Pedagogija je nauka koja prouava odgojne i obrazovne procese.

U osnovi svakog cilja su motivi nosioca cilja.

Potreba motiv ponaanje pojedinca cilj
Individualni ciljevi se odnose na razvoj linosti u saglasnosti sa ovjekovom prirodom
Drutveni ciljevi se odnose isto na individuu, ali zbog drutvenih potreba.
Vidovi vaspitnoobrazovnih ciljeva pored njihove konkretiziranosti: opti, posebni i pojedinani.

Opti ciljevi: predskolsko, osnovno, srednje, gimnazija , strucne skole, visoko

Posebni ciljevi odvojenih kola, ciljevi posebnih vaspitno obrazovnih podruja i nastavni
predmeti

Ciljevi za odvojeni nastavnu tematsku cijelinu ili nastavnu jedinicu

Vidovi vaspitno- obrazovnih ciljeva pored njihove sadrine :

Obrazovni (informativni, materijalni); Funkcionalni (formalni, razvojni); Vaspitni (u uskom
smislu rijei).

Obrazovni ciljevi se odnose na sticanje znanja od strane uenika. Uenici treba da usvoje
odreenu nastavnu materiju.

Funkcionalni ciljevi se odnose na sticanje vjetina i na razvijanje sposobnosti. o znai da se

osposobe uenici za praktinu primjenu usvojenih znanja.
Vaspitni ciljevi se odnose na one promjene ili oekivane rezultate koji se podrazumjevaju pod
pojmom vaspitanje.
Trajni ciljevi - obrazovanje
Dugoroni ciljevi kolska godina
Srednjeroni ciljevi - polugodite
Kratkoroni ciljevi jedna nastavna tema
Izvrsni ciljevi - jedna nastavna jedinica
Taksonomija (gr. tassein - "svrstati"; nomos zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na
temelju slinosti i razlika taksonomske jedinice kategorizuje i razvrstava u skupine. One su
najee hijerarhijski strukturirane i esto u odnosu roditelj-dijete.

Opta karakteristika Blumove taksonomije je to na datoj sadrini omoguuje njihova

instrumentalizacija.
Kongnitivna/ saznajna oblast tu spadaju ciljevi pamenja, reprodukcije nauenog materijala
Afektivna / emocionalno-vrijednosna oblast - pripadaju ciljevi formiranja linog emocionalnog
odnosa prema pojavi, od obinih percepcija, interesa, spremnosti da se reaguje, do usvojanja i
formiranja interesa, osjeaja, formiranja odnosa, njegovo saznavanje

Psihomotorna oblast - Ovi ciljevi se manifestuju preko motorne, manipulativno, nervno-miine

koordinacije. Tu spadju navike za pisanje, govorne navike, kako i ciljevi koji su istaknuti u
okvirima fizikog vaspitanja

BLUMOVA TAKSONOMIJA, kongnitivni

Znaenje razumjevanje primjena analiza -sinteza evaluacija (ocjena)

Da zna... - Da razumije, da interpretira - Da koristi, da primjenjuje, da demonstrira - Da procjenjuje

znacenje - Predlaze plan i moe da koristi znanja - Da procjenjuje adekvatnost zakljuaka

BLUMOVA TAKSONOMIJA, afektivan aspekat :

Prihvatanje, reagovanje, usvajanje vrijednosti, integritet

KATEGORIJE NASTAVNIH CILJEVA U AFEKTIVNOJ OBLASTI

1.Percepcija 2.Reakcija 3.Usvajanje vrednosne orientacije 4.Organizacija vrednosnih orijentacija
5.irenje vrednosnih orijentacija

BLUMOVA TAKSONOMIJA, psihomotorni aspekat

Percepcija, spremnost, voenje razgovora, automatski govor, sloena operacija, prilagoavanje,

organizacija/ stvaranje

FAZE UENJA
Nastavnik as djeli u tri faze: evokacija, shatanje i refleksija.
EVOKACIJA- rada na zadatu temu, upotreba steenog znanja i volja za dalje interesovanje.
Podsticanje na aktivnost. Podsjeanje.
SHVATANJE ZNAENJA kontakt uenika sa novim informacijama. Provjera znanja.

Dobri citatelji ponovo procitaju tesko razumljiv tekst, dobri slusaoci postavljaju pitanja i traze
njihovo tumacenje, a pasivni ucenici jednostavno prelaze preko ovih gresaka u shvacanju a i nisu
ni svjesni za njihovo neznanje.
REFLEKSIJA utvrivanje novog znanja. Da moze uenik da opie svojim rijeima i da
razmjenjuje ideje sa drugim uenicima.

METODIKI ODGOVORI- nuno da shvati problem, uz svoje iskustvo da razumije, tolerancija,

propratni material.
DJELOTVORNOST:

Predavanje 5%, itanje 10%, audiovizuelno 20%, demostracija 30%, grupne diskusije 50%, raditi
to 75%, pokazivanje drugima 90%

STILOVI UENJA:

1. Imaginativni ucenik percepira konkretno, napreduje razmisljajui;

2. Analiticki ucenik percepira apstraktno, napreduje razmisljajui;

3. Zdravorazumski ucenik percepira apstraktno, napreduje aktivnou i

4. Dinamican ucenik percepira konkretno, napreduje aktivnou

TEHNIKA POSTAVLJANJA CILJEVA

Opti ciljevi i sadrina nastave nastavni ciljevi nastava ocjena

- postavljanje ciljeva i njihovo maksimalno definisanje;

- stroga usmerenost kroz cjeli tok nastave prema nastavnim ciljevima;

- usmerenost nastavnih ciljeva prema garantovanom postizanju rezultata;

- ocjena tekuih rezultata, korekcija nastave, usmjerenost ka postavljenim ciljevima;

- zavrna ocjena rezultata.

Graenjem jasnog Sistema ciljeva sa t.z. hijerarhija. Oni se zovu pedagoka taksonomija; sa
preciznim, konkretnim jazikom za opisivanje ciljeva nastave.

MEULJUDSKI ODNOSI

Elementi uspjene relacije: meusobno poznavanje, nain na koji ga upoznaje, slinost stavova i
interesa. Tipovi nastavnika:

) Akademski tip, akcentira znanje i intelektualnu sposobnost ;

B) Savjetniki tip nastavnika, odgovara mu emocionalni tip ucenika.

C) Kreativan tip, nastavnik ga cjeni i vrednuje na osnovu njegove kreativnosti.

Pojam interakcija - medjusobno djelovanje izmedju subjekata

Pojam komunikacija - interakcija uz pomoc znakova

U komunikaciji imamo linost koja ispraa informaciju i linost koja prima istu. Ako je prenos u
jednom pravcu ta poruka predtavlja samo informaciju. Ako je poruka u dva pravca tada je rije o
komunikaciji. Kada uenik slua nastavnika obavlja dekodiranje .j njegov govor pretvara u svoju
sadrzinu. Prepreke u komunikaciji: nerazgovjetan govor. Postoje tri vrste verbalnih znakova:
Pasivni- one koje neupotrebljavamo, mozemo da ih razumijemo; ktivni koje upotrebljavamo
i razumijemo; Zajedniki oni znakovi koji omoguuju medjusobno razumjevanje.

Sadrina = misao, ideja. Znak = verbalni i neverbalni. um = subjektivni i objektivni.

Vidovi znacenja: Denotativno = definicija, pojam; Konotativno = obuhvata emocije i osjecaje

Klasifikacija komuniciranja: komunikacija izmedju dva lica; komunikacija u maloj grupi;

organizovana komunikacija; javna komunikacija; komunikacija sa medijima.

Verbalna komunikacija

1. Informacije povezane za objekte; *dogadjaji, stanja, predmeti*

2.Informaciji za subjekte; *emociji, stavovi, vrijednosti*

3. Iznosenje ideja
Neverbalna komunikacija

Varijacija izmedju rijeci i njhova emotivna znacenja, cesto se povezuje sa efektima

neverbalnih znakova koji prate govor .

Kretanje tjela, polozaj, kontakt ocima...

Udaljenost pri komunikaciji...

Intonacija, dugi, kratki pauzi u govoru /pri razgovoru/...

Karakteristike uspjesne komunikacije u vaspitno brazovnom procesu:

1. Razumjevanje;

2. Zadovoljstvo;

3. Uticaj na stavove;

4. Oplemenjuje odnos i

5. Izaziva akciju

REZULTATI UENJA

eljeni rezultati od ucenja predstavljaju opis onoga sto ucenik treba da zna, sto razumije i moze
da napravi u odredjenom vremenskom roku, a da je u saglasnosti sa postavljenim ciljevima.

Tradicionalna nastva: priprema asa, sposobnost da dri uenicima koncentrciju, solidno

obrazovan, voli uenike, nastavni materijal, kontrolie rad uenika, dobri rezultati sa slabijim
uenicima, izrauje sam nastavna sredstva
Savremena nastava: dobro organizuje rad i posmatra, sarauje sa roditeljima i uenicima, razrauje
svaki detalj radnog dana, podstie samostalni rad, organizuje posmatranje i istraivanje, zna
aktivirati i pasivne uenike, radi timski, motivie da rade sa zadovoljstvom.
Ocjenjivanje:
Dijagnostino- na poetku godine se izvodi
Formativno- ocjenjivanje koje ima preventivni karakter
Sumativno- izvodi se poslje nekog nastvanog procesa
Opisno ocjenjivanje nije ogranieno sa stupnjevima kao brojcano, ne uporedjuju se ucenici
medjusobno vec njihova postizanja sprovedjuju se sa propisanim standardima.
Karakteristika dobrog portfolija je: Jasno definisani cilja ucenja;
Sistematizovani i organizovani zbir radova od produkta ucenika;
Jasno definirani uputi za sve sto treba da sadrzi jedno portfolio;
Samoanaliza i samoocenjivanje od strane ucenika;
Napredak je dokumentovan sa konkretnim produktima;
Jasni kriteriumi za vrednovanje tih produkta;
Diskusija o portfolijama izmedju ucenika i nastavnika i
Ukljucenje i roditelja u procesu izrade samog portfolija.