuke OECD-a iz 1985. godine u oblasti emisije zagaujuih
05 Vazduh

komponenti sadre: smanjenje emisje na izvoru uz korienje najboljih


raspoloivih ekonominih tehnologija, razvoj i podsticaj tehnologija za
smanjenje emisije, smanjenje zagaenosti vazduha u nacionalnim
okvirima, ukljuujui i prekoraenje zagaenja, smanjenje emisije iz
stacionarnih i pokretnih izvora.

57

Kvalitet vazduha i definisane norme zavise od niza faktora. Raspoloivi


tehnoloki nivo, drutveni sistem vrednosti u zakonodavnoj zajednici i
uslovi koji vladaju u ekosistemu (sposobnost samopreiavanja).

U regulisanju zatite vazduha u EU spadaju mere zatite koje se tiu svih


slojeva atmosfere ukljuujui i stratosferu, odnosno ozonski omota.

U EU kada je re o zatiti vazduhu ine se napori da se ujednae


zakonodavstva drava lanica (npr. o izduvnim gasovima), a sa druge
strane da se zakonodavstvo EU prilagodi obavezama preuzetim na
meunarodnom planu (npr. zakljucima Beke konvencije o zatiti
ozonskog omotaa i Montrealskog protokola o supstancama koje oteuju
05 Vazduh

taj omota).

U Srbiji su meunarodne obaveze ukljuuju u nacionalno zakonodavstvo


kroz rad meteroloke slube uspostavljene je mrea stanica za praenje
zagaujuih materija putem atmosfere, koja je ukljuena u mreu EU.

58

29

You might also like