667

Duljko Hasi* UDK 338:338.97(497)

Izvorni znanstveni rad

ANALIZA OGRANIENJA POSLOVANJA

U BOSNI I HERCEGOVINI

Autor je ispitivao faktore koji najdirektnije pridonose razini ekonomske

slobode i prosperitetu jedne zemlje. Tretirao je veliki broj varijabli koje pripadaju
u 10 irokih kategorija: politika trgovine, oporezivanje, vladine intervencije u
ekonomiji, monetarna politika, tokovi kapitala i politika stranih ulaganja,
bankarstvo, kontrole cijena i plaa, prava vlasnitva, regulacije i crno trite.

Uvod

Proveli smo duboko ispitivanje faktora koji najdirektnije doprinose razini eko-
nomske slobode i prosperitetu jedne zemlje. Tretirali smo veliki broj varijabli koje
pripadaju u 10 irokih kategorija: politika trgovine, oporezivanje, vladine
intervencije u ekonomiji, monetarna politika, tokovi kapitala i politika stranih
ulaganja, bankarstvo, kontrole cijena i plaa, prava vlasnitva, regulacije i crno
trite.
Zakljuak je analize jasan. BiH jo uvijek pred sobom ima velike izazove, ali
zemlja napreduje u mnogim podrujima reformi. Veliki se napori ulau u unapre-
enje pravne i makroekonomske klime. Financijski je sektor u fazi reforme i
privatizacija je u tijeku. Jaaju nove politike strukture. Ozbiljna nasilna kriminalna
djela opadaju. Unutranje kretanje roba i ljudi ponovo je uspostavljeno. Inflacija
cijena i javna potronja u velikoj su mjeri pod kontrolom.
Oigledno, ovisno o tome gleda li netko itav film ili samo brzu sliku BiH.
Naalost, nacionalistika politika struktura nastavlja se petljati u ekonomiju i tako
poveava nekomercijalni rizik svakog investitora zainteresiranoga za BiH.

* D. Hasi, magistar znanosti, izvrni direktor kole privatizacije Privredne komore Bosne i
Hercegovine, Sarajevo. lanak primljen u urednitvu: 17. 10. 2000.
 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
668 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

Analiza, dakle, uveliko ovisi o podatku istraivanja poduzea provedenoga u

godini 2000.1

Lokacijski faktori investiranja

Odluka firme da investira u inozemstvo ili da se prelocira strateki je moti-

virana. Osvajanje rastueg ili obeavajueg trita najea je motivacija, osim
odluka o lokaciji. Druge strateke motivacije jesu racionalizacija operacija (tjerano
trokovima) ili nedovoljnost postojeih kapaciteta. Motivacije su, prema tome, po-
vezane sa snagama, slabostima, prilikama i sa strahovima kompanije. Svaki sektor
karakterizira set kritinih faktora uspjeha. Kompanija moe raditi dobro ili loe u
ovim kritinim faktorima uspjeha, a odluka da se investira u inozemstvo ili da se
prelocira u novu regiju moe biti odgovor na slabosti, prilike ili prijetnje. Masovna
literatura postoji o faktorima koji utiu na mobilnost ekonomskih aktivnosti, tj. na
lokacijske odluke investitora i transnacionalnih kompanija. Ti faktori utjeu ili na
sklonost prema pomicanju (npr. tehnologija) ili, na impuls pomicanja (npr. eko-
nomski razvitak.
Sklonost prema promicanju vezana je uz sektor aktivnosti i tehnoloku razinu.
Kljuni faktori u koje menaderi gledaju jesu: razlikuju li se od prirode investicijske
odluke: otvaranje proizvodnoga pogona, otvaranje uprave, postavljanje objekata za
istraivanje i razvitak, stvaranje distribucijske mree, razvijanje uslunih aktivnosti
(npr. financijske usluge i softvere). Dostupnost kvalificirane radne snage, teleko-
munikacije i blizina aerodroma, zatita intelektualnih kapaciteta oito su vaniji za
farmaceutske pogone za istraivanje i razvitak nego za mljekaru. Sklonost prema po-
micanju takoer varira s tehnolokim razinama specifine industrije. to je nii
tehnoloki intenzitet sektora, nia je sklonost za traenje jakih stratekih partnerstava
u inozemstvu. Kompleksni aranmani i akvizicije zajednikih ulaganja jesu oblici
visokog stupnja partnerstva, uglavnom u srednje-tehnolokim i visoko-tehnolokim
sektorima, uglavnom da bi se osigurala kontinuirana kontrola nad tehnolokim ili
upravljakim prednostima. U niskotehnolokim, marginalnim sektorima oblik koji
preuzima investiranje u inozemstvu manje je kompleksan i moe biti limitiran na raz-
vitak distribucijske mree ili jednostavnih podugovora (kao konfekcijskoj industriji).2
1
Pedeset je poduzea Bosne i Hercegovine ispitano u istraivanju. U uzroku su pokrivene i
Federacija i Republika Srpska. Format upitnika bio je prije testiran jo u Ukrajini 1995., ali je dodano
nekoliko pitanja zbog specifinosti BiH. Upitnik se sastoji iz dva dijela: prvi provjerava faktore koji
su imali kritinu ili vanu ulogu u investitorovu donoenju odluka, drugi dio opisuje investitorovo
razumijevanje lepeze poslovnih ogranienja.
2
Sklonost prema pomicanju niska je, kada je proizvodnja na postojeem mjestu profitabilna,
kada su trokovi transporta mali i kada postoji malo barijera za trgovinu na regionalnom ili svjetskom
tritu. Zaista, ekonomisti su uvijek indicirali da je slobodan promet roba (trgovina) parcijalna zamjena
za slobodan promet faktora (pogotovo kapitala).
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 669

Na strani impulsa, rezultati raznih istraivanja iniciraju da u Evropi menaderi

pridaju veliki znaaj faktorima s direktnim utjecajem na procijenjeni povrat iz
njihovih investicija. Trenutna veliina i priroda trita i njihov oekivani razvitak
nose najveu treinu. Mikroekonomski uvjeti kao to su stopa ekonomskoga raz-
vitka, sektorski srednjo-terminski izgled i industrijska politika najpozitivnije su
procijenjeni u ouvanju kompetitivnosti. Tu klasu faktora po vanosti slijede drugi
operacijski faktori, kao to su cijena i ponuda kvalificirane radne snage, infrastru-
ktura, poslovne usluge, porezi itd. Tek poslije tih dolaze subjektivniji, eksterni
faktori, kao to su uvjeti za ivot.
Kada kompanija razmilja o mobilnoj investiciji (otvoriti novi pogon ili ga
preseliti) tipino je da napravi dugu listu potencijalnih lokacija. Interna radna grupa
potpomognuta eksternim savjetima evaluirati e relativnu privlanost raznih lokacija.
Poslije nekoliko rundi sve podrobnije istrage, duga se lista reducira u kratku listu i
na kraju u preporuku direktoriju.
Zasnovani na reviziji postojee literature, mi smo sumirali najee spomenute
lokacijske faktore i relativnu teinu (od jedne do tri zvijezde) svakoga faktora
(pogledati ANNEX - 2.). Trini uvjeti generalno prevladavaju nad operativnim
faktorima, pogotovo kad se lokacijska odluka donosi izmeu mjesta u raznim zem-
ljama. Oito se, u Evropskoj uniji teina faktora koji operiraju na nacionalnoj razini
smanjuje s kreiranjem jedinstvenoga trita i s harmonizacijom makroekonomske
i monetarne politike. Isto tako, kako cijena jedinice operacije poinje zadirati u
ekonomiju, nekotovni lokacijski faktori dobivaju na vanosti, dijelom lokacijski
faktori zasnovani na znanju koji prate od trenda prema novim inovacijama, do vee
kvalitete, veega izbora i breg dostavljanja proizvoda.
Kvaliteta ivota i osobni faktori bitni su u lokacijskim odlukama za rukovodstvo
i za pogone za istraivanje i razvitak. Ti su faktori osobito vani za projekte od
kojih se oekuje da se veliki broj menadera ili zaposlenih preseli ili gdje kompanije
ele regrutirati iz irih nacionalnih ili internacionalnih trita radnu snagu. Dalje
valja zapamtiti da kvaliteta funkcioniranja zranih, putnih i eljeznikih mrea i
telekomunikacija takoer utjee na kvalitetu osobnoga ivota. Pojedine su regije
simpatinije i primamljivije od drugih.
esto, investitori iniciraju podravanje drave, fiskalne i financijske poticaje
kao vane faktore kod donoenja odluka. U stvarnosti, ta je tvrdnja jaa u zemljama
za koje su investitori malo zainteresirani zbog nepovoljne i nesigurne makroklime.
U veoma poremeenim ekonomijama beneficije od fiskalno-financijskih poticaja
ne nadvladavaju probleme koji rezultiraju iz generalne antiposlovne politike i
odnosa. U zapadnoj Europi menaderi pridaju tek drugorazredni znaaj financijsko-
fiskalnim beneficijama. No, onda kada je zemlja izabrana na lokacijsku destinaciju,
postupnost poticaja moe utjecati na lokacijsku odluku - meu kratkom listom
regija. Ta realnost ponekad dovodi do nezdravih kompentencija izmeu regija unutar
 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
670 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

jedne zemlje koje pokuavaju privui investitore sa skupim novanim pomoima

ili poreznim olakicama.
Promocija koju provode nacionalne ili lokalne vlade moe pomoi da se regija
dovede na kratku listu. Stavovi dravnih ili regionalnih tijela mogu biti signifikantni
u utjecanju na odluku o krajnjoj lokaciji, kada su razlike izmeu lokacija na kratkoj
listi relativno male.
Privlaenje inoinvestitora nosi veliku nagradu, ali je skup i vremenski dug
proces. Vjerojatno za privlaenje stranih ulagaa u periferalne zemlje uvijek e biti
manja, osobito kada je ekonomija optereena politikim previranjima. U svijetu se
broj transnacionalnih kompanija procjenjuje na oko 50.000. To je prilino mali
broj, kada se ima na umu da samo u EU ima vie od 17 milijuna poduzea.

Rezultati istraivanja: lokacijski faktori

Prvi dio analize odnosi se na istraivanje lokacijskih faktora bosansko-herce-

govakih firmi.
Trideset osam posto ispitanih firmi industrije su na osnovi sirovina. Dvije su
treine u poecima i dvije su treine pridodale nove proizvode svojim paletama.3
Jedna je treina izjavila da im je lokacijska odluka bila voena trokovima, a dvije
su treine izjavile da su i trokovi i kvalitativni faktori motivirali njihovu lokacijsku
odluku.
Gotovo su svi investitori (90%) zadovoljni njihovim sadanjim investicijskim
lokacijama. Dvadeset posto bi razmislili o operiranju na drugome mjestu, ili zbog
ekspanzije ili zbog realokacije. Nijedna firma iz Republike Srpske ne bi se preselila
u Federaciju. Suprotno od toga, etvrtina firmi iz Federacije razmiljala je o ope-
racijama u Republici Srpskoj. Dvadeset dva lokacijska faktora bila su predloena
firmama na razmatranje. Faktori su sistematizirani kao kritini - 2, vani - 1,
ili nevani - 0 s nekoliko iznimaka4.
Najvaniji lokacijski faktori koje su proglasile ispitane firme ne razlikuju se
od onih proglaenih u zapadnoj Evropi: dostupnost, prostor, radna snaga, transport.
Bosanski investitori ne razlikuju se bitno od kolega u Zapadnoj Evropi.
Prvih 8 lokacijskih faktora, (svi su predstavljeni u Aneksu-3).

3
Ova dva kriterija nisu meusobno iskljuiva.
4
Podlonost EU tritu (vanija za firme iz Federacije), povoljne cijene zemljita (vanija
za firme iz Federacije), dostupnost dobavljaa i opa kvaliteta rada.
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 671

Faktor Intenzitet
1. Postojanje odgovarajuih klijenata 0,78
2. Dostupnost prostora 0,72
3. Radna snaga - dostupnost 0,67
4. Dostupnost dobavljaima 0,67
5. Stanje regionalnoga BiH trita 0,66
6. Kvaliteta radne snage 0,66
7. Niski trokovi transporta 0,64
8. Dostupnost specifinim znanjima 0,64

Napomena: Intenzitet varira od 0 do 1.

Rezultati istraivanja: poslovna ogranienja

Drugi dio upitnika istrauje poslovna ogranienja klasificirana u est irokih

kategorija: Opa poslovna klima, Vlada, Fiskalije, Radna snaga, Infrastruktura,
Potporni poslovni sistem. Ogranienja su rangirana na ovaj nain: glavna barijera
za razvitak poslova: hitna akcija ili poboljanje potrebno - 2; zona zabrinutosti:
akcija potrebna ili se moemo nositi zasada - 1; ne predstavlja barijeru - 0.

PROSJENA JE GRUPA STAVILA FISKALIJE NA VRH

Faktor Intenzitet
1. Fiskalije 0,66
2. Potporni poslovni sistemi 0,53
3. Opa poslovna klima 0,51
4. Vlada 0,37
5. Infrastruktura 0,35
6. Radna snaga 0,31

Napomena: Intenzitet varira od 0 do 1.

 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
672 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

Federacija i Republika Srpska slau se u prve tri kategorije

Individualno, prva etvrtina poslovnih ogranienja ovako izgleda:
GLAVNA OGRANIENJA U POSLOVANJU

1. Razina kamata na domai kredit (0,92)

2. Osobni porezi (0,90)
3. Mogunost dugoronoga kreditiranja (0,85)
4. Postojanje financijskih poticaja/podrka drave (0,83)
5. Plaanje klijenata (0,81)
6. Infrastruktura putova (0,91)
7. Jeftin uvoz (0,77)
8. Porezi na proizvodnju (0,77)
9. Birokracija
10. Porezi na profit (0,75)
11. Napajanje energijom cijena reija
12. Mogunost kratkoronog kredita
13. Nepotena domaa konkurencija (0,71)
14. Opi stav vlasti prema privatnom sektoru
15. Carine (0,65)
16. Implementacija zakona i odredaba
17. Funkcioniranje platnoga sistema (0,63)
18. Opa zakonodavna konstrukcija
19. Dostupnost bankarskih usluga
20. Osjeaj (ne) sigurnosti (0,60)
21. Korupcija
22. Raspletne rezolucije u poslovnim konfliktima
23. Pronalaenje partnera za posao (0,58)
Napomena: * Pokazatelj intenziteta (u zagradama) varira od 0 do 1.
* konani su rezultati izneseni u ANEKS-u 4.

Druga znaajna ogranienja s kojima su se ispitane firme suoile: kreiranje

proizvoda u bivu Jugoslaviju, rad poreznih vlasti, rad carinskih vlasti (0,54), nemo-
gunost pruanja izvoznih usluga (0,56).
Ogranienja koja se odnose na trite ne smatraju se glavnom brigom, moda
zato to je trite jo uvijek trite poslodavaca (objanjeno preteno visokim stu-
pnjem nezaposlenosti). Iako je tako, najee spomenuta ogranienja jesu nedo-
voljno kvalificiranih inenjera (0,42) i motivacija radnika (0,42)
Resursno zasnovane aktivnosti formiraju odvojenu kategoriju, jer se manje
susreu s ogranienjima: resursno zasnivanje firme na donjem je dijelu skale, na
61. ogranienju (od moguih 88). Njihova zabrinutost, vezano uz radnike je manja
kao i za sisteme za poslovnu podrku za kojima je njihova potranja manja. Ali
resursno zasnovane firme ipak su izloene nekim kljunim ogranienjima: samo u
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 673

pet sluajeva od spomenutih dvadeset tri top-ogranienja, gdje su resursno zasnovane

aktivnosti na znatno niem stupnju.

Interpretacija poslovnih ogranienja

Skala poslovnih ogranienja jednostavno je takva. Stoga smo zamolili upuene

da daju svoje miljenje Zakon opominje: miljenja su kvalitativna.
(1) Stav vlasti u odnosu na privatni sektor relativno je slab. Na poslovni uspjeh
gleda sa sumnjom. Vlast se smatra ubojicom kokoi koje legu zlatna jaja. To
sve stimulira neiskrenost.
(2) Porezi se smatraju nekom vrstom kazne. Oni ohrabruju prijevaru i izbjegavanje
plaanja. Poduzea mogu voditi dvostruko knjigovodstvo. Uspjeni su poslovi
onemogueni takvom financijskom politikom.
(3) Lokalne se vlasti upliu u poslove, osobito u one koji se odnose na dravna
poduzea. Kantonalne su vlasti jo uvijek u mogunosti imati uvid u poslovanje
kroz platne biroe.
(4) U dravnim se poduzeima procedure za prekid radnih ugovora teko
primjenjuju. Rezultat je tisue radnika na ekanju. Poslovanje je regulirala
Federacija koja je odredila minimalni broj radnika to ih jedno poduzee moe
zaposliti. Slubeni je cilj poticati zaposlenje, a skriveni je cilj prikupljati porez.
Mjera je kontraproduktivna.
(5) Plaanja od klijenata izuzetno je teko provesti. Dani su razlozi: spori promet,
pekulacije, kompenzacija, nelikvidnost (posebno u dravnim poduzeima),
nepaljiva poslovanja s kupcima (niska isplativost kredita). Trenutno pravno
okruenje takvo je da je veoma teko prikupiti novac od klijenta. Pravni je
sistem neefikasan (suci su izloeni prijetnjama ili su jednostavno potkupljeni).
(6) Poduzea se ale na jeftin uvoz. To je rezultat krijumarenja, Hrvatski uvoz
bez plaanja carina, rad Arizona-pijace, potkupljeni carinski slubenici. Ipak,
jeftin je uvoz relativan pojam u zemlji gdje domai proizvoai nemaju
konkurencije.
(7) Nepravedna se konkurencija dogaa onda kada su konkurenti politiki
povezani ili kada poslovi dolaze u kontakt s nabavljaem koji dri monopol.
(8) Osjeaj nesigurnosti povezan je s nestabilnom poslovnom okolinom.
Menadment je podloan (fizikim) prijetnjama koje dolaze od radnika i mafije
(iznuivanje).
(9) Poduzetnici se ale na korupciju. Da bi se ikakav posao mogao obaviti (ugovori
s Vladom, dozvole, carinski kliring), potrebna je neka vrsta potkupljivanja.
Vozai kamiona sustavno su njihova meta.
 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
674 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

(10) Kompanije koje ne potuju ugovore i pregovaraju s menaderima kompanija

takoer su ograniene. Menaderi ne posjeduju znanje vezano za poslovne
obiaje u okviru trine ekonomije. Kompanije koje ne potuju specifikacije i
uvjete ugovora suoit e se s tekoama pri sklapanju ugovora za izvoz.
Bosanska su poduzea zato izloena ogromnom nedostatku povjerenja.
(11) Sudska rjeenja nisu zadovoljavajua. Pravne obveze, pisani dogovori/ugovori
teko su primjenjivi, sporovi o vlasnitvu su esti. Bosanski su poduzetnici
ponekad rtve stranih nabavljaa. Edukacija menadmenta oito je potrebna.
(12) Novi su bosanski poduzetnici nekvalificirani. Neki su od njih trgovci, rade na
crnome tritu, ratni profiteri koji su preli na proizvodnju. Ta kategorija ljudi
nema znanja u menadmentu i inenjerskim vjetinama, pa je razina uspjeha
oekivano niska.
(13) Pronalazak partnera teak je posao. Poduzetnici esto nalaze partnere u krugu
svoje obitelji.
(14) Kamatne su stope visoke, iako je razina inflacije u Federaciji niska. Poduzetnici
se ale na visoke bankarske naknade, na nedostatak profesionalizma i na usluge
bankarskog sektora. Odnos bankarskog menadmenta i klijenata nije uvijek
transparentan.
(15) Nedostatci u sistemu plaanja dobro su dokumentirani. Pristojbe biroa za pla-
anje visoke su, a standardi usluga niski. PBS ne funkcionira u skladu s uvje-
tima trine ekonomije i kao rezultat su financijska intermedijacija (posred-
nitvo) i poslovni napredak generalno ogranieni.
(16) Motivacija radnika i proizvodnost rada niski su u odnosu na zapadne standarde.
Plaanje i proizvodnost nisu povezani. Ugovoreno plaanje obino nije
isplaeno. Poduzea se ale na nedostatak kvalificiranih inenjera. Bosna je
rtva odlaska kvalificiranih ljudi u inozemstvo. Isto tako ispitanici smatraju
da mlada populacija nije ba posebno motivirana.
(17) Kretanje proizvoda u sklopu Bosne i Hercegovine ponekad nailazi na prepreke.
Kamioni s pokvarljivom robom esto se zaustavljaju. Politike vlasti ine
psiholoki pritisak na kupce - da ne kupuju proizvode iz drugih entiteta.
Hrvatska ini lagani pritisak na trgovce iz Federacije da ne trguju s Republikom
Srpskom. Bosanski e poduzetnici radije trgovati s nabavljaima koji su
udaljeniji od Bosne, nego s onima koji su blizu, tj. oni su alternativni nabavljai.
(18) Trokovi logistike ogromni su. Razni faktori pridonose visokim trokovima.
Kvaliteta cestovne mree loa je, veliki kamioni nailaze na probleme u kretanju.
Usluge eljeznica nedovoljne su. Usluga luke u Ploama minimalna je. Luka
ne omoguuje promet kontejnera. Transportno je osiguranje vosoko. Postoji
nedostatak odgovarajuih peditera (otpremnika).
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 675

(19) Trokovi poslovnih prostorija i prostora u tvornicama vei su nego to je

potrebno, jer da je prostor smjeten u dravnim poduzeima na raspolaganju.
Potranja/ponuda za poslovnim prostorima i prostorima u tvornicama ne
funkcionira normalno. Novi su poduzetnici prisiljeni da sami grade poslovne
prostore, a to stvara probleme vezane uz likvidnost.
Oito je da je kada se svi problemi zbroje, rezultat veliki troak poslovanja.
Cijena koju uspostave lokalni proizvoai vea je od normalne cijene. Kvaliteta je
obino manja od one razine koja se zahtijeva na izvoznom tritu.
Razlika u trokovima iznosi od 30% do 50%, ak i u onim poslovima gdje je
BiH konkurentna. Vanjske prepreke i unutranji nedostaci pridonose velikim skri-
venim porezima.
Strani su investitori veoma osjetljivi kada se radi o nesigurnim poslovnim
okruenjima - svjesni su i situacije u BiH. Registriranje, stjecanje menaderske
kontrole nad poduzeima, izbjegavanje neprilika s poreznom inspekcijom, carinom,
potie perspektivne ulagae da ulau negdje drugdje.

Zakljuak

Veoma su slina istraivanja o poduzeima proveli strani investitori u Ukrajini,

1995. Ukrajina je od 1991. podlona ekonomskim reformama. Zbog nedostatka
cenzusa u rasporedu ekonomskih reformi. Ukrajina je sporo napredovala u pravnim
reformama i ekonomskoj stabilizaciji.
Liste top-poslovnih prepreka predstavljene su u ANEKS-u 5
Tu je potrebno da postoji odreeni stupanj slinosti izmeu Ukrajine i Bosne
i Hercegovine. U isto vrijeme faktori, kao to su zakonodavni okviri rada, im-
plementacija zakona i odluka, politika nestabilnost, birokracija, pravne aktivnosti,
mijeanje lokalnih vlasti u posao, kriminalne aktivnosti nie su u Bosni nego u
Ukrajini. Zbog toga Bosna nee biti manje privlana za obavljanjej poslovanja od
Ukrajine, iako indeks Ekonomske Slobode stavlja Ukrajinu na 124. mjesto.
Bosna i Hercegovina: pola puna aa, ili pola prazna aa? Vjerojatno pola
puna.
 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
676 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

LITERATURA:

1. Dhliwal, J.: An Empirical Review of Application of Business Process Reenginering,

Proceedings of the fifth International Conference Integreating Technology Human
Decistions, Atens, Greece, July 1999.
2. Harrington, H. J.: Business Process Inprovement, Mc Grow Hill, New York, 1991.
3. Ioc Kson, B.: Reengineering the Sense of Self: The Manager and the Management
Guru, Journal of Management Studies, 33, 1996.
4. Privredne novine: Specijalno izdanje od 100 najveih i najuspjenijih bosanskoherce-
govakih poduzea, 20. 07. 2000., Sarajevo.
5. Dravni zavod za statistiku: Godinjak, 1999., Sarajevo.
ANEKS -1
Kategorije vanjskih faktora
A. Trini uvjeti
1. Projicirani zahtjevi
2. Konkurentna situacija
3. Trina ogranienja
Napredak BiH u poboljavanju okruenja za investiranje
Pod-kategorije
a. Veliina domaeg trita i povezanosti
sa stranim tritima
b. Makroekonomske smjernice koje utjeu
na zahtjeve
c. Politika stabilnost i odgovornost
partnera
d. Karakteristika konkurenata
e. Stabilnosti industrijske situacije
f. Vladina kontrola trita i stabilnost
pravila igre
g. Kontrola teajnih stopa
h. Ogranienja kod nekih posebnih
industrija
i. Funkcionalno sudstvo, provoenje
zakona/ugovora
j. Stimulacija shema/nacrta
k. Administrativni sustavi (procedure koje
je teko razrijeiti)
Napredak
rekonstrukcija i ponovni poetak operacija
vodi obnavljanju
smanjena inflacija cijena
napori za kontrolu budeta
ogranienje kontrole cijena
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)
reforma financijskog sektora
oformljena nova politika struktura
oteani napori za jaanje demokracije i
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
vladavine zakona
smanjenje ozbiljnih krimalnih, nasilnih
aktivnosti
novi pravni okvir
poboljano kretanje roba i ljudi
predstavljena i konvertibilna marka
nadziranje nediskriminacijskih radnji u
sudstvu
nastavak progresa u administracijskoj
reformi
677
Nastavak tablice
B. Operacijski faktori
1. Izvori (trokovi i dostupnost)
2. Ogranienja u poslovanju
3. Uvjeti rukovoenja
4. Financiranje
C. Pojedinani uvjeti ivota
1. Prevelike privlanosti stranih zemalja b. Kvaliteta ivljenja (stanovanja,
2. Pristojbe na osobne dohotke
678
a. Prostor (dozvole/prostorije) popravci su u toku
b. Kvalificirana radna snaga povratak izbjeglica
c. Sirovine i dobavljai (povezanosti
s dobavljaima) ponovni poetak operacija
d. Prednosti i povezanosti usluga popravak putova i ponovni poetak pruanja
e. Transport eljeznikih usluga
f. Telekomunikacije poboljanje u pruanju telekomunikacijskih
g. Specijalizirane usluge usluga
h. Snaga i stav sindikata/radnih odnosa radni odnosi nisu ogranieni
i. Stav prema radu/efikasnosti
j. Regulacije okruenja
k. Stavovi poslovnih zajednica
l. Kvalitete menadmenta
m. Visina pristojbi
n. Carinske prednosti
o. Potreba za javnim informiranjem oblikovanje carinskih operacija
a. Klimatski uvjeti
poboljanje ivotnih uvjeta
obrazovanja, zdrav. zatita, prehrana,
zabava)
c. Stupanj gostoljubivosti
d. Slinosti (npr. u jeziku i kulturi)
e. Efektivne pristojbe na osobni dohodak
f. Provizija na osobni dohodak
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 679

ANEKS-2
FAKTORI LOKACIJE INVESTIRANJA U EUROPI

Faktori lokacije investiranja u Europi

Kategorija vanjskih faktora Podkategorije Ocjena faktora
A. Trini uvjeti a. Veliina domaeg trita i povezanosti
1. Projicirani zahtjevi sa stranim tritima
b. Makroekonomske smjernice koje
utjeu na zahtjeve
c. Politika stabilnost i odgovornosti partnera
2. Konkurentna situacija d. Karakteristike konkurenata
e. Stabilnosti industrijske situacije
3. Trina ogranienja f. Vladina kontrola trita i stabilnost pravila igre
g. Kontrola teajnih stopa
h. Ogranienja kod nekih posebnih industrija
i. Funkcioniranje sudstva, provoenje zakona/ugovora
j. Stimulacija shema/nacrta
k. Administrativni sustavi
(procedure koje je teko razrijeiti)
B. Operacijski faktori
1. Izvori (trokovi a. Prostor (dozvole, prostorije
i dostupnost) b. Kvalificirana radna snaga
c. Sirovine i dobavljai (povezanost s dobavljaima)
d. Prednosti i povezanosti usluga
e. Transport
f. Telekomunikacije
g. Specijalizirane usluge
2. Ogranienje u poslovanju h. Snaga i stav sindikata/radnih odnosa
i. Stav prema radu/efikasnosti
j. Regulacija okoline
3. Uvjeti rukovoenja k. Stavovi poslovnih zajednica
l. Kvaliteta menadmenta
4. Financije m. Visine taksi
n. Carinske prednosti
o. Potrebe za javnim informiranjem
C. Pojedinani uvjeti ivota
1. Prevelike privlansoti
stranih zemalja a. Klimatski uvjeti
b. Kvaliteta ivljenja (stanovanje, obrazovanje,
zdrav. za. preh., zabava)
c. Stupanj gostoljubivosti
d. Slinosti (npr.u jeziku i kulturi
2. Pristojbe na osobne e. Efektivne pristojbe na osobni dohodak
dohotke f. Provizije na osobni dohodak
 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
680 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

ANEKS-3

REZULTATI ISTRAIVANJA:FAKTORI LOKACIJE U BIH

Slika 1.

ODABIRANJE LOKACIJE ZA INVESTIRANJE: FAKTORI RADA

D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 681

Slika 2.

ODABIRANJE LOKACIJE ZA INVESTIRANJE: FAKTORI TROKOVA

 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
682 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

Slika 3.

ODABIRANJE LOKACIJE ZA INVESTIRANJE: POSLOVNI FAKTORI

D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 683

Slika 4.

ODABIRANJE LOKACIJE ZA INVESTIRANJE: INFRASTRUKTURA

 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
684 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

ANEKS-4

REZULTATI ISTRAIVANJA: OGRANIENJA U POSLOVANJU BIH

Slika 5.

OGRANIENJA U PRIRODI OPEG POSLOVANJA

D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 685

Slika 6.

POSLOVNA OGRANIENJA: INFRASTRUKTURA

 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
686 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

Slika 7.

POSLOVNA OGRANIENJA: VLADA

D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 687

Slika 8.

POSLOVNA OGRANIENJA: USLUGE PRUANJA PODRKE U POSLOVANJU

 D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
688 EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)

Slika 9.

POSLOVNA OGRANIENJA: RAD

D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 689

Slika 10.

POSLOVNA OGRANIENJA: FISKALNA

 ANEKS-5 690

POSLOVNA OGRANIENJA U BIH PREMA UKRAJINI

NAJEE SPOMENUTA PRESUDNA OGRANIENJA U POSLOVANJU

Bosna i Hercegovina (2000.) Ukrajina (1995.)

score score
1 Kamatna stopa 0,92 1 Implementacija zakona i odredba 0,90
2 Porezi na plae (na osobni dohodak) 0,90 2 Zakonodavni okvir rada 0.86
3 Dostupnost dugoronih kredita 0.85 3 Infrastruktura putova: kvaliteta mree 0.83
4 Podrka drave 0.83 4 Birokracija
5 Plaanja od klijenta 0.81 5 Podrka drave 0.74
6 Putovi: kvaliteta mrea 0.81 6 Carinske obveze 0.71
7 Jeftin uvoz 0.77 7 Porezi na plae (na osobni dohodak) 0.82
8 Doprinosi za socijalno 0.77 8 Telekomunikacije: izvedba 0.69
9 Birokracija 0.75 9 Politika (ne)stabilnost 069
10 Porez na profit 0.75 10 Porezi na profit 0.66
11 Nepotena konkurencija 0.71 11 Infrastruktura putova: proirenje mree 0.64
12 Opskrba energijom: trokovi 0.71 12 eljeznica :dostupnost usluga 0.63
13 Dostupnost kratkoronih kredita 0.71 13 Ozbiljni kriminalni prekraji 0.61
14 Stav vlasti prema privatnom sektoru 0.65 14 Inflacija cijena 0.60
15 Carinske obveze 0.65 15 Opskrba vodom: kvaliteta vode 0.60
16 Implementacija zakona i odredbi 0.63 16 Mijeanje lokalnih vlasti u poslovanje 0.59
17 Funkcioniranje platnog sustava 0.63 17 Trokovi prostorija/ radnog prostora 0.59
18 Osjeaj (ne)sigurnosti 0.60 18 Dostupnost osiguravajuih usluga 0.58
19 Zakonodavni okvir rada 0.60 19 Pronalaenje partnera za pokretanje nisa 0.58
20 Dostupnost bankarskih usluga 0.60 20 Telekomunikacije :trokovi usluga 0.58
21 Korupcija 0.58 21 Funkcioniranje carinskih vlasti 0.56
22 Razlaganje rezolucije u pos. konfliktima 0.58 22 Firme koje ne potuju ugovor 0.56
23 Pronalaenje partnera za pokretanje biznisa 0.58 23 Firme za putni transport:dostupnost luga 0.56
24 Trokovi obavnjanja poslovanja 0.56 24 Zatita intelektualnog vlasnitva 0.54
25 Kreditiranje roba u bivim Jugoslaven.Republ. 0.56 25 Funkcioniranje sudstva 0.53
26 Funkcioniranje carinskih vlasti 0.56 26 Pronalaenje prostora/radnog prostora 0.52
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001)
D. HASI: Analiza ogranienja poslovanja u Bosni i Hercegovini
EKONOMSKI PREGLED, 52 (5-6) 667-691 (2001) 691

ANALYSIS OF BUSINESS RESTRICTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

The author carried out a profound research of factors which most directly contribute
to the level of economic freedom and prosperity of a country. It is treated a large number of
variables which belong to ten broad cathegories: trade policy, taxation, government
interventions in economy, monetary policy, capital flows and foreign investment policy,
banking, price and wages control, property rights, regulations and black market.
The conclusion of the analysis is evident. Bosnia and Herzegovina is still faced with
great challenges, but the country is making progress in many spheres of reform. Great
efforts are made in improvement of legal and macroeconomic climate. Financial sector is
in a phase of reform and privatization is underway. New political structures are strengthening.
Serious and violent criminal actions decrease. Internal movement of commodities and people
has been again established. Price inflation and public consuption are to a large extent under
control.