Allen Ginsberg Urlik

- beat generacija: William Borroughs ('Goli ruak'), Jack Kerouac ('Na putu'), Allen Ginsberg ('Urlik')
- beat generacija pripada kontrakulturnom pokretu: tenja za eksperimentiranjem u knjievnosti i u
ivotu (nisu uspjeli odvojiti knjievnost i ivot), isprobavanje raznih stvari razine iskustva,
antikonformizam, slobodno poimanje forme, nastavak izgubljene generacije
- rije 'beatnik': rije koju su skovali mediji jer su pruali otpor prema drutvenim normama
- biti 'beat down' i doivjeti blaenstvo (beatitude)
- ogoljenost due i uma
- muziki ritam jazza: instinktivna individualnost: nemaju povjerenja u kolektivitet
- opscenost jezika (nije karakteristina za 50-te godine u kojima djeluju), ope teme, droge (u 50-ima
jo uvijek ne postoji 'kultura droge')
- 50-te godine: najmranije godine u SAD-u
- Hladni rat, Kubanska kriza
- Makartizam: prema senatoru McCarthyju osnovao je Odbor za istraivanje antiamerikih
atkivnosti koji je guio sve novine, posebice ukoliko su vezane uz ljevicu (komunizam)
Vjetice iz Salema, Arthur Miller: savrena slika tog razdoblja
- totalitarno razdoblje: 'doba tjeskobe' (masovno trpanje tabletama)
- u fimskoj industriji: crna lista simpatizeri ili sumnja u privrenost komunizmu (Orson Welles,
Charlie Chaplin)

- Urlik esto se povezuje s filmom Let iznad kukavijeg gnijezda (Milo Forman)
- poema Urlik je prvi put proitana u San Franciscu, 1955. godine, Six Gallery
- Ginsberg je nakon nje postao poznat, no protiv njega i njegove poeme je dignuta optunica
zbog opscenosti: 1961. godine 'renesansa amerikog drutva' liberalizacija amerikog
drutva u 60-ima dovela je do osloboenja od optube za opscenost
- nagovijeta poetak seksualne i kulturne revolucije u 60-im godinama
- Urlik se obraa mnogima u vrijeme amerike tjeskobe, vrijeme potpune utnje, makartizma
moramo ga promatrati unutar epohe u kojoj nastaje
- drutveno-politiki kontekst: Jednodimenzionalni ovjek, Herbert Marcuse: ameriko drutvo
kao totalitarno drutvo; mogue je povui paralelu s ovim djelom
- poema je posveena Carlu Solomonu koji je zavrio u ludnici: bitan za beatnike, njihova muza
upoznao ga je u Institutu za psihijatriju, kojeg u poemi naziva Rockland
- Teme: ludilo, bunt, koritenje opijata, promiskuitetni heteroseksualni/homoseksualni seks,
otuenje
- 112 slobodnih stihova
- Urlik je podijeljen na tri dijela:
1) Sam naziv poeme Urlik (Howl) asocira na ivotinje s kojima Ginsberg poistovjeuje
protagoniste svoje poeme: najbolji umovi generacije odbaeni od drutva poput
ivotinja, primorani vucarati se po opskurnim kvartovima nou prvi dio poeme govori o
doivljajima i psinama beatnika; najbolji umovi generacije: njegovi prijatelji, poznanici,
boemi, pjesnici, marginalizirani umjetnici tog vremena
- snane pjesnike slike New Yorka: ali onih odbaenih, mranih perifernih dijelova
(Staten Island, Harlem, Bronx)
- referira se na poloaj homoseksualaca, njihov promiskuitet: koristi snane, vulgarne
rijei
- identifikacija s crnakom jazz glazbom (bebop jazz)
- angry fix (bijesni fiks): ubrizgavanje opijata u venu i oslobaanje due od bolova
modernog drutva - militarstiko-kapitalistikog, heteroseksulanog, plastinog drutva
kome bitnici ne pripadaju: osuda represivnog drutva koje je dovelo do ludila - otuenje
- kritika amerikog potroakog drutva 50-ih koje 'ivi, jede, spava' u oping centrima
 - tri gatalice sudbine: novac, heteroseksualnost i obitelj heteroseksualni dolar, dijete
koje namiguje iz maternice, ena (Ginsberg je bio homoseksualac)
- Pilgrim State, Rockland, Greystone: psihijatrijske bolnice predstavljene kao logori smrti
u kojima lijenici mue pacijente
2) U drugom dijelu se kao glavni simbol javlja Moloch: feniki bog straha i razaranja koji
predstavlja represiju seksualnosti, depresiju (simbol zla amerikog drutva) simbol
ludila i smrti najboljih umova generacije koje opisuje
- Ameriku smatra totalitarnom kapitalistikom zemljom kojom upravljaju gigantske
korporacije: mainerija odgovorna za propast amerike nacije
- Bijes: Ginsberg je uasnut vlastitom zemljom (makartizam, lov na vjetice, tjeskoba)
- Moloch u kapitalistikom drutvu umjesto djece jede slobodu, ljudski duh, novac
- Moloch kao unutarnji demon: oblik suptilnog porobljavanja (seksualna, umjetnika,
politika represija): problem represivnog drutva i problem konformizma
- 'Jedan ovjek, jedna dua': jedinstvenost svakog bia, otpor prema normiranju zato se
govori o jednom i jedinstvenom ovjeku (Solomonu)
3) U treem dijelu poeme Ginsberg doivljava ujedinjenje sa Solomonom
- I'm with you in Rockland
- Carl Solomon kao prijatelj kojeg je Ginsberg upoznao tijekom vlastitih psihikih kriza
(borio se s 'homoseksualnou': u 50-ima okarakteriziranom kao boleu)
- U Solomonu je prepoznao i svoju majku Naomi Ginsberg koja se i sama lijeila u
psihijatrijskim institucijama:
- surovost amerikih psihijatrijskih ustanova: lijeenje seksualnosti elektrokovima
4) etvrti dio se odnosi na fusnotu koja nije slubeno uvrtena u poemu
- struktura inkantacije: ponavljanje rijei Holy!
E. Marshal Borderline Girlhoods
- Prekinuta mladost (James Mangold): film nastao prema istoimenoj knjizi Susanne Kaysen
- u filmu su njezini problemi prikazani kao iskljuivo problem njezine unutranjosti, nije
dovoljno prikazan konstrukt enstvenosti u 60-im godinama
- otpor Susanne Kaysen prema malograanskoj obitelji: ivot po abloni
- 'borderline' granina struktura linosti
- Ljudi sa graninom osobnou, od kojih su veina ene, nesigurni su u vienju samih sebe,
raspoloenjima, ponaanju i meusobnim odnosima (koji su esto burni i intenzivni).
Granina linost postaje oita u ranoj odrasloj dobi, ali se sa dobi prevalencija smanjuje. Ljudi
sa poremeajem linosti esto su u djetinjstvu bili lieni odgovarajue brige. Kao posljedica
toga osjeaju se praznima, ljutitima i eljnim brinosti: depresija, zloupotreba tvari,
poremeaji prehrane, promiskuitetnost, paranoja, halucinacije
- dijagnoza koja u sluaju Susanne Kaysen ne stoji: radi se o adolescentskoj krizi jedne jako
senzibilne osobe naglaena emocionalnost i umjetnika crta se kanjava dijagnozom: sestra
Valerie uoava kako se ne radi o bolesti, ve da je rije o fragilnosti (ti si lijeno, razmaeno
derite)
- iz dijagnoze uoavamo povezanost izmeu seksualnog ponaanja (takozvana
promiskuitetnost) i mentalnog zdravlja ene
- psiholoki diskurs nije neutralan povezan je s kulturnim konstruktom enskosti
- kompulzivna promiskuitetnost: kao rjeenje pronai snanog mukarca

- Susanna Kaysen kao 18-godinjakinja odlazi u McLean bolnicu gdje provodi otprilike oko dvije
godine: o svojoj institucionalizaciji u 60-ima pie u knjizi Girl, Interrupted (1993)
- adolescencija kao traumatian period svake djevojke: enstvenost bijelih djevojaka vie i srednje
klase
- povezanost s knjigom The Bell Jar, Sylvie Plath
- Nain na koji Kaysen predstavlja svoju adolescenciju u Girl, Interrupted povezan je sa iroko
rasprostranjenim prikazom enske adolescencije koja se povezuje s ranjivou (period krize):
psiholoki diskurs uvelike ovisi o dominantnom kulturnom konstruktu enstvenosti
- tijekom 90-ih: Carol Gilligan i Mary Phiper (sociolozi) opisuju ensku adolescenciju kao period krize
- 'djevojka u krizi' kao dio mainstream kulture: dominantno gledite o enskoj adolescenciji
- Kaysen zauzima dualnu poziciju prilikom pisanja knjige: s jedne strane se osvre na svoju mladost
provedenu u McLean bolnici i svoju 'krizu', a s druge strane zauzima poziciju odrasle osobe,
objektivnije
- Kaysen prua iri drutveni kontekst (iz svoje perspektive): snimak tadanjeg vremena, psihijatrije
pie knjigu 25 godina nakon institucionalizacije (proivljava drugi val feminizma, promjene u lijeenju
i dijagnosticiranju psihikih bolesti): promjena perspektive o adolescenciji i ludilu
- Povratak u adolescenciju: istie kako njezina ponaanja proizlaze iz njene svakidanjice, da
nisu iskljuivo odraz njezine individualne patologije (njezina iskustva su interpretirana kao
granini poremeaj linosti): njezin memoar ini vidljivima kulturnu pedagogiju i prakse koje
opisuju njena iskustva kao osobnu krizu vri pritisak na rodne osobine dijagnoze
- Mclean bolnica vie kao elitna kola nego kao mentalna institucija: omoguuje Kaysen da
lebdi izmeu djevojice i ene
- napada DSM: problem nije u njoj ve u drutvu ona sebe vidi kao stabilnu osobu, ali drutvo
ima drugo miljenje o njoj jer se ne uklapa u dominantne drutvene obrasce (Their image of
me was unstable, since it was out of kilter with reality and based on their needs and wishes)
- Njezin otpor prema instituciji braka i obitelji tumaen kao manjak samopouzdanja, kao neto
osobno, umjesto kao otpor prema represivnim drutvenim normama
- kritizira DMS i istie povezanost graninog poremeaja linosti s rodnim stereotipima: istie i
kako se seksualno ponaanje povezuje s njenim mentalnim zdravljem drutvo na taj nain
putem dijagnoze disciplinira djevojke (dvostruki standardi)
- * promiskuitet se vee uz njen seksualni odnos sa srednjokolskim profesorom: nitko ne krivi
profesora, sva krivnja pada na nju Kaysen ne stvara eksplicitnu poveznicu izmeu tog
odnosa i njenog sloma
- rjeenje za kompulzivni promiskuitet: udaja za snanog mukarca omoguuje joj izlazak iz
bolnice: isti rodni kriteriji za ulazak i izlazak iz bolnice od mentalne institucije prema
instituciji braka
- Kaysen nema 'eureka' trenutak: nije ozdravila voena dobro-prilagoenom odraslom
osobom koja joj je pruila iri uvid u nedostatke njezinog osobnog djelovanja (u filmu figure
odraslih igraju veu ulogu Dr. Wicks koja joj omoguuje prijelaz iz adolescencije u svijet
odraslih)
- film zanemaruje tu dimneziju (oslanja se na ivotno iskustvo Winone Ryder)
- poveznica izmeu enstvenosti, ranjivosti i osnaenja: osnaenje dolazi nakon rtvovanja
Graham Clarke - Failures of the Moral Defence in the film Shutter Island

- Shutter Island, Martin Scorsese: utjecaj psihoanalitikog razmiljanja (Freud)

- Teddy Daniels: pitanje rascjepa linosti podijelio se u dvije razliite osobe i ne moe pronai nain
da ujedini te dvije persone
- Fairbairn
- teorija objektnih odnosa: prema toj teoriji, nagon (libido) trai objekt, psiholoki vanu
osobu ili dio osobe koja osigurava zadovoljenje nagona (primarni objekt je majka)
- teorija moralne obrane: obrana super-ega ili obrana krivnje delikventno dijete e nerado
priznati da su njegovi roditelji loi, lake mu je priznati da je ono loe: dijete isti objekte i
preuzima njihovu krivnju, no zadovoljstvo mu prua injenica da je njegova okolina sigurna
- zadae psihoanalize: osloboditi loe objekte iz podsvijesti (krivnja djeluje kao obrana od
oslobaanja loih objekata iz podsvijesti), no to se moe dogoditi samo u sluaju kada
psihoanalitiar postane dobar objekt za pacijenta
- osnaivanje super-ega moe dovesti do jo vee represije loih objekata u podsvijest
- to je bolje, ivjeti kao udovite ili umrijeti kao dobar ovjek?
- Neki tu izjavu interpretiraju kao svjesno samoubojstvo koje e osloboditi Danielsa od krivnje
zbog ubojstva vlastite ene (samosvijest, shvatio je da je Laeddis)
- Teddy Daniels (Federal Marshal Daniels) misli da je doao na Shutter Island kako bi istraio
sluaj ene koja je utopila svoju djecu i Andrewa Laeddisa, mukarca koji je odgovoran za
stravine zloine: ima kratke flebekove svoje ene i koncentracijskog logora u Dachau
internalizirani loi objekti koje ne moe potisnuti
- ne moe prihvatiti stvarnost (da je ubio svoju enu koja je utopila njihovu djecu): ivi u
deluziji koju je stvorio i u kojoj se dobar policajac ima rascijepljenu linost i alter ego koji
nosi njegovo pravo ime Andrew Laeddis: ne moe prihvatiti da je ubio svoju enu (to nije
pravedno, nije moralno)
- pokuava pronai kriminalce koji su zapravo projekcija njega i njegove ene

- Drugi aspekt prie se bazira na novom, inovativnom pristupu u pokuaju rjeavanja njegovog
sluaja: antipsihijatrijski pristup pacijentu zahvaljujui novoj smirujuoj drogi (50-te) koja mu
omoguuje da igra svoju ulogu i da pritom ne bude agresivan: taj pristup je trebao pomoi Danielsu
da igrajui ulogu dobrog inspektora razotkrije identitet bezuvjetno loeg dijela sebe i shvati da su dio
iste osobe (da je on Andrew Laeddis)
- Fairbairn: njegova ena je projekcija internaliziranog nagonskog loeg objekta, a Andrew
Laeddis je projekcija njega samoga kao internaliziranog nenagonskog loeg objekta: cilj
psihijatra je osloboditi internalizirane loe objekte
- Umrijeti kao dobar ovjek (biti lobotomiziran): okrenuti se od stvarnosti koju je (prema filmu)
spoznao ak dva puta nastaviti vjerovati u svoju iluziju; nije mogao prihvatiti stvarnost pa se
saznanje o onome to je uinio rasplinulo
- Prema Fairbairnu: obrana krivnje je otila toliko daleko da se internalizirani loi objekti ne
mogu vie vratiti iz podsvijesti, nemogue je suoiti se s njima osnaivanje idealnog-ega je
otilo predaleko
- u Danielsovom sluaju restitucija je nemogua: ono to je on uinio je bezuvjetno loe,
zloesto: bolje je umrijeti kao dobar ovjek-od-zakona, uvjetno 'dobar'
- Danielsovo negiranje alter ega Andrew Laeddisa je zapravo ugroeno injenicom da je njegov
alter ego samo anagram njegovog pravog imena (kao i u sluaju njegove ene): Daniel je svoj
vlastiti ideal i samo odricanje tog ideala bi ga dovelo do ludila: kao udovita bezuvjetne zloe
Ronald Laing Podijeljeno ja (1960)
- 'Podijeljeno ja': vezivanje antipsihijatrijskih ideja iz 'Jastvo i drugi'
- 'Politika doivljaja': vie politiko djelo
- Ronald Laing je radikalan; vrio je istraivanja u Londonu i osnovao psihoanalitiku udrugu
Philadelphia Ass: preseljenje antipsihijatrije u psihoanalizu, kulturu i umjetnost
- bavio se meditacijom (put prema Istoku)
- nije se bavio neurozama, ve uvijek shizofrenijom
- smatrao je kako psihotian slom nije breakdown, ve proboj, napredak (breakthrough):
oslobaajui diskurs (karakteristian za kontrakulturu 60-ih) nema nieg patolokog u
gubitku JA iscjeliteljski uinak
- ludilo kao sredstvo ozdravljenja (kritiari tu tezu smatraju iracionalnom)
- negirao bolest kao entitet: osoba iezava pod etiketom bolesti

- termin shizoidan: odnosi se na osobu iji je totalitet doivljaja rascijepljen u dva bitna smisla na
prvom mjestu to je rascjep u njegovom odnosu prema svijetu i, u drugom smislu, postoji poremeaj u
njegovom odnosu prema samome sebi: takva osoba se osjea oajniki samom i izoliranom ne
doivljava sebe kao cjelovitu linost
- prijelaz od zdravo-shizoidnog oblika do psihotinog oblika
- univerzalnost shizoidnog iskustva shizoidno drutvo
- o shizofreniji: obrtanje odnosa izmeu ludila i normalnosti; tko je zaista opasan za drutvo?

- egzistencijalna filozofija: egzistencijalna fenomenologija nastoji odrediti prirodu doivljaja svijeta i

sebe i to na nain da se svi specifini doivljaji jedne osobe stave u kontekst njenog cjelokupnog bia-
u-svom-svijetu: potrebno je shvatiti egzistencijalni kontekst shizofrenika
klinika psihijatrija i psihopatologija nije dovoljna potrebna je egzistencijalno-
fenomenoloka metoda radi ukazivanja na ljudsku relevantnost i znaaj odreenih
poremeaja
problem: rjenik psihijatrije dri pacijenta i psihijatra na udaljenosti, DSM ograniuje
pacijentovo iskustvo i ivot na jedan kliniki entitet
umjesto prirodne spone JA i TI, uzima se jedan izolirani ovjek i konceptualiziraju njegovi
razliiti vidovi (npr: ego, super-ego, id): potrebno je prouavati cjelokupnost ovjeka u
njegovom odnosu s drugima u njegovom svijetu
potrebno je sruiti tradicionalni odnos izmeu lijenika i pacijenta: objektivna
depersonalizacija vodi do 'lanog znanja', lijenik mora stupiti u savez s pacijentom
pacijentov osjeaj slobode izbora kao uspjena metoda lijeenja
potrebno je shvatiti kako naa sposobnost da uvidimo da koncept i/ili individualni doivljaj
tueg bia moe biti veoma razliit od naeg vlastitog doivljaja
ako nastrano ponaanje psihotika promatramo s njegove tone gledita dobar dio takvog
ponaanja postaje razumljiv

- ovjek osjea svoju prisutnost u svijetu kao stvarna, iva, cjelovita i u vremenskom smislu
kontinuirana linost: svijet i druge doivljava kao podjednako stvarne, ive, cjelovite:
ontoloki sigurna osoba: suoit e se sa svim ivotnim nedaama s vrstim osjeajem
vlastitog identiteta
- shizoidna linost: osoba koja nema unutarnju koheziju (ontoloka nesigurnost): ivot bez
osjeaja da ste ivi
- ontoloki nesigurna osoba moe doivljavati svoje JA kao djelomino rastavljeno od tijela:
svijet u kojem ivi je jednako nesiguran kao i njezin vlastiti osjeaj sigurnosti u sebe
svakodnevne ivotne okolnosti ugroavaju njezin nizak prag sigurnosti
 - ontoloki nesigurna osoba je obuzeta pronalaenjem naina kako da bude stvarna, kako da
odri sebe na ivotu, kako da ouva svoj identitet u nastojanju: svakodnevne ivotne
okolnosti mogu ugroziti njezino vlastito-ja
- shizoidna linost je zapravo osoba koja nema unutarnju koheziju (ontoloku sigurnost)

- tri oblika strepnje s kojima se suoava ontoloki nesigurna osoba (shizoidna linost):
1. Utapanje
Stanje u kojem se individua uasava odnosa kao takvog s bilo kim ili bilo im, pa ak i samom
sobom, jer je njena sumnja u vrstinu vlastite autonomnosti izlae strepnji da e u svakom
trenutku izgubiti svoj identitet i autonomnost: utapanje osjea kao rizik da bude shvaena i
voljena (ljubav utapa vlastiti identitet)
- Izolacija je jedan od naina na koji se pokuava zatititi od utapanja: antiteza izmeu
potpunog gubitka bia uslijed upijanja od strane druge linosti (utapanja) i potpune osame
(izolacija): ako ovjek sebe mrzi, on e se poeljeti utopiti u drugom to znai pobjei od sebe
- Izolacija prua barem malo sigurnosti: sva ljubav se doivljava kao verzija mrnje stoga je
besmisleno prilikom lijeenja pretvarati se da volimo tu osobu, da nam je stalo do nje vie no
to to zapravo je
2. Implozija ili udar stvarnosti
- Individua osjea da je prazna/vakuum udarac svijeta koji je u svakom trenutku spreman
izbrisati identitet
- Svaki dodir sa stvarnou se doivljava kao strana prijetnja jer se stvarnost doivljava kao
neizbjeno implozivna, predstavlja sama po sebi prijetnju za onaj jedini identitet koji je
individua sposobna da ima
- stvarnost kao progonitelj (i u sluaju implozije i u sluaju utapanja)
3. Okamenjenost i depersonalizacija
- strah da netko biva okamenjen (pretvoren u kamen)
- strah da se to ne dogodi: strah pred mogunou preobraavanja iz ive osobe u stvar, u
kamen, u aparat, u robota u neto to nema subjektiviteta
- in kojim neka osoba pokuava preobraziti drugu 'okamenjujui' je poricanje
autonomnosti druge linosti, promatra je kao stvar, ne uzima k znanju njena osjeanja - ONO
- shizoidne linosti su sklone osjeati se depersonalizirano i depersonalizirati druge: pod
opasnou da ne bude depersonalizirana liava druge osjeaja i depersonalizira ih shizoidnu
osobu ugroava sama mogunost da postane stvar u svijetu drugog
- preobraziti se u kamen znai onemoguiti drugome da vas preobrazi u kamen

- Neuspjeh ouvanja osjeanja sebe kao bia s drugim biem: neuspjeh da se odri osjeaj vlastitog
bia bez drugog bia: neuspjeh da se bude samim sobom, neuspjeh da se egzistira samostalno +
neprestani strah da e tua egzistencija ugroziti vlastitu autonomiju = proturjeje
- ako individua ne osjea da je autonomna, to znai da ne moe iskusiti ni svoju odvojenost od
drugih ni svoju povezanost sa drugima
- emotivna nezainteresiranost (izoliranost) + koljkolika sljubljenost (stapanje identiteta)

Vlastito i lano ja kod shizofrenika

- odvajanje vlastitog ja od tijela je bolan proces i bolesnik oajniki tei za pomoi, ali
istovremeno to odvajanje koristi i kao osnovno orue obrane: vlastito ja se eli ukorijeniti u
tijelu, ali se boji toga jer bi tada bilo izloeno napadajima i opasnostima
- pokuaj da se ubije vlastito ja, moe se poduzeti namjerno (ako sam mrtav, nitko me ne
moe ubiti): stanje smrti-u-ivotu osjeaj krivnje uz pravo na ivot + obrambeni stav
(mrtav ne moe nikoga ubiti, ne moe umrijeti)
- unutranje ja postaje rascjep i gubi identitet i integritet
- individualno bie je odvojeno: bestjelesno ja + tijelo koje je stvar = RASCJEP JA-TIJELO
- bestjelesno ja je otrgnuto od vlastitog tijela = stanje kaotinog ne-entiteta u kojem ni
doivljaj vlastitog-ja ni vlastitog-tijela nije potpun, autonoman
- jedna od najveih smetnji za upoznavanje shizofrenika predstavlja njegova ista
neuhvatljivost: alternativno ustrojstvo njegova djelovanja (dezintegracija nema jezinog
izraza)
- shizofrenici se esto namjerno koriste smicalicama i pretvaranjem: takvi postupci uvaju
tajnost vlastitog-ja od tueg nametanja (implozija, utapanje) igra pomou koje se
nepoeljni ljudi miu s puta (da se vidi je li psihijatru stvarno stalo ili se samo pretvara)
- usprkos udnje da bude voljen, zbog svog 'pravog-ja', shizofrenik se uasava ljubavi (vlastito-
ja je istovremeno je i prazno i izgladnjelo)
- Jung: shizofrenik prestaje biti shizofrenik kada naie na nekoga tko ga shvaa
- bitni agens u ponovnom sjedinjavanju pacijenta je psihijatrova ljubav: ljubav koja priznaje
pacijentovo cjelokupno bie i prihvaa ga bez predrasuda
- shizofrenik privlai panju tijelom: prisutnost kao jedan od dokaza da je iv (pacijenti vrite i
tuku se kada nisu sigurni gleda li ih psihijatar)
- vlastito-ja pokuava biti izvan svega, izvan tijela (nita nije ovdje, sve je tamo): to dovodi do
stanja lanog-ja, kada pacijent sve to misli osjea kao ne-ja LANO-JA sve to on jest:
misli, rijei, osjeanja
- sistem lanog-ja: dovodi do paranoidnih misli jer ga vlastito-ja ne priznaje, smatra ga stranim
prisustvom ili osobom u posjedu individue, dok vlastito-ja egzistira u vakuumu koje nakon
nekog vremena prestaje pruati sigurnost tamnice
- shizofrenik ne zna tko, odnosno, to jeste
Ronald Laing Jastvo i drugi (1961)

- Zdravlje, ludilo i obitelj (1964)

- ovjek moe biti postavljen u lanu ili u neodrivu poziciju: moe postaviti sebe i druge, a mogu ga
postaviti i drugi

Izazvane jastvom/sebstvom
- pozicija u egzistencijalnom smislu: do koje mjere se agens (osoba) prikriva ili otkriva, svjesno
ili nesvjesno, u onome to radi koliko 'daje' sebe
- zdravorazumsko saznanje ukljuuje mogunost da je osoba svjesna injenice da je drugi
mogu staviti u lanu/neodrivu situaciju i obrnuto
- svakodnevni govor: fraze o doprinosu jastva (sebstva) vlastitom doivljaju poloaja/pozicije u
svijetu osoba se 'unosi' u svoje radnje, ili osoba nije 'u' onome to kae ili radi
- postupci i ponaanja osobe se tumae kao naini na koje ona gubi ili daje sebe (sebstvo)
- prilikom 'unoenja' sebe u radnju: radim ono to jesam, dakle bivam ono to jesam
postajem Ja kroz tu radnju: biti autentian
- Nietzsche: slab ovjek je onaj koji se lano predstavlja vladajui drugima, veliajui svoju
fiziku snagu ili seksualnu poziciju ('volja za moi')
- egzistencijalna fenomenologija akcije: bavi se pokretima, skretanjima osobe kao nekog tko
se unosi u, manje ili vie, ono to radi problem psihijatrije je upravo u stalnom pokuaju
psihijatrije da pacijenta stavi u klinike kategorije (shizoidno, autistino) na temelju
objektivnog iskustva koje dovodi do lanog znanja o pacijentu: ne postoji objektivno mjerilo
za pripisivanja (ovjek ne moe pravilno pripisati odnos drugog prema vlastitim radnjama)
- ovjek je 'vjeran sebi' ukoliko osjeamo da misli to kae i obrnuto: koncept istine je sadran
u odnosu ovjeka prema sudu, a ne u samoj istinitosti tog suda u smislu kazivanja istine,
laganja, pretvaranja kroz rijei i djela (istinitost pozicije u odnosu na rijei/djela)
- ovjek koji se ne otkriva ili nije vien od strane drugih kada djeluje, moe se okrenuti drugim
oblicima samootkrivanja (primjer egzibicionista: kada otkriva svoje tijelo eli da ga drugi
'vide', ne samo njegovo tijelo ve i njega samog)
- osoba moe biti u lanoj poziciji i nesvjesna da je u takvoj poziciji: samo u sluaju kada je u
potpunosti u toj poziciji, kada je potpuno otuena od vlastitih doivljaja, od sebstva
- osoba u lanoj poziciji: izgubila je svoje polazite, ne zna tko je, gdje je, kuda ide
egzistencijalno takva osoba nigdje ne moe stii, neprestano se vrti u krug (kretanje u krug):
takva saznanja se mogu uoiti kroz snove
- uobiajena paranoidna sumanuta ideja osobe u lanoj poziciji: zavjera protiv neijeg
vlastitog-ja, istiskivanje iz vlastite ivotne pozicije (ono to neprestano mui i opsjeda
paranoika obino je upravo suprotno od onoga to je na njemu na prvi pogled najuoljivije: u
ovom sluaju osoba se boji istiskivanja iz ivotne pozicije koja je sama po sebi lana)

Izazvane od strane drugih

- sluaj kada je netko postavljen u lanu/neodrivu poziciju od strane nekoga drugog (lani
poloaj -> neodrivi poloaj)
- svakodnevni govor: primjeri za stavljanje u lanu poziciju ('dati nekome prostora', 'nemati
prostora za disanje', 'spustiti nekoga')
- da bismo u cijelosti shvatili kako osoba shvaa svoju poziciju: moramo poznavati vlastite
postupke i imaginaciju te radnje i postupke drugih
- definicija prostora: prostor koji osoba sebi daje + prostor koji joj drugi daju na prostor je
strukturiran utjecajem drugoga (i geometrijski i metaforiki)
- kako bi se razumjela pozicija odreene osobe: potrebno je shvatiti izvorni osjeaj njenog
mjesta u svijetu sa kojim (i u kojem) je odrastala shizofrenija i obitelj: koje mjesto su joj dali
roditelji prilikom odrastanja
- svako ljudsko bie (i odrasla osoba i dijete) ima potrebu znaiti nekome/zauzimati odreeno
mjesto u svijetu drugog bia: tenja prema poziciji koja prua prostora za djelovanje, ali u
smjeru znaenja za druge (rtvovanje slobode)
- primjer religije: ovjeku prua nadu injenica da ivi u Prisustvu Drugoga (Boga), to
ograniava njegovu slobodu djelovanja, ali sloboda djelovanja je besmislena ukoliko nekome
neto ne znaimo, ukoliko ne zauzimamo odreeno mjesto u entitetu bar jedne osobe
- paranoidne ideje odnosa: sumnja da nije ni od kakvog znaaja ni za koga/da ne zauzima
nikakvo mjesto u ivotu drugoga suprotnost od ideje da je u sreditu zbivanja (kada uje
mrmljanje na ulici misli da se pria o njoj)
- opsesivna ljubomora: nemoan da doivi sebe kao znaajnog za drugog, on za sebe razvija
sumanuto znaajno mjesto u svijetu drugih
- 'biti prisutan, a ne biti vien': razvijanje sumanutog osjeaja prisustva za druge (krajnosti)
procjep u egzistencijalnom sustavu identiteta
- paranoidne osobe: doivljavaju nedostatak vlastite prisutnosti kod drugog (a ne nedostatak
prisutnosti drugog)
- pokuaj da se druga osoba dovede do ludila/shizofrenije odvija se na nesvjesnoj razini
(poticanje emocionalnih konflikata u drugoj osobi) Searls (?)
- Interpersonalna akcija koja tei zbunjivanju drugog: oteava se saznanje o tome tko je tko,
kakva je situacija u kojoj se nalaze, gdje je nedoumica u tome kako definirati situaciju
- kada je problem laan i konfuzan, pravi problemi nisu dostupni, a osobi prijeti psihoza (lani
konflikt zamuuje): simultano mijenjanje potreba uz one seksualne, zloupotrebljavanje
djetetove elje da bude od koristi roditelju neprestanim izvlaenjem naklonosti, metoda
odnoenja prema drugom na dvije razliite razine u istom trenutku (npr. seksualnoj i
intelektualnoj) izaziva pomutnju
- oni koji obmanjuju sebe, obavezni su da obmanjuju druge: ne mogu odrati lanu sliku sebe
ukoliko ne falsificiram sliku tebe i tvoju sliku mene
- u neodrivoj situaciji: bez obzira kako se osjeali ili kako postupali ili kakav je smisao situacije
naim osjeajima je osporeno znaenje, postupci su lieni motiva, namjera, posljedica: ono
to nazivamo psihozom se moe definirati i kao oajniki nain da se za neto uhvati: esto su
to sumanute ideje
- double bind (dvostruko vezana situacija): Gregory Bateson (Kalifornija, Palo Alto) rtva
uhvaena u vor paradoksalnih naloga ili pripisivanja koja imaju snagu naloga, u kojoj je
nemogue ispravno postupiti (neodriv poloaj, dovoenje u kripac): jedna osoba prenosi
drugoj da bi trebala napraviti neto (primarni nalog), dok istovremeno na drugoj razini
prenosi kako to ne bi trebala napraviti (sekundarni nalog) ili da bi trebala napraviti neto
tree osoba se ne moe pomaknuti iz situacije bez kobnih posljedica
- Postojanje najmanje dvije osobe (od kojih je jedna okarakterizirana kao rtva), dvostruko
vezanje je ponavljajui motiv u iskustvu/ivotu rtve (situacija dvostruke vezanosti je
uobiajena), primarni negativni nalog (ukoliko ne uini tako i tako kaznit u te; kazna
moe biti uskraivanje ljubavi, izraavanje bijesa, mrnje, roditeljsko naputanje), sekundarni
nalog koji se sukobljava s prvim na apstraktnoj razini (pojaan je kaznom koja ugroava
opstanak), a izraava se uglavnom na neverbalnoj razini i esto se sudara s elementima
primarne zabrane (npr. jedan roditelj moe poricati primarne naloge drugog roditelja),
tercijarni negativni nalog koji onemoguuje bijeg rtve = obrazac izdavanja oprenih naloga
mogu na sebe preuzeti halucinacije
- osoba koja je due vrijeme bila podvrgnuta takvoj praksi (dvostrukog vezivanja) teko moe
ostati duevno zdrava: osoba percipira svoj univerzum u obrascima dvostrukog vezivanja
- dijete moe isto dovesti roditelje u neodrivu poziciju
Pripisivanja i nalaganja (vorovi)
- svojstva koja pripisujemo nekoj osobi odreuju je i stavljaju u odreeni poloaj snaga
naloga (stavlja je tamo gdje spada) ljudske elje i projekcije povezuju ljude u vorove
(inkompatibilan vor)
- rtveni jarac dovoenje nekog u poloaj rtvenog jarca (scapegoating); osoba se rtvuje
kako bi disfunkcionalna obitelj izgledala funkcionalno
- crna ovca netko tko je problematian u obitelji: figura koja govori apsolutnu istinu
- autonomija predstavlja otpor pripisivanjima koja drugi vre
- komplementarnost: odnosi u kojima netko drugi nadopunjuje neije ja
- pripisivanje igra vanu ulogu u formiranju identiteta (pokretake snage, percepcije, motiva,
namjere): razilaenje izmeu osobnih namjera i onih koje drugi propisuju = dovode do
sumnje u vlastite namjere (Jesam li to zbilja mislio?)
- globalna pripisivanja (Ti si dobar) ne mogu se provjeriti
- Razlika izmeu prave i lane krivice: prava krivica je krivica pred obavezom koju ovjek
duguje sam sebi, a lana krivica je lana zbog toga to ovjek nije ono to drugi ele da on
bude/ili pretpostavljaju da jest
- nesuglasnost izmeu bia-za-sebe i bia-za-druge: postignue je vidjeti da ovjek nije nuno
onaj za kojeg ga drugi smatraju
- vezivanje u vorove: veziva i vezani esto su oboje nesvjesni kako je to bilo izvedeno, ili da
je uope izvedeno dio vora je to to se vor ne vidi
- teorija igre: manipuliranje i kontrola lanova obitelji duevne bolesti proizlaze iz tekih
obiteljskih okolnosti (dio obiteljske patologije) Laing je doveo u pitanje instituciju braka
- obitelj kao iskonski manipulativna zajednica
- isti oblik rijei se moe koristiti kao optuivanje, nalaganje, pripisivanje, ala, prijetnja: u
izravnom govoru takve dvoznanosti su esto prisutne (razgovori mogu nositi brojne
nepriznate, proturjene, paradoksalne implikacije) u jednoj reenici/rijei/minimalnom
verbalnom izriaju se moe uskladititi afektivna energija (Lacan tvrdi da je nesvjesno u
verbalnom)
- ljubav je nain na koji druga osoba pokuava dominirati: niz strategija i uvjeta (partija aha)
- na implicitnoj razini osoba moe priopiti dvije ili vie paradoksalnih implikacija odjednom
eksplicitne razine mogu, ali i ne moraju biti dosljedne implicitnim razinama
- shizoidni pacijenti esto razbijaju glavu oko toga na to se tono misli nekom izjavom: svaka
izjava moe djelovati na bezbroj razliitih naina
- VOR: elusion (izbjegavanje ili poricanje), iluzija (projekcija kao element svake igre),
collusion (urovanje, u koje je ukljueno vie osoba svaki igra igra svoju igru)
- Jack i Jill Laing koristi likove iz pjesmice kako bi prikazao kako vorovi funkcioniraju
Robert Whitaker Just Say No to Psych Drugs
- borba protiv psihofarmakologizacije drutva: suvremena inaica antipsihijatrijskog pokreta?
- trite psihotropnih lijekova raste: 40 milijardi $ je potroeno na lijekove u 2011. godini
- Prozac era zapoeta 1988. godine se pribliava kraju

1. Mozak ostaje 'Crna kutija'

- posljednjih 25 godina NIMH (National Institute of Mental Health) i psihijatri su tvrdili kako
su psihiki poremeaji 'bolesti mozga' (izjednaavali su ih s fizikim bolestima): bioloki uzroci
psihikih oboljenja nisu poznati nisu pronali uzorak bolesti za nijednu psihiku bolest
- farmaceutske kompanije nemaju oslonac za proizvodnju novih lijekova
2. Istraivanja pokazuju kako novi lijekovi nisu nita bolji od starih
- istraivanja (financirana od strane NIMH-a) novih antidepresiva i atipinih lijekova (druga
generacija lijekova) pokazuju kako se ti lijekovi ne razlikuju od starijih verzija: novi lijekovi
nisu pomogli ljudima da ozdrave i ostanu zdravi
- neka istraivanja su pokazala kako lijekovi ponekad dovode i do pogoranja (ADHD)
3. Farmaceutske industrije vie ne mogu profitirati od blagonaklonosti drutva prema
lijekovima
- Farmaceutske kompanije prodaju lijekove zbog dobrog marketinga, a ne zbog njihove
uinkovitosti: i oni su toga svjesni, ne mogu vie uvjeravati ljude u uinkovitost tih lijekova
- profitirali su od injenice da je ameriko drutvo blagonaklono gledalo na farmaceutsku
industriju: dobra reputacija se gradila uglavnom na lijekovima koji su uinkovito lijeili fizika
oboljenja (poput raka npr.), a ljudi su vjerovali i u dobrobit lijekova za psihika oboljenja
- drutvo je shvatilo da je trite za Prozac-era lijekove izgraeno na obmanjivanju potroaa:
farmaceutske industrije su irile lai o uincima tih lijekova, zajedno s nepotpunim
istraivanjima negativne nuspojave se nisu spominjale u javnosti, rezultati istraivanja su se
koristili u korist farmaceutskih industrija, a ne potroaa, poznati psihijatri su bili plaeni kako
bi promovirali odreene lijekove u javnosti
- suenja protiv farmaceutskih industrija zbog ilegalnog oglaavanja/marketinga

- sva nova saznanja o farmaceutskoj industriji i efektu tih lijekova na psihiko zdravlje dovele su u
pitanje proizvodnju novih lijekova, kao i oglaavanje starih blii li se kraj psihofarmakologizaciji
drutva?
- drutvo bi se trebalo okrenuti novim oblicima lijeenja: naglasak na novim psihijatrijskim terapijama

Disability and Mood Disorders in the Age of Prozac

- psihiki poremeaji: retardacija i druga psihika oboljenja netransparentnost dijagnoza

- izvjetaji pokazuju kako se broj oboljelih od afektivnih poremeaja (ne psihotinih) poveao
to govori u korist injenici kako antidepresivi nisu uinkoviti
- istraivanja o dugotrajnim uincima antidepresiva omoguuju stvaranje zakljuka kako
koritenje tih lijekova (psihotropnih) poveava broj ljudi onesposobljenih afektivnim
poremeajima
- koritenje antidepresiva poveava anse da e pacijenti iskusiti nove manine epizode ili
postati bipolarni
- Prozac se na tritu pojavio 1988. godine: poveao je koritenje antidepresiva u drutvu i
poveao je broj ljudi onesposobljenih depresijom (pozitivna korelacija)
Thomas Szasz - IDEOLOGIJA I LUDILO
lanci o psihijatrijskoj dehumanizaciji ovjeka

- osobni razvoj je proces individualnog oslobaanja, u kojem samonadzor i samousmjerenje

nadomjetaju unutarnju anarhiju i vanjsku prisilu
- pretpostavke individualne slobode ukljuuju i samodisciplinu
- tema slobode i robovanja, osloboenja i represije, kompetencije i nekompetencije,
odgovornosti i samovolje, reda i kaosa transformirana je u psihijatriji i srodnim podrujima u
suprotne tendencije, ili teme odraslosti i neodraslosti, ovisnosti i neovisnosti i
ludila
- svi psihijatrijski termini su neadekvatni i nezadovoljavajui, jer zanemaruju ili odvraaju
panju od bitno moralnog i politikog karaktera ljudskog razvoja i drutvenog ivota jezik
psihijatrije deeticizira i depolitizira meuljudske odnose i osobno ponaanje
- ovjek mistificira i tehnicizira svoje probleme u ivotu kojeg bihevioristika tehnologija tretira
kao bolesnu osobu te ga liava moralnog tereta ljudska potreba i profesionalno tehniki
odgovor na nju tvore samoodravajui ciklus
- proces transformacije sve vie ljudskih potreba u specijalizirane tehnike probleme koje
treba rijeiti tzv. profesionalac na podruju mentalnog zdravlja proces zapoeo u 17.
stoljeu, uznapredovao u 18., dosegao kritinu toku u 19. st

- cijeli ivot smatra se psihijatrijskim problemom kojeg treba rijeiti bihevioristika znanost
- sve je zapoelo klasifikacijom i identifikacijom tzv. mentalnih bolesti
- na sam ivot gleda se kao na bolest koja poinje zaeem i zavrava smru te zahtjeva na
svakom koraku pomo lijenika osobito profesionalca s podruja mentalnog zdravlja
- moderna psihijatrijska ideologija je adaptacija tradicionalne kranske teologije na
znanstvenu epohu umjesto da je roen u grijehu, ovjek je roen u bolesti
- medikalizacija i psihijatrizacija = tehnicizacija osobnih, drutvenih i politikih stvari
- ideologija ludila postigla da ugnjeta (lijenik) ne uspijeva samo u podinjavanju svoje rtve
ve joj i krade rijei kojima bi izrazila svoju potinjenost i liava je svake mogunosti da se
izbavi umanjuju ovjeka kao osobu i degradiraju kao graanina

- ideologija ludila provedena je kroz znanstveni argon psihijatrijske dijagnoze, prognoze i

tretmana
- kad se psihijatar suoi sa manjim etikim i socijalnim sukobima kod pacijenta (specifini za
neurotine pacijente), on podrava pacijentove samodefinirajue interese (i suprotstavlja se
interesima onih s kojima je pacijent u sukobu) kad je suoen s velikim etikim i socijalnim
sukobima (psihotini pacijenti) on se suprotstavlja pacijentovim samodefinirajuim
interesima (i podrava interese onih s kojima je pacijent u sukobu)
- u oba sluaja psihijatri skrivaju i mistificiraju svoje pripadnitvo iza krinke terapeutske
neutralnosti u tome lei moralni promaaj i tehnika nespremnost modernih psihijatara
- zloin postaje problem medicine
 - zadatak suvremenog psihijatra jest da zamagli, istinski negira etike dileme ivota te ih
transformira u medikalizirane i tehnicizirane probleme pogodne za profesionalna rjeenja

Mit o mentalnoj bolesti

- problemi ivljenja pripisuju se fizikalno kemijskim procesima

- mentalne se bolesti u osnovi smatraju slinim drugim bolestima mozak je bolestan, a ne
duh
- dvije glavne greke tog vienja mentalne bolesti:
1.) oboljenje mozga je neuroloki defekt, a ne problem ivljenja
2.) interpretacija komunikacija o nama i svijetu oko nas kao simptoma neurolokog
funkcioniranja
- pojam mentalnog simptoma neraskidivo je vezan za socijalni i etiki kontekst u kojem je
nastao

- tegobnost ivota za modernog ovjeka proizlazi iz stresova i nedaa inherentnih drutvenih

odnosa kompleksnih ljudskih linosti
- mentalna bolest promatra se kao deformacija linosti, kao uzorak ljudske disharmonije
implicitno je da se ljudski odnosi promatraju kao harmonini, njihov poremeaj iskljuivo je
posljedica mentalne bolesti
- koncept bolesti ukljuuje devijaciju od neke odreene norme ona se mora kretati u
okvirima psihosocijalnih, etikih i pravnih koncepata
- kad netko govori o mentalnoj bolesti, norma prema kojoj se mjeri devijacija jest
psihosocijalni i etiki standard ipak, lijek se trai u okvirima lijenikih mjerila
- tko definira norme? sam pacijent ili netko drugi (roaci, lijenici, sudske vlasti, drutvo
openito)

- to god ljudi ine odigrava se u kontekstu vrijednosti stoga nijedna ljudska djelatnost nije
liena moralnih implikacija
- socioetika orijentacija psihijatra utjecat e na njegove ideje o tome to nije u redu s
pacijentom
- dananja psihijatrijska praksa (osobito u SADu) koju ljudi trae i dobiju ju u obliku tretmana
vie je u ovisnosti sa socioekonomskim statusom i moralnim uvjerenjima nego o mentalnoj
bolesti od koje pate

- ono to se naziva mentalnim bolestima su najveim dijelom komunikacije koje izraavaju

neprihvatljive ideje
- psihijatar promatra i prosuuje pacijenta u svjetlu uvjerenja koje je drutvo postavilo
- vjerovanje u mentalnu bolest kao u neto drugo , a ne tekou ovjeka da nae zajedniki
jezik sa svojim blinjima, izravni je nasljednik vjerovanja u demone i vradbine
 - cilj: nanovo i jednostavnije promotriti pojave koje se nazivaju mentalnim bolestima,
ukloniti ih kategorije oboljenja te ih promatrati kao izraz ovjekove borbe s problemom kako
da ivi

Etika mentalnog zdravlja

- tvrdnja da je neka osoba mentalno oboljela ukljuuje donoenje moralnog suda o njoj zbog
drutvenih posljedica takvoga suda i oboljeli i oni koji ih lijee postaju glumci u
moralistikoj drami, iako je ona pisana mediko- psihijatrijskim argonom

- individualizam vrhunske vrednote su osobna autonomija i individualna sloboda

- kolektivizam solidarnost s grupom i kolektivna sigurnost
- ovjeku je potrebno oboje
- kao drutvena etika, individualizam tei da umanji prisilu i podupire razvoj pluralistikog
drutva, dok kolektivizam smatra prisilu potrebnom da bi se postigao eljeni cilj i podupire
razvoj singularistikog drutva
- sovjetski zakon iz '61. kojim se mogao protjerati stanovnik iz grada ako ne obavlja drutveno
koristan posao - optuili pjesnika Brodskog za neproduktivan posao te je bio poslan na
psihijatrijsko vjetaenje kolektivistika etika

- socijalna psihijatrija briga o mentalnom zdravlju koju vodi drutvo preko javnih fondova,
dodue, nikada jasno definirana
- Kennedy predloio nacionalni program za mentalno zdravlje koji bi pomogao da se brizi o
mentalno oboljelima da posve novo znaenje i pristup
- soc. psih. samo visokoparne fraze i utopijska obeanja
- socijalni psihijatar kuloarski agent za birokraciju mentalnog zdravlja, njegov cilj je zamijeniti
jasan politiki rjenik maglovitom psihijatrijskom semantikom, a pluralistiki sustav moralnih
vrijednosti singularistikom etikom mentalnog zdravlja

- novi tipovi reklamnih kampanja edukacija iz mentalnog zdravlja predstavlja napor da se

naivne osobe namame kako bi postali klijenti socijalnopsihijatrijskih ustanova

- hospitalizacija u SADu slui dvostrukoj socioekonomskoj svrsi:

1.) definirajui ljude u bolnicama kao mentalno oboljele i nesposobne za rad, sustav
mentalnozdravstvene skrbi slui smanjenju nacionalne stope nezaposlenosti ljude se
klasificira kao mentalno oboljele, a ne kao nezaposlene
2.) stvaranjem goleme organizacije psihijatrijskih bolnica i pridruenih institucija,
mentalnozdravstvena skrb pripomae poboljanju zaposlenosti
3.) ako elimo razumjeti psihijatriju moramo znati iju stranu psihijatar zastupa pojedinca
ili grupe? - koncept mentalne bolesti je izdaja zdravog razuma i etikog poimanja ovjeka
doputa jednom ovjeku da nametne svoju volju drugome

- zagovornici mentalnozdravstvene skrbi koja se provodi preko vlade su zapravo zagovornici moralnih
i socioekonomskih interesa drave sredstvo nadzora na pojedincem postie se priznanjem
njegova statusa kao lana grupe, a ne individue
David Cooper Jezik ludila
- u 60-im godinama kontrakulturni pokret utjee na formiranje antipsihijatrije
- Dijalektika osloboenja iz 1967. godine: kongres ije je zadatak definirati novu ljevicu novu ljevicu
vode intelektualci i studenti, nema razlike izmeu osobnog i politikog (osobno je politiko),
promjena svijesti pojedinaca uslijed uzimanja droga (kultura droga u 60-ima)
- David Cooper (britanski psihijatar) kritizira psihijatrijsko dijagnosticiranje (etiketiranje): DSM
(Diagnostic and statistic manual of mental disorders): svatko moe odglumiti ludilo
- dijagnoza je isto ubojstvo: nasilje psihijatrije kojim se dijagnosticirana osoba izolira iz
drutva
- ukazuje i na takozvanu 'prognozu': predvianje ponaanja dijagnosticirane osobe kod koje se
svako ponaanje te osobe tumai u okvirima njene dijagnoze ('potvrda dijagnoze')
- klasina psihijatrija posreduje u nainu na koji se etiketirana osoba vidi 'propisani budui
identitet'
- psihiko i duhovno nasilje: obitelj + posredovanje psihijatrije obitelj ima lou 'auru', to je
mjesto gdje se javljaju pseudolinosti
- poast normalizacije: nasilje koje se vri nad ljudskim rodom (nasilna denormalizacija) +
konformizam

Jezik ludila

- to je zapravo ludilo? Ludilo o kojem Cooper govori je ludilo u svima nama (a ne samo ono
psihijatrijski krteno dijagnozom shizofrenije): potrebno je rekonstruirati ludilo
- psihijatre naziva: psiho-policijskim agentima kapitalistikog drutva (odaje svoje politiko
opredjeljenje: ljevica)
- jezik ludila je neprestano omicanje preko rijei u inove dok se ne postigne trenutak kada je
rije sam in (antilogika)
- jezik je taj koji bi trebao biti strukturiran poput nesvjesnog: psihoanalitiar slua Ono, a ne
izgovorene stvari o pravom kolektivnom drutvenom iskustvu
- psihoanaliza: cilj psihoanalize je prisilna normalizacija i prilagodljivost, ona je odraz
kapitalistikog drutva (ogranienje vremena, novca, ugraena podlonost i pokornost)
naglaavanje obiteljskih iskustava je jedna od najgorih psihoanalitikih zamki
- nitko nije protiv obitelji: Cooper je protiv svoenja stvarnih ivotnih problema na osobne i
obiteljske probleme (ludilo se mora politizirati osobno je politiko!)
- Antipsihoanaliza: oblik politikog obrazovanja koje se bavi oslobaanjem diskursa od
obiteljskog sustava i kretanju prema politikoj analizi sadanjih odnosa u makrokontekstu
(gdje je obitelj samo posrednik makropolitike represije): politiziranje ludila
- kapitalistiko drutvo: drutvo represije
- Ludilo je osloboenje: izlazak iz obiteljskog sustava (i drugih institucija modeliranih prema
obitelji) prema autonomiji Cooper smatra da je upravo ovo razlog zbog kojeg se ludilo
toliko potiskuje i prisilno institucionalizira: nasilno dotjeravanje jezika, inova dok ne postanu
normalni
- luaci kao politiki disidenti: jezik ludila je realizacija jezika govori istinu (upravo u tome je i
opasnost)
- slinost izmeu jezika ludila i diskursa poezije: poezija kri uobiajene jezine strukture:
demistificiranje jezika (pretvaranje jezika u nenormalni)
- normalan jezik: sredstvo pomou kojega se odvlai panja, podjarmljuje, ne ini ga korisnim
za autonomne ivotne potrebe (luaci se upravo kreu prema autonomiji i ovdje se javlja
njihov jezik ludila, koji kri uobiajena pravila igre): ono neizrecivo, neiskazivo
- pretjerana sigurnost trebala bi nas prisiliti da se osjeamo nesigurnima
 - Krize: neuroze (osoba se ponaa na izvjesne devijantne naine: pobuna protiv drutvenog
stanja), psihopatske krize (otvorena pobuna), manino-depresivne psihoze (pobuna protiv
kapitalistikog ethosa), shizofrena kriza
- Nisu luaci ti koji ubijaju nego normalni: ubojstvo je in pristajanja uz kapitalistiki sustav te
ima polazite u obiteljskoj poslunosti ograniavanje unitava ivot
- logika ludila kao logika stvaralakog djelovanja (u suprotnosti s kapitalistikom logikom
unitenja): paradoksalno jedinstvo radosti i oajanja
- opi porast nadzora nad stanovnitvom poveava mogunost psihijatrijskog posredovanja:
unitava se radost i oajanje: osoba nestaje i kao ne-osoba slui kapitalistikom sustavu
- ludilo se mora izvui iz klinikog konteksta: potiskivanje, drutveni nadzor cilj je politizacija
ludila: Cooper izjednaava borbu protiv klinike represije ludila s borbom protiv
eksploatatora
- kapitalistiko drutvo je izvrgnulo znaenje autonomije: biti ekonomski neovisan, briga za
obitelj, ganjanje uspjeha suprotnost pravoj autonomiji koja se bori protiv eksploatatorskog
sustava (proces proizvodnje krivnje): autonomija koja govori istinu

Izum nepsihijatrije

- moderna psihijatrija se razvila kao pseudomedicinska akcija kategorizacije loih naina

ivljenja: poela je s usponom kapitalizma kao unitenje snova pojedinaca koji su se borili
protiv tog sustava unitenje revolucionarnih ideja
- kapitalizam progoni neposlune, a ostale pretvara u svoje poslune sljedbenike:
antipsihijatrijski pokret se razvio kao pokret protiv psihijatrijskih bolnica, protiv represivnog
sustava socijalni pokret protiv svih oblika represije
- nepsihijatrija: ludo ponaanje se mora proiriti cijelim drutvom kao ruilaki izvor
stvaralatva, prirodnosti, a ne kao oboljenje nepostojanje psihijatrije moe se ostvariti
jedino preobrazbom drutva
- 'radikalno seksualno osloboenje': kapitalizam unitava spolnost, seksualnost je
nadomjetena pasivnom pornografijom
- uz psihotehnologiju (psihijatrija, psihologija, psihoanaliza..) i masovni mediji ire
kapitalistiku ideologiju: kulturoloki imperijalizam kojim se psihotehnike uvoze u siromanije
zemlje
- Erich Fraum: 'patologija normalnosti' (ili 'funkcionalna patologija') ono to nam se servira
pod normalno potrebno je preispitati (mainstream mediji i kultura: irenje kulture
konformizma)
- Ne postoje osobni, nego samo politiki problemi: problemi rada, stvaralatva, pronalaenja
sebe u izgubljenom drutvu su jasni politiki problemi (terapije psihoanalize iskljuuju
makropolitiku stvarnost i pojaavaju 'edipovski' obiteljski sustav
- rije terapija mora biti zaboravljena zbog svoje medicinsko-tehnike konotacije:
psihotehniko obuavanje je sklono zaslijepiti i ogluiti ljude u svrhu mistifikacije
- ukinue kapitalizma + socijalna revolucija protiv svakog oblika represije
- budunost ludila je njezin kraj: preobrazba ludila u radikalno stvaralatvo

- Franco Basaglia: pokret demokratske psihijatrije, za razliku od veine psihijatara koji su dio
radikalne ljevice REFORMIST
- Zakon 180 iz 1978. godine: poboljanje uvjeta u psihijatrijskim klinikama
- protiv izoliranosti politike iskljuivanja iz drutva
- prvi korak kod lijeenja pacijenta: otkriti pacijentovu slobodu, odrati njegove veze sa
stvarnim svijetom
- koncept 'otvaranja uiju', a ne prisilno institucionaliziranje
- talijansko iskustvo: mjeavina slobodoumnih psihijatrijskih napredaka, antipsihijatrijskih
praksi i nepsihijatrijskog razvoja = stjecanje ludila kao dijela kulture naroda

Antipsihijatrija:
1. Obrtanje pravila psihijatrijske igre: borba protiv dijagnosticiranja (DMS-a), pacijenti
postavljaju vlastite antidijagnoze u obliku glavne izjave o njihovom ludilu, istinu o
njihovoj opsjeni (jezik ludila)
2. Ukinue hijerarhijskog ustrojstva autoriteta: luak moe izraziti sredinji autoritet: vei
poloaj sestara koje govore isti klasni jezik i jezik tijela kao pacijenti
3. Usmjerenost prema otvaranju iskustva: ukinue lijeenja okom (inzulinski, elektrini
ok), ukinue psihokirurgije, kraj psihotropikim drogama
4. Kraj svim oblicima spolnog potiskivanja
Barbara Tepa Lupack: Insanity as Redemption in Contemporary American
Fiction: Inmates Running the Asylum

Hail to the Chief: One Flew over the Cuckoo's Nest

- Ken Kesey kao student se prijavio biti 'pokusni kuni' za eksperimente sa psihomimetikim
drogama (Ditran, LSD, ostali halucinogeni)
- nakon eksperimenta prihvatio posao nonog uvara na psihijatrijskom odijelu Menlo Park
- 1962. objavljena knjiga OFOCN inspirirale ga droge i bolniko okruje
- pisao esto pod utjecajem droga zbog lake dostupnosti u bolnici
- pejotl inspiracija za lik Chiefa narator Indijanac -> povezanost konzumiranja pejotla i
jugozapadnih plemena
- narator izrazito subjektivan i esto halucinantan pridaje djelu bogatstvo metafora,
jedinstven horor i konano emocionalnu snagu
- kako bi doarao Chiefov shizofrenini kut gledanja na stvari, Kensey je nastavio kontinuirano
uzimati psihomimetike droge, a uspjelo mu je i par puta dogovoriti ok terapiju
- zbog afektivnog pisanja tijekom konzumiranja droga i uvarskog posla, nije bilo potrebno
duplo provjeravati napisani tekst, to je dodalo dimenziju autentinosti Chiefova stanja ono
prikazuje fragmentiranog, oslabljenog i kastriranog suvremenog ovjeka zahvaljujui
institucionaliziranoj tehnologiji

- ono to ini djelo nezaboravnim jest nain na koji individualac uspijeva trijumfirati nad
anonimnim hororima azila zatvoreni naue kako upravljati njime i kako vratiti svoju
potentnost
- u dehumaniziranom okruenju sestre Ratched i njenog uvara, Chief kao bivi srednjokolski
sporta i veteran Drugog svj. rata gubi svoju veliinu nadimak Chief Broom simbolizira
njegovu impotenciju u amerikom drutvu i samoj instituciji koja predstavlja mikrokozmos
tog drutva (prema njemu se odnosi kao prema obinom objektu, poput same metle koju
gura)
- gornjom metaforom obiljeava se i centralni kontrast knjige: maina (unutranjost azila)
protiv prirode (vanjski svijet)
- njegovo amerikanizirano ime Bromden pokazuje matrijalahalne (preuzeo majino prezime
umjesto oevog, indijanskog) i mehanike drutvene elemente kojima ga se umanjuje na
rodnoj, rasnoj i ljudskoj razini on se tome opire pretvarajui se da je gluhonijem

- ok terapija postavlja Bromdena u mentalnu zonu sumraka koju on naziva maglom

(perverzija i korupcija isntitucije)
- tek uz pomo Macka McMurphya on poinje razluivati stvarno od nestvarnog, lucidnost i
ludost prikljuuje se ostalima na izlet van azila -> ritual mukog povezivanja sa grupom,
graenje samopouzdanja te priprema na vanjski svijet
- postupno brisanje magle te nova vizija svijeta postaje bolna za njega jer se prisjea svijet i
svih opasnosti koje nosi
- najdue proveo u azilu upoznat najbolje sa svim taktikama sestre Ratched; to mu pored
uloge naratora daje i ulogu centralne inteligencije, komentatora implicitnog morala
- dolazak McMurphya i prekid mehanikih rutina unutar azila vraa dozu normalnosti meu
pacijente + smanjuje matrijahalni autoritet sestre R.
- McMurphyev smijeh kontraterapije je reimu tiine i straha sestre R.
- njegovo rukovanje sa svima pri dolasku u azil predstavlja prijateljski dodir koji takoer ide
nautrb politike sestre R. topla, prirodna i spontana gesta/mehaniki pristup
- on pokazuje pacijentima da mogu funkcionirati kao individualci unutar zidova azila, ali i izvan
njega (izlet na kojem ih McMurphy vodi u ribolov)
- shvaaju da jedino njihova sila kao kolektiva se moe suprotstaviti silovitom kolektivu sestre
R.

- nakon ribolova, Chief odbacuje metlu

- kako bi spasio Macka nakon lobotomije, i od daljnjeg maltretiranja, on ga gui time spaava
Macka iz svijeta tiine, isto kako je i njega Mack spasio
- zavrava Mackov plan bijega umjesto njega vraanje slobodi, ostavljanje magle za sobom

- u prijelomnom trenutku kada Mack odluuje pobijediti sestru R., on fokus sa vlastite zatite
prebacuje na zatitu ostalih u azilu Ratched dolazi u prednost
- osjeaj obveze i neizbjenosti pomae objasniti zato je McMurphy ostao, a nije pobjegao
uloga Spasitelja

- sestra R. krije autokraciju demokracijom, njena vlastita nefleksibilnost u situacijama na

kraju uzrokuje njeno pucanje
- sve na njoj implicira represiju i zabranjivanje
- jae od njene emocionalne represije njena je seksualna represija
- kree se kao robot, nimalo feminizirana, ogorena zbog velikog poprsja jedinog simbola
njene enstvenosti (i osjetljivosti)
- Mackova lobotomija zadnji oblik njene kastracije pacijenata ujedno i Pirova pobjeda jer je
Mack svoju ulogu prenoenja snage i maskulizma na ostale ve obavio
- jedina zdrava seksualnost je potisnuta seksualnost
- ona nije odvratna zato to je ena, nego to potiskuje svoju enstvenost, kao i ljudskost sve u
svrhu glatko odraivane rutine

- djelo postaje simbol otpora represivnom sistemu novoj generaciji itatelja, frustriranoj od
strane institucija
Gilles Deleuze i Felix Guattari
O ANTI-EDIPU

- nastojali uspostaviti teoretsku i praktinu osnovu za institucionalnu terapiju

- svibanj '68. objavljena knjiga Anti Edip
- shizoidni temelj ili diskurs
- pohaali Lacanove seminare
- psihoanaliza otkrila udnju, mainerije udnje one stalno melju , ispjenjuju stvari, u bilo kojoj
analizi, a analitiari ih nanovo pokreu na temelju shizofrenije
- autori tvrde da Freud istodobno otkriva udnju kao libido i pritom stalno gura libido natrag u
obiteljsku predstavu unutar Edipova kompleksa taj je nain odgovoran za neuspjeh
psihoanalize u razumijevanju psihoze, to to se dobro osjea samo s neurozom, te razumijevanje
same neuroze na nain koji pogreno pokazuje nesvjesne snage
- ne napadaju neku pretpostavljenu ideologiju iza psihoanalize radi se o samoj praksi i teoriji
psihoanalize
- rije je o odlinoj stvari koja je krenula pogreno od samoga poetka
- idealizam u psihoanalizi cijeli sustav projekcija, redukcija u analitikoj teoriji i praksi: redukcija
proizvodnje udnje na takozvani sustav nesvjesnih zastupnika , i na odgovarajue oblike uzroka i
izraza ili objanjenja
- ne kau da je psihoanaliza proizvela Edipov kompleks, ona prua ljudima ono to oni ele, oni
nose sa sobom taj kompleks ona okree kompleks natrag na sebe
- bez obzira radi li se o obiteljskom ili analitikom obliku Edipov je kompleks u temelju aparat za
potiskivanje strojeva udnje, a nikako formacija samoga nesvjesnoga
- ne napadaju kompleks sa stajalita drutva slobodna od njega, nego dok djeluje u drutvu koje
ga najbolje dokazuje primjerima kapitalistikom drutvu
- ono to psihoanaliza vidi u psihozi jest linija paranoje koja vodi k E. kompleksu, kastraciji i svim
ostalim represivnim aparatima posaenim u nesvjesnome
- Foucault: psihoanaliza ostaje gluha na glas ludosti neurotizira sve i tu neurotizaciju pridonosi
ne samo proizvodnji neurotika nego i psihotiara u obliku svakoga tko se opire edipizaciji
- nema naina da se izravno pristupi shizofreniji u svom idealizmu u potpunosti proputa
nesvjesni karakter spolnosti
- razlikuju dva naina na koje je zaposjednuto drutveno polje: predsvjesni, zaposjednut
interesima i nesvjesni, zaposjednut udnjom
- idealna poetna toka psihoanalize koju predlau bila bi u grupama, militantnim grupama
mjesto gdje se dobiva najizravniji pristup izvanobiteljskim elementima
- svaka analiza je libidalno ekonomska, libidalno politika analiza
- stalna prijetnja revolucionarnim aparatima proizlazi iz puritanskih stajalita interpretiranih tako
da su jedini ljudi koji su ikad neto dobivaju mali dio potlaene klase, a taj dio proizvodi samo jo
jednu potpuno potlaenu kastu i hijerarhiju
- oni predlau psihoanalizu nasuprot psihoanalizi dvije stvari s kojima ona ne moe izai na kraj:
nikad ne dopire do neijeg stroja udnje, jer je zapela u edipske figure ili strukture i nikad se ne
probija do drutvenih zaposjednua libida, jer je zapela u obiteljska zaposjednua
- jedinstvo knjige proizlazi iz naina na koji vide nedostatke psihoanalize kao one koja je jednako
povezana sa svojim dubokim korijenima u kapitalistikom drutvu kao i promaaju da razumije
vlastiti shizofreni temelj
- psihoanaliza je poput kapitalizma premda je usmjerena prema granici shizofrenije, stalno tu
granicu izbjegava i nastoji ju zaobii
- definiraju se kao strogi funkcionalisti, ono to ih zanima jest kako neto funkcionira nalaenja
stroja
- ono to trae u knjizi jest nain na koji prenosi neto to odolijeva kodiranju: tokove,
revolucionarne aktivne linije bijega, linije apsolutnog dekodiranja prije no ikakve intelektualne
kulture
- razlikuju shizofreniju kao proces i nain na koje se shizofrenike proizvodi kao klinike sluajeve
kojima je potrebna hospitalizacija
- postoji shizoidni proces dekodiranja i deteritorijaliziranja, kojeg jedino revolucionarna aktivnost
moe zaustaviti da se ne okrene u proizvodnju shizofrenije
- razmatraju problem koji se s jedne strane odnosi na blisku vezu izmeu kapitalizma i
psihoanalize, te revolucionarnih pokreta i shizoanalize s druge strane kapitalistika paranoja i
revolucionarna shizofrenija (ne kreu od psihijatrijskog razumijevanja tih rijei ve od njihovih
drutvenih i politikih odreenja)
- shizoanaliza ima samo jedan cilj da pokrene revolucionarne, umjetnike te analitike strojeve
da djeluju kao dijelovi, zupci jedan drugome