OPA KULTURA

Alejandro Aravena izabran za direktora Venecijanskog bijenala 2016. (26. i 27.05.2016.)

Ana Dana Bero makarska arhitektica; ARCHIsquad ; Intermundia se temelji na istraivanju

transeuropskih i intraeuropskih migracija.
Shigeru Ban 2014 Pritzkerova nagrada socijalno osvijetena arhitektura (radio naselja za rtve katastrofa)

Zaha Hadid jedina enska dobitnica Pritzkerove nagrade

Rem Koolhaas nizozemski arhitekt i teoretiar, urbanist, osvojio Pritzkerovu nagradu

PRITZKEROVA NAGRADA

1979. Philip Johnson (SAD)

1980. Luis Barragn (Meksiko)
1981. James Stirling (Velika Britanija)
1982. Kevin Roche (SAD)
1983. Ieoh Ming Pei (SAD)
1984. Richard Meier (SAD)
1985. Hans Hollein (Austrija)
1986. Gottfried Bhm (Njemaka)
1987. Kenzo Tange (Japan)
1988. Gordon Bunshaft (SAD) i Oscar Niemeyer (Brazil)
1989. Frank Gehry (Kanada)
1990. Aldo Rossi (Italija)
1991. Robert Venturi (SAD)
1992. lvaro Siza Vieira (Portugal)
1993. Fumihiko Maki (Japan)
1994. Christian de Portzamparc (Francuska)
1995. Tadao Ando (Japan)
1996. Rafael Moneo (panjolska)
1997. Sverre Fehn (Norveka)
1998. Renzo Piano (Italija)
1999. Norman Foster (Velika Britanija)
2000. Rem Koolhaas (Nizozemska)
2001. Jacques Herzog i Pierre de Meuron (vicarska)
2002. Glenn Murcutt (Australija)
2003. Jrn Utzon (Danska)
2004. Zaha Hadid (Velika Britanija/Irak)
2005. Thom Mayne (SAD)
2006. Paulo Mendes da Rocha (Brazil)
2007. Richard Rogers (Velika Britanija)
2008. Jean Nouvel (Francuska)
 2009. Peter Zumthor (vicarska)
2010. Kazujo Seima i Rjue Niizava (Japan)
2011. Eduardo Souto de Moura (Portugal)
2012. Wang Shu (Kina)
2013. Toyo Ito (Japan)
2014. Shigeru Ban (Japan)
2015. Frei Otto (Njemaka)
2016. Alejandro Aravena (ile)

Palaa Ruccelai Firenca Leon Battista Alberti

5 ispod 35 Kata Marunica, Pero Vukovi, Hrvoje Arbanas, Tamara Mari, Ida Kriaj Leko

Izloba Putovanje zakutcima trajanja (Uvijek u zavoju) istaknute hrvatske

umjetnice Nives Kavuri Kurtovi otvara se u utorak, 19. travnja u zagrebakoj
Galeriji Klovievi dvori.
Izloba Dalibora Martinisa u Umjetnikom paviljonu jedna je od najboljih izlobi suvremene umjetnosti koja se
trenutano moe pogledati u Hrvatskoj, ako ne i najbolja.
Bez naziva

U Galeriji A Atelieri itnjak, dana 15.06. 2016. u 21 h, otvara se izloba Slavena Tolja Bez naziva. Izlobu ini interaktivna
svjetlosna instalacija koja se ostvaruje u suodnosu svjetla, tame i posjetitelja. Autor je ovu instalaciju zamislio kao pretekst za
kolektivni performans, smjetajui u posve zamraeni prostor dva meusobno udaljena izvora interaktivne rasvjete, koja se pale i
gase ovisno o kretanju posjetitelja. No zbog specifinog razmjetaja rasvjete posjetitelji mogu vidjeti jedni druge samo na odreenoj
udaljenosti, krenu li se pribliavati jedni drugima svjetla se gase. Iako se u radu u prvom planu nudi interpretacija po kojoj bliskost
ometa percepciju, te da jedni druge bolje vidimo samo s distance, na doivljajnoj razini posjetitelj je preputen sam sebi, vlastitom
vienju i tumaenju i u tom kontekstu rad funkcionira kao niz pojedinanih dojmova koje svaki posjetitelj iznese sa sobom iz
izlobenog prostora nakon susreta s radom.
Izloba se u Galeriji A moe pogledati do 15.07. 2016.

Slaven Tolj, vizualni umjetnik, roen je u Dubrovniku 1964., na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je 1987. Jedan
je od najznaajnijih predstavnika nove umjetnike prakse u Hrvatskoj. Osniva je i dugogodinji voditelj Art Radionice Lazareti u
Dubrovniku (1989.-2012.). Osim kao umjetnik, djeluje i kao kustos. Od 2012., ravnatelj je MMSU Rijeka, a od 2016., jedan od
voditelja i stratega programa Rijeka 2020 EPK. Ostvario je niz zapaenih samostalnih izlobi te sudjelovao na brojnim znaajnim
umjetnikim grupnim izlobama: Dokumenta X, Kassel, 1997; hrvatski povjerenik za 51 Venecijansko bijenale, 2005; Venecijansko
bijenale arhitekture/lan autorskog tima u projektu Dinka Peraia We need it We do it, 2016.

Kad Ivo Viti slika

U subotu, 16. travnja 2016., u Oris Kui arhitekture (kralja Drislava 3) u 19 sati otvara se izloba slikarskih radova slavnog
hrvatskog arhitekta Ive Vitia.

Njegov je slikarski opus naizgled u suprotnosti sa istim, geometrijskim formama njegove arhitekture, a izloba e predstaviti 30-ak radova u
raznovrsnim tehnikama, stilovima i izrazima.
Velik dio njegovih radova nastao je po sjeanju. Skicom biljei trenutke: olovkom, flomasterom, nekad ak kistom i bojom, kao u Londonu gdje
se naao u potrazi za brodom. Ti trenuci nisu tu da bi ih se samo pospremilo i arhiviralo, nego im se Viti ponovo vraa, pruajui im svoju
potpunu pozornost i neki novi ivot dok ih pretvara u slike. Jedanput, dvaput, koliko god puta treba. Oputeno i neoptereeno, nepretenciozno
vjeba um, oko i ruku na motivima ivota koji ga okruuju, motivima ivota kakav ivi u njegovu sjeanju.
Iz kataloga izlobe

Ivo Viti (1917. 1986.) diplomirao je na Tehnikom fakultetu u Zagrebu 1941. godine. Od 1951. vodi projektni biro Viti. Od
brojnih realiziranih projekata istiu se: osmogodinja kola u ibeniku, 1947.; stambeni blok Raine kraj ibenika, 1951.; stambeno
naselje na Visu, 1952.; stambeno naselje Baldekin, ibenik, 1952.; zgrada Socijalnoga osiguranja, Zadar, 1958., Paviljon na
zagrebakom Velesajmu, 1958.; Dom JNA u Komii, 1961.; Dom JNA u ibeniku, 1961.; stambeni sklop Laginjina i Vojnovieva,
Zagreb, 1957. 1962.; moteli u Biogradu, Trogiru, Rijeci; viekatne stambene zgrade na Spinutu, Split, 1965.; Zgrada politikih
organizacija na Prisavlju, Zagreb, 1961. 1968.

- betonski spavai: Motel Sljeme