MIKROSKOPI-Za promatranje metalografske strukture upotrebljavaju se svjetlosni, elektronski i ionski mikroskopi.

Svjetlosni
mikroskop primjenjuje se za metalografsko promatranje, a elektronski i ionski mikroskopi slue za prouavanje unutranje
grae pojedinih kristalita.
SVJETLOSNI MIKROSKOP koristi svjetlosne zrake koje sa strane ulaze iz izvora u mikroskop, padaju na zrcalni reflektor i
odbijaju se do uzorka. Tada se reflektiraju od uzorka, prolaze kroz leu i zaslone, lome se dolaze do oka u kojem se stvara
slika. Svjetlosni mikroskop korisno poveava uglavnom do 1000 puta.
ELEKTRONSKI MIKROSKOP umjesto svjetlosnih zraka upotrebljava brze elektrone koji imaju valnu prirodu kao i vidljiva
svjetlost. Pri naponu od 50 kV elektroni dostiu brzinu veu od 33,3 km/s i valnu duljinu od 5 pm. Pomou
elektromagnetskog polja elektroni se mogu usmjeriti i upotrijebiti slino zrakama svjetlosti. Poveanje do 15010 IONSKI

MIKROSKOP se za promatranje koristi snopom iona, a ukupno poveanje iznosi do 2510 puta. Kod ovakvog poveanja
mogu se razlikovati pojedini atomi u kristalnoj reetki.
KRISTALNE REETKE I BCC 1)KUBNE reetke(osnovna,plono centrirana-FCC,prostorno centrirana-BCC,dijamantna
2)HEKSAGONSKE(osnovna heksagonska,kompaktni heksagon-HCP
BCC REETKA-Prostorno centriranu kubnu reetku ini 9 atoma (8 na vrhovima i jedan u sjecitu dijagonala). Od tih 9
atoma reetki pripada u cjelosti samo jedan atom (u sreditu), a ostalih 8 atoma (na vrhovima) pripada djelomino i
susjednim reetkama. Jednoj kristalnoj reetki pripadaju ukupno 2 atoma. Srednji atom dotie svih 8 atoma koji se nalaze na
vrhovima,a atomi na vrhovima se ne dodiruju.

SMJEANI KRISTALI-Nastaju u naelu kod elemenata koji se uope meusobno ne rastvaraju. Svaki element razvija svoju
reetku neovisno o drugom elementu. Kristali su izmijeani po itavoj masi dotine legure. Nastaje kruta smjesa raznovrsnih
kristala. Kada se radi o smijeanim kristalima, karakteristike legure su negdje izmeu svojstava njezinih sastavnih elemenata
jer svaki od njih ispoljava svoje znaajke.
ALOTROPSKE MOD. ELJ.-Alotropske modifikacije vezane su uz oslobaanje latentne topline i promjenu specifinog
volumena pri svakoj prekristalizaciji. Najznaajnije modifikacije u tehnici su modifikacije istog eljeza u krutom stanju.
Neposredno nakon skruivanja eljezo ima prostorno centriranu kubnu reetku, to je eljezo, koje nastaje na 1536C.
Ispod temperature 770C eljezo je magnetino.
EUTEKTIKI DIJ. SLIJEV.
I taljevina,
II -kristali mjeanci + taljevina,
III -kristali mjeanci + taljevina,
IV -kristali mjeanci,
V -kristali mjeanci,
VI i -kristali mjeanci.

Kod eutektike koncentracije i temperature u toki B, taljevina pri postupnom hlaenju izravno prelazi u krutninu, bez
primarnog izluivanja.

FE-FE3C DIJ. ZA METASTA. KRISTAL.

ELICI ZA CEMENTIRANJE-Za cementiranje se koriste niskougljini (<0,25 % C) elici, i to nelegirani i legirani sa
zajamenim kemijskim sastavom. Prema masenom udjelu neistoa ovi elici spadaju u kvalitetne i plemenite elike.. elici
za cementiranje podvrgavaju se toplinskoj obradi koja se sastoji od pougljiavanja povrinskih slojeva, kaljenja i
niskotemperaturnog poputanja. Nakon cementiranja povrinski slojevi su tvrdi i otporni na troenje dok sredina presjeka
ostaje ilava. elici za cementiranje primjenjuju se za one dijelove koji u radu moraju istovremeno biti otporni na troenje i
podnositi dinamika optereenja.
SIVI LIJEV Sivi se lijev dobiva pretaljivanjem sivog sirovog eljeza i starog lomljenog elika lijevanjem u
kupolci.TEHNOLOKA SVOJSTVA-mogu se lijevati odljevci svih masivnosti,proizvdonja je jednostavnija I jeftinija nego u
drugih ljevova,nisko talite,dobra rezljivost,slaba zavarljivost-MEHANIKA SVOJ.-niska vlana vrstoa,visoka tlana
vrstoa,niska istezljivost,slaba ilavost
TOPLINSKA OBRADA POBOLJ. ELIKA-to je postupak koji se sastoji od kaljenja I visokotemperaturnog
poputanja(temp.poputanja iznad 400 C) s glavnom svrhom postizanja visoke granice teenja I visoke ilavosti.Rezultat
poboljavanja bit e tim bolji to je elik gaenjem jednolinije prokaljen.

ALUMINIJ-Aluminij se u prirodi nalazi u obliku oksida i smjese oksida iz kojih se metal izdvaja elektrolitikim postupkom,
dobiveni sirovi metal se rafinira, ime se omoguuje oksidacija veine prisutnih neistoaGustoa aluminija je oko jedne
treine gustoe elika pa se aluminij I njegove legure koriste u proizvodnji zrakoplova I vozila.Omjer elektrine vodljivosti I
gustoe najpovoljniji je meu svim metalima zbog toga aluminij istiskuje bakar iz uporabe za prijenos elektrine
energije.Aluminij ima velik afinitet prema kisiku a korozijska postojanost mu je relativno velika I na njoj se osniva iroka
primjena aluminija u graditeljstvu.Ima dobru I korozijsku postojanost I visoku elektrinu I toplinsku vodljivost.

METALOGRAFIJA-Metalografija je znanstvena disciplina koja se bavi graom legirajuih (slitinskih) sustava i istraivanjem
svojstava metalnih materijala s obzirom na njihovu mikrostrukturu u odreenom temperaturnom podruju . Metalografija se
danas smatra sastavnim dijelom ireg podruja fizikalne metalurgije koje obrauje vezu ravnotenog dijagrama stanja sa
strukturom i mehanikim, odnosno fizikalnim svojstvima metala i legura (slitina).
Metalografija se bavi metodama s kojima poveavamo vidljivost kristalita da bismo omoguili opis, klasifikaciju i analizu
kristalne grae metala. Promatranju grae metala prethodi odabiranje i priprema metalografskog uzorka.
NABROJAT KRISTALNE ELIJE I FCC-1)KUBNE reetke(osnovna,plono centrirana-FCC,prostorno centrirana-
BCC,dijamantna 2)HEKSAGONSKE(osnovna heksagonska,kompaktni heksagon-HCP
FCC- Plono centriranu kubnu reetku ine 14 atoma: 8 na vrhovima i 6 u sjecitu dijagonala ploha.
Jednoj osnovnoj plono centriranoj kubnoj reetki pripada ukupno 4 atoma (8x1/8 atoma u vrhovima =1, i 6x1/2 atoma u
sjecitu dijagonala ploha =3). Atomi se dotiu po dijagonalama bonih ploha. Svaki atom u sreditu dijagonale plohe dodiruje
4 atoma u vrhovima.
KRISTALI MJEANCI- Kristali mjeanci nastaju kada dolazi do izvanredno finog mijeanja obiju atomskih vrsta, jer veina
metala ima svojstvo da prima druge metalne ione, s pripadnim valentnim elektronima u sastav svoje reetke. Ovako nastali
kristali mjeanci imaju istu grau reetke kao i osnovni metal. Uobiajeno je da se kristali mjeanci obiljeavaju grkim
slovima , , mjeanci. Koncentracija mjeanaca uvijek je mikroskopski promjenjiva unutar odreenih granica.

EUTEKTOIDNI DIJAGRAM-
Eutektoidni dijagram stanja je takav dijagram kod kojeg postoji i pretvorba (prekristalizacija) u krutom stanju.
Sve legure iz ovog sustava nakon primarne kristalizacije imaju monofaznu strukturu koja se sastoji od kristala mjeanaca s
kristalnom reetkom komponente A, oznaenih s koji su stabilni samo na viim temperaturama.
BAKAR-Bakar je metal crvene boje izraenog metalnog sjaja, gustoe 8940 kg/m, talita 1084 C, a vrelita 2310 C.
Lijevani bakar ima vrstou 140-190 N/mm, a valjani 200-280 N/mm. Bakar ima malu tvrdou. U hladnom i vruem stanju
dobro se oblikuje, teko se lijeva. Nakon srebra bakar je najbolji vodi elektrine struje i topline, te se primjenjuje u
elektrotehnici. Na vlanom zraku prevlai se tankom koicom zelenoga bazinog karbonata- patinom, koja ga titi od dalje
korozije.
Osnovna svojstva bakra su:
1)Izvrsna elektrina vodljivost ( bolja je od svih metala izuzev srebra na volumnoj osnovi i aluminija na masenoj osnovi),
2)Velika toplinska vodljivost, 3)Svojstva bakra (vrstoa, otpornost na oksidaciju, otpornost na puzanje, otpornost na umor,
otpornost na koroziju i livljivost) mogu se poboljati legiranjem, a da se pri tome ne snizuju elektrina i toplinska vodljivost,
4)Veina bakarnih legura ima izvrsnu duktilnost u arenom stanju i posebno su pogodne za proizvodnju cijevi, duboko
vuenje, kovanje, ... 5)Dobra otpornost na koroziju u atmosferskim uvjetima i u morskoj sredini (patina).

DIJAGRAM GRIJANJA I HL. ELJ.

Vidi se da temp. stojita A3 ovisi o tome radi li se o ugrijavanju ili hlaenju.U tom se stojitu pojavljuje toplinska histtereza pa
e trebati razlikovati stojita ugrijavanja Ac(c=chauffage,ugrijavanje) od stojita ohlaivanja Ar(r-
refroidissement,ohlaivanje).Iznos e toplinske histereze biti to vei to je promjena temp. bra te to je vii udio legirajuih
dodataka u legurama elj,ugljika I drugih elemenata(Mn,Cr,Ni,W,Mo,V)

FE-FE3C DIJAGRAM ZA METASTABILNU KRISTALIZACIJU

NODULARNI(ILAVI)LIJEV-Nodularni (ilavi) lijev dobije se taljenjem specijalnog sivog sirovog eljeza u elektropeima, a
taljevina se obrauje elementima globulatorima koji pomau izluivanje grafita u obliku kuglica (nodula). Taljevina se zatim
ulijeva u pjeane kalupe.Mikrostuktura eljezne osnove je potpuno feritna(vrste ljevova nie vrstoe ali vie
istezljivosti),feritno-perlitna,perlitna-vrste ljevova vie vrstoe a nie istezljivosti.Mehanika svojsta bolja od sivog lijeva a
slabija od elinog lijeva.Dobro se obrauje odvajanjem estica,moe se zavarivati,otpornost na troenje, koroziju I
oksidaciju je bolja nego kod sivog lijeva s listiavim grafitom,dobra leina svojstva.Primjena;koljenaste I bregaste osovine
motora,zupanici ,rotori pumpa,poklopci kliznih leaja.
ELICI ZA POBOLJANJE-Ova skupina elika sadri 0,2 do 0,6 % C. Prema svom kemijskom sastavu pripadaju
kvalitetnim i plemenitim elicima. Toplinska obrada ovih elika sastoji se od kaljenja i visokotemperaturnog poputanja s
ciljem postizanja visoke granice razvlaenja i vlane vrstoe, uz visoku ilavost i dinamiku izdrljivost. Primjenjuju se za
mehaniki i dinamiki visoko optereene dijelove strojeva i ureaja.
Kaljenjem se tei postizanju to potpunije martenzitne mikrostrukture po presjeku (to veoj prokaljenosti), kako bi se
naknadnim poputanjem postigla to vea ilavost. Na prokaljivost elika primarno utjee maseni dio ugljika i legirnih
elemenata i to tako da to je vei maseni udio ugljika i legirnih elemenata vea je i prokaljivost.
to su vee dimenzije i blai uvjeti hlaenja (za isti elik) moemo oekivati slabiju prokaljenost. Radi toga potrebno je za
dijelove veih dimenzija birati vie legirane elike.Na dubinu prokaljivanje utjeu 3 faktora;a)prokaljivsot primjenjene vrste
elika,b)dimenzije dijela I,c)uvijeti gaenja pri kaljenju.