Ispravak druge kolske zadae- Antonia Klepi

1. Interpretativni esej: E. A. Poe, Crni maak

Edgar Allan Poe ameriki je pisac romantizma, ali i utemeljitelj moderne

kriminalistike prie i znanstvene fantastike. Neka od glavnih obiljeja knjievnosti romantizma, kao
to su isticanje umjetnike slobode te zanimanje za mistine i okultne teme, oituju se u njegovom
stvaralatvu, pa tako i u noveli Crni maak, koja sadri i neke elemente moderne psiholoke proze.
Priloeni ulomak pripada poetku novele te prikazuje razmiljanja glavnog lika dan
nakon to je pod utjecajem alkohola iskopao oko svojem najdraem ljubimcu, maku Plutonu.

2. Usporedna ralamba: Stranac - Zloin i kazna

Albert Camus francuski je filozof i pisac kasnog modernizma. Njegov knjievni rad
usko je vezan uz filozofiju apsurda, koju je pisac razvio pod utjecajem egzistencijalizma te na temelju
koje je nastao njegov najpoznatiji roman Stranac. Fjodor Mihajlovi Dostojevski jedan je od
najznaajnijih predstavnika visokog ruskog realizma. Njegov se roman Zloin i kazna smatra prvim
modernim romanom, koji je svojom socijalno-psiholokom tematikom uvelike utjecao na modernu
knjievnost dvadesetog stoljea. Prvi polazni tekst pripada drugom dijelu romana Stranac, u kojem
se prikazuje suenje Mersaultu nakon ubojstva Arapina. Drugi ulomak pripada poetku romana
Zloin i kazna" te takoer prikazuje dogaaje nakon poinjenog ubojstva.
Mladi slubenik Mersault glavni je lik romana Stranac. Uz Raskoljnikova,
siromanog studenta i junaka romana Zloin i kazna, vee ga in ubojstva koji su obojica poinili i s
kojim se nose na razliite naine tijekom romana.

3. Interpretativni esej: J. D. Salinger, Lovac u itu

Jerome David Salinger, autor romana Lovac u itu", ameriki je pisac kasnog
modernizma i zaetnik novog tipa popularne proze, nazvane proza u trapericama ili jeans proza. To je
nova vrsta proze za koju je karakteristian glavni lik buntovnika kao predstavnika mlade generacije te
upotreba argona, a uz moderni filozofski roman, kao dominantnu vrstu tog razdoblja, veu ju
nepouzdani pripovjeda u prvom licu, reducirana fabula, zanemarena kronologija te upotreba
retrospekcije i ostalih modernih postupaka i tehnika .
Polazni ulomak prikazuje razgovor koji se odvija pred kraj romana izmeu mladia
Holdena i njegove mlae i voljene sestre Phoebe nakon Holdenova bijega iz kole i trodnevnog lutanja
New Yorkom.
 4. Usporedna ralamba: Gospoda Glembajevi - Povratak Filipa Latinovicza

Miroslav Krlea hrvatski je pisac koji je svojim knjievnim radom zauzeo mjesto
sredinje osobe drugog razdoblja hrvatske knjievnosti dvadesetog stoljea. Prvi priloeni ulomak
pripada drugom inu njegove drame Gospoda Glembajevi" te prikazuje svau izmeu glavnog lika
Leonea i njegova oca, dok drugi ulomak moemo smjestiti pred kraj romana Povratak Filipa
Latinovicza", a on takoer prikazuje svau izmeu glavnog lika Filipa i njegove majke.
Osnovni je problem navedenih djela kriza identiteta koju glavni likovi doivljavaju
nakon dugog boravka u inozemstvu. elja za odgovorom na pitanje tko sam ja tjera glavne likove na
povratak svojim obiteljima zbog ega povratak postaje temeljni motiv koji povezuje ova djela.

5. Usporedna ralamba: Patnje mladog Werthera - Bijeg

Patnje mladog Werthera, epistularni EPISTOLARNi roman njemakog pisca

Johanna Wolfganga Goethea, predstavlja vrhunac razdoblja predromantizma u kojem taj pisac poinje
stvarati. Pisan je u prvom licu u obliku Wertherovih pisama prijatelju te u treem licu u izdavaevom
dodatku. Roman Bijeg hrvatskog pisca Milutina Cihlara Nehajeva nosi titulu najboljeg romana
hrvatske moderne tijekom koje pisac djeluje. Formiran je u dvanaest poglavlja, no takoer sadri
pisma te ulomak urina dnevnika. Oba priloena ulomka prikazuju oprotajna pisma TEKSTA ULOMCI
SU OPROTAJNIH PISAMA glavnih junaka prije poinjenog samoubojstva te pripadaju kraju
ZAVRETKU navedenih romana.
Glavni likovi obaju romana mladi su intelektualci koji dijele osjeaj nemira i sukoba s
okolinom u kojoj se nalaze, to rezultira njihovim povlaenjem u vlastiti svijet te bijegom od stvarnosti
i problema.

6. Usporedna ralamba: Antigona Gospoa Bovary

Drama Antigona tragedija je starogrkog pisca Sofokla iz razdoblja antike

knjievnosti. Prvi polazni tekst pripada petom inu spomenute drame te prikazuje zatoenu
protagonistkinju Antigonu kako razmilja o svojoj sudbini DOK JE VODE PREMA TAMNICI, U KOJU E JE
ZOTOITI JER JE PREKRILA KRALJEVU ZAPOVIJED. Gospoa Bovary roman je francuskog pisca
Gustavea Flauberta iz razdoblja realizma te predstavlja vrhunac francuskog realistikog romana, s
naznakama naturalizma i modernizma. Drugi priloeni ulomak pripada poetku spomenutog romana
te prikazuje glavnu junakinju Emmu Bovary kako ali nad svojom udajom i mata o drugaijoj sudbini.
Razmiljanje o vlastitoj traginoj sudbini te matanje o nekom boljem ivotu glavna je poveznica
izmeu ovih junakinja te priloenih ulomaka.
Glavne junakinje ovih djela svoj ivot doivljavaju traginim te mataju o boljem ivotu,
no razlozi zbog kojih se ale na vlastitu sudbinu potpuno su razliiti. Antigona, potujui moralne
zakone, kri zakone svoje drave zbog ega tragino strada, dok Emma Bovary ivi u iluziji da je roena
za neto bolje od onoga to ima te zbog toga oplakuje svoju sudbinu.
 7. Usporedna ralamba: Dundo Maroje - Gospoda Glembjevi

Dundo Maroje najslavnija je komedija hrvatskog pisca Marina Dria iz razdoblja

renesanse. Gospoda Glembajevi prva je od tri drame iz treeg dramskog ciklusa hrvatskog pisca
Miroslava Krlee, koji djeluje kao sredinji pisac drugog razdoblja hrvatske knjievnosti dvadesetog
stoljea. Oba priloena ulomka pripadaju drugom inu navedenih djela te ih povezuje problematian
odnos oca i sina.
U oba su djela nositelji temeljnog problema otac i sin. U Dundu Mariju su to TO SU
stari i krti otac Dundo Maroje te njegov rasipni sin Maro koji oev novac troi na ljubavnicu, a u
Gospodi Glembajevima otac Ignjata GLEMBAY i njegov sIn Leon koji ga upozorava na nevjeru
njegove supruge barunice Castelli.

8. Interpretativni esej: F. Kafka, Preobrazba

Franz Kafka austrijski je pripovjeda razdoblja avangarde na poetku dvadesetog

stoljea, koji je svojom pripovijetkom Preobrazba zapoeo razvoj moderne europske proze. Polazni
tekst pripada kraju DRUGOM DIJELU navedene pripovijetke ZAREZ! kada zapoinje konani slom
glavnog lika Gregora Samse. Naslov pripovijetke simbolizira Gregorovu preobrazbu u kukca kao
zavrnu, tjelesnu fazu njegove otuenosti ZAREZ! nakon koje e doivjeti slom.
Gregor Samsa trgovaki je putnik koji se jednog jutra iznenada preobrazi u kukca.
Gregoru taj dogaaj ne predstavlja nita udno jer jedino o emu on razmilja jeste to kako nee stii
na posao oko kojeg mu se vrtio cijeli ivot prije preobrazbe.

9. Interpretativni esej: A. B. imi, Pjesnici

Antun Branko imi pjesnik je prvog razdoblja hrvatske knjievnosti dvadesetog stoljea,
u kojem je ostavio trag kao najznaajniji predstavnik ekspresionizma. Njegova jedina za ivota
objavljena zbirka, Preobraenja, nastala je pod utjecajem ekspresionizma te postala temelj modernog
hrvatskog pjesnitva kao prva knjiga slobodnih stihova u hrvatskoj knjievnosti. Priloena pjesma
Pjesnici prva je pjesma spomenute zbirke ZAREZ! u kojoj je imi predstavio svoj knjievni program.
U pjesmi Pjesnici imi se koristi ekspresionistikim obiljejima poput prividno
jednostavnog stila, slobodnog stiha i ekspresivnog ritma te se poigrava" duljinom stihova kako bi
naglasio poruku. Motivima osjetila vida i sluha imi naglaava pjesnikovu sposobnost za otkrivanjem
skrivenih znaenja stvari te sposobnost da oivljava te stvari putem svojih pjesama, preko kojih e i
drugi ljudi moi otkriti nove stvari i doivljaje.

10. Raspravljaki esej: A. B. imi - V. mega

 Polazni tekstovi prikazuju drutvene probleme poput licemjerja te nedostatak
solidarnosti koji nesmetano rastu u dananjem drutvu, a da se na njih nitko ne obazire i ne reagira. U
oba teksta ljudi su zaokupljeni samo vlastitim potrebama i problemima, a slijepi su na probleme
drugih jer smatraju da njima ionako nema pomoi. Autori ironijom kritiziraju takve ljude istiui
propadanje moralnosti te licemjerje koje raste u modernom drutvu.
(...)
Prema mojem miljenju, ako elimo da u drutvenim odnosima doe do promjene
nabolje, svatko od nas mora poeti od sebe. Svojim postupcima i dobrim djelima treba postaviti
primjer drugima oko sebe, bilo lanovima obitelji, prijateljima ili strancima te jednog dana trebamo
osnovati vlastitu obitelj temeljenu na tim istim vrijednostima i principima.

Antonia Klepi 4.c.

odlian (5)