MONTAA VIDEO MATERIJALA

U dosadanjem dijelu knjige objanjene su tehnike i principi koji se koriste prilikom snimanja video
materijala. Meutim, nakon snimanja nalazimo se u situaciji kada imamo puno razliitog materijala,
ponavljajuih snimaka, mutnih kadrova i jo mnogo nepotrebnih stvari. Od svega toga potrebno je
sloiti jedan kratak i zanimljiv video uradak. Upravo emo o tome govoriti u ovom poglavlju knjige.

Nekada je proces montae bio vrlo zahtjevan i realiziran iskljuivo u profesionalnim filmskim
studijima, dok je danas situacija posve drugaija. Mogue je snimiti, izmontirati i distribuirati cijeli
film koristei iskljuivo pametne telefone. Digitalizacija video opreme omoguava ak i obinim
kunim korisnicima da naprave izvrsne video uratke i osvoje milijune gledatelja na YouTube-u.

Sama rije montaa nije usko vezana uz neki odreeni program koju slui za obradu video
materijala, ve je to postupak kojim video materijal sa kamere uvlaimo u kompjuter, pregledavamo
te reemo i slaemo u jednu smislenu cijelinu. Tehniki postupak nije vrlo sloen, i premda postoje
razni programu za video montau, svi se temelje na istom principu. Bitna stvar prilikom montae je
fokusirati se na kreativni dio, odnosno kako i na koji nain posloiti sve snimke. Niti najbolji program
nam nee pomoi da napravimo kvalitetan video, jer to je samo alat kojeg koristimo u cilju realizacije
nae ideje.

Ako je film dobro izmontiran prosjean gledatelj montau uope nee primijetiti. To je upravo i cilj,
jer je potrebno gledateljima to vie pribliiti stvarnost, a ne dekoncentrirati ih loim rezovima.

Osnovne principe montae objasniti emo koristei program Adobe Premiere CS5.5, a za izradu DVD
menija emo koristiti Adobe Encore CS5.5

Tijek montae u 10 koraka:

- Kreiranje projekta na raunalu

- Uitavanje snimljenog materijala u raunalo (capturing)
- Pregledavanje i rezanje (grubi nit) video materijala
- Precizno rezanje (fini nit) video materijala
- Dodavanje tranzicija
- Dodavanje efekata
- Dodavanje grafikih elemenata te izrada titlova
- Dodavanje glazbe i ureivanje zvunih zapisa
- Exportiranje gotovog video uratka
- Authoring DVD-a (izrada menija)

Kako bi lake mogli pratiti objanjena koja slijede za vas smo pripremili par video isjeaka koje
moete koristiti za vjebu i koji se nalaze ??? (jo emo vidjet). Isjeci su pripremljeni u H.264 formatu
kako bi zauzimali to manje prostora i kako bi download bio bri.
KORAK 1: Kreiranje projekta

Nakon to ste pokrenuli Adobe Premiere CS5.5, dobili ste poetni Welcome prozor. Za kreiranje
novog projekta kliknite na New Project (vidi sliku 1).

Zatim odredite format unosa video materijala u raunalo (Capture format):

DV standardna rezolucija (720 x 576)

HDV high definition rezolucije

Takoer, potrebno je odrediti lokaciju na hard disku gdje e projekt biti smjeten i dati mu naziv (vidi
sliku 2).

Otvorite jedan novi folder posebno za video projekt, te unutar njega je poeljno otvoriti podfoldere
zbog lakeg snalaenja. Na prvi pogled to je moda i nepotrebno, ali kasnije je puno lake snai se u
gomili raznih sadraja koje emo koristiti prilikom izrade videa. Preporuka za podfoldere:

- Snimke (sirovi materijal sa kamere)

- Grafika (razliite slike i grafiki elementi koje emo koristiti)
- Audio (pozadinska glazba, snimke naratora i sl.)
- Export (mjesto gdje emo exportirati na zavreni video uradak)

Nakon to ste kreirali projekt, potrebno je unutar njega otvoriti jednu vremensku liniju (sekvencu) u
kojoj ete kasnije slagati video isjeke (vidi sliku 3). Postoji velik broj razliitih formata koji se koriste
prilikom snimanja. Sve ovisi o tome s kojom ste kamerom snimali. Mi emo za primjer odabrati
standardni SD (standard definition) format koji koristi veina SD kamera i ija je razluivost 720x526
te sadri 25 sliica u sekundi. Odabiremo DV-PAL, Standard 48 kHz.

Ukoliko ste snimali u drugom formatu, informirajte se na internetu o tome koju je opciju potrebno
odabrati.

Sada te dobili radnu povrinu (workspace) u Premiere-u (vidi sliku 4). Ona se sastoji od vie manjih
prozora koje je mogue razmjetati, poveavati/smanjivati po elji.

U gornjem lijevom kutu nalazi se Project prozor koji slui za unos i organizaciju sirovog materijala i
ostalih resursa.

Za vjebu:
Otvorite video projekt te jednu vremensku liniju u formatu DV-PAL, Standard 48 kHz.

KORAK 2: Unos materijala

Capturing video snimaka

Ukoliko koristite kameru koja snima na video kazete, potrebno je napraviti capture materijala.
Kliknite na padajui izbornik File Capture (kratica: F5).

Ako ste kameru spojili pomou FireWire kabela, moete sa kontrolama koje se nalaze pri dnu capture
prozora pregledavati i premotavati snimljeni materijal (vidi sliku 5). Pritiskom na crveni gumb,
zapoeti ete proces unosa videa u raunalo.
SAVJET: Ukoliko ukljuite opciju scene detect u donjem desnom kutu, program e automatski
razdvojiti video isjeke, odnosno za svaki put kada ste pritisnuli REC na kameri dobit ete poseban
video isjeak. U protivnom ete dobiti samo jedan isjeak koji e dugo trajati i teko e biti pronai
eljene kadrove.

Savjetujemo takoer da odredite tape name i clip name kako bi se kasnije u montai lake snalazili.
Osobito vano ako se snimljen materijal nalazi na vie od jedne kazete.

Proces unosa materijala zaustavljamo pritiskom na gumb stop, ili tipkom Esc.

Ako vaa kamera koristi hard disk, optiki medij ili flash memorijsku karticu za pohranu snimljenih
video zapisa, proitajte u uputama o tome kako prebaciti sadraj na hard disk.

Unos materijala sa hard diska

Materijal koji ste procesom capturinga unijeli u raunalo, automatski e se pojaviti unutar Project
prozora. U svim ostalim situacijama potrebno je runo unijeti (importirati) materijal. Najjednostavniji
nain je da pronaete video isjeke na svom hard disku u folderu Snimke unutar naeg foldera
projekta, te ih na drag-and-drop nain prebacite Project prozor. Premiere CS5.5 takoer sadrava
Media Browser koji se nalazi u donjem lijevom kutu i koji omoguava pretraivanje sadraja hard
diskova i unos materijala u projekt. Isti princip koristite za unos svih ostalih elemenata (grafike,
fotografija, glazbe i sl.).

Vano je da na isti nain na koji ste organizirali foldere na hard disku, takoer organizirate foldere
unutar Project prozora. Jednom kada unesete puno razliitih resursa, lake se snalaziti ako je sve
organizirano. Klikom na ikonicu New Bin (vidi sliku 6), otvorit ete nove foldere, imenovati ih te
takoer na drag-and-drop nain posloiti elemente u pripadajue foldere.

Za vjebu:
Skinite resurse za vjebu sa linka koji se nalazi u uvodu ovog poglavlja. Uitajte ih u projekt.

KORAK 3: Poetak montae (grubi nit)

Sada kada ste pripremili i organizirali sve resurse za rad, moete krenuti sa zabavnijim dijelom
montaerskog posla. Vrijeme je da svoju kreativnost pokaete na djelu.

Grubi nit je izraz koji oznaava prvi korak u montai. To je vrijeme kada pregledavate sve snimke,
izabirete kadrove te ih grubo slaete po zamiljenom redosljedu. Postoje dva naina na koje se moe
odraditi: u prozoru Source ili direktno na vremenskoj liniji (timeline).

Vremenska linija je prozor koji grafiki predoava video uradak. Tu je prikazan redosljed i trajanje
izrezanih video klipova te tranzicije koje ete uklopili. U gornjem lijevom kutu vremenske linije nalazi
se uti sat koji pokazuje vrijeme na kojem se nalazi vremenski kliza (crvena crta) koji slui za
pregledavanje izmontiranih klipova.

Montau zapoinjete dvoklikom na prvi video isjeak u Project prozoru. Tada se taj isjeak otvara u
Source prozoru, te ga pomou vremenskog klizaa te play/pause kontrola moete pregledavati.
SAVJET: veina programa za montau koristi tipku space kao play/pause kontrolu. Nauiti tu kraticu
uvelike ubrzava i pojednostavljuje montaerski posao.

Odreivanje IN/OUT toaka

Nakon to ste pregledali video isjeak, vrijeme je da odredite dio koji elite ubaciti u vremensku liniju.
Dovedite vremenski kliza tamo gdje elite da bude poetak video isjeka, te zatim kliknite na gumb
Mark In (vidi sliku 8) (kratica I). Isti postupak ponovite za kraj, i kliknite gumb Mark Out (kratica O).

Sada ste u Source prozoru dobili oznaen dio isjeka koji elite iskoristiti. Na drag-and-drop nain
povucite isjeak iz Source monitora, i ubacite ga na vremensku liniju.

NAPOMENA: Odreivanje IN/OUT toaka, te rezanje isjeaka u vremenskoj liniji ne utjee na sirovi
materijal koji se nalazi na hard disku niti ga brie, ve ga program virtualno ree.

Na isti nain je mogue ubaciti vie dijelova jednog video isjeka iz Source monitora. U ovom trenutku
nije vano precizno odrediti poetak i kraj, ve samo ugrubo dijelove koje elimo montirati i posloiti
ih eljenim redosljedom.

SAVJET: Nakon svakog veeg postupka nemojte zaboraviti pohraniti projekt. To moete uiniti kroz
padajui izbornik File Save ili kraticom CTRL + S. Ovaj je korak vrlo vaan, i dobro ga je usvojiti
odmah na poetku, jer u sluaju da nestane struja ili se kompjuter smrzne (to se zna desiti ee
jer je video montaa zahtjevna za procesuiranje), izgubit ete sve postupke od zadnje pohrane.

Postupak ubacivanja materijala ponovite za sve isjeke koje elite.

Montaa na vremenskoj liniji osnovni principi

Source monitor vam pomae da bi pregledali i ugrubo odredili dijelove isjeaka koje elite imati u
finalnom uratku. Pravo podeavanje i dotjerivanje se dogaa na vremenskoj liniji. Nakon to ste
ubacili par video isjeaka, objasnit emo osnove koritenja vremenske linije.

Pregledavanje sadraj vremenske linije pregledavate pomicanjem vremenskog klizaa, a video se

prikazuje u Program monitoru (gornji desni prozor). Pozicija klizaa u odnosu na vrijeme prikazana je
utim satom u gornjem desnom kutu. Format sata je sljedei: hh:mm:ss:ff (sati:minute:sekune:sliice
(frameovi)).

Zumiranje primijetili ste da su isjeci vrlo sitni i teko ih je dalje pregledavati i slagati. Razlog tomu
je to vidite velik dio vremena (10 minuta), a isjeci traju tek 1 minutu. Zumirati/odzumirati moete
na tri naina (vidi sliku 9): povlaenjem klizaa u donjem lijevom kutu, i povlaenjem za rubove
gornjeg horizontalnog scrollbara. Trei nain je da drite tipku Alt te vrtite kotai mia. Gornji
scrollbar takoer se koristi za pomicanje lijevo desno dok se nalazite u zumiranom nainu rada. Sada
imate bolji pregled isjeaka (vidi sliku 10).
Prikaz sliica svaki isjeak sad ima jednu sliicu i lijevom kutu koja je ujedno i njegova poetna
sliica. Zbog bolje preglednosti, ukljuite prikaz ostalih sliica (vidi sliku 11). Program e ih prikazati
onoliko koliko prostor dozvoljava.

Popunjavanje rupe kada imate prazninu izmeu isjeaka, desnim klikom mia na prazninu kliknete
na Ripple delete te e se desni isjeci pomaknuti ulijevo te popuniti rupu (vidi sliku 14).

Video i audio trake na poetku postoje po tri video i audio trake. Moete ih zamisliti kao slojeve
koji teku istovremeno. Primjerice ako ste ubacili isjeak u gornju traku, donji se isjeak nee vidjeti
sve dok ne istekne gornji. Ako imate audio isjeke u vie traka, istovremeno ete uti vie zvukova.
(vidi sliku 15). Pojedinane trake moete paliti i gasiti koristei gumb oko za video trake, i gumb
zvunika za audio trake. Strelica pored naziva trake slui za vertikalno proirenje trake. Prazno mjesto
lijevo od strelice koristi se za zakljuavanje/otkljuavanje trake. Kad je traka zakljuana ne moete
bilo kojim alatom nita u njoj pomicati niti mijenjati. Mogue je dodati jo video i audio traka
odlaskom u padajui izbornik Sequence Add tracks. U prozoru koji se otvorio moete odabrati broj
traka koje elimo dodati te njihovu poziciju u odnosu na postojee trake.

Razdvajanje zvuka i slike video i audio snimak koje ste unijeli u projekt su spojeni u jedan isjeak. To
vidite kada kliknete na video, program automatski oznai audio i obrnuto. Kako bi ih razdvojili
potrebno je desnim klikom na isjeak odabarti Unlink. Sada zvuk i video moete rezati i premjetati
odvojeno.

NAPOMENA: Ako imamo isjeak koji sadrava govor koji je vizualno vidljiv, potrebno je paziti da
odvajanjem i pomicanjem zvuka i videa ne doe do desinhronizacije.

Za vjebu:
Video isjeke koje ste uitali u projekt posloite na vremensku liniju po eljenom rasporedu, te obriite
zvuk na isjecima 01, 05 i 06.

KORAK 4: Precizno rezanje - fini nit

Nakon to ste ubacili sve eljene isjeke na vremensku liniju vrijeme je da ih precizno posloite, te
odredite tono trajanje svakog pojedinanog isjeka. U tom postupku koristit ete se alatima (Tools)
koji su smjeteni u donjem lijevom kutu programa. Za poetak emo opisati samo osnovne alate.

Opis i primjena pojedinanih alata: (vidi sliku 13a)

Selection tool (kratica V) slui za oznaavanje i pomicanje isjeaka, isjeke moete pomicati lijevo-
desno na drag-and-drop nain. Ukoliko elite pomaknuti vie isjeaka odjednom, onda ih oznaite
(vidi sliku 12), te ih zatim pomiete. Takoer, pomou ovog alata moete skraivati/produavati
(trimati) ve ubaene video isjeke to je vrlo korisno prilikom finog nita, odnosno preciznog
podeavanja (vidi sliku 18).

Track select tool (kratica A) ovaj alat oznaava sve video ili audio isjeke u odreenoj traci, i to od
mjesta gdje je postavljen nadesno. Ako elite oznaiti vie traka odjednom, onda uz klik mia drite
tipku Shift.
Razor tool (kratica C) koristi se za rezanje isjeaka i to na nain da alat pozicionirate na tono
odreeno mjesto pojedinog isjeka te klikom mia razdvojite taj isjeak na dva nova. Mogue je
takoer postaviti vremenski kliza na mjesto koje elite odrezati, te onda alatom kliknuti na njega.
Tako osiguravate da je rez napravljen tono na toj sliici.

Ripple edit tool (kratica B) omoguava produavanje/skraivanje pojedinog isjeka, pri emu se
ostali susjedni isjeci pomiu lijevo/desno, odnosno ne nestaju kao kada radite trimanje koristei
Selection tool. Koristite ga na krajevima isjeaka.

Rolling edit tool (kratica N) slino kao i prethodni alat, koristi se za produivanje/skraivanje
isjeaka, ali namijenjen je za koritenje na spojevima dvaju isjeaka. Prilikom pomicanja spoja,
automatski se jedan isjeak produava dok se drugi skrauje.

Rate stretch tool (kratica X) slui za ubrzavanje ili usporavanje isjeka. Koristi se na isti nain kao i
Selection tool prilikom trimanja, odnosno na krajevima isjeka. Ako elite ubrzati/usporiti isjeak za
tono odreeno vrijeme, onda desnim klikom mia na odabrani isjeak odaberite Speed/Duration. Tu
moete podeavati trajanje isjeka koristei postotak ili vrijeme. Opcija Reverse Speed e izokrenuti
isjeak tako da e se prikazivati od kraja prema poetku.

Slip tool (kratica Y) slui za pomicanje IN/OUT toaka. Prije nego to ste ubacili isjeak na
vremensku liniju, odredili ste njegove IN/OUT toke u Source monitoru. Pozicionirajte ovaj alat iznad
eljenog isjeka te drei lijevu tipku mia pomiui lijevo/desno pomiete IN/OUT toke. Trajanje
isjeka ostaje isto.

Copy, paste, delete kao i u veini programa, u Premiere-u mogue je koristici CTRL+C, CTRL+V i
DELETE tipke za upravljanje isjecima.

Naknadno ubacivanje klipova

Moe se desiti da nakon to ste posloili isjeke po odreenom redosljedu, elite izmeu dva isjeka
ubaciti jo jedan dodatni isjeak iz Project prozora. Postoje dva naina:

1. Umetanje (insert) u Source monitoru oznaite IN/OUT toke isjeka koji elite ubaciti,
postavite vremenski kliza na vremenskoj liniji na mjesto gdje elite da bude poetak
ubaenog isjeka te kliknite na tipku Insert (vidi sliku 16). Program e automatski napraviti
rez na tom mjestu, ubaciti isjeak te pomaknuti ostale isjeke udesno.
2. Presnimavanje (overwrite) ponovite isti postupak kao i kod umetanja, samo u ovom sluaju
pritisnete tipku Overwrite (vidi sliku 17). Sada nee biti reza niti pomicanja isjeaka udesno,
ve e se ubaeni isjeak smjestiti unutar ve postojeeg isjeka. Dobivate isti efekt kao kada
bi ga ubacili na gornju video traku.

Za vjebu:
Precizno odredite trajanje ubaenih isjeaka koristei se gore navedenim alatima.

KORAK 5: Ubacivanje tranzicija

Kada ste presloili/ubacili te skratili i produili isjeke na eljeni nain, odnosno napravili fini nit,
vrijeme je da ubacite prijelaze (tranzicije). Popis svih prijelaza nalazi se u prozoru Effects u lijevom
donjem kutu programa, pod kategorijom Video Transitions (vidi sliku 19). Postoji velik broj razliitih
zanimljivih prijelaza, a mi emo za primjer koristiti Cross Dissolve u kategoriji Dissolve (vidi sliku 19.).

SAVJET: Jedna od najeih poetnikih greaka, kako prilikom izrade PowerPoint prezentacija tako i
prilikom izrade videa, jest koristiti to vie raznovrsnih animacija i prijelaza s ciljem poboljanja svojeg
uratka. Na kraju sve to izgleda kao gomila nabacanih efekata koji ponekad oduzimaju panju i naporni
su za gledanje. Profesionalnost se vidi upravo u izbjegavanju toga. Pokuajte koristiti jednostavne
efekte kao to je obino utapanje (dissolve), a ponekad ak i bez toga, kako bi va video ostavio bolji
dojam.

Prijelaz ubacujete na drag-and-drop nain te ga pozicionirate na rez izmeu dva isjeka (vidi sliku 20).
Ponekad e biti nemogue ubaciti prijelaz tono na rez, zbog toga to jedan od isjeaka nema
odreene IN/OUT toke, odnosno ubaen je na vremensku liniju od samog poetka. U tom sluaju
Premiere nema sliice prije njegovog poetka koje bi koristio za prijelaz, te tranziciju ubacujete samo
na jedan isjeak (vidi sliku 21). Bez brige, tada e sliice od drugog isjeka biti iskoritene i prijelaz e
izgledati kao svaki drugi.

Svaki prijelaz ima zadano (defaultno) trajanje od 1 sekunde. Ako ga elite produiti/skratiti, koristei
Selection tool povlaite (rasteete) prijelaz na isti nain kao i sa video isjekom (vidi sliku 22). Takoer
je mogue odrediti precizno vremensko trajanje. Dvoklikom na prijelaz otvara se prozor Effect
Controls (vidi sliku 23), i tu pod opcijom Duration moete unijeti eljeno trajanje tranzicije.

Prijelaze briemo, klikom na njih te tipkom Delete.

Poetak i kraj pretapanje u crno

Kada elite poeti iz crnog te pretopiti u prvi isjeak, te na kraju zavriti sa crnom pozadinom,
tranzicije pozicionirate na poetak odnosno kraj isjeaka (vidi sliku 24). Isto se odnosi na grafiku, slike
ili bilo to drugo to smo se nalazi na vremenskoj liniji.

Ostale korisne tranzicije:

Dip to Black prvi isjeak se pretapa u crno, te se zatim pojavljuje drugi

Dip to White prvi isjeak se pretapa u bijelo, te se zatim pojavljuje drugi (koristi se primjerice u
vijestima, kada je izrezan neiji govor, i to u trajanju 3-4 sliice)

Film Dissolve korisno za pretapanje sa crnom pozadinom zato to radi na puno realistiniji nain
nego Cross Dissolve. Prvo nestaju tamniji dijelovi, a zatim pri kraju svijetliji.

Za vjebu:
Primijenite tranziciju cross dissolve izmeu isjeaka i to u trajanju od 4 sliice. Poetak i kraj pretopite
u crno.

KORAK 6: Ubacivanje efekata

Iako se ponekad rijei efekt i tranzicija u irokoj publici koriste kao sinonimi, one zapravo oznaavaju
dvije razliite stvari. Tranzicije, kao to ste ve vidjeli u prijanjem dijelu slue kao prijelazi izmeu dva
isjeka. Efekti upravljaju pojedinanim isjekom na razliite naine. Primjerice,
poveavanje/smanjivanje slike, prozirnost, upravljanje bojama, zamuivanje itd.

Osnovni efekti:

Klikom na bilo koji isjeak otvara se prozor Effect controls koji prikazuje osnovne efekte (vidi sliku 26):
Motion, Opacity i Time Remapping. Svaku od tih kategorija otvarate klikom na strelicu lijevo od
naziva. Sve promjene koje izvravate u ovm prozoru moete pratiti na Program monitoru (gornji
desni prozor).

Position omoguava nam pomicanje videa lijevo-desno-gore-dolje pomou koordinata odreenih

pikselima. Klikom na naziv Motion dobivate mogunost pomicanja videa pomou mia unutar
Program monitora (vidi sliku 27).

Scale slui za poveavanje odnosno smanjivanje videa. Broj 100 oznaava normalnu veliinu,
poveavanjem videa dobivate efekt zumiranja, ali istovremeno gubite na kvaliteti snimke.

Rotation zakretanje/rotiranje videa

Anchor point odreivanje toke oko koje se deava rotiranje

Anti-flicker kada video sadri punog sitnih linija ili otrih rubova, moe se desiti da treperi na
ekranu, i tada se koristi ovaj efekt. Poveanjem broja, smanjuje se treperenje, ali istovremeno slika
postaje mekanija, odnosno blago mutnija.

Opacity kontrola prozirnosti videa, Blend Mode je nain na koji e se video utopiti sa onim koji se
nalazi u traci ispod njega.

Time Remapping animacija promjene brzine videa

Volume audio efekt koji slui za kontrolu glasnoe audio isjeka

Animacija efekata

Svaki od ovih efekata koji ima malu ikonu toperice pored sebe mogue je animirati, odnosno
mjenjati vrijednosti tijekom vremena. Animacija se realizira na principu Keyframeova. Keyframe je
zapravo jedan frame koji oznaava promjenu vrijednosti efekta u odreenom smjeru. Animacija se
dogaa izmeu dva keyframea.

Da biste animirali odreeni efekt potrebno je postaviti vremenski kliza unutar Effect controls
prozora na eljenu startnu poziciju te kliknuti na topericu (vidi sliku 28). Nakon toga, pomiete
kliza udesno do eljene toke, te mijenjate vrijednosti efekta (primjerice pozicije, vidi sliku 29). Sada
se video u vremenskom trajanju izmeu dva keyframea pomakno sa poetne toke na zadanu
poziciju (vidi sliku 30).
Na isti nain moete dodati koliko god elite keyframeova. Princip je isti za sve efekte, a takoer ga
moete koristi i za animaciju glasnoe zvuka.

Ako ste sluajno promijenili odreeni efekt na nain na koji ne elite, uvijek se moete vratiti na
poetak obrnutom strelicom od kazaljke na satu koja se zove Reset i se nalazi u ravnini svakog efekta
(Motion, Opacity, Volume, vidi sliku 26)

Napredni video efekti:

Pored navedenih osnovnih efekata, Premiere sadrava 16 kategorija razliitih naprednih video
efekata. Oni se nalaze u prozoru Effects pod glavnom kategorijom Video Effects (vidi sliku 31).
Nemogue je objasniti sve efekte, meutim princip je vrlo slian kao i u Photoshopu, odnosno bilo
kojem programu za obradu fotografija. Tu su efekti za podeavanje boja, svjetline, kontrasta,
zamuivanje slike i slino. Sve je preputeno vama na matu i eksperimentiranje. Efekti se takoer
ubacuju na drag-and-drop nain, te se nakon to su primijenjeni na odreeni isjeak pojavljuju u
Effect controls prozoru ispod osnovnih efekata.

Prijedlozi:

Pokuajte isprobati Auto Color, Auto Contrast i Auto Levels efekte iz kategorije Adjust koji e
automatski pokuati popraviti boje i kontrast na vaoj snimci. Automatski ne mora nuno znaiti i
kvalitetno, tako da ete sami morati procijeniti da li su isti pozitivno doprinijeli izgledu vaeg
konanog uratka.

Za naprednije poznavatelje obrade fotografija i upravljanje bojama openito, postoji mnogo efekata
u kategoriji Color Correction i Image Control kao to su RGB Curves, Three Way Color Corrector i slini,
koji omoguavaju veliku kontrolu nad snimkom.

Za vjebu:
Sirove snimke sa veine kamera, pa ak i onih visoko profesionalnih izgledaju relativno blijedo. To
omoguava veu kontrolu slike u postprodukciji. Prema tome, koristei efekt Brightness & Contrast iz
kategorije Color Correction dodajte malo kontrasta snimkama.

Napomena: prilikom koritenja ovih efekata dolazi do optereenja procesora u raunalu, te se moe
dogoditi da se video nee moi prikazivati u realnom vremenu, odnosno zastajkivati e. Sve ovisi o
raunalu na kojem se radi montaa. Na vremenskoj liniji postoje Render bars boje koje prikazuju
stanje u kojem se pojedinani isjeci nalaze (vidi sliku 50). Zelena linija oznaava da e se video moi
prikazivati u realnom vremenu, dok uta i crvena oznaavaju nemogunost prikazivanja u realnom
vremenu. Da bi pregledali snimku u realnom vremenu bez exportiranja potrebno je napraviti
rendering i to pritiskom na tipku Enter. Pri tome, dio koji elimo izrendati mora biti oznaen. Za
oznaivanje vremenke linije pomou Work Area Bar vidi KORAK 9: export.

KORAK 7: Ubacivanje grafikih elemenata i izrada titlova

Ubacivanje slika i grafikih resursa:

Osim to ste u videu koristili sirove snimke sa kamere, takoer moete ubaciti statine slike sa
fotoaparata ili interneta. Nakon to ste eljenu sliku ili vie njih uitali sa hard diska u Project prozor u
mapu Grafika, moete ih odmah na drag-and-drop nain ubaciti direktno u vremensku liniju. Ovdje
nema potrebe za provlaenje kroz Source monitor, i postavljanje IN/OUT toaka, jer je to samo
statina slika, te ete njezino trajanje odrediti na vremenskoj liniji koristei Selection tool te povlaei
rubove slike (vidi korak 4, opis i primjena pojedinanih alata).

Prilikom ubacivanja slike na vremensku liniju, vjerojatno e vam se u Program monitoru prikazati
samo jedan dio slike, i to zbog toga to su slike u principu puno vee rezolucije nego video (720x576).
Ovaj problem moete rijeiti u prozoru Effect controls gdje moete kontrolirati opciju Scale i smanjiti
sliku na eljenu veliinu. Takoer sliku moete pomicati i animirati na isti nain kao i video isjeak
(vidi korak 6, osnovni efekti).

Za napredne korisnike:

Kako su Premiere i Photoshop programi istog prozvoaa Adobe, njihova je integracija vrlo dobro
realizirana. Primjerice, moete uzeti jednu .psd datoteku izraenu u Photoshopu i uitati je u
Premiere. Tada imate opciju uitati svaki layer zasebno, te moete iskljuiti nepotrebne layere (vidi
sliku 32). Kasnije moete svaki layer pomicati i animirati zasebno.

Izrada titlova:

Kada ste zavrili sa montiranjem svih isjeaka i slika javlja se potreba da ubacite i poneki tekst u video
uradak. Bez obzira da li je do obian naslov, potpis, ili odjavna pica, realizacija je prilino
jednostavna. Za izradu novog teksta odlazimo u File New Title (kratica Ctrl+T). Dimenzije su
automatski postavljene sukladno sa koritenim video isjecima (vidi sliku 33), te moete dati naziv
tekstu (prilino bitno zbog lakeg kasnijeg snalaenja, osobito ako planirate raditi vie tekstova). Sada
se otvorio prozor za izraivanje teksta (vidi sliku 34). U pozadini se automatski pojavio video, i to ona
sliica na kojoj se trenutno nalazi vremenski kliza. To olakava izradu u pozicioniranje teksta ukoliko
ga planirate staviti preko videa. Mala ikonica u gornjem dijelu prozora (iznad utog sata), koja
prikazuje film i oko omoguava da iskljuite taj pozadinski video, i tada moete dizajnirati tekst na
crnoj podlozi.

U lijevom gornjem kutu prozora se nalaze alati koji slue za izraivanje teksta (vidi sliku 35):

a) Selection tool slui za oznaavanje i pomicanje objekata

b) Rotation tool slui za rotiranje objekata
c) Type tool slui za ispisivanje teksta, Vertical type tool slui za vertikalno ispisivanje teksta
d) Area type tool izrada tekstualnog prozora, slino kao u Wordu, iza ijih rubova tekst ne
izlazi
e) Path type tool sa njime izraujete vlastitu proizvoljnu krivulju po kojoj e se ravnati tekst
f) Grupa Pen tool za izradu raznih krivulja i crtea (isto kao u Photoshopu)
g) Grupa alata za izradu razliitih objekata (pravokutnika, krunica, crta i sl.)

Za poetak napiite tekst koristei Type tool, te ga pozicionirajte i stilizirajte po elji. U gornjem dijelu
prozora moete odabrati font, te podeavati sve ostale opcije vezane uz tekst. Sa desne strane
postoji takoer velik broj opcija i podeavanja. Pod opcijom Fill moete odabrati boju teksta i
prozirnost, te opcijom Shadow ukljuiti sjene (vidi sliku 36). Potrebno je malo kreativnosti i
experimentiranja sa opcijama kako biste dobili optimalni rezultat. Ako nemate ba previe vremena,
moete odabrati neki od gotovih stilova iz kategorije Title Styles (vidi sliku 37). Gotove stilove
takoer moete modificirati. Kako bi se odabrani stil primijenio na tekst, on mora biti oznaen.

SAVJET: Prilikom izrade teksta vano je dobro razmisliti o tome, da li se odabrani stil/boja uklapa na
pozadinski video, odnosno da li se slova vide jasno itati. Kao i sa efektima, poeljno je ne pretjerivati
sa razliitim bojama i fontovima.

Vrlo je vano imati na umu margine unutar kojih se nalazi tekst (vidi sliku 38). U prozoru za izradu
teksta postoje dvije margine. Vanjska margina oznaava prostor unutar kojeg je poeljno da se nalazi
video. Iako e se video prikazivati i izvan te margine sve do ruba, pojedini monitori znaju odrezati
dio rubova, pa nitko ne moe garantirati da e se taj video uvijek vidjeti u potpunosti. Unutarnja
margina oznaava siguran prostor unutar kojega treba biti smjeten tekst. Pravilno je jednostavno:
za najbolje rezultate pridravajte se zadanih margina.

Za jednostavnije pozicioniranje teksta, moete koristiti Title Actions u donjem lijevom kutu prozora
(vidi sliku 39). Opcije u kategoriji Align omoguavaju pozicioniranje dva teksta u odnosu jedan na
drugog, i moete ih koristiti jedino u sluaju kada su dva ili vie tekstova oznaena. Center opcija slui
za centriranje teksta u odnosu na cijeli kadar. Opcije Distribute poravnavaju i slau tri ili vie teksta u
odnosu jedan prema drugima.

Kada ste gotovi sa izradom teksta, potrebno je ugasiti taj prozor gornjem desnom kutu. Nije potrebno
nita pohraniti jer to program automatski odrauje. Tekst se sada nalazi u Project prozoru, i moete
ga uvui u vremensku liniju. Ako elite da se prikazuje preko odreenog isjeka onda ga ubacite na
traku iznad (vidi sliku 40). Ako ga stavite u ravnini sa ostalim isjecima, ili ako ispod njega nema nita
prikazivat e se na crnoj pozadini. Nakon toga primjenjujete tranzicije i odreujete mu duinu.

Takoer postoje i gotovi predloci za natpise. Iz padajueg izbornika odaberite Window Extensions
Resource Central (vidi sliku 67). Zatim odaberite Templates te u 9 kategorija (Corporate,
Education, Entertainment...) moete pronai neki od gotovih titlova, te ga skinuti klikom na
Download ikonu koja se nalazi lijevo od opisa. Naravno, morate biti spojeni na internet. Nakon
skidanja predloak e se pojaviti u Project prozoru. Dvoklikom na njega moete ga modificirati i
izmijeniti po elji.

Za vjebu:
U Premiere uitajte sliku po elji (rezolucije 2MP ili vie), uitajte je u vremensku liniju, te napravite
animaciju s lijeva na desno.
Izradite naslov za film, ubacite ga preko prvog videoisjeka te primijenite tranziciju po elji.

Izrada odjavne pice:

Izradite novi titl te ga nazovite odjavna pica. Napiite tekst odjavne pice po redosljedu jedan ispod
drugoga, ili ga jednostavno kopirajte iz Worda. Zatim otvorite Roll/Crawl Options u gornjem dijelu
prozora (vidi sliku 41), te odaberite Roll opciju to znai da e tekst automatski tei prema gore.
Crawl left/right opcije slue za automatsko animiranje teksta lijevo/desno. Takoer oznaite Start Off
Screen i End Off Screen opcije to znai da e tekst doi i nestati izvan ekrana. Sada ste u prozoru za
izradu teksta dobili scrollbar sa desne strane koji omoguava da pregledavate cijeli tekst od poetka
do dna. Kada ste zavrili sa izmjenama na tekstu, ubacite odjavnu picu na vremensku liniju na isti
nain kako ste ubacili prijanji tekst. Brzina kojom teku slova odreena je vremenskim trajanjem
odjavne pice. Ako je elite usporiti/ubrzati, potrebno je produiti/skratiti isjeak odjavne pice
koristei Selection tool te povlaei na rubovima.

Za vjebu:
Izradite odjavnu picu u trajanju od 10 sekundi te je ubacite na kraj filma.

KORAK 8: Dodavanje glazbe i ureivanje zvunih zapisa

esto puta se kae da je glazba 50% svakog filma. U tome ima puno istine, zato to glazba
upotpunjuje ono to vidimo i pojaava doivljaj. Prilikom odabira glazbe koju ete koristiti u svom
videu vano je razmisliti o tome to video prikazuje, te kakve osjeaje elite izazvati kod gledatelja i u
sukladno tome odabrati glazbenu pozadinu. Takoer je poeljno razmisliti o dodavanju specijalnih
zvunih efekata, npr. zvuk otvaranja vrata, kia, vjetar i slino ako se to uklapa u video. Glazbu uvijek
ubacujete u zasebnu audio traku od govora, kako bi je mogli lake kontrolirati (vidi sliku 43).

Audio prijelazi:

Zvuni prijelazi funkcioniraju na isti nain kao i video, samo to se koriste u audio trakama. Nalaze se
u kategoriji Audio Transitions u Effect prozoru (vidi sliku 25).

Constant gain koristi se na poetku audio isjeka, te on postepeno pojaava glasnou

Constant power koristi se na kraju audio isjeka, te on postepeno stiava glasnou

Exponential fade koristi se na prijelazu izmeu dva audio isjeka kako bi pretopio zvukove

Animiranje glasnoe zvuka:

Osim to na audio isjecima odnosno glazbi moete primjenjivati audio prijelaze, postoji jednostavan
nain kontroliranja i animiranja glasnoe zvuka direktno na vremenskoj liniji. Za poetak je dobro
proiriti traku na kojoj ete raditi zbog bolje preglednosti i preciznosti (vidi sliku 44). Kroz sredinu
svakog audio isjeka prolazi jedna uta crta, koja oznaava razinu glasnoe. Dok drimo tipku Ctrl te
istovremeno kliknemo negdje na tu crtu pojavit e nam se mala toka, odnosno keyframe. Potrebno
je napraviti vie takvih keyframeova (vidi sliku 45). Sada moete miem pomicati svaki keyframe
gore/dolje za mijenjanje glasnoe, te lijevo/desno za pomicanje njegove vremenske pozicije (vidi
sliku 46). Efekat je isti kao kada bi radili u Effects control prozoru, samo to je bri i jednostavniji. Ovaj
nain se primjenuje prilikom podeavanje glasnoe bilo kojeg audio isjeka, govora i slino.

Trenutnu glasnou moete pratiti u Audio Master Meters monitoru koji se nalazi sa desne strane
programa (vidi sliku 47). Zvuk ne smije prelaziti u crveno podruje, odnosno preko 0dB, a poeljno je
da uvijek bude ispod -1dB.
Vano je priblino ujednaiti razinu svih audio isjeaka i glazbene podloge u tako da gledatelj ne mora
konstantno pojaavati i smanjivati glasnou svojih zvunika. Takoer, ako stavljate glazbenu pozadinu
kao podlogu neijem govoru, bitno je smanjiti je do tog nivoa da se govor moe normalno razumjeti
bez naprezanja.

Podeavanje zvuka pomou Audio Mixera:

U gornjem dijelu programa gdje se nalazi Source monitor, i Effects control prozor, takoer postoji i
Audio Mixer prozor (vidi sliku 48). U njemo moete kontrolirati razinu glasnoe za svaku audio traku
pojedinano te Master odnosno finalnu razinu. Takoer moete podeavati odnosno balasnirati zvuk
na lijevi ili desni kanal pomou kotaia pri vrhu.

Audio efekti:

U prozoru Effects u lijevom donjem dijelu programa u kategoriji Audio Effects nalaze se razliiti efekti
koje moemo primijeniti na audio isjeke (vidi sliku 49). Objanjavanje pojedinanih efekata, posebna
je tema i teko je to ukratko opisati. Takoer, za one malo naprednije korisnike, preporuka je koristiti
Adobe Audition, program specijaliziran za obradu zvuka u kojemu je mogue puno kvalitetnije i lake
obraditi zvuk. Integracija sa Premiere-om jer takoer vrlo jednostavna, te ako imamo instaliran
Audition CS5.5 na raunalu potrebno je desnim klikom na audio isjeak odabrati Edit Clip In Adobe
Audition to e zatim automatski otvoriti Audition i uitati isjeak u njega.

Korisni jednostavni efekti:

Balance slui za balansiranje isjeka na lijevi/desni kanal

Channel Volume odreivanje razine glasnoe za lijevi i desni kanal zasebno

Fill Left uzima audio sa lijevog kanala te ga primijenjuje na desni

Fill Right uzima audio sa desnog kanala te ga primijenjuje na lijevi

Zadnja dva efekta su prilino korisna ako ste primjerice snimali intervju sa vanjskim mikrofonom koji
je snimao na jedan kanal, dok je na drugi kanal snimao integrirani mikrofon u kameri. Integrirani
mikrofon u principu snima jako iroko i ulovi jako puno umova koji nisu poeljni. U tom sluaju
primijenite jedan od dva navedena efekta, kako bi uzeli samo bolji zvuk.

Kada radite prijelaz sa jednog kadra na drugi, poeljno je da se prvo uje zvuk sljedeeg kadra, a tek
onda dolazi video. Vrijeme najavljivanja sljedeeg kadra sa zvukom je kratko, oko 1s, ali je vrlo
efektno i puno bolje izgleda. Takav nain montae prisutan je u svim profesionalnim filmovima,
posebno kada se radi o dijalogu. Potrebno je razdvojiti video i zvuk drugog isjeka, pomaknuti zvuk u
traku ispod, te ga produiti s lijeva za otprilike 1s tako da dobijete rezultat kao na slici 68. Vano je
paziti da ne pomiete zvuk (kako ne bi dolo do desinhronizacije), ve da ga samo produite.

Gdje pronai glazbu?

Mnogi se suoavaju sa problemom pronalaenja glazbe za svoj film. Najlake je skinuti neku pjesmu
sa YouTube-a, meutim teko je za nju dobiti prava. Postoje razni online servisi odnosno knjinice
pod nazivom royalty free to znai da pjesmu moete kupiti tek za nekoliko dolara i dobiti prava za
koritenje. Primjerice: http://audiojungle.net/, http://www.neosounds.com/,
http://www.premiumbeat.com/ i slini. Meutim za one malo plieg depa postoji i drugo rjeenje.
Vimeo Music Store (https://vimeo.com/musicstore) osim pjesama koje naplauje, nudi i velik izbor
besplatnih pjesama pod CreativeCommons licencama. Trailica je vrlo razvijena i moe se nai
pjesama iz raznih anrova, timunga, i tempa.

Za vjebu:
Pojaajte zvuk isjeka 02 za 5 dB. Pronaite besplatnu pjesmu na Vimeo Music Store-u, podvucite je
ispod filma, te smanjite glasnou ispod isjeka 02. Takoer napravite postepeno pojaavanje na
poetku i stiavanje na kraju.Pripazite da se ne osjeti promjena u zvuku prilikom promjene kadrova.

KORAK 9: Exportiranje

Kad ste zavrili sa montaom, ubacili slike, dodali glazbu i sve lijepo posloili, vrijeme je da gotov
uradak exportirate iz Premiere-a u jednu finalnu datoteku kako bi je mogli distribuirati. Vjerojatno
ete prije ili kasnije svoj video eljeti postaviti na YouTube ili neki drugi od mnogobrojnih internet
video portala. Ili ete eljeti snimiti DVD za svoje prijatelje.

Prvo je potrebno oznaiti dio vremenske linije koji elite exportirati pomou Work Area Bar-a (vidi
sliku 51). Povlaite rubove Work Area Bar-a na poetak i kraj izmontiranih isjeaka. Prelaskom mia
bilo gdje nad Work Area Bar-om, dobivate informacije o poetnoj i krajnoj toci te o ukupnoj duini
svih isjeaka odnosno finalnog videa (vidi sliku 52).

Zatim odabirete File Export Media (kratica Ctrl+M), i otvara se Export Settings prozor (vidi sliku
53). Objasniti emo postavke za dva trenutno najpopularnija formata.

H.264 najkoriteniji format za distribuciju videa preko interneta i openito. Popularan zbog toga to
daje izuzetnu kvalitetu videa dok istovremeno zauzima manje prostora nego drugi formati. U
padajuem izborniku Format odabirete H.264, a za Preset odabirete Pal DV High Quality - vidi sliku
54 (ako ste radili projekt u drugoj rezoluciji potrebno je odabrati pripadajui preset, 720p ili 1080p
HD rezolucije ovisno o tome u kojem je formatu sniman izvorni materijal). U opciji Output Name
potrebno je kliknuti na Sequence 01.mp4, te odabrati mjesto na hard disku gdje elimo da se video
exportira, te upisati njegovo ime.

SAVJET: Na poetku smo rekli da unutar foldera projekta napravite jedan folder Export, u kojeg ete
expotirati gotovi video. Meutim, ako na raunalu postoji vie fizikih hard diskova, preporuka je da
trenutno odaberete neki drugi hard disk - razliit od onog na kojem se nalaze svi izvorni resursi te
na njega exportirate video. Zatim ete ga jednostavno kopirati u Export folder. Rezultat e biti bri
proces exportiranja, zato to raunalo nee morati istovremeno itati i pisati po istom hard disku.

U video panelu promijenite Field Order u None (progressive), Bitrate Encoding u CBR, te Bitrate
postavite negdje oko 7 Mbps (vidi sliku 55). Bitrate je zapravo ono to odreuje kvalitetu videa, te
oznaava koliko e se megabita dodijeliti svakoj sekundi videa. Pri dnu pod Estimated File Size
moete vidjeti priblino koliko e exportirani video biti velik.

U audio panelu podignite Bitrate na 320 kbps radi bolje kvalitete zvuka (vidi sliku 56).

Sada moete pritisnuti na Export, i preporuka je da ne radite nita drugo na raunalu dok se proces
exportiranja ne zavri. Opcija Queue otvara program Adobe Media Encoder te u njega uitava cijeli
projekt. To nam omoguava da uitamo vie projekata u Encoder te pokrenemo exportiranje koje e
automatski nastaviti sljedei projekt nakon zavretka prvog.

MPEG2 format koji se koristi za distribuciju videa putem DVD-a, prilikom authoringa (izrade
menija).

Za vjebu:
Exportirajte film u formatu prikladnom za upload na YouTube.

Gdje distribuirati?

Osim YouTube-a, takoer popularan servis za prikazivanje kratkih filmova je Vimeo

(www.vimeo.com/). Iako je koliina videa tamo deleko manja nego na YouTube-u, fokus je na
kvalitetnijim filmovima i na filmskoj zajednici. To nije mjesto za raznorazne smijene snimke sa
mobitela, niti za programe sa televizija za koje ne postoji copyright, a s druge strane odlino je mjesto
za promovirati svoje uratke, i dobiti inspiraciju od drugih.

Korak 10: Authoring izrada menija

Kako bi se DVD, osim na kompjuteru, mogao prikazivati i na standardnim DVD playerima, potrebno je
napraviti authoring. To je proces koji obuhvaa formatiranje videa u standardni DVD format, te
proizvoljno ubacivanje menija odnosno izbornika. Za authoring je najjednostavnije koristiti program
Adobe Encore zbog odline integracije sa Premiere-om. Ne morate prvo exportirati video na hard
disk, ve ga moete poslati direktno u Encore. U ovom sluaju ne koristite Work Area Bar, ve morate
izmontirane isjeke pomaknuti skroz na poetak vremenske linije. Zatim odabirete File Adobe
Dynamic Link Send to Encore. Automatski se otvara Adobe Encore i New Project prozor (vidi sliku
57). Potrebno je napisati ime projekta, odabrati lokaciju na hard disku (preporuka je unutar foldera
projekta napraviti folder Authoring te unutra smjestiti Encore projekt), te odabrati PAL standard.
Otvara se korisniko suelje programa Encore, koje je dosta slino Premiere-u. U gornjem lijevom
kutu imamo Project prozor, zatim Monitor u sredini i vremensku liniju dolje.

Izrada menija skroz od poetka prilino je sloen proces, te je zbog toga najjednostavnije uzeti jedan
gotov predloak te ga izmijeniti i prilagoditi svojim potrebama. U donjem desnom kutu programa
nalazi se prozor Resource Central. On omoguava skidanje gotovih predloaka sa interneta. Unutar
njega odaberite panel Menus, te moete odabrati kategoriju Corporate, Education, Entertainment...
onu koju mislite da najvie odgovara temi vaeg videa. Kada ste pronali dizajn priblian onome kakav
biste eljeli (napomena: sve se kasnije moe mijenjati u Photoshopu) kliknite na download tipku
lijevo od opisa (vidi sliku 58). Primijetite da pored naziva pojedinog menija pie HD, SD NTSC ili SD
PAL. Vi odabirete SD PAL verziju.

Nakon skidanja s interneta, predloak se automatski uitao u program. Prvo moete dizajn prilagoditi
svojim potrebama. Kliknite na PS (Photoshop) ikonu u gornjem lijevom kutu (vidi sliku 59). Otvara se
Photoshop, te u njemu moete napraviti sve grafike izmjene koje elite.

Napomena: Nemojte dirati strukturu foldera i layera u Photoshopu, te mjenjati i brisati nazive layera
kao to su (+) ili (=1), niti ukljuivati nevidljive layere. Sve je podeeno i prilagoeno za Encore, te u
suprotnom nee raditi.
Ako niste prijatelji sa Photoshopom preporuka je da samo izmijenite naslove postojeeg predloka u
Encore-u, koristei Text Tool u gornjem lijevom kutu programa.

Kad ste gotovi sa grafikim redizajnom u Photoshopu, stisnite Ctrl+S za pohranu, te pri povratku u
Encore kliknite YES, kao bi se novi dizajn uitao u Encore (vidi sliku 61).

U project prozoru postoje tri datoteke (vidi sliku 60). U Type koloni moemo vidjeti to oznaava koja
datoteka. Kao i u Premiere-u, svaki video mora imati svoju vremensku liniju (Timeline). Na drag-and
drop nain povucite Timeline datoteku na pusti film text. Sada ste napravili poveznicu, te kad netko
klikne na pusti film pokrenut e video.

Ako elite ubaciti dodatni meni Izbor scena, u Resource central trebate pronai drugu verziju ve
odabranog menija. Obino svaki meni ima dvije verzije: Menu i Submenu. Submenu oznaava verziju
sa prozorima koja slui za Izbor scena. Nakon to ste skinuli Submenu verziju s interneta, dvaput
kliknite na nju u project prozoru, te je takoer moete grafiki prilagoditi u Photoshopu. Tekst koji je
nepotreban (primjerice Next, Previous) moete jednostavno obrisati.

Sad je potrebno dodati scene (chaptere) u vremenskoj liniji. Oni slue kako bi gledatelji mogli
jednostavnije premotati odnosno pronai odreene dijelove videa. Otvorite Monitor prozor u sredini,
te vremenskim klizaem pronaite toke koje elite da budu scene na videu. Za svaku toku kliknite
na Add Chapter ikonu (vidi sliku 62). Takoer, desnim klikom na mjesto iznad mjesta gdje se nalaze
chapteri, moemo odabrati Add Chapter Points at Intervals za automatsko dodavanje chaptera. Sada
odaberite jedan chapter, te ga na drag-and-drop nain povucite u prvi prozor u Submenu. Ponovite
za druga dva prozora. Sada bi trebali imati situaciju kao na slici 63.

Kako bi povezali tekst Povratak u glavni izbornik sa prvim menijem, potrebno je iz Project prozora
na drag-and-drop nain povui Menu datoteku na taj tekst. Na isti nain potrebno je povezati izbor
scena u prvom meniju sa Submenu datotekom.

Sada je potrebno odrediti to e se prvo pokrenuti kada se DVD medij ubaci DVD u player. U
srednjem dijelu programa otvorite Flowchart prozor. Poveite DVD ikonu sa Menu ikonom (vidi sliku
64). Tako e se prvo prikazati meni koji gledatelju omoguava odabir cijelog filma ili pojedinanih
scena. Takoer poveite Sequence 01 ikonu sa glavnim menijem (vidi sliku 65), kako bi se po
zavretku prikazivanja filma, player vratio na poetni meni.

Prije snimanja na DVD moete provjeriti kako e sve izgledati pomou Preview ikone koja se nalazi
desno od PS ikone u gornjem desnom kutu.

Snimanje na DVD

U lijevom gornjem kutu otvorite prozor Build. Odaberete Format: DVD, Output: DVD Disc (takoer je
mogue odabrati i DVD Folder ili DVD Image te kasnije video i audiodirektorije snimiti pomou Nera i
sl.) Pod Name upiite ime DVD-a. Za start snimanja kliknite na Build tipku u gornjem desnom kutu
(vidi sliku 66).

Za vjebu:
Izradite DVD sa menijem za film sa tri chaptera ukljuujui i meni za izbor scena.