0610153050106101530501porodicno Pravo SKRIPTA

Pitanja za ispit
1.) Pojam i predmet porodinog prava?

1.) Porodino pravo moe se posmatrati kao grana prava i kao nauna disciplina.
Kao grana prava , porodino pravo je skup pravnih normi koje ureuju porodicu i
odnose izmeu lanova porodice koji nastaju izmeu branih i vanbranih partnera,
izmeu roditelja i djece i ostalih srodnika; krvnih, po usvojenju, po tazbini, te ustanovi
starateljstva.
Kao nauna disciplina, porodino pravo bavi se prouavanjem pravnog ureenja
porodice i porodinih odnosa, te sistematizacijom i objanjavanjem pravnih normi.
Predmet porodinog prava su odnosi koje brano pravo regulira i titi, to su
prvenstveno odnosi roditelja i djece, te odnosi drugih bliskih srodnika.
Porpdino pravo dijeli se na brano, roditeljsko i starateljsko pravo.
2.) Izvori porodinog prava!

2.) Direktni izvori porodinog prava su pravna pravila koja ureuju porodicu i
porodine odnose. Izvori por.prava su : Ustavi(Ustav FBiH i RS),me.ugovori, zakoni
i podzakonski akti. Posredni(supsidijarni,tj.formalni izvori) su : sudska praksa,pravna
nauka i obiaji.
3.) Objasniti znaaj meunarodnih izvora prava!

3.) Znaaj meunarodnih ugovora iz oblasti ljudskih prava ogleda se u injenici da se
prema Aneksu I Ustava BiH kae da e se primjenjivati u BiH, te da prema Ustavu
Federacije BiH imaju snagu ustavnih odredbi. Najvaniji meu njima su: Evropska
konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Univerzalna deklaracija o
pravima ovjeka, Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, Konvencija o
eliminisanju svih oblika diskriminacije ene, Konvencija o dravljanstvu udatih ena...
4.) Navedite uvjete za postojanje braka!

4.)
- razliitost spolova,
- pristanak branih partnera I
- nadlenost za zakljuenje braka/sklapanje braka pred matiarem
5.) Navedite posljedice nepostojeeg braka!

5.) Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije ispunjen neki od uvjeta za zakljuenje
braka (razliitost spolova, pristanak branih partnera I nadlenost za zakljuenje
braka), smatrat e se da brak nije ni nastao. Postupak za utvrivanje da brak ne
postoji pokree se tubom. Pravo na tubu pripada svakom licu koje ima neposredan
pravni interes, kao I organu starateljstva. Nepostojei brak ne proizvodi nikakve
pravne posljedice. Djeca roena u takvom braku imaju status vanbrane. Njihovo
oinstvo se utvruje na nain predvien zakonom (priznanjem ili odlukom suda). Na
brane partnere koji to u nepostojeem braku ustvari i nisu, ne odnose se pravne
posljedice koje nastaju zakljuenjem braka. U RS neispunjenje bitnih uvjeta
sankcionisano je nitavou braka.
6.) Stvarna i mjesna nadlenost za sklapanje braka!

6.) Brak sklapju saglasnom izjavom mukrac i ena pred matiarem. Izjava branih
partnera mora biti data pred matiarom, povreda ove stvarne nadlenosti rezultirat e
1
nepostojeim brakom. Zakon nije odredio mjesnu nadlenost, pa brani partneri
imaju neogranieno pravo u izboru mjesta u kojem e zakljuiti brak.
7.) Ovlatenje centra za socijalni rad u postupku razvoda braka!

7.) Ovlatenje CZSR u postupku razvoda braka su sljedei:
- ovlatena osoba nastojat e ukloniti uzroke koji su doveli do poremeenosti
branih odnosa, odnosno izmiriti brane partnere
- ovlatena osoba upoznat e brane partnere sa posljedicama razvoda,
posebno onim koje se odnose na djecu
- ukoliko se brani partneri ne izmire, ovlatena osoba e nastojati da se oni
sporazume o tome s kim e ivjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim
ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njegovom odnosu s roditeljem s
kojim nee ivjeti, o njegovom izdravanju i ostalim sadrajima roditeljskog staranja.
8.) Postupak otklanjanja brane smetnje maloljetstva i uloga CZSR u tom

postupku!
8.)
- opravdan razlog,
- navrenih 16. godina
- saglasnost ljekara vjetaka (moe,a ne mora)-lan 15,Stav 2 PZFBiH
Kod ocjene fizike i psihike zrelosti maloljetnika, osim miljenja ljekara vjetaka, sud
e uzeti u obzir i miljenje organa starateljstva.
9.) Ovlatenje centra za socijalni rad u postupku utvrivanja oinstva!

9.) Organ starateljstva ima pravo na tubu onda kada interes djeteta za utvrenje
vanbranog oinstva ostane nezatien zato to njegova majka proputa podii ovu
tubu. Majka kao jedini poznati roditelj ostvaruje roditeljsko staranje i sama odluuje
da li e podii tubu, vodei se samo svojim interesom moe zanemariti interes
djeteta. U tom sluaju organ starateljstva kao organ za zatitu prava i interesa djeteta
obavezan je uraditi ono to je majka propustila. . organ starateljstva moe podnijeti
tubu za pokretanje postupka utvrivanja oinstva do navrene 18. godine ivota
djeteta.
10.) Posljedice nepotpunog usvojenja!

10.) Nepotpunim usvojenjem se izmeu usvojioca i usvojenika i njegovih potomaka
zasnivaju odnosi srodstva i prava i dunosti koja postoje izmeu roditelja i djece.
Nepotpuno usvojenje ne utie na prava i dunosti usvojenika prema njegovim
roditeljima i drugim srodnicima. Odnos usvojenika s njegovim krvnim srodnicima ne
prestaje zasnivanjem usvojenja. Zasnivanjem nepotpunog usvojenja usvojilac stie
roditeljsko staranje prema usvojeniku. Usvojenik dobija prezime usvojioca, osim ako
usvojilac ne odlui da usvojenik zadri svoje prezime ili doda prezime usvojioca svom
prezimenu.
11.) Podnoenje izvjetaja i polaganje rauna o radu staraoca!

11.) Staralac je duan da jednom godinje ali i kada to zatrai organ starateljstva,
podnijeti mu izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imovine. Staralac se u
vrenju starateljske dunosti nalazi pod stalnom kontrolom organa starateljstva.
Iz redovnog izvjetaja u pogledu linosti tienika vidi se kako se staraoc stara o
linosti tienika, a kada je imovina tienika u pitanju izvjetaj mora imati
dokumentovane sve raune, ugovore i slino koji se odnose na uprvljanje i
2
raspolaganje tienikovom imovinom. Izvetaj se podnosi u januaru za predhodnu
godinu, ali na zahtjev organa starateljstva podnosi se i vanredni izvjetaj. Po
prestanku dunosti staraoca staraoc podnosi konani izvjetaj o radu u smislu zatite
tienikove linosti, kao i o stanju tienikove imovine uz potrebnu odgovarajuu
dokumentaciju.
12.) Prava staraoca!

12.) Pored dunosti u vrenju starateljstva staralac ima i odreena prava, a to su:
1. pravo na mjesenu naknadu; ovo pravo zavisi od rada i zalaganja staraoca u
zatiti tienikovih prava i interesa, ovu naknadu odreuje organ starateljstva iz
sredstava namjenjenih za podmirivanje materijalnih sredstava za izdravanje
tienika, pod uslovom da se njenom isplatom ne ugroava podmirenje osnovnih
ivotnih potreba tienika..
2. naknada opravdanih trokova; opravdani su oni trokovi koji su zaista bili
potrebni za zatitu prava i interesa tienika i koje staralac nije mogao izbjei. Organ
starateljstva utvruje visinu trokova i odobrava njihovu isplatu iz istih sredstava iz
kojih se staraocu isplauje mjesena naknada, pod uslovom da se njenom isplatom
ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika. .
3. mogunost odreivanja nagrade staraocu; zakon predvia mogunost
odreivanja nagrade staraocu ako se on posebno zalagao i istakao u vrenju
dunosti. Nagradu odobrava organ starateljstva iz istih trokova kao i mjesenu
naknadu i naknadu trokova, takoer pod uslovom da se njenom isplatom ne
ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika.
13.) Dunosti staraoca!

13.) Staralac je duan;
- starati se o linosti tienika; (briga o zdravlju, odgoju i obrazovanju, kao i o
svemu drugom to je znaajno i tie se linosti tienika)
- zastupati ga;(staralac je zakonski zastupnik tienika, kao to je roditelj
zakonski zastupnik maloljetnog djeteta, mada su mu ovlatenja ua nego
roditeljima , tako da je staralac samostalan toliko koliko je neophodno da moe
uspjeno obavljati povjerene mu poslove. Ovlatenja staraoca zavise od vrste
posla u kojem tienik uestvuje kao ugovorna strana. Ovi poslovi dijele se u
tri grupe: poslovi koje staraoc samostalno obavlja, poslovi za koje je potrebno
odobrenje organa starateljstva i poslovi u kojimastaralac ne moe zastupati
tienika.)
- starati se o njegovoj imovini. (o imovini tienika staraac treba da se stara
kao dobar roditelj, prije predaje tienikove imovine komisijski se vri popis
imovine, staralac nakon to mu se preda tienikova imovina samostalno
poduzima poslove u ime i za raun tienika, koji spadaju u redovno
poslovanje i upravljanje tienikovom imovinom, za sve druge poslove staralac
mora imati odobrenje organa starateljstva)
Obavezan je pribavljati sredstva za izdravanje tienika, te podnositi izvjetaj i
raun o radu.
14.) Prestanak starateljstva nad maloljetnikom!

14.) Starateljstvo nad maloljetnikom moe prestati iz vie razloga, a to su:
- stjecanjem poslovne sposobnosti: punoljetstvom, sklapanjem braka, odlukom
suda
- zakljuenjem braka (zakonska emancipacija)
3
- sudska emancipacija, maloljetnik stariji od 16 godina koji je postao roditelj, a
nakon to sud donese odluku o sticanju poslovne sposobnosti
- usvojenje maloljetnog tienika, usvojenik zasniva roditeljski odnos, te
usvojilac ostvaruje roditeljsko staranje
- smrt maloljetnog tienika, to je prirodni nain prestanka starateljstva
15.) Prestanak dunosti staraoca!

15.) Prema Porodinom zakonu dunost staraoca prestaje u etiri sluaja:
1. smrt staraoca
2. razrjeenjem staraoca po slubenoj dunosti; organ starateljstva razrjeava
staraoca dunosti ako utvrdi da je u vrenju dunosti nemaran, da zloupotrebljava
svoja ovlatenja, da ugroava interese tienika ili ako ocijeni da bi za tienika bilo
korisnije da mu se postavi drugi staralac
3. razrjeenje po zahtjevu staraoca; staralac svoju dunost obavlja i prihvata
dobrovoljno, tako da od njega zavisi i koliko e je vriti. Organ starateljstva je duan
staraoca na njegov zahtjev razrijeiti te dunosti
4. prestanak starateljstva; po prestanku potrebe za starateljstvom organ starateljstva
donosi rjeenje o prestanku starateljstva.
16.) Nain vrenja starateljstva!

16.) Poslove u oblasti starateljstva organ starateljstva moe vriti na dva naina i to:
1. putem imenovanog staraoca (posredno vrenje starateljstva) kada organ
starateljstva cjelokupno staranje o linosti, pravima i interesima i imovini tienika
povjeri staraocu koji tu dunost obavlja pod nadzorom ovog organa.
2. Neposredno vrenje starateljstva kada organ starateljstva sam neposredno
obavlja dunost staraoca, te da se za vrenje dunosti staraoca imenuje osoba
zaposlena u organu starateljstva.
17.) Definiranje starateljstva za posebne sluajeve!

17.) ovim oblikom starateljstva prua se zatita osobama koje su poslovno sposobne,
ali su faktiki sprijeene da lino uestvuju u sklapanju pojedinih poslova i u
sporovima, odnosno onemoguena su za odreeno vrijeme samostalno djelovati.
18.) Navesti poslove koje staratelj ne moe obavljati ni uz saglasnost organa

starateljstva?
18.) odreene poslove staralac ne moe zakljuivati u ime i za raun tienika ni sa
odobrenjem organa starateljstva. To su poslovi strogo vezani za linost tienika,
zatim oni koji se odnose na njegovu imovinu, a nanose mu oiglednu tetu, i poslove
u kojima postoji kolizija izmeu staraoevih i tienikovih interesa. Dakle, staraoc ne
moe obavezivati tienika kao jamca, ne moe zastupati tienika ni u poslovima u
kojima su njihovi interesi u suprotnosti, staralac ne moe zastupati tienika ni u
linim stvarima npr, ne moe dati izjavu volje za tienika u sluajevima u kojima je
zakon ovlastio tienika da sam izjavi svoju volju. Staralac ne moe za tienika
napraviti testament.
19.) Navesti poslove koje staratelj moe obavljati samo uz odobrenje organa
starateljstva!
19.) Za obavljanje svih poslova koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja
tienikovom imovinom staralac mora imati predhodno odobrenje organa
4
starateljstva. Zakon takoer, normira poslove za koje je neophodna predhodno
odobrenje organa starateljstva, a to su:
- za otuenje ili optereenje nepokretne imovine tienika
- za otuenje iz imovine tienika pokretnih stvari vee i posebne line
vrijednosti, ili raspolaganje imovinskim pravima vee vrijednosti
- za odricanje nasljedstva, legata ili odbijanja poklona
- za preduzimanje drugih mjera odreenih zakonom
20.) Navesti kriterije za podjelu staraoca! - isto kao 44

20.) Klasifikacija staralaca se u naem pravu vri primjenom vie kriterija:
1. Prema broju tienika prema kojima vri dunost staraoca- individualni i
kolektivni staralac
a) individualni staralac - vri funkciju nad jednim tienikom ili nad
vie njih ali je imenovan posebnim rjeenjem za svakog od njih
b) kolektivni staralac vri starateljsku funkciju prema vie tienika
izmeu kojih postoji neka veza
c) zavodski staralac vri starateljsku dunost prema svim
tienicima jedne ustanove
d) zajedniki staralac vri starateljsku dunost prema tienicima
koji imaju zajedniku nepodijeljenu imovinu.
2. Prema prirodi i obimu ovlatenja, razlikuju se matini, staralac imovine i
naroiti staralac:
a) matini staralac imenuje se svakom tieniku, a oznaava se i
kao osnovni staralac
b) staralac imovine imenuje se pored matinog samo kada za tim
postoji potreba, kad tienik ima imovinu izvan podruja nadlenosti organa
starateljstva
c) posebni (kolizioni ili naroiti) staralac imenuje se tieniku kada
izmeu njega i staraoca nastane sukob interesa ili spor ili kad treba da zakljue neki
pravni posao
3. Prema trajanju starateljske funkcije dijele se na trajne i privremene
a) trajni (stalni) staralac imenuje se svakom tieniku bez
odreivanja duine trajanja njegove funkcije
b) privremeni staralac imenuje se za odreeno, obino krae
vrijeme, osobi koja uestvuju u postupku, a sama nije u stanju zastupati svoje
interese, ovaj se staralac imenuje osobi u toku postupka oduzimanja ili ogranienja
poslovne sposobnosti.
21.) Uloga CZSR u postupku odreivanja izdravanja za dijete!

21.) Uloga CZSR, kao organa starateljstva u odreivanju izdravanja za dijete veoma
je znaajna, zakonodavac obavezuje organ starateljstva da vodei rauna o dobrobiti
djeteta nastoji da se roditelji sporazumiju o visini izdravanja.
U sluaju kad roditelj s kojim dijete ivi ne pokrene postupak za dosuenje
izdravanja djeteta protiv drugog roditelja, a za to nema opravdan razlog, organ
starateljstva je obavezan u ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak,
kao i pokrenuti i voditi postupak za prinudno izvrenje ove dunosti.
Organ starateljstva zaduen je i za praenje ispunjavanja obaveze izdravanja
djeteta u cilju zatite interesa djeteta.
Organ starateljstva, kao organ koji titi prava i interese djeteta uvijek uestvuje u
postupku kojim se odluuje o izdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta
5
koje su roditelji prema zakonu obavezni izdravati, dakle uee organa starateljstva
je obavezno.
22.) Pojam i obiljeja obaveze izdravanja!

22.) Izvravanje obaveze i prava roditelja na izdravanje djeteta pretpostavka je za
vrenje svih ostalih dunosti i prava prema djetetu. Zakon normira da izvravajui
obavezu izdravanja maloljetnog djeteta roditelji moraju iskoristiti sve svoje
mogunosti i sposobnosti. Obaveza izdravanja djeteta nadivljava roditeljsko
staranje, te su roditelji duni izdravati dijete i nakon punoljetstva ako se nalazi na
redovnom kolovanju ili ako je dijete zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostataka
nesposobno za rad, a nema sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje
imovine. Zakonodavac osigurao i ravnopravnost roditelja u izvravanju obaveze
izdravanja djeteta u situaciji kad roditelji ne ive zajedno sud odreuje vii iznos
izdravanja roditelju koji ne ivi sa djetetom, jer se roditelj s kojim dijete ivi dodatno
angauje oko svakodnevne brige o zadovoljavanju potreba djeteta.
Zakonodavac obavezuje i organ starateljstva na intervenciju u sluaju kada su
sredstva koja ostvaruju roditelji nedostatna. Organ starateljstva zaduen je i za
sporazumijevanje roditelja o visini izdravanja maloljetnog djeteta, kao i obavezu
praenja ispunjavanja obaveze izdravanja. Maeha i ouh su u prvom redu
zadueni za izdravanje maloljetnog djeteta ukoliko dijete ne moe ostvariti
izdravanje od strane roditelja. Nakon njih obaveza izdravanja maloljetne djece
tereti dedu i nanu, a nakon njih brau i sestre.
23.) Prava i dunosti staraoca nad maloljetnikom!

23.) Staraoc nad maloljetnikom ima sljedea prava i dunosti:
a) staranje o linosti tienika; staraoc maloljetnog tienika je duan starati
se kao roditelj o njegovoj linosti, o njegovom zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju
za samostalan ivot. Takoer, u okviru staranja o linosti maloljetnog tienika
staraoc je duan starati se o smjetaju maloljetnog tienika.
b) zastupanje tienika; staralac je zakonski zastupnik tienika, poto ovaj jo
nije stekao poslovnu sposobnost. Ovlaten je u ime i za raun tienika zakljuivati
pravne poslove. S tim da maloljetnik koji je navrio 14 godina moe sam zakljuivati
svoje pravne poslove s kojima stie prava. Maloljetnik ispod 14 godina potpuno je
poslovno nesposoban i zastupa ga staralac.
staralac ima pravo na mjesenu naknadu i naknadu opravdanih trokova, kao i na
nagradu za svoj rad.
24.) Navedite sredstva iz kojih se moe osigurati izdravanje maloljetnog

tienika!
24.) Staralac je duan da se stara o obezbjeivanju sredstava potrebnih za
izdravanje tienika, zakon je odredio redoslijed kako se ta sredstva osiguravaju.
- Staralac ova sredstva obezbjeuje prvo iz prihoda tienika ukoliko ih ima.
- ukoliko tienik nema svojih sredstava staralac ta sredstva treba da osigura od
osoba koje su obavezne izdravati tienika
- ukoliko nema takvih osoba sredstva se osiguravaju iz line imovine tienika
optereenjem ili otuenjem pokretne ili nepokretne imovine uz saglasnost organa
starateljstva
- ako tienik nema imovinu koja se moe opteretiti onda se sredstva za tienika
osiguravaju iz sredstava dobijenih za tienika po osnovu socijalne zatite
- drugi izvori (pokloni, nagrade, naknada tete, stipendije i ostali izvori koji nisu stalni
6
25.) Navesti razlike izmeu starateljstva nad maloljetnikom i za posebne
sluajeve!
25.) Zakon normira da se pod starateljstvo stavlja maloljetna osoba:
- iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravita due od tri
mjeseca
- ijim je roditeljima oduzeto roditeljsko staranje
- iji roditelji jo nisu stekli poslovnu sposobnost ili im je ona oduzeta ili
ograniena
- iji su roditelji odsutni, sprijeeni ili nesposobni redovno se starati o svom
djetetu, a nisu povjerili njegovo uvanje i odgoj osobi za koju je organ starateljstva
utvrdio da ispunjava uslove za staraoca
dok se starateljstvom za posebne sluajeve prua zatita osobama koje su poslovno
sposobne, ali su faktiki sprijeene da lino uestvuju u sklapanju pojedinih poslova i
u sporovima, odnosno onemoguena su za odreeno vrijeme samostalno djelovati.
26.) Nadlenosti i postupak za zasnivanje usvojenja!

26.) Predvien je jedinstven postupak za zasnivanje potpunog i nepotpunog
usvojenja.
Prema odredbama Porodinog zakona stvarno je nadlean organ starateljstva, jer on
zbog kadrovske strukture i mogunosti multidisciplinarnog pristupa postupku
usvojenja moe obavljati ove odgovorne i delikatne poslove.
Mjesno nadlean je organ starateljstva mjesta prebivalita, odnosno boravita
djeteta.
Postupak za zasnivanje usvojenja ima nekoliko faza:
1. pokretanje postupka;
2. pripremne radnje;
3. radnje u postupku usvojenja;
4. probni smjetaj;
5. donoenje rjeenja o zasnivanju usvojenja;
27.) Zajednike pretpostavke za oba oblika usvojenja na strani usvojitelja su:!

27.) Zakon normira koja osoba ne moe biti usvojilac, a to je:
* lice kome je oduzeto roditeljsko staranje
* lice kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
* lice koje ne prua dovoljno jemstva da e pravilno ostvariti roditeljsko staranje
Ne moe usvojiti ni lice kod ijeg partnera postoji jedna od navedenih okolnosti.
Ne moe se usvojiti srodnik po krvi u prvoj liniji, ni brat ni sestra.
Staratelj ne moe usvojiti tienika dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti
staratelja.
Usvojilac moe biti dravljanin BiH, a samo u sluajevima da dijete ne moe biti
usvojeno u BiH i ako je to u njegovom najboljem interesu usvojilac moe biti i strani
dravljanin.
Usvojilac moe biti lice u ivotnoj dobi izmeu 25-45 godina, a razlika u godinama
usvojioca i usvojenika najmanje 18, a najvie 45 godina.
27a.) Pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja na strani usvojioca?

27a.) Potpuno mogu usvojiti brani partneri zajedniki, te maeha ili ouh djeteta koje
se usvaja, ali i vanbrani partneri koji u vanbranoj zajednici ive najmanje 5 godina.
Lica koja nisu u braku ili ive u vanbranoj zajednici manje od 5 godina ne mogu biti
7
usvojioci. Potpuno moe usvojiti jedna osoba samo ako je ona ouh ili maeha
djeteta koje se usvaja.
27b.) Pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja na strani usvojioca?

27b.) Nepotpuno mogu usvojiti samo brani partneri zajedniki, jedan brani partner
uz pristanak drugog, maeha, ouh.
Nepotpuno mogu usvojiti vanbrani partneri i lice koje nije u braku uz dodatne uvjete
kojie zakon predvia, a to su: naroito opravdani razlozi, a za vanbrane partnere jo
i uvjet da vanbrana zajednica mora trajati najmanje 5 godina.
28.) Navedite zajednike pretpostavke za zasnivanje usvojenja na strani

djeteta koje se usvaja!
28.) Usvojenje se zasniva samo ako je u interesu djeteta to utvruje organ
starateljstva.
Moe se usvojiti samo maloljetno dijete potpuno do desete godine ivota, nepotpuno
se moe usvojiti dijete do 18 godine.
Moe se usvojiti i dijete koje ima ive roditelje
Ne moe se usvojiti dijete mlae od 3 mjeseca ivota.
Ne moe se usvojiti dijete nepoznatih roditelja do isteka roka od tri mjeseca od
njegovog naputanja
28a.) Navedite pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja na strani djeteta

koje se usvaja?
28a.) Moe se usvojiti samo maloljetno dijete potpuno do desete godine ivota,
nepotpuno se moe usvojiti dijete do 18 godine.
Ne moe se usvojiti dijete mlae od 3 mjeseca ivota.
Ne moe se usvojiti dijete nepoznatih roditelja do isteka roka od tri mjeseca od
njegovog naputanja
Ne moe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja, osim iznimno nakon isteka 1 godine
od njegovog roenja ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici roditelja,
odnosno bliih srodnika
28b.) Navedite pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja na strani

djeteta koje se usvaja?
28b.) Nepotpuno se moe usvojiti samo maloljetno dijete, s tim da zakonodavac vodi
rauna o elji djece iznad 10 godina o usvojenju, odnosno potreban je i njihov
pristanak, jer od djeteta, njegovog emotivnog statusa i mogunosti adaptiranja na
novu sredinu uveliko zavisi uspjenost usvojenike veze.
29.) Navedite zadatke CZSR u okviru svake faze za postupak usvojenja!

29.)CZSR ima sljedee zadatke u postupku usvojenja:
1. pokretanje postupka;(postupak pokree na zahtjev osobe koja eli usvojiti, tu je
posebno naglaena uloga organa starateljstva, a naroito da utvrdi sve
relevantneinjenice od kojih zavisi uspijeh usvojenja)
2. pripremne radnje;(organ starateljstva pribavlja struna miljenja o podobnosti
osobe koja eli usvojiti dijete od organa starateljstva, njenog prebivalita, kao i od
porodinog savjetovalita i strunjaka, socijalni radnik, psiholog, pedagog, ljekar itd.
Moraju se utvrditi narav, karakter, obrazovni nivo, odnosi u braku, motivi i usvojenje i
sve injenice koje se odnose na dijete, ako je dijete starije od deset godina daje
pristanak bez prisustva roditelja i usvojilaca.)
8
3. radnje u postupku usvojenja; (roditelji djeteta, brani partner osobe koja eli
usvojiti dijete i dijete daju pristanak za usvajanje pred organom starateljstva, roditelj
moe dati blaco saglasnost nakon to dijete navri tri mjeseca i prije pokretanja
postupka usvojenja, prije davanja pristanka organ starateljstva e upoznati roditelje
na posljedice tog pristanka, roditelj moe odustati od pristanka 30 dana nakon
potpisivanja pristanka, organ starateljstva upozorit e roditelje, usvojioce i dijete
starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja.)
4. probni smjetaj; (smjetaj usvojenika u porodicu usvojilaca u periodu od 6
mjeseci ima za cilj da organ starateljstva provjeri ispravnost svoga miljenja o
podobnosti usvojilaca i usvojenika za nastanak budueg roditeljskog odnosa. Za
vrijeme probnog smjetaja usvojenik je pod posebnim nadzorom da bi se ustanovilo
koliko su se budui akteri usvojenikog odnosa prilagodili i da li postoje izgledi da e
usvojenje biti u najboljem interesu djeteta.)
5. donoenje rjeenja o zasnivanju usvojenja; (nakon ocjene svih provedenih
dokaza organ starateljstva donosi rjeenje o zasnivanju usvojenja. U tom rjeenju
organ starateljstva navodi: ime i prezime, datum i mjesto roenja i dravljanstvo
usvojenika, ime i prezime jednog roditelja, matini broj i dravljanstvo usvojioca, vrstu
usvojenja i novo ime i prezime usvojenika. Pravomono rjeenje organ starateljstva
dostavlja nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih. Organ
starateljstva vodi spise predmeta, zapisnik o usvojenju, te evidenciju i dokumentaciju
o usvojenoj djeci, podaci o usvojenju su slubena tajna. Uvid u spise predmeta o
usvojenju dopustit e se punoljetnom usvojeniku, roditeljima koji su dali pristanak na
usvojenje, usvojiocu, izuzetno i maloljetnom usvojeniku ukoliko je to u njegovom
interesu.)
30.) Koje dijete ne moe biti usvojeno ?

30.)
- Ne moe se usvojiti dijete mlae od 3 mjeseca ivota.
- Ne moe se usvojiti dijete nepoznatih roditelja do isteka roka od tri mjeseca od
njegovog naputanja
- Ne moe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja, osim iznimno nakon isteka 1 godine
od njegovog roenja ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici roditelja,
odnosno bliih srodnika
31.) Od kojih roditelja CZSR nee traiti pristanak da im dijete bude usvojeno?
31.) CZSR nee traiti pristanak roditelja da im dijete bude usvojeno od roditelja:
- kome je oduzeto roditeljsko staranje
- koje ne ivi s djetetom, a tri mjeseca je u veoj mjeri zapustio staranje o
djetetu
- koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti znaenje usvojenja
- kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost
- kome je boravite nepoznato najmanje 6 mjeseci, a u tom periodu se ne
brine za dijete
32.) Prestanak usvojenja!

32.) Zakon predvia prestanak usvojenja raskidom. Usvojenje se moe raskinuti
odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti ili na prijedlog usvojioca, ako
utvrdi da to zahtijeva opravdani interes djeteta. Usvojenje se moe raskinuti i
odlukom organa starateljstva na pojedinani ili zajedniki prijedlog usvojioca i
punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da zato postoje opravdani razlozi.
9
33.) Posljedice potpunog usvojenja!
33.) Potpunim usvojenjem izmeu usvojilaca i usvojenika nastaju odnosi identini
odnosima izmeu krvnih srodnika. Usvojenik prekida sve veze sa prirodnom
porodicom. Usvojioci se u matinu knjigu upisuju kao roditelji usvojenika, usvojenik
dobija prezime usvojilaca. Nakon usvojenja utvrivanje oinstva i materinstva nije
dozvoljeno. Potpuno usvojenje je neraskidivo.
34.) Posljedice nepotpunog usvojenja! Isto kao 10.
35.) Posljedice utvrenog oinstva?

35.) ????????
36.) Dejstva uspjeno osporenog oinstva!

36.) Najvanije dejstvo je u tome to se pretpostavljeni otac vie ne smatra ocem
djeteta, porijeklo djeteta od oca je nepoznato i to od roenja djeteta, porodini status
djeteta se mijenja i ono od roenja ima vanbrani status,
Dijete ostaje u srodstvu sa majkom i njenim srodnicima, dok u odnosu na oca i
njegove srodnike raskida srodnii odnos : ne smatra se njihovim srodnikom, pa gubi
sva prava i dunosti koja su mu prema njima pripadala,s ranije prezumiranim ocem
dijete sada zasniva tazbinsko srodstvo, postaje mu pastorak, a ovaj njegov
ouh,poto je porijeklo djeteta od oca nepoznato, roditeljsko staranje ostvaruje samo
majka, sve dotle dok ne bude utvreno ko je otac djeteta.
Razlika izmeu osporenog branog i vanbranog oinstva, je u tome to se nakon
osporenog vanbranog oinstva ne mijenja status djeteta,ono ostaje vanbrano, a
nakon osporenog branog oinstva mijenja se djetetov status, ono postaje
vanbrano. Pravosnanu presudu o uspjeno osporenom oinstvu sud je obavezan
dostaviti matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih.
36a.) Dejstvo uspjeno osporenog materinstva!

36a.) Posljedica uspjeno osporenog materinstva, kako branog, tako i vanbranog
jeste prestanak roditeljskopravnog odnosa izmeu djeteta i ene koja je smatrana
njegovom majkom,
Presuda ima retroaktivno dejstvo tako da se ova ena od roenja djeteta ne smatra
nejgovom majkom,
Uspjeno osporeno materinstvo ima za posljedicu i prestanak roditeljskopravnog
odnosa sa pretpostavljenim ocem muem majke, odnosno sa mukarcem koji je
priznao oinstvo,
Prestanak roditeljskopravnog odnosa sa roditeljima ima za posljedicu i raskid
srodnikog odnosa sa majinim i oevim srodnicima. Materinstvo djeteta nee ostati
nepoznato samo u sluaju kada je u postupku istovremeno osporeno i utvreno
materinstvo. Ukoliko je ena ije je materinstvo utvreno u vrijeme roenja ili zaea
djeteta bila u braku, za njenog mua e se uspostaviti pretpostavka o oinstvu, tako
da e djetetu samim utvrenjem materinstva biti utvreno i oinstvo.Izvan ovog
sluaja djetetova porijeklo od majke i oca moe se utvrditi priznanjem ili sudskom
odlukom.Pravosnanu presudu o uspjeno osporenom oinstvu sud je obavezan
dostaviti matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih.
36b.) Posljedice utvrenog vanbranog oinstva!
10
35b.) Priznanje vanbranog oinstva, kao i presuda o utvrenom vanbranom
oinstvu uspostavlja roditeljski odnos izmeu vanbranog djeteta i oca. Djete stjee
sva prava i dunosti koje ima i brano dijete prema ocu , a srodniki odnos zasniva i
sa svim srodnicima vanbranog oca i ukljuuje se u njegovu porodicu. Utvrivanje
oinstva na oba naina ima retroaktivno dejstvo, mukarac ije je oinstvo utvreno
smatra se ocem djeteta od roenja, a priznanje ili sudska presuda samo to potvruje.
Dakle, sudska presuda ili priznanje imaju deklarativni karakter, odnosno potvrujui.
Dijete ne mijenja status vanbranog djeteta.
37.) Razlozi za oduzimanje roditelju prava da ivi sa djetetom?

37.) Zakon normira vie razloga za oduzimanje prava roditelju da ivi sa djetetom:
1. ugroavanje interesa djeteta i zanemarivanje u veoj mjeri podizanja, odgoja i
obrazovanja djeteta.
2. nesprjeavanje drugog roditelja ili lana porodice da se tako ponaa prema djetetu
3. vei poremeaj u odgoju djeteta.
38.) Razlozi za odreivanje nadzora nad vrenjem roditeljskog staranja!

38.) Razlozi za odreivanje nadzora nad vrenjem roditeljskog staranja su
zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta ili potreba pruanja pomoi u
odgoju djeteta. Ovo zanemarivanje nije posljedica skrivljenog ponaanja roditelja
nego njihove nesposobnosti da bez pomoi pravilno izvravaju obaveze, takoer, ova
mjera se odreuje i kad je roditeljima potrebna pomo, gdje jo uvijek nije dolo do
zanemarivanja obaveza odgoja. Ova se pomo prua kontinuiranim radom
ostvarivanjem nadzora organa starateljstva. Pored utvrivanja programa rada za
svaki pojedinani sluaj, organ starateljstva prati razvoj djeteta, kontrolie postupke
roditelja, poduzima druge mjere u interesu djeteta. Ova mjera traje onoliko koliko je
potrebno u interesu djeteta, a najmanje 3 mjeseca.
39.) Razlozi za oduzimanje roditelju prava na vrenje roditeljskog staranja!

39.) Zakon normira vie razloga za oduzimanje prava roditelju da ivi sa djetetom:
1. Stavljanje u opasnost sigurnosti, zdravlja ili morala djeteta zbog zloupotrebe prava
priznatih roditelju, zbog grubog zanemarivanja dunosti, zbog naputanja djeteta,
zbog nestaranja o djetetu sa kojim ne ivi.
2. Ne pruanje zatite djetetu od gore navedenog ponaanja roditelja ili druge osobe.
Mjeru oduzimanja roditeljskog staranja izrie opinski sud u vanparninom postupku,
po zahtjevu roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje, djeteta ili organa starateljstva.
U toku ovog postupka interes djeteta titi poseban staralac kojeg imenuje organ
starateljstva.
40.) Navedite preventivne mjere u vrenju roditeljskog staranja!

40.) Organ starateljstva je izriito ovlaten za preduzimanje preventivnih mjera u
vrenju roditeljskog staranja:
1. upozorenje na propuste u staranju o djetetu i pruanje pomoi roditeljima u
njihovom otklanjanju, organ starateljstva e prvo upozoriti na propuste, zatim e
pomoi roditeljima u njihovom otklanjanju, te pomoi roditeljima u sreivanju njihovih
socijalnih, materijalnih i linih prilika i odnosa, ali e prema potrebi i uputiti roditelje na
u odgovarajua savjetovalita ukoliko to zahtijeva interes djeteta.
2. ukoliko roditelji zanemaruju staranje o zdravlju i odgoju djeteta ili u sluaju potrebe
pruanja pomoi u roditeljima u odgoju djeteta, organ starateljstva e odrediti mjeru
11
nadzora nad ostvarivanjem roditeljskog staranja, ova njera e trajati onoliko dugo
koliko je to u interesu djeteta, a najkrae 3 mjeseca.
Preventivne mjere znae one mjere koje za posljedicu nemaju izdvajanje djeteta iz
porodice i za njih je ovlaten organ starateljstva.
41.) Navedite represivne mjere u vrenju roditeljskog staranja!

41.) Sud je iskljuivo nadlean za donoenje represivnih mjera u vrenju roditeljskog
staranja, a te mjere su:
1. oduzimanje roditelju prava da ivi sa djetetom; ova mjera izrie se iz vie razloga,
a oni su:
- ugroavanje interesa djeteta i zanemarivanje u veoj mjeri podizanja, odgoja
i obrazovanja djeteta
- nespreavanje drugog roditelja ili lana porodice da se na ovakav nain
ponaa prema djetetu
- vei poremeaji u odgoju djeteta
2. oduzimanje roditeljskog staranja; i ova mjera izrie se zbog vie uzroka, a oni su:
1.) oito stavljanje u opasnost sigurnosti, zdravlja ili morala djeteta u ta spadaju:
- grubo zanemarivanje dunosti roditelja
- naputanje djeteta
- ne staranje roditelja o djetetu sa kojim ne ivi
2.) ne pruanje zatite djetetu od navedenih ponaanja roditelja ili druge osobe
Sud mjeru oduzimanja roditeljskog staranja moe ali i ne mora izrei i u sluajevima:
- kada je roditelju oduzeto pravo da ivi sa djetetom, a nakon 1 godine od
izricanja te mjere ne izvrava obaveze i prava koje mu nisu prestale izricanjem te
mjere i ne stvori uslove za vraanje prava da ivi sa djetetom
- ako roditelj ne stvara uslove za odravanje linih odnosa i neposrednih
kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili to onemoguava ili spreava njihovo
odravanje.
42.) Navedite prava i dunosti roditelja prema linosti djeteta!

42.) Porodini zakon normira kao odgovornost i dunost roditelja prema linosti
djeteta sljedee:
1. Upoznavanje djeteta sa njegovim pravima (prava istaknuta u Konvenciji o zatiti
djeteta)
2. Staranje o ivotu i zdravlju djeteta (roditelji su duni uvati dijete, zadovoljavati
njegove normalne potrebe, tititi ga od svih oblika nasilja, povreda, ekonomske
eksploatacije, seksualne zloupotrebe...)
3. Odgoj djeteta (odgajati dijete u duhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode,
ravnopravnosti i solidarnosti)
4. Staranje o obrazovanju djeteta (obrazovanje se sastoji u opem i strunom kako bi
se dijete osposobilo za za samostalan ivot i rad i ukljuivanje u drutvo)
5. Zastupanje djeteta (u djetetovo ime i za njegov raun pravne poslove zakljuuju
roditelji jer dijete nema poslovnu sposobnost)
6. Izdravanje djeteta (u ispunjavanju ove obaveze roditelji moraju iskoristiti sve
svoje mogunosti i sposobnosti. Ukoliko roditelji nisu u mogunosti izdravati dijete,
zakon obavezuje na intervenciju u tom smislu i organ starateljstva. Maloljetno dijete
koje ne moe ostvariti izdravanje od roditelja duni su izdravati maeha ili ouh,
zatim dedo i nana, te braa i sestre.)
12
43.) Navedite prava i dunosti djeteta prema roditelju!
43.) Prema Porodinom zakonu dijete je duno potovati roditelje i ostale lanove
porodice, duno je da pomae roditeljima, te da izdrava roditelje. Zakon precizno
normira sljedee dunosti djece prema roditeljima:
1. Dijete je duno starati se, pomagati i potovati roditelje
2. Dijete je duno izdravati roditelje
44.) Vrste staraoca!

44.) Klasifikacija staralaca se u naem pravu vri primjenom vie kriterija:
1. Prema broju tienika prema kojima vri dunost staraoca- individualni i kolektivni
staralac
a) individualni staralac - vri funkciju nad jednim tienikom ili nad vie
njih ali je imenovan posebnim rjeenjem za svakog od njih
b) kolektivni staralac vri starateljsku funkciju prema vie tienika
izmeu kojih postoji neka veza
c) zavodski staralac vri starateljsku dunost prema svim tienicima
jedne ustanove
d) zajedniki staralac vri starateljsku dunost prema tienicima koji
imaju zajedniku nepodijeljenu imovinu.
2. Prema prirodi i obimu ovlatenja, razlikuju se matini, staralac imovine i naroiti
staralac:
a) matini staralac imenuje se svakom tieniku, a oznaava se i kao
osnovni staralac
b) staralac imovine imenuje se pored matinog samo kada za tim
postoji potreba, kad tienik ima imovinu izvan podruja nadlenosti organa
starateljstva
c) posebni (kolizioni ili naroiti) staralac imenuje se tieniku kada
izmeu njega i staraoca nastane sukob interesa ili spor ili kad treba da zakljue neki
pravni posao
3. Prema trajanju starateljske funkcije dijele se na trajne i privremene
a) trajni (stalni) staralac imenuje se svakom tieniku bez odreivanja
duine trajanja njegove funkcije
b) privremeni staralac imenuje se za odreeno, obino krae vrijeme,
osobi koja uestvuju u postupku, a sama nije u stanju zastupati svoje interese, ovaj
se staralac imenuje osobi u toku postupka oduzimanja ili ogranienja poslovne
sposobnosti.
45.) Pojam i znaaj srodstva u porodinom pravu?

45.) Krvno srodstvo je porodinopravni odnos koji nastaje prirodnim putem u braku ili
van braka. Potpunim usvojenjem izmeu usvojioca i usvojenika i njihovih srodnika,
odnosno potomaka, stvara se neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu.
Kod nepotpunog usvojenja, takoer nastaje odnos srodstva izmeu usvijioca i
usvojenika i njegovih potomaka, te prava i obaveze koje postoje izmeu roditelja i
djece. Jednom nastalo srodstvo po tazbini ne moe prestati i kad je prestao brak na
osnovu kojeg je nastalo srodstvo po tazbini.
46.) Navedite konstitutivne elemente braka!

46.) Brak je zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca. Njegovi konstitutivni
elementi su:
13
- Brak je zakonom ureena zajednica. Brak se zasniva na osnovu zakona i ureije se
zakonom. Brak moe nastati uz ispunjenje zakonom predvienih uvjeta i na nain
predvien zakonom. Zakon odruje sadrinu braka, odnosno prava i dunosti koja
postoje izmeu branih drugova, kao i nain prestanka braka;
- Brak zasnivaju dva lica razliitog spola. Razliitost spolova je konstitutivna osobina
braka koja odraava njegovu bioloku komponentu,
- Brak je ivotna zajednica ene i mukarca. Brak kao ivotna zajednica ene i
mukarca je takva zajednica koja treba da ispuni itav niz zadataka. U braku se
prirodno zadovoljava itav niz potreba branih partnera, od onih intimnih, emotivnih,
seksualnih, raanje i podizanje djece, preko etikih, moralnih, do ekonomskih.
47.) Navedite konstitutivne elemente vanbrane zajednice!

47.) Konstitutivni elementi vanbrane zajednice su:
- To je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku,odnosno nisu u vanbranoj
zajednici s drugom osobom,ona mora trajati najmanje tri godine,moe trajati i krae
ako je u njoj roeno zajedniko dijete.
48.) Navedite razlike izmeu posredovanja i mirenja!

48.) Posredovanje se primjenjuje u FBiH, a mirenje u RS. Za mirenje nadlean je
organ starateljstva RS, a za posredovanje nadleno je fiziko ili pravno lice
ovlaeno za posredovanje.
Zahtjev za posredovanje podnosi se prije pokretanja tube za razvod braka, a
mirenje nakon pokretanja tube.
Posredovanjem treba doi do sporazuma sa kim e ivjeti njihovo maloljetno
dijete/djeca, o njihovom odnosu s roditeljem s kojim nee ivjeti, izdravanju i ostalim
sadrajima roditeljskog staranja, dok se mirenje odnosi na sauvanje braka i mirenje
branih partnera.
Posredovanje ima za cilj da doe do sporazuma u interesu djeteta prije pokretanja
postupka razvoda, dok kod mirenja ne mora doi do sporazuma.
U oba sluaja rok za okonanje postupaka je 2 mjeseca, s tim da se ovaj rok u
posebnim sluajevima posredovanja moe produiti za jo jedan mjesec.
Brani partneri nisu duni podnijeti zahtjev za posredovanje ili mirenje ako: je
boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i ako je branom partneru
oduzeta poslovna sposobnost, Porodini zakon RS predvia jo i sluaj kad jedan ili
oba brana partnera ive u inostranstvu.
49.) Navedite uzroke za razvod braka prema PZ BiH!

49.) Porodini zakon FBiH predvia sljedee uzroke za razvod braka:
- ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni
- nestalost branog partnera (kada o branom partneru nema nikakvih vijesti u
periodu od 2 godine)
porodini zakon RS predvia sljedee uzroke za razvod braka:
- ako su brani odnosi ozbiljno i trajno poremeeni
- ako se objektivno ne moe ostvariti zajednica ivota suprunika.
Brak se moe razvesti samo na zahtjev branih partnera. Zahtjev za ponitenje braka
mogu podnijeti brani partneri, lica sa neposrednim pravnim interesom i organ
starateljstva.
50.) Pred kojim organima se moe priznati oinstvo?
14
50.) Porodini zakon normira da se oinstvo moe priznati pred matiarem, organom
starateljstva, sudom ili notarom, te u testamentu.
51.) Navedite naine prestanka braka!

51.) Brak moe prestati na sljedee naine:
1. smru branog partnera
2. proglaenjem nestalog branog partnera umrlim
3. ponitenjem
4. razvodom braka
52.) Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se postupak za razvod braka mogao
pokrenuti (Sporazumni razvod braka)?
52.) To je razvod braka koji se temelji na saglasnoj volji branih partnera da se njihov
brak razvede. Uvjeti za sporazumni razvod braka su:
- ako je od sklapanja braka prolo 6 mjeseci
- ako postoji sporazum branih partnera, sklopljen u postupku posredovanja o
ostvarivanju roditeljskog staranja, izdravanju djeteta, nainu odravanja
meusobnih odnosa sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i izdravanju
branog partnera.
Porodini zakon RS sporazumni razvod braka predvia samo za brane partnere koji
nemaju maloljetnu djecu ili djecu nad kojom je produeno roditeljsko staranje. Kod
branih partnera koji imaju maloljetnu ili usvojenu djecu koji su podnijeli zahtjev za
sporazumni razvod braka, sud utvruje brakorazvodne uzroke.
53.) Pojmovno odreenje vanbrane zajednice!

53.) Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili u
vanbranoj zajednici sa drugom osobom i koja je trajala najmanje 3 godine ili krae
ako je u njoj roeno dijete.
54.) Navesti razloge koji dovode do produenja vrenja roditeljskog staranja i

koji je organ nadlean za produenje roditeljskog staranja?
54.) Roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta se ostvaruje ako je djetetu
oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, ako ono nije samo sposobno brinuti se
o svojim pravima i interesima. Zakon kao razloge za produenje roduteljskog staranja
nakon punoljetstva predvia sljedee uzroke: duevne bolesti, zaostali duevni
razvoj, prekomjerno uivanje alkohola ili opojnih droga, tei tjelesni nedostaci zbog
kojih je osoba potpuno ili u veoj mjeri zavisna od tue pomoi.
Stvarno je nadlean opinski sud za odluivanju o ostvarivanju roditeljskog staranja
nakon punoljetstva djeteta, a mjesna nadlenost se odreuje prema mjestu
prebivalita, odnosno boravita djeteta. Za podnoenje prijedloga o ostvarivanju
roditeljskog staranja nakon punoljetstva ovlateni su roditelji, organ starateljstva, kao
i dijete kojem je ograniena poslovna sposobnost ako je u stanju shvatiti znaenje i
pravne posljedice svojih radnji.
Pored oduzete ili ograniene poslovne sposobnosti djeteta, pretpostavka za
donoenje odluke o ostvarivanju roditeljskog staranja nakon punoljetstva je i
sposobnost i pristanak roditelja na to. Ukoliko roditelji nisu sposobni ili ne pristanu na
ostvarivanje roditeljskog staranja nakon punoljetstva, organ starateljstva e donijeti
odluku o stavljanju ove osobe pod starateljstvo i o imenovanju staratelja.
15
55.) Navedite razlike izmeu ponitenja i razvoda braka!
55.) - Ponitenjem prestaje brak koji nije punovaan, a razvodom prestaje punovaan
brak.
- Ponitenje nastaje iz uzroka nastalih prije braka, razvod nastaje iz uzroka
nastalih u toku braka
- Ponitenje pokree organ starateljstva, brani partneri i lice sa neposrednim
pravnim interesom, razvod pokreu iskljuivo brani partneri.
- Ponitenje ima vei pravni osnov nego razvod
- Ponititi se moe i razvedeni brak
- Brak se uvijek moe ponititi, a razvesti samo za ivota branih partnera,
56.) Navedite razlike izmeu razvoda i proglaenja braka za nepostojei!

56.) Brak se razvodi iskljuivo na zahtjev branih partnera, dok zahtjev za utvrivanje
braka nepostojeim mogu osim branih partnera pokrenuti i organ starateljstva i
svako lice oje ima neposredan pravni interes. Proglaenje braka nevaeim nema
nikakve pravne posljedice, dok razvod proizvodi pravne posljedice. Djeca roena u
nepostojeem braku imaju status vanbrane djece, a djeca razvedenih roditelja
zadravaju brani status.
57.) Navedite otklonjive brane smetnje!

57.) Otklonjive brane smetnje su: maloljetstvo, nesposobnost za rasuivanje,
srodstvo po tazbini.
58.) Odredite pojam branih smetnji!

58.) Brane smetnje ili uvjeti za punovanost braka su okolnosti koje ometaju
zakljuenje punovanog braka, a to su:
- ve postojei brak
- oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuivanje
- srodstvo (krvno, po usvojenju, po tazbini)
- maloljetstvo
- nedostatak volje
Brane smetnje mogu biti:
- otklonjive (maloljetstvo, srodstvo po tazbini, nesposobnost za rasuivanje) i
neotklonjive (za njih se ne moe dati dispenzija);
- trajne (mogu prestati samo smru, krvno srodstvo) i privremene (vremenom mogu
prestati);
- apsolutne (onemoguuju zakljuenje braka sa bilo kojim licem, branost,
nesposobnost za rasuivanje, maloljetstvo) i relativne (onemoguavaju zakljuenje
braka samo sa odreenim licem, srodstvo)
59.) Navedite vrste srodstva i obaveze koje srodnici imaju shodno odredbama
porodinog Zakona!
59.) Porodini zakon predvia krvno srodstvo, srodstvo po osnovu potpunog i
nepotpunog usvojenja, te srodstvo po tazbini kao smetnju za sklapanje punovanog
braka. Pored smetnje za sklapanje braka, zakon predvia i obavezu zakonskog
izdravanja srodnika i to: meusobno izdravanje roditelja i djece, brae i sestara,
kao i brae i sestara po majci ili ocu, nene, djeda i unuka. Sve to je navedeno za
krvno srodstvo predvieno je i za srodstvo nastalo potpunim usvojenjem. Za
16
nepotpuno usvojenje zabranjuje se sklapanje braka izmeu usvojioca i usvojenika.
Srodstvo po tazbini nastaje brakom. Blizina srodstva po tazbini mjeri se kao i blizina
krvnog srodstva. Osim zabrane zakljuivanja braka izmeu srodnika po tazbini u
prvom stepenu prave linije, postoji obaveza zakonskog izdravanja izmeu ouha,
maehe i pastoradi.
60.) Koje dijete ima status vanbranog djeteta?

60. Status vanbranog djeteta ima dijete koje je:
- rodila ena koja nije u braku
- rodila ena koja je bila u braku, ali je rodila dijete 300 dana nakon proteka
braka
- rodila ena u nepostojeem braku
- roenjem steklo brani status, ali mu je branost uspjeno osporena
61.) Da li samo poslovno sposobna osoba moe priznati oinstvo?

61.) Porodini zakon FBiH normira da oinstvo moe priznati i maloljetna osoba koja
je navrila 16. godina, kao i osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, ako su
sposobni shvatiti znaenje izjave o priznanju oinstva, to je izuzetak od pravila da
oinstvo priznaju punoljetne i poslovno sposobne osobe.
62.) Kod kojih branih smetnji pravo na tubu za ponitenje braka imaju brani
partneri i CZSR?
62.) Pravo za pokretanje postupka ponitenja braka ima brani partner u svim
sluajevima kada nisu ispunjeni uvjeti za punovanost braka.
CZSR, kao i brani partner moe pokrenuti tubu za ponitenje braka u sluaju
krvnog srodstva u pravoj liniji bez obzira na stepen i u pobonoj liniji zakljuno sa
etvrtim stepenom, takoer, CZSR ima pravo, pored branog partnera pokrenuti
tubu za ponitenje braka i ukoliko je brak sklopila osoba kojoj je oduzeta poslovna
sposobnost ili osoba koja je nesposobna za rasuivanje, kao i za sluaj branosti, i
za sluaj kada brak nije zakljuen u cilju zajednice ivota.
63.) Da li otklanjanje maloljetstva kao brane smetnje utie na promjenu

pravnog statusa maloljetne osobe?
63.) Da, sklapanjem braka maloljetna osoba stjee poslovnu sposobnost, ukoliko
prije punoljetstva taj brak prestane, maloljetnik nee izgubiti poslovnu sposobnost.
64.) Navedite faze u postupku zasnivanja usvojenja!

64.) Faze u zasnivanju postupka usvojenja su:
1. pokretanje postupka
2. pripremne radnje
3. radnje u postupku zasnivanja usvojenja
4. probni smjetaj
5. donoenje rjeenja o zasnivanju usvojenja
65.) Koje dijete moe biti stavljeno pod starateljstvo?

mjeseca
17
ograniena
66.) Uvjeti koje mora ispunjavati osoba da bi bila postavljena za starateljstvo

maloljetnoj osobi!
66.) Za staraoca se moe imenovati samo osoba koja ima odreena svojstva i
sposobnosti koje pruaju garanciju da e starateljsku dunost uspjeno obavljati.
Uslovi za imenovanje staraoca mogu se podijeliti na pozitivno i negativno odreene:
- pozitivno odreeni uslovi: lina svojstva i sposobnost za vrenje dunosti
staraoca, te predhodni pristanak da bude staralac
- negativno odreeni uslovi: za staraoca se ne moe imenovati:
a) osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje
b) osoba kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
c) osoba iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika
d) osoba od koje se s obzirom na ranije i sadanje ponaanje, lina
svojstva i odnose sa tienikom i njegovim roditeljima, ne moe oekivati da e
pravilno vriti dunost staraoca
e) osoba sa kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom izdravanju
67.) Uvjeti koje mora ispunjavati osoba da bi bila postavljena za staratelja

punoljetnoj osobi! Pretpostavljam isto kao 66.
68.) Prava i dunosti staratelja nad maloljetnicima!

68.) Staraoc nad maloljetnikom ima sljedea prava i dunosti:
a) staranje o linosti tienika; staraoc maloljetnog tienika je duan starati
se kao roditelj o njegovoj linosti, o njegovom zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju
za samostalan ivot. Takoer, u okviru staranja o linosti maloljetnog tienika
staraoc je duan starati se o smjetaju maloljetnog tienika.
b) zastupanje tienika; staralac je zakonski zastupnik tienika, poto ovaj jo
nije stekao poslovnu sposobnost. Ovlaten je u ime i za raun tienika zakljuivati
pravne poslove. S tim da maloljetnik koji je navrio 14 godina moe sam zakljuivati
svoje pravne poslove s kojima stie prava. Maloljetnik ispod 14 godina potpuno je
poslovno nesposoban i zastupa ga staralac.
staralac ima pravo na mjesenu naknadu i naknadu opravdanih trokova, kao i na
nagradu za svoj rad.
69.) Prava i dunosti staratelja nad licem lienim poslovne sposobnosti!

69.) Staralac osobe kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost duan je
starati se o linosti tienika vodei rauna o uzrocima zbog kojih mu je oduzeta ili
ograniena poslovna sposobnost. Duan je nastojati da se svi ti uzroci otklone i da
se tienik osposobi za samostalan ivot. Staranje o linosti tienika uglavnom
podrazumijeva staranje o njegovom smjetaju, lijeenju, te osposobljavanju za
samostalan ivot i rad. Staralac ima pravo na mjesenu naknadu, pravo na naknadu
opravdanih trokova, te eventualno pravo na nagradu za svoj rad.
70.) Od ega zavisi obim prava i dunosti staratelja nad osobom lienom
poslovne sposobnosti?
18
70.) . Dunost staraoca zavisi od stepena poslovne nesposobnosti tienika. Ukoliko
je tieniku oduzeta poslovna sposobnost staraoc je izjednaen sa dunostima
staraoca maloljetnog tienika koji ima manje od 14 godina. Ukoliko je tieniku
ograniena poslovna sposobnost izjednaen je sa maloljetnikom starijim od 14
godina.
71.) Kako dijelimo pretpostavke za sklapanje braka?

71. Najosnovnije pretpostavke za sklapanje braka su: da brak zakljuuju mukarac i
ena, saglasnom izjavom pred matiarem, dakle mora postojati razliitost spolova,
slobodna volja i nadlenost, odnosno brak se mora sklopiti pred matiarem.
(bioloka komponenta-razliitost spolova; dobrovoljnost-saglasna izjava; nadlenost-
brak sklopljen pred matiarem)
72.) Navedite uvjete za punovanost braka!

72. Uvjeti za punovanost braka su ispunjeni onda kad ne postoje brane smetnje u
smislu: ve postojei brak, oduzeta poslovna sposobnost ili nesposobnost za
rasuivanje, srodstvo (krvno, po osnovu usvojenja, po tazbini), maloljetstvo,
nedostatak volje.
73.) Razlozi za stavljanje maloljetnika pod starateljstvo?

mjeseca
ograniena
74.) IZUZECI OD PRAVILA OBAVEZNOSTI POSTUPKA POSREDOVANJA

74.) Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje u sledeim
sluajevima:
a)ako je boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci
b)ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost
75.)PRIZNAVANJE MATERINSTVA I OINSTVA JE

75.) Priznanje materinstva i oinstva je jednostrana izjava volje zene koja sebe
smatra majkom djeteta,odnosno mukarca koji sebe smatra ocem djeteta,data u
zakonom propisanoj formi i uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu a kojom
se zasniva roditeljskopravni odn
76.) Naela porodinog prava?

76.) Iz odredbi meunarodnih ugovora i naih Ustava mogu se izvesti ustavna
naela:
- naelo zatite porodice
- naelo zatite djece
- pravo na brak i zasnivanje porodice
- uklanjanje diskriminacije
- naelo prava na potovanje porodinog i privatnog ivota
19
77.) Naela branog prava?
77.) Naela na kojima se zasniva ureenje braka i branih odnosa, izvedena iz naih
Ustava, meunarodnih ugovora i Porodinog zakona jesu:
- pravo na brak (naelo monogamije, heteroseksualnosti i slobodnog stupanja
u brak)
- naelo ravnopravnosti branih partnera
- naelo potovanja privatnog i porodinog ivota
78.) Naela roditeljskog prava?

78.) Ureenje odnosa izmeu roditelja i djece zasniva se na sljedeim naelima:
- naelo zatite djece
- naelo ravnopravnosti roditelja
- naelo potovanja porodinog i privatnog ivota
79.) Naela starateljskog prava?

79.) Ureenje ustanove starateljstva se zasniva na nekoliko naela, koja se izvode iz
ustava, meunarodnih ugovora i Porodinog zakona, a to su:
- naelo zatite osoba koje su pod starateljstvom
- naelo drutvenog karaktera ustanove starateljstva
- naelo potovanja porodinog i privatnog ivota
80.) Definicije braka?

80.) 1. Brak je veza izmeu mukarca i ene koja predstavlja ivotnu zajednicu
2. Brak je veza izmeu ene i mukarca ujedinjena za cijeli ivot ustanova
boanskog i ljudskog prava
20
PORODINO PRAVO
Brano pravo(I dio)
1.Pojam i predmet porodinog prava?

Porodino pravo, moe se posmatrati kao grana prava i kao nauna disciplina.
Kao grana prava, porodino pravo je skup pravnih normi koje ureuju porodicu i odnose
izmeu lanova porodice koji nastaju izmeu branih i vanbranih partnera, izmeu roditelja i
djece i ostalih srodnika( krvnih, po usvojenju i po tazbini), te ustanovu starateljstva.
Kao nauna disciplina, porodino pravo se bavi prouavanjem pravnog ureenja porodice i
porodinih odnosa, te sistematizacijom i objanjavanjem pravnih normi.
Predmet porodinog prava jesu lini odnosi koje porodino pravo regulira i titi, to su
prvenstveno odnosi u porodici, te odnosi drugih bliskih srodnika.
Porodino pravo se djeli na: brano pravo, roditeljsko i starateljsko pravo.
2.Obiljeja porodinog prava?
Osnovno obiljeje porodinog prava po kojem se ono razlikuje od graanskog prava jeste to
to je veina porodino pravnih odnosa normirana kogentnim odredbama. Naelo autonomije
volje i mogunosti sporazumnog ureenja odnosa prisutni su u oblasti imovinskih odnosa
lanova porodice, dok su uglavnom iskljueni u ureenju linih odnosa. Lini odnosi su kao
predmet porodinog prava brojniji i znaajniji od imovinskih odnosa po emu se porodino
pravo takoer odvaja od graanskog prava, iji su predmet imovinski odnosi.Porodinopravni
imovinski odnosi nisu u prometu, nisu robonovane prirode ve su iskljuivo vezani za linost
lanova porodice. Karakteristika porodinopravnih odnosa je i to to su njihovi subjekti samo
fizika lica. Dok je u graanskom pravu sankcija u pravilu direktna i imovinske je prirode, u
porodinom pravu je sankcija posredna i neimovinske prirode.
3.IZVORI porodinog prava?
Direktni izvori porodinog prava su pravna pravila koja ureuju porodicu i porodine
odnose. Uglavnom se javljaju u pisanom obliku.
1.Ustav- Ustav FBIH, BIH i RS
2.Zakoni- Porodini zakon FBIH i PZRS
3. Podzakonski akti(npr.Pravilnici vezani za posredovanje)
4. Meunarodni ugovori- koji su ratifikacijom od strane BIH dobili snagu Ustavnih odredbi:
-Evropska konvencija o ljudskim pravima,
-Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka,
-Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima,
-Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima.
Posredni (supsidijarni) izvori porodinog prava?
1. Sudska praksa 2.Pravna nauka 3.Obiaj
4.Posredni izvori porodinog prava(objasniti)?
Sudska praksa- prihvatanje stavova viih sudova, naroito Vrhovnog suda FBIH od strane
niih sudova, ini sudsku praksu izvorom porodinog prava.Ona je institucionalizovani izvor
prava. Istina ona je kod nas faktiki a ne formalni izvor porodinog prava i ostalih grana
prava.
Pravna nauka- nema direktan utjecaj na stvaranje prava, ve samo ostavaruje posredan
utjecaj na zakonodavca i na sudsku praksu. Znai ona sama nije izvor prava ve samo utjee
na druge izvore.
Obiaj- odnosno obiajna pravila u naem pravnom sistemu nisu ni supsidijarni izvor prava.
U nekim pravnim sistemima obiajno pravo ima taj karakter a tako je bilo i u naem pravu do
donoenja Porodinog zakona iz 1979. godine. Obiaj je naime supsidijarni izvor samo onda
kada zakon upuuje na njegovu primjenu u rjeavanju konkretnog pravnog odnosa.
5.Objasniti znaaj meunarodnih izvora prava?
21
Znaaj meunarodnih ugovora iz oblasti ljudskih prava ogleda se u injenici da se prema
Aneksu I Ustava BiH kae da e se primjenjivati u BIH, te da prema Ustavu FbiH imaju
snagu ustavnih odredbi.
6. ta je porodica u naem pravnom sistemu?(lan 2, stav 1)
Porodica je ivotna zajednica roditelja i djece i drugih krvnih srodnika, srodnika po tazbini,
usvojilaca i usvojenika, i osoba iz vanbrane zajednice ako ive u zajednikom domainstvu.
(lan2.)
7. Ustavna naela(naela porodinog prava)?
-naelo zatite porodice,
-naelo zatite djece,
-pravo na brak i zasnivanje porodice,
-uklanjanje diskirminacije,
-pravo na potovanje porodinog i privatnog ivota.
8.Objasnite naelo zatite porodice?
Zatita porodice je normirana u Ustavu FbiH.U porodinom zakonodavstvu poseban subjekt
prava nije porodica, ve njeni lanovi, ali se u ustavu ipak insistira na potrebi pruanja zatite
upravo porodici.Obaveza drave da osigura zatitu porodice i djeteta je normirana u
Porodinom zakonu FBiH. Porodini zakon u FBiH i RS-a u popunosti ureuju porodicu i
porodine odnose i predstavljaju osnovni izvor porodinog ivota.
9. Ureenje odnosa u porodici zasniva se na:? (lan 2, stav 2)

a) zatiti privatnosti porodinog ivota;
b) ravnopravnosti, meusobnom pomaganju i potovanju lanova porodice;
c) obavezi roditelja da osiguraju zatitu interesa i dobrobiti djeteta i njihovoj odgovornosti u
podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta;
d) obavezi drave da osigura zatitu porodice i djeteta;
e) pruanju starateljske zatite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu
sposobne same starati se o sebi, svojim pravima, interesima i imovini.
4b. Generalno porodicu odreujemo kao osnovnu eliju drutva; Poto je osnovna elija
drutva porodica se mijenjala zajedno sa njim, pa se dananja porodica bitno razlikuje od one
od prije nekoliko desetljea i to po sljedeem:
1. porodica se u pravilu od iroke koja je obuhvatala vie generacija preobrazila
razdoblje i djecu o kojoj se oni staraju,
2. izjednaava se brana i vanbrana zajednica,
3. priznanje mogunosti sklapanja braka osobama istog spola ( Holandija je prva
priznala ove brakove, a potom Belgija, Kanada, panija). Izrael priznaje
istospolne brakove koji su sklopljeni u drugim dravama, iako nije mogue isti
brak sklopiti u Izraelu,
4. mogunost registrovanja podataka o novom spolu i imenu osobe koje su
promijenile pol,
5. sklapanje braka transeksualaca,
6. uveden je sporazumni razvod braka i ne postoje krivice za razvod braka.
22
4c. Navedite prava koja se odnose na porodicu, a sadrana su u Ustavu FBiH?
Ustav FBiH normira zabranu svake diskriminacije i pravo na porodini ivot i pravo na
privatnost.
10. Pojam i predmet branog prava?

Kao grana prava u okviru pravnog sistema, brano pravo je skup pravnih normi koje ureuju
brak i odnose u braku. Odredbe branog prava normiraju: materijalne i formalne uslove za
sklapanje braka; dejstva braka; naine prestanka braka; uzroke i postupak njegovog
ponitenja; uzrok, naine pokretanja i postupak razvoda; te dejstva prestanka braka.
Brano pravo je i dio Porodinog prava posmatranog kao nauna disciplina. U tom smislu
ono se bavi prouavanjem pravnog ureenja braka i branih odnosa, odnosno svih pitanja koja
se tiu braka, a koja su ureena u Porodinom zakonu.
Predmet branog prava, posmatranog i kao dio grane prava i pravne nauke, jesu brak i brani
odnosi.
10.a. Ko su subjekti branih odnosa?

Subjekti ovih odnosa su samo fizike osobe. Status branog partnera u pravilu moe stei
osoba koja je poslovno sposobna. Samo izuzetno, pod odreenim uslovima, brak moe
sklopiti maloljetna osoba, odnosno osoba koja je nesposobna za rasuivanje. Poslovna
nesposobnost branog partnera, izvan ovih sluajeva, moe dovesti do ponitenja sklopljenog
braka.
11. Izvori branog prava?

Formalni izvori branog prava su pisana pravna pravila koja ureuju brak i odnose branih
partnera. Ova su pravila sadrana u domaim, ali i u meunarodnim ugovorima.
Od domaih akata, izvori branog prava su USTAVI i ZAKONI, a od meunarodnih,
UGOVORI koji su ratifikacijom od strane BiH dobili snagu ustavnih odredbi, a to su:
- Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda,
-Univerzalna deklarcija o pravima ovjeka
- Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima,
- Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene,
- Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957.god.),
- Meunarodna konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i njihovih porodica
(1990.god.);
Ovi akti su direktni izvori branog prava.
Karakter posrednog izvora branog prava ima sudska praksa, pravna nauka i obiaj.
Ustavi
Ustav BiH-Od prava priznatih u katalogu prava i sloboda ovaj ustav normira pravo na brak i
zasnivanje porodice, zabrana diskriminacije i pravo na privatni i porodini ivot.
Ustav FBiH- u katalogu prava i sloboda normira zabranu svake diskriminacije i pravo na
privatnost
Ustav RS- normira da se brak i odnosi u braku i porodici ureuju zakonom
PODZAKONSKI AKTI- donosi ih federali ministar rada i socijalne politike a tiu se
postupka posredovanja.
-Pravilnik o uvjetima koje mora ispuniti fiziko i pravno lice ovlateno za posredovanje
izmeu branih partnera prije pokretanja postupka za razvod braka
-Pravilnik o osnovnim elementima koje mora sadravati struno miljenje u postupku
posredovanja prije pokretanja postupka za razvod
12. . Naela branog prava?
23
1. Pravo na brak zasniva se na naelima monogamije, heteroseksualnosti i slobodnog
stupanja u brak. Kao jedno od osnovnih ljudskih prava u nizu meunarodnih ugovora pravo
na brak je priznato samo u korist dvije odobe razliitog spola.Pravo na brak priznaje se
punoljetnim odnosno brano zrelim enama i mukarcima.
2. Naelo ravnopravnosti branih partnera u naem pravu su brani partneri u potpunosti
ravnopravni, imaju isti poloaj, ista prava i dunosti.
3. Naelo potovanja privatnog i porodinog ivota proizlazi iz oba naa ustava i iz
Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ustav BiH kao posebno
pravo svih lica na teritoriji BiH priznaje pravo na privatni i porodini ivot a Ustav FBiH
samo pravo na privatnost.
13.Pojam braka?
Brak mogu zakljuiti samo lica razliitog spola. Njegova sadrina je uvijek ista, predmet su
mu prvenstveno lini odnosi; prava iz braka se ne mogu prenositi na trea lica. Ovi razlozi
ine neprihvatljivom ugovornu teoriju o braku.
Pravna priroda braka: da li je brak ugovor ili institucija?
Po nainu zakljuenja brak je formalni ugovor(sui generis) iji se nain nastanka i prestanka
kao i sadraj odnosno meusobna prava i obaveze reguliraju zakonom.
14.Teorijska definicija braka?
U pravnoj nauci postoji niz definicija braka. U literaturi se, gotovo bez izuzetaka, navode i
analiziraju dvije najstarije definicije istaknutih rimskih pravnika, Justinijana i Modestina.
Prema Justinijanu, brak je veza izmeu mukarca i ene koja predstavlja ivotnu zajednicu.
Justinijanova teorija definira brak kao neformalnu zajednicu mukarca i ene.
Prema Modestinu brak je veza izmeu mukarca i ene ujedinjenih za cijeli ivot, ustanova
boanskog i ljudskog prava Ova definicija nije tipina za Rimsko pravo, ona je mjeavina
rimske i kranske doktrine o braku.
15. Zakonska definicija braka i konstitutivni elementi braka?
Porodini zakon definira brak kao zakonom ureenu zajednicu ivota ene i mukarca. (lan
6. PZFBiH)
Iz ove definicije proizlaze KONSTITUTIVNI ELEMENTI braka:
1. Brak je zakonom ureena zajednica Zakon odreuje sadrinu braka, odnosno prava i
dunosti koja postoje izmeu branih partnera, kao i nain prestanka braka.
2. Brak zasnivaju dva lica razliitog spola razliitost spolova je konstitutivna osobina braka
koja odraava njegovu bioloku komponentu.
3. Brak je ivotna zajednica ene i mukarca u braku se prirodno zadovoljava itav niz
potreba branih partnera, od onih intimnih, emotivnih, seksualnih, raanje i podizanje djece,
preko etikih, moralnih do ekonomskih.
OPA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA IZ 1948. U LANU 16. PROPISUJE:
1.Punoljetna ena i mukarac bez ikakvih ogranienja s obzirom na rasu, dravljanstvo ili
vjeru imaju pravo zakljuiti brak i zasnovati obitelj.
2.Brak se moe zakljuiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje stupaju u brak
3.Porodica je prirodna i osnovna elija drutva i ima pravo na zatitu drutva i drave
16.Uvjeti za sklapanje braka?
Porodini zakon predvia dvije grupe uvjeta za sklapanje braka. To su:
-uvjeti za postojanje braka ili bitni uvjeti,
-uvjeti za punovanost braka.
17.Uvjeti za postojanje braka?

Brak zakljuuju dva lica suprotnog spola slobodnim pristankom pred matiarem.
Uvjeti za postojanje braka su:
-razliitost spolova,
24
-pristanak lica koja zakljuuju brak,
-sklapanje braka pred matiarem.
18.Objasniti razliitost spolova?

Razliitost spolova izraava bioloku komponentu braka i izraz je davno prihvaenog naela
monogamije. Naelo monogamije podrazumjeva da brak mogu zakljuiti samo jedan
mukarac i jedna ena. Teko je zamisliti da bi moglo doi do zakljuenja braka lica istog
spola.To bi se moglo desiti u sluaju zakljuenja braka sa hermafroditom. U tom sluaju, sud
bi u dokaznom postupku, putem medicinskog vjetaenja, morao utvrditi da li se radi o
hermafroditu i kojoj vrsti. Hermafrodit se definira kao osoba koja posjeduje ljezdano i
morfoloki u razliitim kombinacijama osobine oba spola
19. Objasniti slobodan pristanak branih partnera? (lan 24.)

Svaki brani partner u pravilu, pristanak za zakljuenje braka daje lino. Istina, zakon doputa
mogunost da izuzetno, odnosno samo onda kada postoje opravdani razlozi, jedan brani
partner bude zastupan putem punomonika. U naroito opravdanim sluajevima, nadleni
opinski organ uprave moe rjeenjem dozvoliti da se brak sklopi ako je prisutan samo jedan
brani partner i punomonik drugog. Punomo mora biti ovjerena od strane suda ili notara.
Vanost punomoi je vremenski ograniena na 60 dana od dana ovjeravanja. Izjave moraju
izriito dati oba brana partnera, to podrazumijeva njihov usmeni pristanak. Moe se desiti
da brani partner nije u mogunosti svoju izjavu dati izriito. Radi se uglavnom o
gluhonijemom licu. Izjave moraju biti podudarne. Znai, izjave moraju biti istovjetne po
svojoj sadrini. Iz same prirode stvari proizilazi da se izjave moraju dati istovremeno,
odnosno sukcesivno, to iskljuuje mogunost davanja izjava odvojeno, u duem
vremenskom periodu
20.(Stvarna i mjesna) Nadlenost za zakljuenje braka?

Brak sklapaju saglasnom izjavom ena i mukarac pred matiarom.Matiar ima svojstvo
dravnog slubenika. Izjava branih partnera mora biti data pred matiarem, na nain
predvien zakonom.Zakon nije odredio mjesnu nadlanost pa brani partneri imaju
neogranieno pravo izbora mjesta u kojem e zakljuiti brak. U PZ Republike Srpske za
zakljuenje braka nadlean je opinski organ uprave. Brani partneri koji ele nakon
sklopljenog braka pred matiarem sklopiti brak pred vjerskim slubenikom duni su mu
predati izvod iz matine knjige vjenanih.
21. Nepostojei brak i posljedice nepostojeeg braka?

Ukoliko prilikom zakljuenja braka nije bio ispunjen neki od uvjeta za zakljuenje braka,
smatrat e se da brak nije ni nastao. Postupak za utvrivanje da brak ne postoji pokree se
tubom. Pravo na tubu pripada svakom licu koje ima neposredan pravni interes, kao i organu
starateljstva. Naime, nepostojei brak ne proizvodi nikakve pravne posljedice. Djeca roena u
takvom braku imaju status vanbrane. Njihovo oinstvo se utvruje na nain predvien
zakonom (priznanjem ili odlukom suda).
23. Uvjeti za punovanost braka (brane smetnje)?

Brane smetnje su injenice ili okolnosti koje ometaju zakljuenje punovanog braka. Nae
zakonodavstvo predvia sljedee uvjete, odnosno brane smetnje:
- ve postojei brak ili branost (lan 10.);
- oduzeta poslovna sposobnost i nesposobnost za rasuivanje (lan 11.);
25
- srodstvo; krvno srodstvo (lan 12.), srodstvo po usvojenju (lan 13.) i srodstvo po tazbini
(lan 14.);
- maloljetstvo (lan 15.) i
- nedostatak volje (lan 16.).
Ako postoje u momentu zakljuenja braka, njihovo postojanje sankcionisano je nitavou
braka. U sluaju neispunjena nekih uvjeta za punovanost braka, predviena je i krivina
sankcija
Brane smetnje mogu biti:

1.Otklonjive i neotklonjive
2.Trajne i privremene
3.Apsolutne i relativne
24.Branost?
Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku. Ovo je posljedica naela monogamije kao
jednog od osnovnih naela branog prava.
Krivini zakon FBiH u l. 214. predvia: Ko sklopi novi brak, iako se u braku ve nalazi,
kaznit e se kaznom zatvora do 1 godine.
Ako je, ipak zakljuen brak u vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od branih partnera, on se
nee ponititi, ukoliko je raniji brak u meuvremenu prestao na jedan od naina prestanka
braka
25.Oduzeta poslovna sposobnost ili nesposobnost za rasudjivanje?

Brak ne moe zakljuiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna
za rasuivanje.
Oduzeta poslovna sposobnost je jedan od razloga zbog kojeg se ne moe zakljuiti punovaan
brak. Razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti su: duevna bolest, zaostali duevni razvoj,
prekomjerno uivanje alkohola i opojnih droga i drugi razlozi zbog kojih se jedna osoba ne
moe brinuti o zatiti svojih prava i interesa.
Nesposobnost za rasuivanje je nemogunost adekvatnog toka rasuivanja. Uzroci
nesposobnosti za rasuivanje mogu biti mnogobrojni, a najei su duevna bolest i duevna
nerazvijenost.
Duevna bolest se moe javiti kao lakse prolazno stanje koje svojim manifestacijama ukazuje
na bolest, ali ne i na nesposobnost za rasudjivanje. Ako se pak radi o teim ili tekim
duevnim oboljenjima tada je u pitanju oboljenje centralnog nervnog sistema, koje se
manifestuje u psihopatoloskim oblicima poremecaja vecine psihickih funkcija.
Duevna nerazvijenost je stanje zaustavljenog psihickog/emotivnog razvoja karakterisano
subnormalnom inteligencijom.Moze biti izazvana hromozomskim ili egzogenim uzrocima.
Postoje : Teka duevna nerazvijenost, umjerena duevna nerazvijenost, laki sluajevi
duevne nerazvijenost.
26. Pojam krvnog srodstva i njegov znaaj u porodinom pravu?
SRODSTVO- Porodini zakon predvia krvno srodstvo, srodstvo po osnovu potpunog i
nepotpunog usvojenja te srodstvo po tazbini kao smetnju za sklapanje punovanog braka.
Krvno srodstvo predstavlja porodinopravni odnos koji nastaje prirodnim putem, raanjem u
braku ili van braka.
Znaaj krvnog srodstva u porodinom pravu: (zaokruiti)
a) kod obaveze izdravanja
b) kod usvojenja
c) da se ne moe zakljuiti brak
26
d) u krivinom i u sociopenzionom pravu
Blizina krvnog srodstva mjeri se linijama i stepenima.
U pravoj liniji nalaze se srodnici koji potiu raanjem jedan od drugog npr. otac ili majka sa
kerkom ili sinom, djed ili nena sa unucima (ascedenti ili descedenti).
U pobonoj liniji su lica koja potiu od zajednikog pretka. Srodnici meu sobom mogu biti u
odnosu punorodnog ili polurodnog srodstva, prema tome da li su im zajednika oba roditelja
ili samo otac ili majka (brat i sestra). Blizina srodstva se u okviru linija mjeri stepenima.
Stepen je odreen brojem roenja, prema pravilu: koliko roenja, toliko stepena.
1.Majka-sin ili kerka su u prvom stepenu srodstva posto ih djeli jedno rodjenje.
2.Djed i unuk su u drugom stepenu jer ih djele dva rodjenja. Ovo su srodstva u pravoj
liniji.
Sestra i brat su u drugom stepenu srodstva u pobonoj liniji.(potrebna su dva rodjenja)
Stric i kerka njegovog brata su u treem stepenu srodstva u pobonoj liniji.
TATKA I BRATI, TETKA I SESTRI, UJAK i SESTRINA su takoer u treem
stepenu srodstva po pobonoj liniji.
UNUK/UNUKA i DJEDOV BRAT /SESTRA su u ETVRTOM STEPENU POBONE
LINIJE.
DJECA SESTRE I BRATA SU ETVRTI STEPEN SRODSTVA U POBONOJ
LINIJI.
U smislu lana 12. Ne moe se skolopiti brak izmeu krvnih srodnika u pravoj i pobonoj
liniji do etvrtog stepena.
PZ Republike Srpske normira obavezu meusobnog izdravanja izmeu srodnika u pravoj
liniji.
Prema PZ FBiH nena i djed su duzni izdrzavati svoju unucad:
-ako ih roditelji ne izdravaju
-ako nena i djed imaju mogunosti da ih izdravaju.
27. Srodstvo po nepotpunom usvojenju?

Nepotpunim usvojenjem izmeu usvojioca te usvojenika i njihovih potomaka nastaje odnos
srodstva, odnosno prava i obaveze koje postoje izmeu roditelja i djece osim ako zakonom
nije drugaije odreeno.
Brak ne mogu zakljuiti usvojilac i usvojenik u sluaju nepotpunog usvojenja
Ukoliko usvojilac i usvojenik zakljue brak on e se ponititi.
U zakonodavstvu RS-a usvojenik i usvojilac ne mogu zakljuiti brak za vrijeme trajanja
nepotpunog usvojenja.
28. Srodstvo po tazbini?

Osnov za nastanak srodstva po tazbini je brak.Naime po sklapanju braka odnos koji nastaje
izmeu jednog branog partnera i srodnika drugog branog partnera je odnos srodstva koji
nastaje po tazbini. U kojem stepenu srodstva je jedan brani partner sa svojim srodinicima po
krvi, u istom stepenu srodstva po tazbini s njima je njegov brani partner.
SVEKAR I SNAHA su u prvom stepenu srodstva po tazbini.
Brak ne mogu zakljuiti svekar i snaha, zet i tata, ouh i pastorka i maeha i pastorak,
bez obzira na to da li je prestao brak ijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo.
29.Maloljetstvo?
U smislu lana 15. stav 1.: Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina ivota.
Maloljetne osobe zbog svoje psihike i fizike nezrelosti ne mogu shvatiti znaaj braka, pa
27
stoga nisu u stanju ni ispunjavati prava i dunosti koje proizilaze iz braka. Zbog nedovoljne
fizike, spolne, emocionalne i socijalne zrelosti maloljetne osobe ne mogu zakljuiti brak.
Od pravila da brak mogu zakljuiti samo punoljetne osobe dozvoljava se izuzetak, koji zakon
predvia u lanu 15. stav 2. U smislu ove odredbe, sud moe u vanparninom postupku
dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navrila 16 godina ivota, ako utvrdi da postoje
opravdani razlozi, da je ta osoba tjelesno i duevno sposobna za vrenje prava i dunosti koje
proizlaze iz braka i da je brak u njenom interesu.
Zakon je odredio donju granicu,odnosno uzrast od 16 godina, ispod koje se ne moe dati
odobrenje za zakljuenje braka. Zakon davanje dozvole za zakljuenje braka uslovljava
utvrivanjem opravdanih razloga. Pojam opravdanog razloga ima znaenje pravnog
standarda iji sadraj odreuje sud u svakom konkretnom sluaju. On moe biti razliit od
sluaja do sluaja. U naoj praksi najei razlog zbog kojeg se odobrenje trai je trudnoa
ene, mada ona u svakom sluaju ne bi smjela biti prihvaena kao opravdan razlog.
Sklapanjem braka maloljetna osoba stie poslovnu spsobnost (emancipacija) i ukoliko prije
nastupanja punoljetstva brak prestane, maloljetnik je nee izgubiti.
30.Objasniti nedostatak volje u kontekstu pretpostavke za punovanost braka?
1. Brak nije punovaan ako je brani partner pristao na njegovo zakljuenje u strahu
izazvanom ozbiljnom prijetnjom. Prijetnja je stavljanje u izgled nekog zla, koje e
nastupiti ukoliko lice kome je upuena ne pristane na zakljuenje braka. Kada osoba
pristaje na zakljuenje braka u strahu izazvanom prijetnjom, postoji svjestan nesklad
izmeu volje i njenog oitovanja.
2. Brak nije punovaan ako je na njegovo zakljuenje brani partner pristao u zabludi o
linosti drugog branog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini. Za razliku od prijetnje,
zabluda predstavlja nesvjestan nesklad izmeu volje i njenog oitovanja.
Zabluda o linosti branog partnera, u smislu lana 16. stav 2. postoji kada je brani partner
mislio da stupa u brak s jednim licem, a stupio je u brak s drugim. Ovakvi sluajevi su jako
rijetki, gotovo nemogui, a mogli bi se eventualno desiti kod osoba slabog vida ili pri
zakljuenju braka putem punomonika.
Zabluda o bitnoj osobini branog partnera postoji kada se radi o osobini, odnosno okolnosti
koja bi drugog branog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao, a naroito u
sluaju krajnje opasne ili teke bolesti, trajne i neizljeive spolne nemoi, trudnoe ene s
drugim mukarcem i ranije osude zbog krivinog djela uinjenog protiv dostojanstva osobe i
morala.(lan 16.stav.3)
31.ta su otklonjive brane smetnje i ko je nadlean?
Otklonjive smetnje su one za koje sud moe dati odobrenje za zakljuenje braka, ali samo u
sluajevima predvienim u zakonu. U naem pravu to su maloljetstvo, srodstvo po tazbini i
nesposobnost za rasuivanje.
32. Neotklonive brane smetnje?
Za njih se ne moe dati dispenzacija, odnosno mogunost otklanjanja odreene smetnje, a to
su: ve postojei brak, krvno srodstvo i nedostatak volje.
33.Ko moe pokrenuti postupak sklapanja braka osobi koja je nesposobna za

rasuivanje i osobi koja je navrila 16 god. i kakvu ulogu ima CZSR u tom postupku?
Sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za
rasuivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti znaenje braka i obaveze koje iz njega
proizilaze, te da je brak u njenom interesu. Isto tako sud moe dozvoliti sklapanje braka osobi
koja je navrila 16.g. ako utvrdi da postoje opravdani razlozi da je ta osoba tjelesno i duevno
sposobna za vrenje prava i dunosti koje proizilaze iz braka i da je brak u njenom interesu.
Postupak se moe pokrenuti na prijedlog maloljetne osobe i osobe nesposobne za rasuivanje
u vanparninom postupku. Prijedlog za pokretanje postupka sadri osobne podatke o osobama
28
koje ele sklopiti brak, injenice i dokaze koji opravdavaju sklapanje braka. Uloga centra za
socijalni rad ogleda se u tome to je sud duan pribaviti miljenje centra za socijalni rad. U
postupku e sud na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei rauna o
ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice, kao i shvatanjima sredine u kojoj ive osobe
koje ele sklopiti brak. Rjeenje o davanju dozvole za sklapanje braka dostavlja se organu
starateljstva. Organ starateljstva moe podnijeti albu protiv rjeenja kojim se dozvoljava
sklapanje braka. Osobe kojima je dozvoljeno sklapanje braka ne mogu sklopiti brak prije
pravomonosti rjeenja o davanju dozvole za sklapanje braka. Takoer, prijedlog za davanje
dozvole moe se povui do pravomonosti rjeenja.
34. Kod kojih branih smetnji pravo na tubu ima tree lice koje ima pravni interes da
brak bude poniten?
Pravo na tubu za ponitenje braka, osim branim partnerima i organu starateljstva, pripada i
osobi koja ima pravni interes da brak bude poniten ukoliko je brak sklopila osoba koja je ve
u braku ili ukoliko brak nije sklopljen u cilju voenja zajednice ivota.
35. Postupak sklapanja braka?

Za sklapanje braka predviena je posebna sveana forma. Pod formom za zakljuenje braka
podrazumijeva se ne samo slobodan pristanak buduih branih partnera, ve i itav niz radnji
koje se moraju obaviti, a koje zakon regulira u odredbama lanova 17-29. Brak se moe
zakljuiti u graanskoj i vjerskoj formi.
U naem pravu brak je ustanova svjetovnoga karaktera i moe se zakljuiti pred matiarem.
Zakon predvia obavezan graanski brak, a nakon njega doputa zakljuenje vjerskog braka.
Osobe koje namjeravaju zakljuiti brak podnose prijavu matiaru u opini u kojoj ga ele
zakljuiti. Uz prijavu prilau izvod iz matine knjige roenih, a po potrebi i druge dokumente.
Matiar provjerava da li su ispunjeni uslovi za postojanje i punovanost braka.
in zakljuenja braka poinje izvjetajem matiara da su ispunjeni uslovi za postojanje braka.
Nakon to se utvrdi da na njegov izvjetaj nema prigovora, matiar e upoznati budue brane
partnere sa njihovim pravima i dunostima i znaajem braka. Nakon ovoga slijedi najvanija
radnja u postupku zakljuenja braka. To je uzimanje izjava branih partnera. Matiar e
svakog od branih partnera upitati da li pristaje na zakljuenje braka. Brak je sklopljen kada
budui partneri izjave svoj pristanak. Nakon pristanka matiar objavljuje da je brak sklopljen i
uvodi ga u matinu knjigu vjenanih. U matinu knjigu se upisuje i izjava branih partnera o
buduem prezimenu. Nakon zakljuenja graanskog braka brani partneri mogu zakljuiti
vjerski brak, odnosno brak pred vjerskim slubenikom, kojem su duni predati izvod iz
matine knjige vjenanih.
35a. Da li je pravo na sklapanje braka i zasnivanje porodice: jedno pravo s dva pravna
sadraja ili dva prava sa razliitim pravnim sadrajima? Taan odgovor je: DVA PRAVA
SA RAZLIITIM PRAVNIM SADRAJEM.
36.Lina prava i dunosti branih partnera?
Brak kao trajna ivotna zajednica ene i mukarca proizvodi odreene posljedice od momenta
njegovog zakljuenja. Odnosi koji nastaju zakljuenjem braka vrlo su razliiti po svojoj
prirodi i svome znaaju. Oni mogu biti iskljuivo line prirode ali i imovinske odnosno lino-
imovinske prirode. Lini odnosi mogu biti regulirani normama imperativnog ili dispozitivnog
karaktera. Imperativnim normama regulirani su oni odnosi koji de facto ine sutinu braka.
Ona prava koja predstavljaju dio ovjekove intime koja su bioloke, psiholoke, etike i
moralne prirode su ureena normama dispozitivnog karaktera.
36.a. Prava i dunosti o kojim se brani partneri NE MOGU sporazumijevati?
29
1. VOENJE ZAJEDNIKOG IVOTA( jedino u ivotnoj zajednici mogu se ostvariti
osnovni ciljevi braka i realizirati prava i dunosti koje iz braka proistjeu).
2. RAVNOPRAVNOST(brani partneri su ravnopravni u braku)
3. OBAVEZA VJERNOSTI, UZAJAMNOG POTOVANJA I POMAGANJA(brani partneri
su duni jedan drugome biti vjerni, uzajamno se potovati i pomagati).
37. Prava i dunosti o kojim se brani partneri MOGU sporazumijevati?

1. ODREIVANJE MJESTA STANOVANJA( brani partneri sporazumno odreuju mjesto
stanovanja)
2. ODLUIVANJE O PODIZANJU DJECE I OBAVLJANJU POSLOVA U BRANOJ
ZAJEDNICI(brani partneri sporazumno i ravnopravno odluuju o raanju i podizanju djece
o ureenju meusobnih odnosa i obavljanju poslova u branoj odnosno porodinoj zajednici).
3. IZBOR PREZIMENA( postoji 5 naina)
38.Prava regulirana imperativnim normama?

Prava regulirana imperativnim normama su izdravanje branih partnera i ravnopravnost
branih partnera.
39. Prestanak braka?

U smislu lana 32, PZ BiH, brak moe prestati:
1. smru branog partnera,
2. proglaenjem nestalog branog partnera umrlim,
3. ponitenjem i
4. razvodom braka.
Prestanak braka smru - brak je ivotna zajednica mukarca i ene. Momentom smrti jednog
ili oba brana partnera prestaje brak. Prestanak braka smru uvodi se u matinu knjigu umrlih
i dokazuje izvodom iz ove matine knjige.
Prestanak braka proglaenjem nestalog branog partnera umrlim
Umrlim se, u smislu ZVP, moe proglasiti:
- osoba o ijem ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a od ijeg je roenja
proteklo 60 godina;
- osoba o ijem ivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a za koju je
vjerovatno da vie nije iva;
- osoba koja je nestala u brodolomu, poaru, poplavi, zemljotresu ili kakvoj drugoj
neposrednoj smrtnoj opasnosti, a o ijem ivotu nije bilo nikakvih vijesti za 6 mjeseci od dana
prestanka takve opasnosti;
- osoba koja je nestala u toku rata ili u vezi sa ratnim dogaajima, a o ijem ivotu nije bilo
nikakvih vijesti za godinu dana od dana prestanka neprijateljstava.
Odluku o proglaenju nestale osobe umrlom donosi opinski sud na ijem podruju je ta
osoba imala posljednje prebivalite, odnosno boravite, a po prijedlogu svake fizike i pravne
osobe koja ima pravni interes, kao i zainteresiranog organa. Kad ustanovi da su ispunjeni
zakonom predvieni uslovi za pokretanje postupka, sud objavljuje oglas o pokretanju
postupka u Slubenim novinama Federacije.
Ponitenje braka - jedan je od naina prestanka braka. Brak e se ponititi kada se utvrdi da
prilikom njegovog sklapanja nije bio ispunjen jedan od uvjeta za njegovu punovanost. Pored
ovih uzroka normiran je jo jedan zbog kojeg e se brak ponititi ako nije sklopljen u cilju
voenja zajednikog ivota. Znai, kod oba budua brana partnera treba da postoji namjera
da sklapanjem braka ostvare neki drugi cilj, a ne da zasnuju zajednicu ivota. Brak nee biti
30
nitav ukoliko je ova namjera postojala kod jednog od njih. Zakonodavac je razliitim
subjektima priznao pravo na tubu za ponitenje. Pravo na tubu za ponitenje ima brani
partner u svim sluajevima, kada nisu ispunjeni uvjeti za punovanost braka. Pored njega
pravo ima i organ starateljstva u sluaju kada je brak sklopljen izmeu srodnika po krvi u
pravoj liniji, bez obzira na stepen, i u pobonoj liniji zakljuno s etvrtim stepenom, to se
odnosi i na odnos nastao potpunim usvojenjem. Brani partner i organ starateljstva imaju
pravo na tubu i u sluaju kada je brak sklopila osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili
koja je nesposobna za rasuivanje. Tuba je mogua i u sluaju maloljetstva, brani partner
koji je postao punoljetan, moe podnijeti tubu za ponitenje braka u roku od jedne godine od
nastupanja punoljetstva. U sluaju ponitenja braka sklopljenog u strahu izazvanom
prijetnjom, kao i braka sklopljenog u zabludi, tubu moe podnijeti samo brani partner u
roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvrenja prijetnje prestala, odnosno od
saznanja za zabludu, ako su za to vrijeme brani partneri ivjeli zajedno.
Razvod braka - je nain prestanka punovanog braka za ivota branih partnera iz uzroka i na
nain predvien zakonom.
Uzroci za razvod braka nastaju nakon zakljuenja braka, u toku zajednikog ivota. To su
injenice i okolnosti koje mogu poremetiti brane odnose i dovesti do nepodnoljivosti
zajednikog ivota. Brak se moe razvesti samo na zahtjev branih partnera.
39.a.Ponitenje braka?
-Brak ne moe sklopiti osoba koja je u braku;
-Brak ne moe sklopiti osba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost i koja je nesposobna za
rasuivanje;
-Brak se ne moe sklopiti izmeu krvnih srodnika u pravoj i pobonoj liniji do etvrtog
stepena; Brak ne moe sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u sluaju nepotpunog usvojenja;
Brak se ne moe sklopiti izmeu svekra i snahe, zeta i tate, ouha i pastorke, meehe i
pastorka
-Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina;
-Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao u strahu izazvanom
ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobi drugog branog druga ili njegovoj bitnoj osobini.
40.Osnovni sistemi razvoda braka?

1.sistem zabrane razvoda braka-( kanonsko pravo)
2.sistem potpune slobode razvoda braka-(erijetsko pravo: otkaz braka, razvod praka po
sporazumu, te razvod na osnovu sudske odluke)
3.sistem sankcija-(sankcija za prekrsioca branih duznosti i nedopusteno ponasanje)
4.mjesoviti sistem razvoda braka(u savremenom pravu zemalja EZ uglanom je prihvaen
mjeoviti sistem razvoda braka po kojem se razvod braka smatra i kao sankcija za prekraj
branih dunosti ali i kao posljedica brakorazovnih uzroka koji se temelje na saobraajnoj
nesrei jednog branog partnera. U ovom sistemu realizirano je i shvatanje da razvod braka
predstavlja lijek u situaciji teko poremeenih i nepodnoljivih odnosa u braku.
5.sistem poremeenosti branih odnosa( ovaj sistem dominira u savremenom pravu. Za ovaj
sistem relevantno je stanje teke i trajne poremeenosti branih odnosa, bez obzira da li je do
takvog stanja dolo uslijed skrivljenog ili neskrivljenog ponaanja branih partnera)
41. Razlike izmeu ponitenja i razvoda braka?

- ponitenje je jai osnov za prestanak braka nego razvod braka;
- za razvod su potrebni brakorazvodni uzroci, a za ponitenje brane smetnje;
- razvod braka vai samo za ivota branih partnera, a ponitenje uvijek;
- brak se razvodi samo na zahtjev branih partnera, a ponitenje i na zahtjev organa
starateljstva, branih partnera i osobe koja ima neposredni pravni interes;
31
- kod ponitenja braka zakonodavac predvia mogunost konvalidacije, a kod razvoda braka
ova mogunost je iskljuena;
41.a Slinosti izmeu ponitenja i razvoda braka?

- u nainu prestanka,
- uzroci moraju biti predvieni PZ FBiH,
- u oba sluaja je nadlean sud,
- identine pravne posljedice,
- oba stupaju na snagu od pravosnanosti presude,
- oba naina prestanka braka mogu nastaviti srodnici;
42. Objasniti mjeoviti sistem razvoda braka?
U ovom sistemu, razvod braka se smatra i kao sankcija za prekraj branih dunosti, ali i kao
posljedica brakorazvodnih uzroka koji se temelje na sluajnoj nesrei jednog branog partnera
(nestalost, nesposobnost za rasuivanje). Takoer, realizirano je i shvatanje da razvod braka
predstavlja lijek u situaciji teko poremeenih i nepodnoljivih odnosa u braku, bez obzira na
vrstu i prirodu brakorazvodnog uzroka. Tako, brak e se razvesti ako je izgubio smisao i svrhu
svoga postojanja, kada je postao teka zajednica i za brane partnere i za njihovu djecu.
Dakle, u mjeovitom sistemu razvoda braka postoje brakorazvodni uzroci koji se temelje na
krivici branih partnera, ali i oni kod kojih se poremeenost branih odnosa ne moe staviti u
njihovu krivicu.
43. Klasifikacija brakorazvodnih uzroka?
Brakorazvodni uzroci su injenice i okolnosti predviene zakonom koje nastaju nakon
zakljuenja braka na osnovu kojih nadleni organ moe razvesti brak.
1. Opi i posebni (preljuba, nestalost, neopravdano i zlonamjerno napustanje)
2. Apsolutni i relativni(apsolutni: preljuba, nestalost, neopravdano i zlonamjerno napustanje;
relativni:razlicite naravi, razlika u godinama, ljubomora)
3. Skrivljeni i neskrivljeni( skrivljeni: preljuba, nestalost, neopravdano i zlonamjerno
napustanje; neskrivljeni:duevna bolest, naravi nestalost)
4. Brakorazvodni uzroci kod kojih se pravo na tubu stie protekom roka i uzroci kod
kojih pravo na tubu nije vezano rokom
5. Brakorazvodni uzroci kod kojih se pravo na tubu gubi protekom roka i uzroci kod
kojih se pravo na tubu ne gubi protekom roka
44.Uzrok za razvod braka shodno odredbama porodinog zakonodavstva FBiH?

U smislu lana 41.:Brani partner moe traiti razvod braka, ako su brani odnosi teko i
trajno poremeeni. Dakle, brak e se razvesti ako je izgubio smisao i svrhu svoga postojanja
i postao teko i trajno poremeena zajednica za brane partnere.
45.Naini pokretanja brakorazvodnog postupka u entitetskom zakonodavstvu u BiH?

U PZ FBiH to su tuba za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka.
U PZ RS-a to su tuba za razvod braka, zajedniki prijedlog za razvod braka (ukoliko imaju
zajedniku djecu) i sporazumni razvod branih drugova.
46. Sporazumni razvod braka?

- je razvod braka koji se temelji na saglasnoj volji branih partnera da se njihov brak razvede.
Bez sukoba bez meusobnog optuivanja, dostojanstveno bez potrebe da jedan brani partner
bude tuilac a drugi tueni brani partneri koristei razvod braka po sporazumu imaju
mogunost dostojanstvenog razilaska.
32
46.a. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi brani partneri mogli pokrenuti postupak
razvoda braka po sporazumu?
a) ako je od sklapanja braka prolo 6 mjeseci i
b) ako postoji sporazum branih partnera, sklopljen u postupku posredovanja o ostvarivanju
roditeljskog staranja, izdravanju djeteta, uvjetima i nainu odravanja osobnih odnosa i
neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i izdravanju
branog partnera.
47. Posredovanje?
Posredovanje predstavlja jedan od alternativnih naina rjeavanja sukoba u porodici.
Usmjereno je ka pruanju strune pomoi strankama, odnosno lanovima porodice, kako bi na
miran nain prevazili konfliktne situacije i doli do sporazuma. Postupak posredovanja treba
da doprinese poboljanju komunikacije meu lanovima porodice, da omogui prijateljsko
ureenje spornih pitanja, obezbijedi odravanje linih kontakata izmeu roditelja i djece. Kroz
postupak posredovanja treba osigurati zatitu najboljih interesa djeteta. Cilj posredovanja je
da se uz strunu pomo prevaziu konfliktne situacije i nesporazumi meu lanovima
porodice.
Izuzeci od pravila o obaveznosti postupka posredovanja?
Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje u slijedeim sluajevima:
a) ako je boravite branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i
b) ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost.
U PZ Repubilke Srpske pored navedenih razloga koji ne obavezuju na podnoenje zahtjeva za
mirenje predvien je i sluaj kada jedan ili oba brana partnera ive u inostranstvu.
NADLENOST ZA POSREDOVANJE? Posredovanje je u nadlenosti fiziog ili pravnog
lica ovalatenog na posredovanje.
ta sve ini sadraj postupka posredovanja?
to se tie sadraja postupka posredovanja u postupku posredovanja ovlatena osoba e
nastojati da otkloni uzroke koji su doveli do poremeenosti branih odnosa, odnosno izmiriti
brane partnere. Moe ih uputiti u brano savjetovalite ili sline ustanove u cilju pomoi i
dobijanja strunog savjeta. Zadatak posrednika je davanje strune pomoi branim partnerima
i u skladu s tim on ih obavjetava o posljedicama razvoda braka, a naroito o onim koje se
odnose na djecu. Ukoliko se b.p. ne izmire ovlatena osoba e nastojati da se oni sporazumiju
o tome:
1. s kim e njihovo maloljetno dijete ivjeti ili dijete nad kojim ostvaruju roditeljsko
staranje nakon punoljetstva,
2. o njegovom odnosu sa roditeljem s kojim nee ivjeti,
3. o njegovom izdravanju i
4. ostalim sadrajima roditeljskog staranja;
Ukoliko se oba b.p., uredno pozvana, ne odazovu na poziv da uestvuju u postupku, a ne
opravdaju svoj izostanak postupak e se obustaviti. Ako nakon toga bude podnesena tuba ili
zahtjev za sporazumni razvod, sud e taj podnesak odbaciti. U zavrnom dijelu postupka
posredovanja ovlatena osoba sastavlja zapisnik. Zakon je propisao i trajanje postupka: on
mora biti okonan u periodu od dva mjeseca, a u naroito opravdanim situacijama moe se
produiti za jedan mjesec.
4. Razlika izmeu posredovanja i mirenja?

- posredovanje se primjenjuje u FBiH (Porodini zakon FBiH), a mirenje u RS
(Porodini zakon Republike Srpske);
33
- druga razlika je u pogledu nadlenosti, za mirenje nadlean je organ starateljstva, dok
je za posredovanje nadleno fiziko ili pravno lice ovlaeno za posredovanje;
- trea razlika je u vremenu pokretanja postupka, zahtjev za posredovanje se podnosi
prije pokretanja postupka za razvod brak, a postupak mirenja se provodi nakon
prijema tube, odnosno zajednikog prijedloga za razvod braka;
- etvrta razlika tie se sadraja, mirenje se odnosi na sauvanje braka i mirenje branih
drugova, a posredovanjem treba doi do sporazuma o tome s kim e ivjeti njihovo
maloljetno dijete ili dijete nad kojim ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva,
o njegovom odnosu s roditeljem s kojim nee ivjeti, o njegovom izdravanju i
ostalim sadrajima roditeljskog staranja,
- peta razlika se tie i obaveznosti u postupku posredovanja, sporazum o svim
pitanjima, rjeavanje posljedica razvoda koje se odnose na line i imovinske odnose
branih partnera, kao i onih posljedica koje se odnose na djecu mora donijeti i ukolio
se ne donese ne moe doi do razvoda braka, a u postupku mirenja ukoliko ukoliko ne
doe do ovog sporazuma brak se ne moe rastaviti;
- razlika postoji i u razlozima zbog kojih brani partneri nisu duni podnijeti zahtjev za
posredovanje, odnosno mirenje. Ti razlozi u novom PZFBiH su: a) ako je boravite
branog partnera nepoznato najmanje 6 mjeseci i b) ako je branom partneru oduzeta
poslovna sposobnost, a po starom PZFBiH, odnosno po vaeem PZ RS pored ova 2.
postoji jos jedan razlog, a to je: ako jedan ili oba brana druga ive u inostranstvu.
- sljedea je razlika u trajanju postupka, i kod mirenja i kod posredovanja postupak
mora biti okonan u periodu od dva mjeseca, ali za razliku od mirenja, u postupku
posredovanja u naroito opravdanim sluajevima ovaj rok se moe produiti za jedan
mjesec.
Kada e centar za socijalni rad biti iskljuivo nadlean za rjeavanje spornih pitanja iz
razvoda braka koja su zapravo predmet postupka posredovanja?
Centar za socijalni rad bie nadlean u dva sluaja:
- ako se brani partneri ne izmire u postupku posredovanja i prilikom toga ne postignu
sporazum u interesu djeteta i
- ako postignuti sporazum ne odgovara djetetovom interesu;
Uvjeti koje mora ispunjavati osoba ovlatena za posredovanje:

Poslovna sposobnost, zdravstveno stanje, visoka struna sprema(filozofski fakultet-odsjek za
psihologiju, pravni fakultet, fakultet politikih nauka-odsjek socijalnog rada) i najmanje tri
godine rada u stuci.
48. Objasniti konvalidaciju?

Presudu o prestanku braka ponitenjem, sud e izrei kada utvrdi postojanje relevantnih
razloga, odnosno uzroka za ponitenje braka. Zakonodavac je predvidio izuzetak od toga
pravila, odnosno predvia mogunost konvalidacije u slijedeim sluajevima:
1. sud e odbiti zahtjev za ponitenje braka koji je zakljuen za vrijeme trajanja ranijeg braka
jednog od branih partnera, ako je raniji brak prestao prije zakljuenja glavne rasprave.
2. sud moe odbiti zahtjev za ponitenje braka koji je zakljuio maloljetnik bez dozvole suda,
ako su u vrijeme zakljuenja braka postojali, ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog
kojih je mogao dozvoliti sklapanje ovog braka prije punoljetstva. Ako dokaz o prestanku
ranijeg braka ne postoji, sud e uvaiti zahtjev za ponitenje braka.
34
50. Aktivno legitimisana lica za pokretanje postupka utvrivanja postojanja braka su:?
a) brani partneri
b) CZSR (organ starateljstva)
c) lica koja imaju neposredni pravni interes
51. Kada e sud odbaciti tubu za razvod braka?

Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne
navri tri (3) godine ivota.
52. Porodini zakon ne pravi razliku izmeu...?

branog djeteta i vanbranog djeteta i izmeu srodnikog i usvojenog djeteta.
53.Postupak za razvod braka: NADLENOSTI?

Za sve brane sporove pa i za razvod braka stvarno nadlean je opinski sud.
Mjesna nadlenost-Porodini zakon normira izberivu mjesnu nadlenost : pored suda na
ijem podruju tueni brani partner ima prebivalite , odnosno boravite nadlean je i sud na
ijem podruju su brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite
Funkcionalna nadlenost-u prvom stepenu postupa sudija pojedinac specijalizovan za ovu
vrstu sporova, a u drugostepenom postupku sudi vijee od trojice sudija od kojih je jedan
specijalizovan za ovu vrstu spora.
54. Pokretanje postupka za razvod?

Postupak za razvod braka mogu pokrenuti samo brani partneri. Jedan od njih moe podnijeti
tubu protiv drugog, ili oba mogu podnijeti zahtjev za sporazumni razvod braka.
Rok za podnoenje zahtjeva za nastavljanje postupka je 6 mjeseci od smrti branog druga.
Brani partneri tubu mogu podnijeti lino ili preko punomonika.
54.a. Specifinosti postupka za razvod braka?
HITNOST-Specijalizacija sudije-Mogunost odreivanja-Iskljuenje javnosti-
Ogranienje naela dispozitivnosti-Istraeno naelo-alba-Odluivanje o trokovima
postupka-Uee organa starateljstva
55.Presuda o razvodu braka?

Brakorazvodni postupak se zavrava donoenjem presude o razvodu braka.
Ova presuda mora sadrati:
-Odluku o razvodu braka
-ukoliko brani partneri imaju dijete o kojem se staraju odluku o tome s kojim e roditeljem
ivjeti djete, o nainu odravanja linih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem s
kojim ne ivi o izdravanju djeteta i o drugim sadrajima roditeljskog staranja.
Pobijanje presude?
Presuda se moe pobijati samo radipovrede odredaba parninog postupka, ukoliko je
pristanak na razvod braka dat u zabludi ili pod utjecajem sile ili prevare, ili u sluaju da nisu
bili ispunjeni uslovi za sporazumni razvod braka propisani u lanu 44.
56.Pojam zakonskog izdravanja?

Zakonsko izdravanje je pravo i dunost lanova porodice koje zakon obavezuje da obezbjede
redovna davanja za podmirenje egzistencijalnih ali i drugih potreba licima koja to nisu u
stanju sama uiniti.
57. Obiljeja obaveze izdravanja?
-zakonska obaveza izdravanja;
35
-obaveza izdravanja je strogo linog karaktera;
-obaveza izdravanja je imperativnog karaktera;
-pravo na izdravanje ne zastarjeva;
-izdravanje se daje samo za budunost;
-isplaeno izdravanje se ne vraa;
-visina izdravanja se moe mijenjati;
-nemogunost pljenidbe primanja iz zakonskog izdravanja.
58.Izdravanje u toku braka i nakon razvoda?U toku trajanja braka pitanje izdravanja
branih partnera se ne postavla. Oni uglavnom srazmjerno svojim mogunostima izvravanju
svoje suprunike dunosti, pa i dunostimeusobnog izdravanja. No deava se da uslijed
meusobnih nesporazuma, poremeenih branih odnosa ili faktikog prekida brane zajednice
izostane ispunjenje obaveze izdravanja.
Izdravanje razvedenih branih partnera je skoro u potpunosti zasnovano i izvedeno iz
dunosti meusobnog pomaganja branih partnera i predstavlja njen produetak. Ova obaveza
je obostrana kao i u vrijeme postojanja braka.
59.Uvjeti za ostvarivanje prava na izdravavanje?
Brani partner u smislu lana 224. Ima pravo na izdravanje od drugog branog partnera:
-ako nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine;
-ako je nesposoban za rad ili se ne moe zaposliti.
1.Prvi uvjet nemanje dovoljno sredstava za ivot ili nemogunost da ih ostvari iz svoje
imovine alternativno je odreen.
Izdravanje se moe dosuditi branom partneru i u situaciji kada ima sredstva za ivot ali
nedovoljna za podmirenje egzistencijalnih potreba ili ima imovinu iz koje iz objektivnih
razloga ne moe ostvariti sredstva za ivot.
2.Drugi uvjet je takoer alternativno formuliran. Nesposobnost za rad se obino javlja kao
posljedica bolesti, tjelesnih nedostataka, invaliditeta. S obzirom na uzrok nesposobnosti za rad
ona moe biti privremena ili trajna, potpuna ili djelimina. Nemounost zaposlenja je uvjet
zbog kojega se izdravanje takoer moe ostvariti. Nezaposlenim se smatra lice koje
stjecajem okolnosti ne moe da se zaposli.
3.Zakon je normirao mugunost da pravo na izdravanje ne ostvari brani partner koji se bez
ozbiljnog povoda od strane drugog branog partnera grubo i nedolino ponaao u branoj
zajednici ili ako bi njegov zahtjev za izdravanje predstavljao oitu nepravdu za drugog
branog partnera.
4.Prema lanu 224.Brani partner ima pravo na izdravanje od svog branog partnera
srazmjerno njegovim mogunostima. Zahtjev za izdravanje brani partner moe postaviti do
zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod . Izuzetno bivi brani partner moe tubom
traiti izdravanje u roku od jedne godine od prestanka braka.
60. Vremensko ogranienje trajanja prava na izdravanje?

Sud moe odluiti da obaveza izdravanja branog partnera traje odreeno vrijeme naroito
u sluaju kada je brak trajao krae vrijeme ili kada je trailac izdravanja u mogunosti da u
dogledno vrijeme na drugi nain obezbjedi sredstva za ivot.
61.Mogunost odbijanja zahtjeva za izdravanje?

Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ukoliko su brani partneri kroz dui period odvojenog
ivota potpuno samostalno obezbjeivali sredstva za vlastito izdravanje ili ako se utvrdi da
brani partner koji trai izdravanje prestankom braka koji je trajao krae vrijeme nije
doveden u tei meterijalni poloaj od onoga u kome se nalazio prilikom stupanja u brak.
62.Odreivanje izdravanja?
Izdravanje se odreuje prema potrebama izdravanog lica i mogunostima davaoca
36
izdravanja
1.Utvrivanje imovinskog stanja;
2.Nesposobnost za rad;
3.Mogunost zaposlenja;
4.Zdravstveno stanje;
5.Mogunosti dunika izdravanja.
Obaveza izdravanja moe se odnositi na izdravanje vie lica, odnosno da je vie lica
obavezno izdravati jedno lice.
63.) Uloga CZSR u postupku odreivanja izdravanja za dijete!

Uloga CZSR, kao organa starateljstva u odreivanju izdravanja za dijete veoma je znaajna,
zakonodavac obavezuje organ starateljstva da vodei rauna o dobrobiti djeteta nastoji da se
roditelji sporazumiju o visini izdravanja.
U sluaju kad roditelj s kojim dijete ivi ne pokrene postupak za dosuenje izdravanja
djeteta protiv drugog roditelja, a za to nema opravdan razlog, organ starateljstva je obavezan u
ime maloljetnog djeteta pokrenuti i voditi ovaj postupak, kao i pokrenuti i voditi postupak za
prinudno izvrenje ove dunosti.
Organ starateljstva zaduen je i za praenje ispunjavanja obaveze izdravanja djeteta u cilju
zatite interesa djeteta.
Organ starateljstva, kao organ koji titi prava i interese djeteta uvijek uestvuje u postupku
kojim se odluuje o izdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta koje su roditelji
prema zakonu obavezni izdravati, dakle uee organa starateljstva je obavezno.
Pojam i obiljeja obaveze izdravanja!

Izvravanje obaveze i prava roditelja na izdravanje djeteta pretpostavka je za vrenje svih
ostalih dunosti i prava prema djetetu. Zakon normira da izvravajui obavezu izdravanja
maloljetnog djeteta roditelji moraju iskoristiti sve svoje mogunosti i sposobnosti. Obaveza
izdravanja djeteta nadivljava roditeljsko staranje, te su roditelji duni izdravati dijete i
nakon punoljetstva ako se nalazi na redovnom kolovanju ili ako je dijete zbog bolesti,
fizikih ili psihikih nedostataka nesposobno za rad, a nema sredstava za ivot ili ih ne moe
ostvariti iz svoje imovine. Zakonodavac osigurao i ravnopravnost roditelja u izvravanju
obaveze izdravanja djeteta u situaciji kad roditelji ne ive zajedno sud odreuje vii iznos
izdravanja roditelju koji ne ivi sa djetetom, jer se roditelj s kojim dijete ivi dodatno
angauje oko svakodnevne brige o zadovoljavanju potreba djeteta.
Zakonodavac obavezuje i organ starateljstva na intervenciju u sluaju kada su sredstva koja
ostvaruju roditelji nedostatna. Organ starateljstva zaduen je i za sporazumijevanje roditelja o
visini izdravanja maloljetnog djeteta, kao i obavezu praenja ispunjavanja obaveze
izdravanja. Maeha i ouh su u prvom redu zadueni za izdravanje maloljetnog djeteta
ukoliko dijete ne moe ostvariti izdravanje od strane roditelja. Nakon njih obaveza
izdravanja maloljetne djece tereti dedu i nanu, a nakon njih brau i sestre.
Prava i dunosti staraoca nad maloljetnikom!

Staraoc nad maloljetnikom ima sljedea prava i dunosti:
a) staranje o linosti tienika; staraoc maloljetnog tienika je duan starati se kao
roditelj o njegovoj linosti, o njegovom zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju za
samostalan ivot. Takoer, u okviru staranja o linosti maloljetnog tienika staraoc je duan
starati se o smjetaju maloljetnog tienika.
b) zastupanje tienika; staralac je zakonski zastupnik tienika, poto ovaj jo nije
stekao poslovnu sposobnost. Ovlaten je u ime i za raun tienika zakljuivati pravne
37
poslove. S tim da maloljetnik koji je navrio 14 godina moe sam zakljuivati svoje pravne
poslove s kojima stie prava. Maloljetnik ispod 14 godina potpuno je poslovno nesposoban i
zastupa ga staralac.
staralac ima pravo na mjesenu naknadu i naknadu opravdanih trokova, kao i na nagradu za
svoj rad.
Navedite sredstva iz kojih se moe osigurati izdravanje maloljetnog tienika!

Staralac je duan da se stara o obezbjeivanju sredstava potrebnih za izdravanje tienika,
zakon je odredio redoslijed kako se ta sredstva osiguravaju.
- Staralac ova sredstva obezbjeuje prvo iz prihoda tienika ukoliko ih ima.
- ukoliko tienik nema svojih sredstava staralac ta sredstva treba da osigura od osoba koje su
obavezne izdravati tienika
- ukoliko nema takvih osoba sredstva se osiguravaju iz line imovine tienika optereenjem
ili otuenjem pokretne ili nepokretne imovine uz saglasnost organa starateljstva
- ako tienik nema imovinu koja se moe opteretiti onda se sredstva za tienika osiguravaju
iz sredstava dobijenih za tienika po osnovu socijalne zatite
- drugi izvori (pokloni, nagrade, naknada tete, stipendije i ostali izvori koji nisu stalni
.
64. Prestanak izdravanja?

Pravo na izdravanje prestaje ako razvedeni brani partner zakljui novi brak, zasnuje
vanbranu zajednicu ili postane nedostojan tog prava.
65. Vanbrana zajednica?

Vanbrana zajednica je zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili u vanbranoj
zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje 3 godine ili krae ako je u njoj roeno
zajedniko dijete.
Iz ove definicije proizlaze konstitutivni elementi vanbrane zajednice:
- zajedniko stanovanje,
- meusobno pomaganje i potivanje,
- materijalno pomaganje i
- emocionalnu vezu
66. Razlika izmeu vanbrane zajednice i braka?

- Brak nastaje uz strogo potivanje uvjeta za njegovo postojanje i punovanost, a ije
postojanje se u pravilu ne trai kada je u pitanju vanbrana zajednica.
- razlika izmeu braka i vanbrane zajednice se tie i naina njihovog nastanka. Brak nastaje
na zakonom predvien nain pred nadlenim organom, a vanbrana zajednica nastaje
saglasnou volja vanbranih drugova, bez potrebe da se potuje bilo kakva forma.
- nadalje, razlike postoje i kada su u pitanju dejstva vanbrane zajednice.
- razlika izmeu braka i vanbrane zajednice je i u nainu prestanka. Brak prestaje smru,
proglaenjem nestalog branog partnera umrlim, ponitenjem i razvodom, a vanbrana
zajednica, u pravilu, prestaje smru, jednostranim raskidom ili sporazumom vanbranih
partnera.
67.Prava i dunosti vanbranih partnera?

-na meusobno izdravanje
38
-na imovinske odnose branih partnera
68.Pravno ureenje vanbrane zajednice?

U uporednom pravu zastupljena su uglavnom dva koncepta vanbrane zajednice- statusni i
ugovorni.
Ukoliko je vanbana zajednica regulirana zakonom rije je o statusnom konceptu.
Ugovorni koncept vanbranii partneri slobodni da zakljue ugovor kojim reguliu
imovinske odnose za vrijeme trajanja vanbrane zajednice i u sluuaju njenog prestanka.
Izdravanje vanbranih partnera-opi uvijeti za izdravanje vanbranih partnera su
identini uvjetima za izdravanje branih partnera: nepostojanje dovoljno sredstava za ivot
ili nemogunost zaposlenja na strani traioca izdravanja, a mogunost drugog vanbranog
partnera da daje izdravanje. Dodatni uvjeti kao to je ve navedento vanbrana zajednica
mora trajati najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. Tuba za
izdravanje mora se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbrane
zajednice.Trajanje prava na izdravanje vanbranih partnera moe se ograniiti ukoliko je
trailac izdravanja u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi nain osigurati sredstva za
izdravanje.Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ako se on bez ozbiljnog povoda od strane
drugog partnera grubo ili nedolino ponaao u vanbranoj zajednici ili ako bi obaveza
izdravanja predstavljala oitu nepravdu.
Imovinski odnosi vanbranih partnera-Imovina se smatra kao vanbrana steevina ukoliko
je steena radom u vanbranoj zajednici.Nastanak vanbrane steevine vee se za postojanje
dva elementa: za nain njenog sticanja i za vrijeme njenog sticanja.to se tie prvog
konstitutivnog elementa rada, vanbrana steevina se stjee samo radom oba vanbrana
partnera. Drugi konstitutivni element-stjecanje imovine u vanbranoj zajednici- nije dovoljno
samo postojanje vanbrane zajednice ve zahtjeva i da je ova zajednica trajala najmanje tri
godine. Vanbrani ugovor-partneri mogu zakljuiti prije zasnivanja vanbrane zajednice i
tokom njenog trajanja u formi notarski obraene isprave. Imovina koju u vanbranoj
zajednici, vanbrani partneri ne steknu radom ve na neki drugi dozvoljeni nain jeste
posebna imovina.Posebna imovina je i imovina koju je svaki od njih imao u vrijeme nastanka
vanbrane zajednice.
69. Pojam i oblici nasilja?

-Bilo koje djelo koje nanosi fiziku , psihiku , seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju,
kao i prijetnje takvim djelima.
-fiziko nasilje
-psihiko nasilje
-seksualno nasilje
-ekonomsko nasilje
-drugi oblici nasilja
Subjekti prava na zatitu od nasilja-brani i vanbrani partneri te bivi brani i vanbrani
partneri.Osim navedenih to su: 1.srodnici koji ive zajedno, krvni srodnici i srodnici iz odnosa
potpunog usvojenja u pravoj liniji i u pobonoj linijizakljuno sa etvrtim stepenom, usvojilac
i usvojenik iz odnosa nepotpunog usvojenja, srodnici po tazbini zakljuno sa drugim
stepenom i 2.staralac i tienik i hranilac i hranjenik
70.Zatita od nasilja?
Zatita od nasilja branim i vanbranim partnerima prua se izricanjem prekrajnih
sankcija-zatitnih mjera. Svrha ovih mjera je sprijeavanje i suzbijanje nasilja u porodici,
otklanjanje posljedica uinjenog nasilja i poduzimanje efikasnih mjera predodgoja nasilnika i
otklanjanje okolnosti koje pogadjaju ili podstiu izvravanje novih prekraja nasilja u
porodici.
39
Kao zatitne mjere koje se izriu uiniocu nasilja:
-Udaljenje iz stana, kue ili nekog drugog stambenog prostora, zabrana vraanja u stan, kuu
ili neki drugi stambeni rostor
-zabrana pribliavanja rtvi nasilja
-osiguranje zatite osobe izloene nasilju
-zabrana uznemiravanja ili unboenja osobe izloene nasilju
-obaveza psihosocijalnog tretmana
-obavezno lijeenje od ovisnosti
Imovinski odnosi branih partnera

U okviru zakonskog imovinskog reima postoje brana steevina i posebna imovina. Kriterij
za razdvajanje ove dvije imovine su: porijeklo i vrijeme stjecanja prava.
Brana steevina
Brana steevina je imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja brane
zajednice kao i prihodi iz te imovine.
Odstupanja je uinjeno u istom lanu i normiranjem da branu steevinu ini dobitak u igri na
sreu, prihodi od intelektualnog vlasnitva i pokloni treih osoba.
Rad branih partnera moe biti zajedniki i pojedinaan.Doprinos branih partnera u stjecanju
brane steevine moe biti neposredan i posredan.
Izuzeci od pravila o radu kao nainu stjecanja brane steevine su sledei:

1. steevinu ine i prihodi iz imovine koja je steena radom bez obzira bez obzira na
nain na koji su steeni-radom ili bez rada.
2. Pokloni koje su tree osobe uinile- bez obzira na to koji ih je brani partner
primio.Pokloni e ui u posebnu imovinu samo onda kada se moe zakljuiti da je
poklonodavac elio uiniti poklon samo jednom branom partneru.
3. Dobitak od igara na sreu
4. Prihodi od intelektualnog vlasnitva-u intelektualno vlasnitvo ulaze autorska i njima
srodna prava te industrijsko vlasnitvo.Npr.autora u oblasti knjievnosti, nauke i
umjetnosti;umjetnika izvoaa; proizvoaa fonograma, emisija te prihodi od prava
industrijskog vlasnitva.
Priroda brane steevine

Brana steevina je po svojoj prirodi suvlasnitvo.PZ normira da su brani partneriu
jednakim djelovima suvlasnici u branoj steevini ako nisu drugaije ugovorili.
Predmet brane steevine
Predmet brane steevine mogu biti stvarna i obligaciona prava.
Od stvarnih prava u ovu imovinu ulaze pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima,
zalono pravo, plodovi sa posebne imovine.
Od obligacionih prava u branu steevinu ulaze potraivanja i dugovi nastali u vezi sa
branom i porodinom zajednicom i branom steevinom.
Upravljanje i raspolaganje branom steevinom

Primjenom odredaba stvarnog prava brani partneri imaju pravo zajedniki upravljati
branom steevinom a upravljanje mogu povjeriti jednom od njih ili treoj osobi.
to se tie ovlatenja raspologanja svojim dijelom jedan brani partner bez saglasnosti drugog
moe njime raspolagati. Znai svaki brani partner je samostalan ima sva ovlatenja vlasnika
40
pri raspolaganju svojim idealnim dijelom.
Podjela brane steevine

PZ normira mogunost podjele brane steevine ugovorom branih partnera ili u sudskom
postupku.
Branim ugovorom se nain podjele moe odrediti ve pri samom sklapanju braka, ali isto
tako i nakon sklapanja braka, odnosno nakon stjecanja steevine.Podjela steevine se moe
izvriti u toku braka i nakon njegovog prestanka. Ovo je u zakonu izriito normirano za sluaj
podjele u sudskom postupku dok je u sluaju zakljuenja branog ugovora branim
partnerima ostavljeno da se sporazumiju i o momentu podjele.
Odluka se moe donijeti u parninom i vanparninom postupku. U parninom sud odluuje
onda kada je sporno da li neke stvari ili prava ulaze u steevinu ili su posebna imovina.Onda
kada ne postoji spor o ovome, sud podjelu vri u vanparninom postupku koji prijedlogom
pokree brani partner.
Brana steevina se dijeli na jednake dijelove ukoliko branim ugovorom nisu ugovorili
drugaije.
Posebna imovina
Posebna imovina branog partnera je imovina koju on ima u momentu sklapanja braka i ona
koju za vrijeme trajanja brane zajednice stekne po pravnom osnovu drugaijem od onog
kojim se stie brana steevina. Mada zakon izriito ne normira posebnom imovinom se
smatra i imovina koja pripadne branom partneru nakon podjele brane steevine.
Ako je imovina steena prije sklapanja braka irelevantan je nain njenog stjecanja bez obzira
na to kako je steena ona ostaje posebna imovina. Meutim ukoliko je imovina steena u toku
trajanja brane zajednice u posebnu imovinu ulazi samo ono to je steeno po drugom
pravnom osnovu a ne po onom po kojem se stie brana steevina.
Ugovorni imovinski reim

Postoje dva imovinska reima:zakonski i ugovorni o ijoj primjeni brani partneri odluuju
zakljuenjem branog ugovora.
Njegovim zakljuenjem oni iskljuuju primjenu zakonskog reima na imovinu koju budu
stjecali nakon sklapanja braka ili su je ve stekli u braku. Naprotiv nesklapanjem ovog
ugovora bilo zato to to ne ele bilo zato to ne mogu postii sporazum, oni pristaju da se na
njihove imovinske odnose primjenjuje brani imovinski reim normiran u porodinom
zakonu. Branim ugovorom imovinsko pravni odnosi branih partnera se mogu urediti
prilikom sklapanja braka kao i tokom trajanja brane zajednice lan 258.
Zakon ne odreuje predmet branog ugovora-brani partneri mogu postii svaki sporazum o
imovinskim odnosima.
Kako je za njegovo zakljuenje predviena posebna forma on spada u grupu formalnih
ugovora. PZ je normirao zakljuenje branog ugovora u formi notarski obraene isprave.
Ugovorne strane su sami brani partneri odnosno budui brani partneri.
Ugovor o poklonu izmeu branih partnera

Ugovorom o poklonu jedan brani partner besplatno prenosi pravo svojine na nekoj stvari ili
imovinskom pravu drugom branom partneru a ovaj drugi to prihvati odnosno tu stvar ili
pravo prima u svojinu.Ugovor o poklonu brani pratneri mogu zakljuiti u usmenoj formi.
Na vraanje poklona se primjenjuju se pravila o opozivu poklona.
Do opoziva poklona moe doi:
1. Ako brani partner poklonoprimac svojim ponaanjem prema branom partneru-
poklonodavcu ili nekoj njemu bliskoj osobi pokae veliku nezahvalnost.
41
2. Ako brani partner-poklonodavac osiromai tako da ne moe osigurati svoje nuno
izdravanje ili ispunjavati zakonsku obavezu izdravanja.
Odgovornost branih partnera prema treim osobama

Brani partneri mogu prema treim osobama preuzeti obaveze vezane za buduu ili ve
postojeu branu zajednicu. Za obaveze koje je jedan brani partner imao prije stupanja u
brak ne odgovara drugi brani partner. Ako su obaveze nastale u braku odgovornost za njih
zavisi od toga radi ega su preduzete.Zajednika odgovornost oba brana partnera proizilazi
da za obaveze preduzete za podmirenje linih potreba odgovara brani partner koji ih je
zasnovao. Zajedniki odgovaraju oba brana partnera za obavezu koju je jedan od njih
preuzeo radi podmirenja tekuih potreba brane odnosno porodine zajenice.
42
Roditeljsko pravo
Roditeljsko pravo kao dio porodinog prava je i dio pravne nauke odnosno naune
discipline.
Kao grana prava roditeljsko pravo se moe odrediti kao skup pravnih normi koje ureuju
odnose izmeu roditelja i djece te odnose izmeu drugih bliskih srodinka.
Kao nauna disciplina roditeljsko pravo se bavi izuavanjem pravnog ureenja odnosa
roditelja i djece i ostalih srodinka sistematizuje, tumai i objanjava pravne norme koje
ureuju odnose roditelja i djece i drugih srodnika.
Predmet roditeljskog prava su odnosi roditelja i djece te odnosi drugih srodnika.
Subjekti ovih odnosa su po prirodi stvari samo fizike osobe. Nekada je za nastanak ovih
odnosa dovoljno samo roenje odnosno pravna sposobnost a nekada se zahtjeva i poslovna
sposobnost subjekta. U sluaju rodjenja djeteta zaetog prirodnim putem na strani roditelja se
ne zahtjeva poslovna sposobnost. Jedino ako se roditeljsko pravni odnos utvruje putem
priznanja roditelj u pravilu mora imati poslovnu sposobnost.
Izvori roditeljskog prava

Formalni izvori roditeljskog prava su pisana pravna pravila koja ureuju odnose roditelja i
djece i drugih bliskih srodnika. Ova su pravila u naem pravu sadrana u ustavima BiH i FbiH
u meunarodnim ugovorima, zakonima i podzakonskim aktima.
Karakter posrednog supsidijarnog izvora ima sudska praksa a odreeni znaaj u stvaranju i
primjeni direktnih izvora ima pravna nauka.
Ustavi
Ustav FBiH u katalogu prava i sloboda ije se uivanje garantuje svim osobama koje ive na
teritoriji FBiH normira pravo na zatitu djece.Ovo se pravo direktno tie djeteta dok se pravo
na privatnost na obrazovanje i zabrana svake diskriminacije ne odnose samo na nj, ve i na
ostale lanove porodice.
Od prava priznatih u katalogu prava i sloboda u Ustavu BiH na djelte ali i ostale lanove
porodice odnose se pravo na privatni i porodini ivot i prava na obrazovanje.
Ustav Republike Srpske normira da dijete uiva posebnu zatitu da roditelji imaju pravo i
dunost da se staraju o podizanju i odgoju svoje djece da su djeca duna starati se o svojim
roditeljima kojima je potrebna pomo, te da djeca rodjena van braka imaju jednaka prava i
dunosti kao i djeca rodjena u braku. Uz to kao pravo ovjeka normirano je pravo slobodnog
odluivanja o raanju djece.
Meunarodni ugovori
Odredbe koje garantuju prava djece ili njihovu zatitu i pomo ili preduzimanje mjera u
interesu djeteta sadrane su u:
-Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima
-Meunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
-Evropskoj socijalnoj povelji
-Protokolu broj 7 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda;
-Konvenciji o eliminisanju svih oblika diskriminacije ena
-Poseban znaaj ima Konvencija o pravima djeteta
-Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
Izvori roditeljskog prava su i meunarodni multilateralni ugovori:
-Konvencija o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu
-Konvencija o graanskim pravinim aspektima otmice djece
Zakoni
Osnovni izvor je Porodini zakon FBiH koji odnose roditelja i djece i drugih srodnika
ureuje u potpunosti. U zakonima koji se oznaavaju kao dopunski izvori ureuju se samo
43
neki aspekti ovih odnosa samo neka pitanja iz ove oblasti odnosa i neki oblici zatite
djeteta.Oni se mogu podjeliti u dvije grupe. U jednoj su oni koji ureuju statusna pitanja i
neka imovinska pitanja a u drugoj oni koji reguliu drutvenu zatitu i brigu o djeci.
Podzakonski akti
Izvori roditeljskog prava su podzakonski akti u oblasti usvojenja i izdravanja na ije je
donoenje Porodinim zakonom obavezan federalni ministar rada i socijalne politike.
Naela roditeljskog prava

-Zatita djece
-Ravnopravnost roditelja
-Postovanje porodinog i privatnog ivota
Zatita djece-Kao to je navedeno u izvorima roditeljskog prava, Ustav FbiH i vie

meunarodnih ugovora o ljudskim pravima izriito normiraju zatitu djeteta. U Ustavu FBiH
je pravo na zatitu djeteta normirano u katalogu prava i sloboda, zajedno sa ostalim pravima
koja se garantuju svim osobama koje su na teritoriji FbiH.Zatitu djece u prvom redu
osiguravaju roditelji, izvravanjem svih obaveza i odgovornosti u interesu djeteta.U okviru
ovog naela je i ravnopravnost brane i vanbrane djece. U zakonu se ne pravi razlika izmeu
djece rodjene u braku i van braka ak se ne koriste ni posebni termini za nj.
Ravnopravnost roditelja-Zabrana diskriminacije po bilo kojem osnovu normirana je u oba
naa ustava, kao i u meunarodnim ugovorima. Ustav FbiH kao posebno pravo normira
zabranu svake diskriminacije zasnovane na spolu, proizilazi i zabrana diskriminacije roditelja.
Potovanje porodinog i privatnog ivota-Naelo potovanja porodinog i privatnog ivota
proizilazi iz oba naa ustava i iz Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda.Ustav BiH kao posebno pravo svih lica na teritoriji BIH priznaje pravo na privatni i
porodini ivot a Ustav FbiH samo pravo na privatnost.Evropska konvencija o zatiti ljudskih
prava i osnovnih sloboda garantuje svakom pravo na potovanje privatnog i porodinog
ivota.
Odnosi roditelja i djece

Odnos roditelja i djece u pravilu nastaje raanjem tj. prirodnim putem to ga ini po njegovoj
prirodi biolokim odnosom. Meutim on je u isto vrijeme i drutveni i pravni odnos.
Drutveni je odnos zato to se djete raa i odrasta u okviru odreene drutvene zajednice.
Pravni karakter odnos roditelja i djece dobija ureenjm pravnim normama.
U naem pravu vanbrana djeca su u potpunosti izjednaena sa branom.
Odnos roditelja i djece po krvi se uspostavlja na slijedee naine:
1. automatski po zakonu, primjenom pretpostavke o materinstvu, odnosno o oinstvu
mua djetetove majke;
2. dobrovoljno priznanjem djeteta od osoba koje se smatraju roditeljima i
3. sudskim putem, bilo radi utvrivanja ovog odnosa protivno volji majke i oca, bilo
radi osporavanja odnosa roditelja i djeteta uspostavljenog zakonskom pretpostavkom
ili priznanjem.
Odnos roditelja i djece ne nastaje samo prirodnim putem ve i odlukom nadlenog organa o
zasnivanju usvojenja.Tako vjetakim putem nastaje adoptivni roditeljski odnos.
Porodini status djeteta

Roditeljski odnos nastaje prirodnim i pravnim putem. Prirodni put je raanje djeteta a pravni
nain je usvojenje.Brano dijete zasniva odnos sa roditeljima samim rodjenjem, odnosno
44
upisom u matinu knjigu rodjenih. Porodini status kojei je djete dobilo rodjenjem moe se
izmijeniti. Dijete koje je roeno kao brano ukoliko mu bude osporeno majinstvo ili oinstvo
postaje vanbrano. Takoer dijete koje je imalo vanbrani status naknadno stekne brani
status.
Brani status djeteta
Iz odredabe koja normira pitanje oinstva djeteta proizilazi da se branim djetetom smatra:
-dijete koje je roeno u braku;
-dijete koje je rodjeno u periodu do 300 dana po prestanku braka.
Da i dijete steklo brani status potrebno je da postoje tri elementa:
1.da je dijete roeno ili zaeto za vrijeme trajanja braka(porijeklo iz braka)
2. da je dijete rodila ena koja je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaea bila u braku(brano
materinstvo)
3. da mu je otac mukarac koji je u vrijeme njegovog rodjenja ili zaea bio u braku sa
njegovom majkom(brano oinstvo)
Porijeklo djeteta iz braka
Za sticanje branog statusa bitni su: postojanje braka i vrijeme roenja. Ukoliko se dijete rodi
za vrijeme trajanja braka ono e se smatrati branim bez obzira na to kada je zaeto. Stoga
status branog djeteta dobija i dijete zaeto prije sklapanja braka i roeno neposredno nakon
njegovog sklapanja.
Za razliku od sluaja rodjenja djeteta za vrijeme trajanja braka momenat zaea nije bez
znaaja onda kada je dijete rodjeno nakon prestanka braka.U tom sluaju dijete stjee brani
status samo ukoliko se rodi u periodu od 300 dana od prestanka braka.
Brano oinstvo
PZ normira da se ocem djeteta roenog u braku ili u periodu od 300 dana od prestanka braka
smatra mu majke.
Meutim ovo pravilo se ne moe ukazati na oca djeteta u sljedea dva sluaja:
1.prvi sluaj se tie ene koja neposredno po prestanku braka zakljui novi brak i u njemu
prije isteka 300 dana od prestanka prethodnog braka rodi djete.PZ propisuje da e se ocem
djeteta roenog u kasnijem braku majke, a prije istekom 300 dana od prestanka njegovog
prethodnog braka smatrati mu iz kasnijeg braka.
2.druga pretpostavka o oinstvu ne moe ukazati na oca ni u sluaju kada je majka u
vrijeme roenja djeteta u dva braka:jedan ranije zakljuen, punovaan je , a drugi u kojem se
ostvaruje zajednica ivota nepunovaan je zbog branosti.
Brano materinstvo
BRANO MATERINSTVO-se zasniva raanjem djeteta.
Trudnoa ene i raanje djeteta koji su ranije bili siguran znak da je ta ena majka djeteta vie
nisu dovoljni.
U ovim situacijama dolazi do razdvajanja genetskog od gestacionog materinstva jer ena koja
raa djete nije u isto vrijeme i genetska majka, poto djete nije zaeto iz njene jajne elije.
Unoenje jajne elije moe biti uinjeno s namjerom da ona zaeto djete radi za sebe ili da ga
nakon roenja preda drugoj eni.
PZ izriito odreuje porijeklo djeteta od majke uvoenjem pretpostavke da je djetetova majka
ena koja ga je rodila.
Roenje djeteta prijavljuje se u roku od 15 dana od dana roenja matiaru matinog podruja
na kojem je mjestu u kojem se djete rodilo.Materinstvo se dokazuje izvodom iz matine
knjige roenih.
Vanbrani status djeteta
Vanbranim djetetom se smatra :
45
-Dijete koje rodi ena koja nije u braku(neudata ena);
-Dijete koje rodi ena koja je bila u braku, ali je dijete rodilanakon isteka roka od 300 dana od
prestanka braka;
-Dijete koje rodi ena u nepostojeem braku;
-Dijete koje je roenjem steklo brani status ali mu je branost uspjeno osporena.
Porodini zakon ne pravi nikakvu razliku...? (nadopuniti)

PZ ne pravi nikakvu razliku izmeu vanbranog djeteta roenog u vanbranoj zajednici,
djeteta koje rodi ena koja ivi sama, ili koje rodi ena iz spolnog odnosa sa mukarcem koji
je u braku sa drugom enom (tzv.preljubniko dijete) ili iz spolnog odnosa sa bliskim krvnim
srodnikom (tzv.incestiozno dijete).
Materinstvo i oinstvo djeteta roenog van braka se utvruje na dva naina:
-priznanjem i sudskom odlukom. Prvi nain utvrivanja materinstva i oinstva je vansudski
nain,tj dobrovoljno priznanjem, a drugi sudskim putem-presudom.
Izvan vansudskog postupka ono se utvruje primjenom pravne pretpostavke o materinstvu i
oinstvu, te dobrovoljno priznanjem majke i oca vanbranog djeteta.
U sudskom postupku porijeklo djeteta se utvruje u dva sluaja.Prvi sluaj je
utvrivanjematerinstva i oinstva protiv volje majke odnosno oca- kada oni ne ele priznati
dijete ili kada su u tome sprijeeni.Drugi sluaj je osporavanje materinstva i oinstva
utvrenog primjenom pravne pretpostvake ili priznanjem.
Priznanje materinstva i oinstva? definicija
Priznanje materinstva i oinstva je jednostrana izjava volje ene koja sebe smatra majkom
djeteta, odnosno mukarca koji sebe smatra ocem djeteta, data u zakonom propisanoj formi i
uz ispunjenje ostalih uslova normiranih u zakonu, a kojom se zasniva roditeljsko pravni
odnos.
Priznanjem se bre utvruje porijeklo, otklanja neizvjesnost, te se eliminiu trokovi
vjetaenja i ostali trokovi sudskog postupka
PRIZNANJE VANBRANOG OINSTVA
Oinstvo se moe priznati samo djetetu koje ima status vanbranog djeteta bilo da je taj statu
dobilo samim rodjenjem bilo naknadno uspjeno osporenim branim oinstvom.
Uslovi za priznanje oinstva?
1. samo poslovno sposobna osoba moe priznati oinstvo, s tim da oinstvo moe
priznati i maloljetnik stariji od 16 godina ako je poslovno sposoban kao i osoba kojoj
je ograniena poslovna sposobnost, ali samo ako su sposobni shvatiti znaenje izjave o
priznanju oinstva.
2. Dijete se priznaje tek nakon to se rodi i to za vrijeme cijelog njegovog ivota: od
ovog pravila postoje 2 izuzetka:
a) oinstvo se moe priznati i prije roenja djeteta, ali proizvodi pravne posljedice samo
ako se dijete rodi ivo.
b) oinstvo se moe priznati i poslije smrti djeteta, ali samo pod uslovom da je dijete
ostavilo potomstvo.
3. Razlika u godinama, a postojanje razlike u godinama izmeu priznavaoca i djeteta se
cijeni u svakom pojedinom slucaju.
4. Forma izjave o priznanju oinstva. Oinstvo se moe priznati pred matiarem,
organom starateljstva, sudom, notarom i u testamentu.
5. Pristanak djeteta, odnosno majke na priznanje.
Zakon normira mogunost priznanja pred: matiarem,organom starateljstva, pred sudom,pred
notarom, u testamentu.
Priznanje vanbranog materinstva
46
ena koja priznaje materinstvo ne dokazuje da je majka djeteta ve njena izjava poto je
dobrovoljno smatra istinitom.ena koja je priznala materinastvo ne moe ga opozvati.Matiar
nadlean za upis djeteta u matinu knjigu roenih e odmah po prijemu izjave zatraiti od
organa starateljstva da u roku od 30 dana dostavi saglasnost i nakon to dobije saglasnost
matiar e priznato materinstva upisati u matinu knigu roenih. ena koja je priznala
maeterinstvo ne moe ga opozvati.
Sudsko utvrivanje porijekla djeteta
Dok se priznanjem vansudski utvruje roditeljskopravni odnos u ovom se odnosu u sudskom
postupku odluuje u dva sluaja.Prvi sluaj je utvrivanje vanbranog materinstva i oinstva a
drugi osporavanje materinstva i oinstva.
Utvrivanje vanbranog oinstva sudskom presudom

U naem pravu je dozvoljeno utvrivanje vanbranog oinstva na zahtjev ovlatenih
osoba.Zakon ga zabranjuje samo u dva sluaja:
1.kada je djete zaeto vjetakim putem
2.kada je djete usvojeno potpunim oblikom usvojenja.
Pravo na tubu
Pravo na tubu radi utvrivanja vanbranog oinstva Porodini zakon je priznao sljedeim
subjektima: djetetu, majci djeteta, mukarcu koji se smatra ocem djeteta a sprijeen je da ga
prizna, te ogranu starateljstva.
Osobe protiv koji se podnosi tuba
U naem pravu tuba radi utvrivanja oinstva se moe podnijeti protiv osoba navedenih u
Porodinom zakonu meu strankama u ovom postupku. U poloaju tuenog se pojavljuje:
-dijete,majka djeteta, mukarac ije se oinstvo utvruje, nasljednici mukarca za kojeg se
tvrdi da je otac djeteta
Mogunost utvrivanja oinstva prije roenja djeteta i poslije njegove smrti
Porodini zakon normira da se oinstvo moe priznati i prije rodjenja djeteta pod uslovom da
se dijete rodi ivo, a nakon smrti djeteta utvrivanje vanbranog oinstva je u zakonu izriito
dozvoljeno pod uslovom da je dijete ostavilo potomstvo.
DEJSTVA UTVRENOG VANBRANOG OINSTVA
Priznanje oinstva i presuda o vanbranom oinstvu imaju apsolutno dejstvo, djeluju prema
svima i svi ih moraju potovati.Jedina razlika u odnosu na oinstvo utvreno priznanjem je u
tome to se oinstvo utvreno pravosnanom sudskom presudom ne moe
osporavati.Utvreno vanbrano oinstvo se upisuje u matinu knjigu roenih, pa je sud
donesenu presudu obavezan, nakon njene pravosnanosti, dostaviti matiaru.
Utvrivanje vanbranog materinstva sudskom odlukom
Onda kada je porijeklo djeteta od majke nepoznato, a ne moe se utvrditi priznanjem, ostaje
mogunost da se istrauje sudskim putem odnosno da se utvrdi sudskom odlukom.
Pravo na tubu imaju:
1.djetetu
2.eni koja sebe smatra majkom djeteta
3.mukarcu koji sebe smatra ocem djeteta
4.organu strateljstva
Osobe protiv kojih se podnosi tuba:dijete, ena ije se materinstvo utvruje, ena ije se
materinstvo osporava, nasljednici ene za koju se tvrdi da je majka djeteta.
Mukarac moe biti sprjeen da prizna oinstvo iz 2 razloga:
-nedobijanjem pristanka za priznanje oinstva (od strane majke , od strane djeteta od 14
godina i O.S u odredenim situacijama)
-ako je drugi mukarac prije njega ve priznao oinstvo
47
Osporavanje branog oinstva-znai pobijanje pravne pretpostavke o muu make djeteta
kao ocu djeteta.Svrha osporavanja je dokazivanje da predpostavljeni otac nije i prirodni otac
djeteta.Mogunost osporavanja branog oinstva treba da osigura interese mukarca koji je u
braku, daje mu se pravo da se oslobodi obaveze prema djetetu koje je njegovo prirodno djete.
Pravo na tubu radi osporavanja branog oinstva imaju djete, mu majke djeteta, majka
djeteta i mukarac koji sebe smatra ocem djeteta.
1.Dijete
2.Mu majke djeteta
3.Majka djeteta
4.Mukarac koji sebe smatra ocem
Osobe protiv kojih se podnosi tuba u postupku radi osporavanja oinstva mogu biti:
1.djete 2.majka djeteta- 3.mu majke
PZ normira da se ne moe osporavati oinstvo poslije smrti djeteta.
DEJSTVO USPJENO OSPORENOG OINSTVA
Najvanije dejstvo presude je u tome to se predpostavljeni otac vie ne smatra ocem djeteta.
Porijeklo djeteta od oca je nepoznato i to od roenja djeteta. Stoga e se porodini status
djeteta promjeniti i ono od roenja ima vanbrani status. Dijete, nakon to mu se ospori
brano oinstvo ostaje u srodstvu sa majkom i njenim srodnicima.S ranije prezmiranim ocem
djete sada zasniva tazbinsko srodstvo.Ukoliko je priznato oinstvo osporilo djete ili osoba
koja je uinila priznanje porijeklo djeteta od oca je nepoznato. Pravosnanu presudu o
uspjeno osporenom oinstvu sud je obavezan dostaviti matiaru radi upisa u matine knjige
roenih.
OSPORAVANJE MATERINSTVA
Materinstvo se isto kao i oinstvo moe osporiti u sluaju kad je utvreno primjenom
pretpostavke o materinstvu i putem priznanja, a ne onda kada je utvreno pravosnanom
sudskom odlukom.
DEJSTVA USPJENO OSPORENOG MATERINSTVA
Posljedica uspjeno osporenog materinstva, kako branog tako i vanbranog jeste prestanak
roditeljsko-pravnog odnosa izmeu djeteta i ene koja je smatrana njegovom majkom.
Pravo na tubu ima: dijete, ena koja je u matine knjige roenih upisana kao majka djeteta,
ena koja sebe smatra majkom djeteta.
Osobe protiv kojih se podnosi tuba:dijete, ena koja je upisana kao majka djeteta, otac
djeteta.
Porodini zakon normira da se ne moe osporavati materinstvo poslije smrti djeteta.
Postupak radi utvrivanja i osporavanja materinstva ili oinstva

Stvarno nadlean-za ove sporove je opinski sud
Mjesna nadlenost-PZ normira izberivu nadlenost za sluaj kada tubu podnosi dijete ; ono
tubu moe podnijeti bilo sudu ope mjesne nadlenosti, bilo sudu na ijem podruju ono
ima prebivalite ili boravite. Ukoliko tuilac nije dijete, tuba se podnosi sudu na ijem
podruju tueni ima prebivalite ili boravite.
Postupak se pokree tubom ovlatenog lica. U tubi moraju biti obuhvaene sve stranke u
sporu.
Specifinosti ovog postupka su iste kao i za specifinosti postupka u branim sporovima:
Hitnost,specijalizacija sudije, mogunost odreivanja privremene mjere, iskljuenje javnosti,
ogranienje naela dispozitivnosti, utvrivanje injenica koje stranke nisu iznijele, alba,
trokovi postupka.
48
USVOJENJE
Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili bez
odgovarajueg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodniki
odnos.
U savremenom pravu usvojenje predstavlja najkvalitetniji vid zatite djece bez roditeljskog
staranja. Usvojenjem se zasniva roditeljski odnos. Dijete bez roditeljskog staranja dobiva
roditelje, dobiva porodicu i stjeu uvjete za sretno odrastanje.
Nae porodino zakonodavstvo od 1979 godine predvia dva oblika usvojenja-nepotpuno i
potpuno usvojenje.
Nepotpunim usvojenjem izmeu usvojioca i usvojenika i njihovih potomaka zasnivaju se
odnosi srodstva, kao i prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece, ako
zakonom nije drukije odreeno.
Potpunim usvojenjem izmeu staraoca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka,
nastaju odnosi koji su po svim dejstvima identini odnosima izmeu krvnih
srodnika.Usvojenik se potpuno integrira u porodicu usvojioca a prekida sve veze sa
prirodnom porodicom.
Predpostavke za zasnivanje usvojenja normirane u PZ su:
1.zajednike predpostavke koje se odnose na oba oblika usvojenja
2.predpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja
3.predpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja
ZAJEDNIKE PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE USVOJENJA
Bez obzira na oblik usvojenja, Zakon kao osnovni cilj usvojenja istie brigu za djete kome
treba osigurati porodicu i uvjete za normalan razvitak.Za uspjeno ostvarivanje ovog cilja
poseban znaaj ima linost usvojioca kao budueg roditelja.
Predpostavke na strani usvojioca

Usvojilac mora posjedovati osobine i svojstva koja unaprijed pruaju jamstvo da posjeduje
kvalitete dobrog roditelja.PZ normira koja osoba ne moe biti usvojilac:
-lice kome je oduzeto roditeljsko staranje
-lice kome je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
-lice koje ne prua dovoljno jamstvo da e pravilno ostvariti roditeljsko staranje
Ne moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ni sestra.Staratelj ne moe
usvojiti svog tienika, dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti staratelja.
PZ odreuje u kojoj ivotnoj dobi jedno lice moe biti usvojilac i razlika u godinama izmeu
usvojioca i usvojenika.To moe biti samo osoba od 25-45 godina i koja je starija od
usvojenika najmanje 18 godina.
Pretpostavke na strani usvojenika
Koje dijete se ne moe usvojiti?
1. dijete u ijem nije interesu da bude usvojeno
2. dijete koje je punoljetno (za potpuno usvojenje dijete do 10 godine ivota)
3. dijete koje nije navrsilo 3 mjeseca
4, dijete maloljetnih roditelja (iznimno kad napuni 1 godinu)
5. dijete iji su roditelji nepoznati moe se usvojiti protekom 3 mjeseca od naputanja
Predpostavke na strani priodnih roditelja usvojenika
Kako je usvojenje mogue i kada usvojenik ima ive roditelje, zakon ne moe zanemariti
njihove elje i njihovu saglasnost za usvajanje.Za usvajanje potreban je pristanak oba roditelja
ili jednog roditelja djeteta.Zakon predvia i sluajeve kada za usvojenje nije potreban
pristanak roditelja a to su:
49
-kome je oduzeto roditeljsko staranje
-koji ne ivi s djetetom, a 3 mjeseca je u veoj mjeri je zapusti staranje o djetetu
-koji je maloljetan, a nije u stanju shvatiti znaenje usvojenja
-kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost
-kome je boravite nepoznato najmanje 6 mjeseci, a u tom periodu se ne brine za djete.
Za usvojenje djeteta potreban je pristanak staratelja osim ako pristanak daje maloljetni
roditelj.
PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POTPUNOG USVOJENJA
Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca i njegovih srodnika, i usvojenika i njegovih
potomaka, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu.Potpunim usvojenjem prestaju
sva prava i dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako djete ne usvoji maeha
ili ouh.
Predpostavke na strani usvojioca
Potpuno usvojiti djete mogu brani partneri zajedniki, te maeha ili ouh djeteta koje se
usvaja ali i vanbrani partneri koji u vanbranoj zajednici ive najmanje 5 godina.Potpuno
moe usvojiti samo jedna osoba ukoliko je ona maeha ili ouh djeteta koje se usvaja.
PRETPOSTAVKE NA STRANI USVOJENIKA
-Usvojiti se moe dijete do 10 godine ivota
-Usvojiti se mogu i djeca koja imaju ive roditelje
PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE NEPOTPUNOG USVOJENJA
Pretpostavke na strani usvojioca
Nepotpuno mogu usvojiti samo brani partneri zajedniki, jedan brani partner uz pristanak
drugog, maeha i ouh. Lice koje nije u braku i vanbrani partneri takoer mogu nepotpuno
usvojiti ali zakon za njih predvidja dodatne uvjete.
Pretpostavke na strani usvojenika
Nepotpuno se moe usvojiti samo maloljetno dijete odnosno dijete do navrene 18.godine
ivota. Ako je dijete navrilo 10 godina i ako je sposobno da shvati znaenje usvojenja,
potreban je i njegov pristanak.
Zasnivanje usvojenja
Nadlenosti:
Evropska konvencija o usvojenju :Sudska ili upravna vlast moe biti jedino tijelo u ijoj se
nadlenosti nalazi zasnivanje usvojenja.
Prema PZ stvarno je nadlean organ starateljstva znai centar za socijalni rad a u opinama i
kantonima gdje on ne postoji opinska sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova.
Mjesno nadlaan je organ starateljstva mjesta prebivalita, odnosno boravita djeteta.
Postupak za zasnivanje usvojenja

Faze postupka za zasnivanje usvojenja:
-pokretanje postupka;
-pripremne radnje;
-radnje u postupku;
-donoenje rjeenja o usvojenju.
Pokretanje postupka- postupak za usvojenje pokree se na zahtjev osobe koja eli usvojiti.U
postupku usvojenja posebno je naglaena uloga organa starateljstva. U postupku zasnivanja
usvojenja iskljuena je javnost.
Pripremne radnje-organ starateljstva po slubenoj dunosti pribavlja struna miljenja o
podobnosti osobe koja eli usvojiti djete od organa starateljstva, njegovog prebivalita, kao i
od porodinog savjetovalita i drugih odgovarajuih organizacija i strunjaka. Narav, karakter,
obrazovni nivo, odnosi u braku, motivi za usvojenje i druge relevantne injenice koje se
odnose na djete, njegov zdravstveni status, socijalne prilike u kojima ivi i druge, organ
50
starateljstva takoe mora utvrditi.Roditelji djeteta, brani partner osobe koja eli usvojiti djete
i djete daju svoj pristanak na usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organ
starateljstva svog prebivalita.
Radnje u postupku- U postupku zasnivanja usvojenja, roditelji djeteta, brani partner osobe
koja eli usvojiti djete i djete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom strateljstva koji
vodi portupak.Dijete svoj pristanak na usvajanje daje bez prisustva roditelja i lica koja ga ele
usvojiti.Roditelj moe svoj pristanak na usvojenje dati i prije pokretanja postupka, ali tek kada
dijete navri 3 mjeseca ivota.Prije davanja pristanka organ starateljstva e roditelje upozneti
s pravnim posljedicama njegovog pristanka.Roditelj moe odustati od pristanka na usvojenje
u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika.U sluaju kada pristanak roditelja nije potpun ili
kada je data blanco saglasnost, roditelj nije stranka u postupku i ne moe dobiti uvid u spise o
usvojenju.Organ starateljstva upoznat e roditelje djeteta, usvojioca i djete starije od 10
godina o pravnim posljedicama usvojenja.
Donoenje rijeenja o usvojenju -kada organ starateljstva da su ispunjeni uvjeti predvieni
zakonom donjet e rijeenje kojim se usvajanje zasniva.U izreci rijeenja organ starateljstva
navodi:ime i prezime, datum i mjesto roenja i dravljanstvo usvojenika, ime i prezime
jednog od roditelja, natini broj i dravljanstvo usvojioca, vrstu usvojenja i novo ime i
prezime usvojenika.Protiv rijeenja stranka moe podnijeti albu u roku od 8 dana od prijema
rijeenja.Podaci o usvojenju su slubena tajna.
PROBNI SMJETAJ
Trajanje probnog smjetaja ogranieno je na 6 mjeseci. Za vrijeme trajanja probnog smjetaja
dijete se nalazi pod posebnim nadzorom organa starateljstva.
Tajnost usvojenja
Porodini zakon obavezuje organ starateljstva da upozori usvojioce da dijete upoznaju sa
injenicom usvajanja. Usvojioci su duni to uiniti najkasnije do 7.godine ivota, odnosno
odmah nakon zasnivanja usvojenja, ako je usvojeno dijete starije dobi.
Donoenje rijeenja o zasnivanju usvojenja
U izreci rjeenja o zasnivanju usvojenja, organ starateljstva navodi: ime i prezime, datum i
mjesto roenja i dravljanstvo usvojenika, ime i prezime jednog roditelja, matini broj i
dravljanstvo usvojioca, vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika.
Posljedice potpunog usvojenja

Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca i njegovih srodnika, i usvojenika i njegovih
potomaka, zasniva neraskidiv odnos jednak krvnom srodstvu.Potpunim usvojenjem prestaju
sva prava i dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako djete ne usvoji maeha
ili ouh.U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usojenika.Usvojioci
sporazumno odreuju ime usvojenika.Kada je u pitanju prezime, usvojenik dobiva zajedniko
prezime usvojioca.Potpuno usvojenje je neraskidivo.Potpuno usvojenje predstavlja smetnju za
zakljuenje punovanog braka, pa usvojenik i njegovi potomci ne mogu zakljuiti brak s
usvojiocem i njegovim srodnicima u istom stepenu kao ni srodnici po krvi.
Posljedice nepotpunog usvojenja
Nepotpuno usvojenje izmeu usvojioca i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju se odnosi
srodstva, kao i prava i dunosti koja po zakonu postoje izmeu roditelja i djece, ako zakonom
nije drukije odreeno. Usvojilac moe usvojenika ograniiti ili iskljuiti iz prava
nasljeivanja, pod uvjetima predvienim Zakonom.U matinu knjigu roenih usvojioci se
upisuju kao roditelji usvojenika.
PRESTANAK USVOJENJA
51
Usvojenje se moe raskinuti: odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti ili na
prijedlog usvojioca, ako utvrdi da to zahtjevaju opravdani interesi usvojenika,odlukom organa
starateljstva na pojedinani ili zajedniki prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika, ako
utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.
Raskid usvojenja
Usvojenje se moe raskinuti odlukom organa starateljstva po slubenoj dunosti ili na
prijedlog usvojioca, ako utvrdi da to zahtjevaju opravdani interesi usvojenika i odlukom
organa starateljstva na pojedinani ili zajedniki prijedlog usvojioca i punoljetnog usvojenika.
POSLJEDICE PRESTANKA USVOJENJA
PZ normira dvije posljedice raskida usvojenja: prezime usvojenika I izdrzavanje usvojioca I
usvojenika.
1. ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike,koji su ga prema zakonu
duzni izdrzavati,ili nisu u stanju izdrzavati ga,organ starateljstva moze
rjesenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdrzavaju
usvojenika.
2. ako usvojilac nije sposoban za rad I nema dovoljno sredstava za
zivot,organ starateljstva moze rjesenjem o raskidu usvojenja obavezati
punoljetnog usvojenika da izdrzava usvojioca,uzimajuci u obzir I razloge
koji su doveli do raskida usvojenja.
RADNJE CZSR U POSTUPKU ZASNIVANJA USVOJENJA?
1. Organ starateljstva utvruje relavantne injenice od kojih zavisi uspjeh usvojenja npr.
O.S pribavlja struna miljenja o podobnosti osobe koja eli usvojiti dijete.
2. O.S. prirodne roditelje upoznaje sa pravnim posljedicama ukoliko da svoj pristanak za

usvojenje njegovog djeteta.
3. O.S. upoznaje roditelje djeteta, usvojioca i dijete starije od 10 godina s pravnim

posljedicama usvojenja.
4. O.S. vri nadzor nad djetetom koje se nalazi na probnom smjetaju da bi se ustanovilo
koliko su se brani partneri meusobno prilagodili i da se ustanovi da li je usvojenje u
najboljem interesu djeteta.
5. ukoliko su ispunjeni svi uvjeti O.S donosi rjeenje kojim se zasniva usvojenje i
dostavlja ga nadlenom organu ili matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih.
6. O.S vodi spise predmeta, zapisnik o usvojenju, evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj

djeci.
RODITELJSKO STARANJE
Roditeljsko staranje je skup odgovornosti, dunosti i prava roditelja koja imaju za cilj zatitu
linih i imovinskih prava i interesa djeteta. Ovo se staranje ostvaruje u najboljem interesu
djeteta.
Ostvarivanje roditeljskog staranja?
Osnovno pravilo roditelji se zajedniki, sporazumno i ravnopravno staraju o djetetu, a to je
mogue kada su:
a) oba roditelja iva i ive zajedno i
52
b) kada dijete ivi u zajednici s njima
Odgovornosti, dunosti i prava roditelja prema linosti djeteta

Prava djeteta u konvenciji o pravima djeteta:
-lina prava:na saznanje vlastitog porijekla i brigu roditelja, na prijavu rodjenja, lino ime i
stjecanje dravljanstva, na ivot sa roditeljima.
-grupa prava djeteta kao lana drutvene zajednice:obrazovna prava, zdravstvena prava,
socijalna prava, ekonomska prava, kulturna prava.
PRAVA DJETETA U PORODINOM ZAKONU FBiH
-pravo djeteta da ivi sa roditeljima, pravo na staranje o ivotu, zdravlju i razvoju linosti,
pravo djeteta na izraavanje i uvaavanje vlastitog miljenja, pravo na obrazovanje.
Dunosti djeteta
-staranje, pomaganje i potovanje roditelja;
-izdravanje roditelja.
Roditelji su obavezni i odgovorni upoznati dijete sa njegovim pravima i omoguiti mu
njihovo ostvarenje.
Staranje o ivotu i zdravlju djeteta- Roditelji su duzni cuvati djete od svih oblika
nasilja,povreda,ekonomske eksploatacije,seksualne zloupotrebe,svih oblika
poroka:droga,alkohol,skitnjicenje,razbojnistvo,kradja,prostitucija,prosjacenje,kao I svih
oblika maloljetnicke delikvencije.
Odgoj djeteta- pod odgojem se u pravnoj literaturi podrazumjeva staranje o djetetovom
fizickom,moralnom I intelektualnom razvoju,odnosno drustveni,moralni I seksualni
odgoj,odnosno upoznavanje sa pravilima drusvenog zivota;
Staranje o obrazovanju djeteta- kako bi se ono osposobilo za samostalan zivot I rad I
ukljucivanje u drustvo.
Zastupanje djeteta- roditeljima je ova duznost priznata radi zastite prava I interesa djeteta.
Pravne poslove zakljucuju njegovi roditelji.
Nemogucnost zastupanja djeteta od roditelja postoji u jos nekoliko slucajeva
To su sljedeci slucajevi:
-zakljucenje braka
-podnosenje zahtjeva za izdavanje dozvole za zakljucenje braka
-davanje pristanka na priznanje materinstva I ocinstva
-izjava o priznanju materinstva I ocinstva
-davanje pristanka za usvojenje
-davanje pristanka za promjenu prezimena usvojenika
Izdrzavanje djeteta-Konvencija o pravima djeteta normira da drzava priznaje svakom djetetu
pravo na zivotni standard primjeren fizickom,mentalnom,duhovnom,moralnom I
drustvenom razvoju djeteta.
Dunosti i prava roditelja prema imovini djeteta

Maloljetno dijete moe imati vlastitu imovinu, posebnu u odnosu na imovinu roditelja.
Roditelji upravljaju imovinom u interesu djeteta, zajedniki i sporazumno.Ukoliko imovina
iji je vlasnik dijete daje prihode, roditelji imaju dunosti i pravo koristiti ih i to za
izdravanje, lijeenje, odgoj i obrazovanje djeteta.
Lino ime djeteta-Roditelji sporazumno odreuju lino ime djeteta.Dijete dobija prezime
prema prezimenu jednog ili oba roditelja.
ZAJEDNIKO SPORAZUMNO I RAVNOPRAVNO STARANJE

Osnovno pravilo je da se roditelji zajedniki, sporazumno i ravnopravno staraju o djetetu.
53
Staranje jednog roditelja o djetetu: O djetetu e se starati samo jedan roditelj ukoliko je drugi
roditelj: 1.umro,2.proglaen umrlim,3.sprijeen da se stara o djetetu,4.nepoznatog
boravita,5.kad mu je oduzeto roditeljsko staranje,6.ako mu je oduzeta ili ograniena poslovna
sposobnost.
Razlozi zbog kojih se roditelj ne moe starati o djetetu su:faktike i pravne prirode.
Faktika sprijeenost roditelja postoji u sluaju njegove smrti ili proglaenja umrlim, u
sluaju kada mu je boravite nepoznato,kada je due odsutan zbog lijeenja ili izdravanja
kazne.
Pravna sprijeenost je oduzeto roditeljsko staranje te odraniena ili oduzeta poslovna
sposobnost.
OSTVARIVANJE ROD.STARANJA U SLUAJU ODVOJENOG IVOTA
RODITELJA I DJECE
- Ako roditelji ne ive u porodinoj zajednici, rod.staranje ostvaruje roditelj s kojim dijete
ivi.
- Sud odluuje s kojim e roditeljem dijete ivjeti.
- Rukovodei se interesom djeteta sud moe odrediti:
1. Pojedinano staranje jednog roditelja
2. Zajedniko staranje oba roditelja
pojedinano staranje jednog roditelja
- Roditelju s kojim dijete ne ivi priznaje se pravo da bude informisan od drugog roditelja o
vanim stvarima koje se tiui ivota djeteta.
- Roditelj s kojim dijete ivi mora...
zajedniko staranje oba roditelja
- Zajedniko staranje se sastoji u saradnji roditelja i u njihovom ukljuivanju u odluivanju o
svim pitanjima...
ULOGA Organa Starateljstva U OSTVARIVANJU ROD.STARANJA U SLUAJU

ODVOJENOG IVOTA RODITELJA I DJECE
- Odluku o tome s kojim roditeljem e dijete ivjeti gotovo uvijek je u nadlenosti suda.
- CZSR samo izuzetno ima pravo na ovu odluku i to ako u postupku posredovanja brani
partneri ne postignu sporazum o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti ili ako postignuti
sporazum ne odgovara interesima djeteta.
- O.S. mora:
1. odazvati se pozivu suda
2. predlagati izvoenje dokaza i ulagati pravne lijekove
3. upoznaje dijete sa mogunou uestvovanja u postupku (ukoliko to sud zatrai)
4. prikupljati podatke o linim i porodinim prilikama djeteta (ukoliko to sud zatrai)
5. podnijeti sudu miljenje i prijedlog o tome koju odluku da donese.
ODRAVANJE LINIH ODNOSA I NEPOSREDNIH KONTAKATA

- Dijete ima pravo na redovno odravanje linih odnosa i kontakata s roditeljem kojim ne ivi.
- Dunost roditelja s kojim dijete ivi je da odrava i potuje vezu djeteta s drugim roditeljem.
- Sankcija za roditelja koji ne stvara, onemoguava...
SMJETAJ DJETETA I POVJERAVANJE NJEGOVOG UVANJA I ODGOJA
DRUGOJ
OSOBI ILI USTANOVI
Ko odluuje o smjetaju i povjeravanju djeteta drugoj osobi ili ustanovi?
1. Oba roditelja ili roditelj ako se sam stara o djetetu
- Oni nemaju neogranienu slobodu ve moraju izabrati izmeu osoba koje ispunjavaju uslove
za staraoca.
54
- Uslov za povjeravanje je i prethodna saglasnost organa starateljstva.
2. O.S.
- O.S. odluuje o smjetaju i povjeravanju djeteta drugoj porodici ili ustanovi onda kada je to
u interesu djeteta.
- Ovu odluku O.S. moe donijeti na zahtjev jednog ili oba roditelja.
- PZ FBiH normira mogunost da se odluka donese bez pristanka roditelja, ukoliko su oni
sprijeeni ili nesposobni starati se o djetetu, a uvanje i odgoj nisu povjerili osobi koja
ispunjava uslove za staraoca.
- Smjetaj, odgoj i uvanje djeteta odreeni bez pristanka roditelja mogu trajati najdue 2
mjeseca.
Zatita roditeljskog staranja prema treim osobama

-u sluaju smrti roditelja s kojim je dijete ivjelo, kao i smrt roditelja koji se sam starao o
djetetu
-o daljem staranju o djetetu sud e odluiti i u sluaju kada se dijete bez pravnog osnova
nalazi kod druge osobe
MJERE RADI ZATITE PRAVA I INTERESA DJETETA
Organ starateljstva je duan ove mjere preduzimati po slubenoj dunosti, a na osnovu
neposrednog saznanja ili obavjetenja.
Dok roditelji ostvaruju rod.staranje u interesu djeteta niko nema prava mijeati se u odnose
roditelja i djece. Tek onda kada roditelji postupaju suprotno interesu djeteta, postoji
mogunost intervencije, odnosno preduzimanja mjera prema roditeljima kojima je cilj zatita
prava i interesa djeteta.
Postoji obaveza svih subjekata da obavijeste O.S. o nasilju, zlostavljanju, spolnim
zloupotrebama i zanemarivanju djeteta.
Kaznom u iznosu od 2000 20.000 KM za prekraj e se kazniti pravno live, odnosno
ustanova ako ne obavijesti O.S. o ovome
Prva mjera koja se moe izrei roditeljima jeste upozorenje roditelja na propuste u staranju o
djetetu i pomo roditeljima u njihovom otklanjanju.Na njeno preduzimanje je ovlaten organ
starateljstva.
Pored ove pomoi organ starateljstva je duan roditeljima pomoi i u sreivanju njihovih
socijalnih, materijalnih i linih prilika i odnosa.
PREVENTIVNE MJERE
- blae mjere,
- po prirodi preventivne,
- nemaju za posljedicu odvajanje djeteta od roditelja,
- provodi ih O.S.
- Preventivne mjere su:
a) upozorenje na propuste i pruanje pomoi
b) nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja
a) Upozorenje na propuste i pruanje pomoi

- najblaa mjera
- O.S. e posavjetovati roditelje kako da otklone uoene propuste (za koje CZSR moe saznati
npr. Od ustanova i organizacija koje rade s djecom), a ukoliko bude potrebno CZSR e
roditeljima i pomoi u sreivanju njihovih socijalnih, materijalnih i linih prilika i odnosa, a
moe ih uputiti i u savjetovalite.
- Npr. dijete neredovno posjeuje kolu, fiziki je zaputeno, pokazuje znake agresivnosti i sl.
55
b) Nadzor nad ostvarivanjem rod.staranja
- Razlozi za odreivanje nadzora su:
1. Zanemarivanje staranja o zdravlju i odgoju djeteta
2. Potreba pruanja roditeljima pomoi u odgoju djeteta
- Nain provoenja nadzora:

1. U odluci o nadzoru organ CZSR e utvrditi program nadzora. Ovim programom se roditelji
obavezuju na redovno posjeivanje CZSR, odgojne ili zdravstvene ustanove, te periodino
obavjetavanje o mjerama koje su preduzeli prema djetetu.
2. CZSR utvruje i osobu koja ima nekoliko obaveza:
a) prati razvoj djeteta,
b) kontrolie postupke roditelja,
c) podnosi periodine izvjetaje CZSR i
d) preduzima druge mjere u interesu djeteta;
TRAJANJE NADZORA
- Nadzor e trajati onoliko koliko bude u interesu djeteta, a najkrae 3 mjeseca. Ukoliko se za
vrijeme na koje je nadzor odreen ne ukloni razlog njegovog odreenja, on se moe produiti,
odnosno ako je potrebno, sud moe izrei teu mjeru.
2. REPRESIVNE MJERE
- stroije mjere,
- po prirodi respresivne,
- imaju za posljedicu odvajanje djeteta od roditelja,
- provodi ih sud;
- Respresivne mjere su:
a) oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom
b) oduzimanje roditeljskog staranja
a) oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom

- Razlozi za oduzimanje roditelju prava da ivi s djetetom:
a) ugroavanje interesa djeteta i zanemarivanje u veoj mjeri podizanja, odgoja i obrazovanja
djeteta,
b) nespreavanje drugog roditelja ili lana porodine zajednice da se na ovakav nain ponaa
prema djetetu,
c) vei poremeaj u odgoju djeteta;
ULOGA CZSR prilikom odreivanja oduzimanja roditelju prava da ivi s djetetom.

- Sud je obavezan obavijestiti CZSR o izricanju mjere oduzimanja roditelju prava da ivi s
djetetom, kako bi ovaj, radi zatite interesa i prava djeteta, za vrijeme trajanja ove mjere,
imenovao djetetu posebnog staraoca. CZSR je obavezan, za vrijeme trajanja ove mjere pruiti
potrebnu pomo u otklanjanju uzroka zbog kojih je ova mjera izreena i u ponovnom
uspostavljanju porodine zajednice.
Dejstva i trajanje oduzimanja roditelju prava da ivi s djetetom

- Ovom odlukom sud povjerava uvanje i odgoj djeteta drugoj osobi. Meutim, ovom
odlukom ne prestaju sljedee dunosti roditelja:
a) staranje o zastupanju, izdravanju i imovini djeteta
b) odravanje linih odnosa i neposrednih kontakata s djecom
56
Trajanje i nadlenost mjere oduzimanja roditelju prava da ivi s djetetom:
- Mjera se izrie u trajanju do 1 godine. Sud je nadlean u vanparninom postupku, a
postupak se pokree na prijedlog drugog roditelja djeteta ili CZSR, a moe ga pokrenuti i sud
po slubenoj dunosti.
b) oduzimanje roditeljskog prava
28. Razlozi za oduzimanje rod.staranja:

1. oito stavljanje u opasnost sigurnosti zdravlja ili morala djeteta;
Uzroci koji dovode do ove posljedice su:
a) zloupotreba prava
b) grubo zanemarivanje dunosti
c) naputanje djeteta
d) nestaranje roditelja o djetetu s kojim ne ivi
2. ne pruanje zatite djetetu od naprijed navedenog ponaanja roditelja ili druge osobe;
- Ako postoje prethodna dva razloga sud mora izrei mjeru oduzimanja rod.staranja, ali
postoje 2 razloga kad sud moe, a ne mora izrei ovu mjeru:
1. Kad je roditelju oduzeto pravo da ivi s djetetom, a on nakon odreivanja te mjere za
vrijeme od 1 godine, ne izvrava obaveze i prava koja mu nisi prestala njenim izricanjem i ne
stvori uslove za vraanje ovog prava.
2. Roditelj ne stvara uslove za odravanje linih odnosa i neposrednih kontakata djeteta s
drugim roditeljem ili to onemoguava, odnosno spreava njihovo odravanje
Prestanak roditeljskog staranja:

-punoljetstvom djeteta(18 godina ivota)
-emancipacijom djeteta(brak i poslovna sposobnost)
-usvojenjem(roditeljsko staranje ostvaruju usvojioci)
-smru
Nadlenosti u postupku roditeljskog staranja

Za donoenje odluke o oduzimanju roditeljskog staranja nadlean je opinski sud koji o tome
odluuje u vanparninom postupku.Mjesno nadlean je sud na ijem podruju dijete ima
prebivalite odnosno boravite.Postupak za oduzimanje roditeljskog staranja pokree se na
prijedlog roditelja koji ostvaruju roditeljsko staranja, djeteta ili organa starateljstva a moe ga
pokrenuti i sud po slubenoj dunosti. U toku ovog postupka dijete titi poseban staralac koje
organ starateljstva imenuje djetetu.
Dejstvo oduzimanja roditeljskog staranja- od svih prava i obaveza ostaje mu samo obaveza
izdravanja djeteta. O interesu djeteta ne samo u toku postupka ve i nakon izricanja ove
mjere stara se posebni staralac.
Vraanje oduzetog roditeljskog staranja-Odluka o oduzimanju roditeljskog staranja je
privremenog karaktera poto se ponaanje roditelja kojem je ono oduzeto moe
izmjeniti.Pravo na pokretanje ovog postupka pripada roditelju kojem je ono oduzeto, djetetu
ili organu starateljstva a moe ga pokrenuti i sud po slubenoj dunosti.
Mjere radi zatite imovinskih prava djeteta-Organ starateljstva moe zahtjevati od roditelja
polaganje rauna o upravljanju imovinom djeteta i moe donijeti odluku da roditelji u pogledu
upravljanja djeijom imovinom imaju poloaj staraoca. Sud je nadlean za odreivanje mjere
osiguranja na imovini djeteta.
Organ starateljstva moe radi zatite imovinskih interesa djeteta odluiti da roditelji u pogledu
upravljanja imovinom djeteta imaju poloaj staraoca.
57
Starateljsko pravo
Kao dio porodinog prava kao grane prava, ono je skup pravnih normi koje ureuju ustanovu
starateljstva, odnosno posebnu zatitu osoba koje nisu u stanju ili nisu u mogunosti same se
starati o sebi, svojim pravima, interesima i imovini.
Norme koje ureuju ustanovu starateljstva nisu samo porodinopravne ve i upravnopravne
prirode.
Kao dio naune discipline starateljsko pravo se bavi izuavanjem pravnog ureenja ustanove
starateljstva-tumai i objanjava pravne norme koje je ureuju a u tom cilju odnosno radi
njihove uspjenije primjene vri njihovu sistematizaciju.
Predmet starateljskog prava je ustanova starateljstva i odnosi koji nastaju izmeu tienika i
staraoca, tienika i organa starateljstva, te organa starateljstva i staraoca.
Subjekti ovih odnosa nisu samo fizike osobe-tienik i staralac ve i organ starateljstva.
IZVORI STARATELJSKOG PRAVA

Formalni(direktni):
1.Ustavi (Ustav FBiH, Ustav BiH, Ustav RS)
Ustav FBiH: pravo na zatitu djece, pravo na obrazovanje, i na zabranu svake diskriminacije.
Ustav BiH: pravo na privatni i porodini ivot, pravo na obrazovanje i zabrana diskriminacije
Ustav RS: zatita maloljetnika o kojima se roditelji ne staraju i lica koja nisu u mogunosti
sama se starati o sebi
2. Medjnarodni ugovori
-Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije ene
-Konvencija o pravima djeteta
-Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima
3. Zakoni
-Porodini zakon
4. Podzakonski akti
Supsidijarni(posredni)
1.Sudska praksa
2.Pravna nauka
Naela starateljskog prava

1.Zatita osoba koje su pod starateljstvom
-Zastita maloljetnih tienika
-Zatita punoljetnih tienika
2.Drutveni karakter ustanove starateljstva
-Organ starateljstva postupa po slubenoj dunosti
-Izbor i imenovanje staraoca
-Organ starateljstva sarauje sa subjektima izvan tienikove porodice
-Sredstva za finansiranje starateljstva obezbjeuje drava a ne porodica
3.Potovanje porodinog i privatnog ivota
Izvodi se iz Ustava BiH, koji priznaje pravo na privatni i porodini ivot, Ustava FBiH koji
priznaje pravo na privatnost, te iz Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda, koja garantuje svakom pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota.
Osobe ija se zatita ostvaruje starateljstvom su:

1.maloljetnici bez roditeljskog
2.punoljetne osobe koje nisu sposobne starati se o sebi, sojim pravima, interesima i
58
obavezama, kojima je zbog toga oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
3.punoljetne osobe koje nisu iz bilo kojeg razloga u mogunosti starati se o sebi,svojim
pravima, interesima i obavezama.
Svrha starateljstva je u prvom redu zatita linosti tienika i imovinskih interesa.
Organ starateljstva
1.Stvarna nadlenost
Porodini zakon FBiH je za organ starateljstva odredio cenar za socijalni rad. U kantonima i
opinama u kojima nije osnovan centar za socijalni rad, poslove starateljstva vri opinska
sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova.
2.Mjesna nadlenost
Mjesna nadlenost odreuje se prema prebivalitu osobe koja treba da se stavi pod
starateljstvo, a ako se ono ne moe utvrditi onda prema njenom boravitu.
3.Saradnici organa starateljstva
U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje i voenje postupka za stavljanje pod
starateljstvo za imenovanje staraoca, zakonodavac obavezuje organ starateljstva na saradnju
sa irokim krugom subjekata: matiarem,sudskim i drugim organima vlasti, organima lokalne
uprave, te organizacijama i ustanovama.Na saradnju je oavezan i sa fizikim osobama-
branim partnerom, srodnicima, drugim lanovima domainstva i osobama koje imaju uvid u
ivotne prilike osobe koja se stavlja pod starateljstvo.
4.Nain vrenja starateljstva
1.Putem imenovanog staraoca
2. Neposredno preko strune osobe
Znai moe se raditi o neposrednom i posrednom vrenju ovih poslova.
Posredno vrenje-radi se onda koda organ starateljstva cjelokupno staranje o linosti,
pravima, interesima i imovini tienika povjeri staraocu.
Neposredno vrenje-sastoji se u tome da organ starateljstva sam neposredno obavlja dunost
staraoca
5.Zadaci i ovlatenja organa starateljstva
Poslovi u oblasti starateljstva mogu se podijeliti u tri grupe:
-neposredni poslovi;-poslovi rukovoenja;-poslovi nadzora i pomoi.
Neposredni poslovi- su oni koje organ starateljstva obavlja onda kada neposredno vri
starateljstvo odnosno kada sam obalja poslove koje inae obavlja staralac.
Poslovi rukovoenja-organ starateljstva obavlja u vezi sa stavljanjem pod starateljstvo i
imenovanjem staraoca, te vrenjem i prestankom njegove funkcije.
Poslovi nadzora i pomoi-koje obavlja organ starateljstva obezbjeuju pravilno vrenje
starateljske funkcije, odnosno preventivnu i kurativnu zatitu interesa tienika.
Poslovi u drugim oblastima porodinog prava:

-u oblasti branog prava, u oblasti roditeljskog staranja, u oblasti usvojenja, u vezi sa
smjetajem djece u drugu porodicu.
STARALAC
59
Staralac se odreuje kaoposlovno sposobno fiziko lice koje ima odreena lina svojstva i
sposobnosti postavljeno od strane organa starateljstva ili po sili zakona po svom
prethodnom pristanku da se pod nadzorom organa starateljstva smostalno i svjesno stara o
linosti, pravima, interesima i imovini tienika.
Prema ovoj definiciji za staraoca vrijedi slijedee:
1. Staralac je fizika osoba koja ima poslovnu sposobnost, lina svojstva i sposobnosti za
uspjeno obavljanje svoje funkcije.
2. Funkcija staraoca se zasniva na naelu dobrovoljnosti
3. Staralac svoju funkciju vri samostalno ali pod nadzorom organa starateljstva.
Za svoj rad staralac odgovara administrativno, graanski i krivino.
Uslovi za imenovanje staraoca

Porodini zakon kao pozitivno odreene uslove normira lina svojstva i sposobnosti za
vrenje dunosti staraoca, te prethodni pristanak da bude staralac.
Za staraoca se ne moe imenovati:
1.Osoba kojoj je oduzeto roditeljsko staranje;
2.Osoba kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost;
3.Osoba iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika
4.Osoba od koje se s obzirom na njeno ranije i sadanje ponaanje, lina svojstva i odnose sa
tienikom i njegovim roditeljima ne moe oekivati da e pravilno vriti dunosti staraoca.
5.Osoba sa kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom izdravanju.
Vrste staralaca
1.Prema broju tienika:
-individualni,
-kolektivni staralac(zavodski i zajedniki)
2.Prema prirodi i obimu ovlatenja
-matini,
-staralac imovine,
-naroiti (posebni-kolizioni) staralac
3.Prema trajanju starateljske funkcije
-trajni i privremeni
POSLOVI KOJE STARALAC SAMOSTALNO OBAVLJA
1. Poslovi koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom tienika
2. Poslovi koji se tiu odravanja i unapreenja tienikove imovine
3. Staraoc je duan posavjetovati se sa tienikom, ako je ovaj u stanju razumjeti o emu
se radi
POSLOVI ZA KOJE JE POTREBNO ODOBRENJE O.S.
1. Otuenje ili optereenje nepokretne imovine tienika
2. Odricanje nasljedstva ili legata ili odbijanje poklona
3. Otuenje iz imovine tienika pokretnih stvari vee i posebne line vrijednosti ili
raspolaganje imovinskim pravima vee vrijednosti
4. Za preduzimanje drugih mjera odreenih zakonom
POSLOVI U KOJIMA STARALAC NE MOE ZASTUPATI TIENIKA

1. Poslovi vezani uz linost tienika npr. Izjava o priznanju oinstva i materinstva;
2. Poslovi koji se odnose na tienikovu imovinu npr. Obavezati tienika kao jemca;
3. Poslovi u kojima su interesi tienika i staratelja u suprotnosti;
PRAVA STARAOCA
60
1. Pravo staraoca na mjesenu naknadu (prema zakonu zavisi od rada i zalaganja staraoca u
zatiti tienikovih prava i interesa)
2. Pravo staraoca na naknadu opravdanih trokova(ogran starateljstva utvruje visinu trokova
i odobrava njihovu isplatu)
3. Mogunost odreivanja nagrade staraocu(ukoliko se posebno zalagao i istakao u vrenju
dunosti; nagradu odobrava organ starateljstva).
DUNOSTI STARAOCA
On je duan starati se o linosti tienika, zastupati ga, starati se o njegovoj imovini,
pribavljati sredstva za izdravanje tienika, te podnositi izvjetaj i raun o radu.
PRESTANAK DUNOSTI STARAOCA
Starateljstvo prestaje:
1. smru staraoca
2. razrjeenjem staraoca po slubenoj dunosti
3. razrjeenjem po zahtjevu staraoca i
4. prestankom potrebe za starateljstvom
STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIM OSOBAMA

Pod starateljstvo se stavlja maloljetna osoba:
1. ciji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravista duze od tri mjeseca,
2. cijim je roditeljima oduzeto roditeljsko staranje,
3. ciji roditelji jos nisu stekli poslovnu sposobnost ili im je odueta ili ogranicena,
4. ciji su roditelji odsutni, spreceni ili nesposobni redovno se starati o svom djeteu, a nisu
povjerili njegovo cuvanje, odgoj osobi za koju je organ starateljstva utvrdio da ispunjava
usllove za staraoca.
DUZNOSTI STARAOCA MALOLJETNOG STICENIKA
-STARANJE O LICNOSTI STICENIKA
Najvaznija obaveza staraoca je staranje o zdravlju sticeniks, staraoc je obavezan
blagovremeno poduzeti sve preventivne mjere, te mjere radi njegovog lijecenja i obrazovanja.
Staraoc je ovavezan isto kao i roditelj obezbjediti obrzoovanje maloljetnog sticenika. Vazne
odluke starao ne moze sam donositi vec za njih mora dobiti odobrenje organa starateljstva. U
okviru stanja o licnnosti, vazna je staraoceva obaveza staranja o smjestaju maloljetnog
sticenika.
-ZATUPANJE STICENIKA
Sticenik mladji od 14 god potpuno je poslovno nesposoban i zastup ga staralac uz samo ona
ogranicenja koja su normirana zakonom Maloljetni sticenik stariji od 14 godina je ograniceno
poslovno sposoban sto je zakonom izricito i normirano.
PRESTANAK STARATELJSTVA NAD MALOLJETNIM OSOBAMA
Starateljstvo nad maloljetnim osobama prestaje prestankom potrebe za ovim oblikom njihove
zastite, ono prestaje osposobljavanjem maloljetnika da se sam stara o sebi sticanje poslovne
sposobnosti, preuzimanjem roditeljskog staranja o njemu te smrcu maloljetnika.
RADNJE O.S. U POSTUPKU STAVLJANJA MALOLJETNIKA POD STARATELJSTVO

1. O.S. pokree ovaj postupak na osnovu neposrednog saznanja ili na osnovu obavijesti
subjekta s kojim sarauje kada sazna za takav sluaj u vrenju svojih dunosti
2. O.S. po sazanju za potrebu za stavljanja osobe pod starateljstvo obavezan je preduzeti
potrebne mjere za zatitu linosti, prava i interesa te osobe
61
3. O.S. pri odluivanju vodit e se interesima tienika, ali i pribavlja miljenje i sarauje s
odgovarajuim organizacijama i strunjacima
4. Ako se odlui da je potrebno imenovati staraoca tieniku, O.S. donosi rjeenje o
imenovanju staraoca
5. Prije donoenja ovog rjeenja O.S. upoznaje potencijalnog staratelja sa znaenjem
starateljstva i sa pravima i dunostima staraoca i dr.
6. O.S. odreuje obim ovlatenja staraoca
7. O.S. vri dunosti prema linosti tienika kada rjeenje postane pravosnano, a o imovini
kada mu se preda na upravljanje
8. O stavljanju pod starateljstvo O.S. u roku od 15 dana obavjetava nadlenog matiara, a
ako tienik ima nepokretnu imovinu obavjetava se i zemljino-knjini ured.
STARATELJSTVO NAD OSOBAMA KOJIMA JE ODUZETA ILI OGRANICENA
POSLOVNA SPOSOBNOST
RAZLOZI ZA ODUZIMANJE ILI OGANICAVNJE POSLOVNE SPOSOBNOSTI
PZ normira kao razlog za oduzimanje poslovne sposobnosti nesposobnost osobe da se sama
brine o svojim pravima i interesima. Isti uzroci mogu jednu osobu dovesti u stanje u kojem
ona neposredno ugrozava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba.
Uzroci zbog kojih se oduzima ili ogranicava poslovna sposobnost:
1. dusevna bolest i zaostali dusevni razvoj
2. Prekomjerno uzivanje alkohola ili opojnih droga
3. Senilnost
4.drugi uzroci koji mogu dovesti do nesposobnosti staranja o pravima i interesima mogu biti:
rasipnistvo, teska bolest ili postojanje vise tezih nedostataka na strani jedne osobe.
POSTUPAK ODUZIMANJA ILI OGRANICAVANJA POSLOVNE SPOSOBNOSTI
O oduzimanju i ogranicavanju, te vracanju poslovne sposobnosti rjesava sud u vanparnicnom
postupku, ovaj postupak je uredjen porodicnim zakonom. Stvarno nadlean je opinski sud
dok je mjesno nadlean sud na kojoj osoba ima prebivalite.
Prijedlog za pokretanje ovog postupka mogu podnijeti:
1. organ starateljstva
2. bracni partner osobe o kojoj se vodi postupak
3. krvni srodnici ove osobe u pravoj liniji do drugog stepena pobocne linije,
4. sud po sluzbenoj duznosti.
DUZNOSTI STARAOCA OSOBE KOJOJ JE ODUZETA ILI OGRANICENA P.S.

Staralac je duzan narucito se starati olicnosti osobe, to uglavnom podrazumjeva staranje o
njegovom smjestaju, lijecenju, te osposobljavanju za samostalan zivot i rad, tezizte je ipak na
lijecenju takve osobe. Duznosti staraoca zavise od stepena poslovne nesposobnosti sticenika.
VRACANJE ODUZETE ILI OGRANICENE P.S

Kada prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost, sud ce po
sluzbenoj duznosti ili na prijedlog organa staratejstva, bracnog partnera ove osobe ili njegovih
krvnih srodnika u prvoj liniji do drugog stepena u pobocnoj liniji donijeti rjesenje o potpunom
ili djelimicnom vracanju poslovne sposobnosti osobi kojoj je bilaoduzeta.
PRESTANAK STARATELJSTVA NAD OSOBOM ODUZETE ILI OGRANICENE P.S.
Starateljstvo nad osobom kojoj je oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost prestaje
vracanjem poslovne sposobnosti ili smrcu sticenika.
STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLUCAJEVE

PZ normira neke posebne slucajeve imenovanja ovog staraoca ali isto tako ostavlja
62
mogucnost njegovog imenovanja i u drugim slucajevima kada je to potrebno radi zastite prava
i interesa odredjene osobe. Pri imenovanju posebnog staraoca, organ starateljstva ce odrediti
obim njegovih duznosti i prava vodeci racuna o okolnostima svakog pojedinog slucaja.
STARALAC ODSUTNOJ OSOBI
Odsutnoj osobi cije je boraviste nepoznato imenuje se staraoc ako ona nema zastupnika,
odnosno ako sama nije ovlastila punomocnika koji ce stititi njena prava i interese i ako je to
potrebno radi zastite njenih prava i interesa.
STARALAC NEPOZNATOM VLASNIKU IMOVINE
Nepoznatom vlasniku imovine staralac se imenuje kadaj je potrebno da se o toj imovini neko
stara. Ovdje se radi o imovini ciji je vlasnik nepoznat ( a ne odsutan) tako da je staraoceva
obaveza da se stara o njegovoj imovini traje dok se ne utvrdi njen vlasnik i dok je on ne
preuzme.
KOLIZIONI STARALAC
Se imenuje u slucaju kada se vodi sudski i upravni postupak ili kada treba da se zakljuci
pravni posao izmedju zakonitog zastupnika-roditelja ili staraoca i djeteta odnosno sticenika.
Tri posebna slucaja u kojem se djetetu imenuje ovaj staralac su:
1. U postupku osporavanja materinstva i ocinstva,
2. u postupku oduzimanja roditeljju prava da zivi s djetetom
3. u postupku oduzimanja roditeljskog staranja.
STARALAC NA ZAHTJEV
PZ predvidja da na zahtjev osobe zbog bolest, starosti ili iz drugih opravdanih razloga nije
sposobna sama se starati o sebi, svojim pravima i interesima, OS moze imenovati staraoca
zapojedine poslove ili odredjenu vrstu poslova, na zahtjev ove osobe OS ce i razrjesiti
staraoca duznosti.
STARALAC STRANOM DRAVLJANINU
Organ starateljstva preduzima potrebne mjere za zatitu linosti prava i interesa stranog
dravljanina samo za odreeni vremenski period, odnosno samo za vrijeme dok organ drave
iji je on dravljanin ne donese potrebnu odluku i ne preduzme odreene mjere.
OSTALI SLUAJEVI STARATELJSTVA:
STARALAC TEKO BOLESNOJ I NEMONOJ OSOBI
STARALAC ZAETKA
STARALAC OSOBE KOJA IZDRAVA KAZNU LIENJA SLOBODE
STARALAC POSTAVLJEN OD SUDA
SREDSTVA IZ KOJIH SE MOZE OSTVARITI IZDRZAVANJE MALOLJETNIH

STICENIKA:
- prihodi sticenika
-sredstava dobijenih od osoba koje su obavezne izdrzavati sticenika
-imovine sticenika
- sredstava dobijenih za sticenika po osnovu socijalne zastite
-iz drugih izvora.
RAZLOZI ZA OSTVARIVANJE RODITELJSKOG STARANJA NAKON
PUNOLJETSTVA DJETETA:
-ako je djetetu oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost
-ako iz zakonom normiranih uzroka ono nije sposobno samostalno se brinuti o svojim pravim
i interesima
- tezi tjelesni nedostatci.
63
PORODICNO ZADACI
1. Alma je 8 mjesec trudna, otac njenog dijeteta je njen momak Emir. Emir za 7 dana ide
na slubeno putovanje u Libiju gdje ce ostati 2 godine. ta oni mogu uraditi da bi se Emir
upisao kao otac njihovog dijeteta odmah po roenju?
Odgovor : Priznati dijete koje je zaeto a koje jos nije roeno koje proizvodi prabne
posljedice nakon roenja.
Sklopiti brak
2.Lejla se rodila 15.4.2000 god. a njena majka Merima se razvela od supruga Harisa 1.9.1999
god. Lejla od rodenja ivi s majkom Merimom i njenim novim suprugom Adnanom s kojim
je njena majka u braku od jan. 2000 god. Ko ce biti upisan u matinu knjigu knjigu roenih
kao Lejlin otac?
Odgovor: Adnan je otac djeteta, jer je dijete rodjeno u tom braku.
3.Alma rodi dijete, meutim joj sudu vanparninom postupku rjeenjem oduzme poslovnu
sposobnost. Dijete bde smjesteno u djeiji dom bjelave. Mjesec dana nakon rodjenja djeteta
adnan dodje u matini ured s namjerom da prizna djete kao svoje. ta je sve potrebno da bi
ova izjava bila punovana.
Odgovor: Potrebno je da Adnan poslovno sposoban, nije potrebna djeija saglasnost jer nema
14 god. zatim izjava pred matiarem ovjerena, pristanak organa starateljstva umjesto majke.
ta ako je otac nepoznat?
Ne postoji nikakva sankcija ako majka ne eli priznati ko je otac. Otac kad god pozeli moze
priznati oinstvo. Mjaka moze DNK-a analizom dokazati oinstvo.
4.Denisa je prije braka rodila sina. Pri prijavi njegovog roenja , kao otac njegovog djeteta
oznaila je Emira. Matiar je na osnovu Denisine izjave upisao Emira kao oca djeteta. Da li je
ovaj upis ispravan, odnosno da li je Emir vanbrani otac djeteta?
Odgovor: Dijete je vanbrano, vansudski nain priznavanja djeteta, oznaavanjem oca djeteta
oznaava pristanak majke. Matiar dostavlja zapisnik organu starateljstva. Organ starateljstva
duzan je pozvati drugu osobu u roku od 15 dana. Ako otac djeteta ne prizna dijete ili se ne
pojavi, majka moze sudskim putem utvrditi ko je otac djeteta.
5.Sara rodi vanbrano dijete. Nije eljela da tubom dokazuje oinstvo svoga djeteta.
Medjutim vanbrani otac djeteta je Denis: Kada je Tea imala vec 15 godina, Sara se saivi s
Adnanom i u dogovoru s njim on lano prizna vanbrano oinstvo. Kada je Tea postala
punoljetna Denis, njen pririodni otac odlui priznati Teu. Da li je to moguce i ako jeste kako
ce postupiti?
Odgovor: Denis nije u mogucnosti da ospori oinstvo jer je istekao rok od 1 go. za
osporavanje oinstva.
6. Alma je rodila sina Adnana prije 2 godine. Adnanov prirodni otac je Enis, Medjutim Alma
ne eli da se Edis prizna kao otac djeteta jer s njim nije u dobrim odnosima. Almina majka
Vahida eli da njen unuk Adnan ima oca . Da li Vahida moe ista uraditi da se Enis prizna kao
Adnanov otac?
Odgovor: Vahida se treba obratiti organu starateljstva ( CZSR) da kaze ko je otac djeteta i da
organ starateljstva pokrece zahtjev za sudskim postupkom se utvrdi ko je otac djeteta
7. Alma i Boris su zakljucili brak 19.5 2008 god. Budui da je Boris ratni vojni invalid sa
oteenjem organizma 100%, te nije sposoban za obavljanje poslova, odluci usvojiti djete. Da
li injenica invalidosti utie na proces usvojenja?
64
Odgovor: Boris moze usvojiti dijete jer zakon ne zabranjuje osobi s invaliditetom da usvoji
djete.
8.Almira i Haris su 5 god. nakonzakljucenja braka pokrenuli postupak za usvajanje djeteta. U
medjuvremenu Harisu je djelimicno oduzeta poslovna sposobnost, a almira je sposobna vrsiti
sva prava i dunosti u okviru roditeljskog staranja. Soc . radnik ste zaposlen u organu
starateljstva, postupite po enjenicama.
Odgovor: Ne mogu usvojiti dijete jer je Harisu djelimino oduzeta podlovna sposobnost.
9.Adela i Almir su zakljuili brak 2007 god. Almir ima maloljetog sina iz prethodnog braka i
nije zainteresovan za usvojenje, Adela je zainteresovana da pokrene postupak potpunog
usvojenja djeteta. Da li postoje predpostavke za usvojenje?
Odgovor: Adela ne moe usvojiti dijete bez pristanka branog partnera odnosno Almira.
Potrebno je pristanak oba bracna duga.
10. U vrijeme dok su se zabavljali AD i BD su odravali polne odnose. AD rodi sina. Poto se
kritini period zaea poklapao sa vremenom kada su odravali polne odnose, BD nakon
dueg razmiljanja odlui priznati dijete. Meutim, kada je sa tom namjerom otiao kod
matiara, on mu je saoptio da je CD ve ranije priznao dijete za svoje i da je prije 13 mjeseci
upisan u matinu knjigu. Kakav bi mogao biti ishod ovog sluaja?
11. BD je priznao AD za svoje dijete neposredno po njegovom roenju. Sedam dana nakon
djetetovog roenja zasnovao je branu zajednicu sa njegovom majkom. Nakon mjesec dana,
CD pokrene sudski postupak istiui da BD nije otac djeteta, a kao tuenog oznai upravo
BD-a. Kako e sud postupiti po ovoj tubi?
65

0610153050106101530501porodicno Pravo SKRIPTA

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

0610153050106101530501porodicno Pravo SKRIPTA

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pitanja za ispit

1.) Pojam i predmet porodinog prava?

2.) Izvori porodinog prava!

3.) Objasniti znaaj meunarodnih izvora prava!

4.) Navedite uvjete za postojanje braka!

5.) Navedite posljedice nepostojeeg braka!

6.) Stvarna i mjesna nadlenost za sklapanje braka!

7.) Ovlatenje centra za socijalni rad u postupku razvoda braka!

8.) Postupak otklanjanja brane smetnje maloljetstva i uloga CZSR u tom

9.) Ovlatenje centra za socijalni rad u postupku utvrivanja oinstva!

10.) Posljedice nepotpunog usvojenja!

11.) Podnoenje izvjetaja i polaganje rauna o radu staraoca!

12.) Prava staraoca!

13.) Dunosti staraoca!

14.) Prestanak starateljstva nad maloljetnikom!

15.) Prestanak dunosti staraoca!

16.) Nain vrenja starateljstva!

17.) Definiranje starateljstva za posebne sluajeve!

18.) Navesti poslove koje staratelj ne moe obavljati ni uz saglasnost organa

20.) Navesti kriterije za podjelu staraoca! - isto kao 44

21.) Uloga CZSR u postupku odreivanja izdravanja za dijete!

22.) Pojam i obiljeja obaveze izdravanja!

23.) Prava i dunosti staraoca nad maloljetnikom!

24.) Navedite sredstva iz kojih se moe osigurati izdravanje maloljetnog

26.) Nadlenosti i postupak za zasnivanje usvojenja!

27.) Zajednike pretpostavke za oba oblika usvojenja na strani usvojitelja su:!

27a.) Pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja na strani usvojioca?

27b.) Pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja na strani usvojioca?

28.) Navedite zajednike pretpostavke za zasnivanje usvojenja na strani

28a.) Navedite pretpostavke za zasnivanje potpunog usvojenja na strani djeteta

28b.) Navedite pretpostavke za zasnivanje nepotpunog usvojenja na strani

29.) Navedite zadatke CZSR u okviru svake faze za postupak usvojenja!

30.) Koje dijete ne moe biti usvojeno ?

32.) Prestanak usvojenja!

34.) Posljedice nepotpunog usvojenja! Isto kao 10.

35.) Posljedice utvrenog oinstva?

36.) Dejstva uspjeno osporenog oinstva!

36a.) Dejstvo uspjeno osporenog materinstva!

36b.) Posljedice utvrenog vanbranog oinstva!

37.) Razlozi za oduzimanje roditelju prava da ivi sa djetetom?

38.) Razlozi za odreivanje nadzora nad vrenjem roditeljskog staranja!

39.) Razlozi za oduzimanje roditelju prava na vrenje roditeljskog staranja!

40.) Navedite preventivne mjere u vrenju roditeljskog staranja!

41.) Navedite represivne mjere u vrenju roditeljskog staranja!

42.) Navedite prava i dunosti roditelja prema linosti djeteta!

44.) Vrste staraoca!

45.) Pojam i znaaj srodstva u porodinom pravu?

46.) Navedite konstitutivne elemente braka!

47.) Navedite konstitutivne elemente vanbrane zajednice!

48.) Navedite razlike izmeu posredovanja i mirenja!

49.) Navedite uzroke za razvod braka prema PZ BiH!

50.) Pred kojim organima se moe priznati oinstvo?

51.) Navedite naine prestanka braka!

53.) Pojmovno odreenje vanbrane zajednice!

54.) Navesti razloge koji dovode do produenja vrenja roditeljskog staranja i

56.) Navedite razlike izmeu razvoda i proglaenja braka za nepostojei!

57.) Navedite otklonjive brane smetnje!

58.) Odredite pojam branih smetnji!

60.) Koje dijete ima status vanbranog djeteta?

61.) Da li samo poslovno sposobna osoba moe priznati oinstvo?

63.) Da li otklanjanje maloljetstva kao brane smetnje utie na promjenu

64.) Navedite faze u postupku zasnivanja usvojenja!

65.) Koje dijete moe biti stavljeno pod starateljstvo?