Osnove strojarstva- Aksijalno optereenje tapova-rijeeni primjeri

Zadatak 1. U tapu AB duljine na koji u toki A djeluje sila F izmjereno je naprezanje .

Koliko iznose pomaci toaka A i C? Koliki bi bili pomaci istih toaka ako bi se sila F
pomaknula u toku C Zadano je: E=210000MPa, a=299mm, =-57Mpa.

F A C B
a/3
a

Iz slike je vidljivo da sila F djeluje na cijeloj duljini tapa AB a kao posljedica njenog
djelovanja u toki B pojavljuje se reaktivna sila koja je po iznosu i pravcu djelovanja jednaka,
a po orijentaciji suprotna sili F to je lako dokazati primjenom znanja steenih u poglavlju
Oslobaanje tijela veza. Grafiki predoeno to izgleda ovako:

F A C FB

U ovom tipu zadataka u pravilu ne moramo raunati iznos reaktivne sile iako prethodnu
injenicu treba uvijek imati na umu. Aktivna sila F i reaktivna sila u toki B su vanjske sile
koje uzrokuju pojavu unutarnje sile N=-F i naprezanja <0 zato jer obje sile djeluju tako da
stlauju tap od. ele ga skratiti (u tom sluaju predznak unutarnje sile N je negativan).
Pomak bilo koje toke raunat emo uvijek u odnosu na vrstu toku (nepomini oslonac ili
ukljetenje kao u ovom primjeru). Pomake toaka A i C izraunat emo prema izrazima:
2
N a
N a 3
A ; C
A E A E
U gornjem izrazu nepoznanice su unutarnja sila N i povrina poprenog presjeka A koje
meusobno podijeljene daju naprezanje tj.:
N

A
to supstitucijom u gornje izraze daje vrijednosti pomaka toaka A i C:
A 0, 0816mm ; C 0, 0541mm .
Predznak pomaka je negativan jer je <0 zbog N<0 to znai da je nastupilo skraenje tapa
odn. toke A i C su se pribliile toki B.
Pomakne li se sila F u toku C tap izmeu toaka A i C sada postaje neoptereen tj. unutarnja
sila izmeu toaka A i C postaje jednaka nuli (NA-C=0) dok se izmeu toaka C i B nita ne
mijenja jer je unutarnja sila F izmeu tih toaka i dalje jednaka sili F (NC-B=-F). To ima za
posljedicu da su sada pomaci toaka A i C jednaki jer e se sve toke koje se nalaze lijevo od
toke C pomaknuti za isti iznos koliko se pomakne i toka C obzirom na injenicu da je na
tom dijelu unutarnja sila jednaka nuli. Prema tome, iznos pomaka je.
2
N a
C 3 0, 0541mm .
A
A E

Sastavio i priredio: izv. prof. dr. sc. Igor Sutlovi

 Osnove strojarstva- Aksijalno optereenje tapova-rijeeni primjeri

Zadatak 2. tap AB u optereenom stanju (silom F) ima duljinu a, a deformacija iznosi .

Koliki je pomak toke C? Do kojeg iznosa se smije poveati sila F da se u tapu ne bi
prekorailo doputeno naprezanje uz ostale uvjete nepromijenjene? Zadano je: =-0,0003;
F=4500N, E=210000MPa, DOP=-95MPa, a=399,20mm.
F A C B
a/3
a

Iz zadane vrijednosti deformacije moemo izraunati duljinu neoptereenog tapa a': Zadana
je duljina a optereenog tj. deformiranog tapa!
a a ' a a
0, 0003 a' 399,32mm ,
a' a' 1
skraenje tapa iznosi a a ' a 0,12mm .
Skraenje tapa nastupilo je zbog djelovanja vanjske sile F i moe se izraziti kao:
N a'
a
A E
Komentar: skraenje tapa ima negativnu vrijednost jer je N F .
Iz ovog izraza moemo izraunati povrinu A ija nam je vrijednost potrebna za raunanje
pomaka toke C:
N a ' F a '
A 71,3mm 2
a E a E
Pomak toke C je :
2
N a'
C 3 0, 08mm
A E
Iznos sile F' izraunat emo iz uvjeta doputenog naprezanja uz N F ' :
N
DOP F ' DOP A 6773,5 N
A
Sila se smije poveati do tog iznosa da bi jo bio zadovoljen uvjet doputenog naprezanja.

Zadatak 3. tap AB, okruglog poprenog presjeka polumjera r i duljine a, optereen je silom
F u toki C. Koliki je pomak toke C ako je poznat pomak lD toke D? Koliki bi bili pomaci
toaka C i B ako bi se sila F premjestila u toku D? Zadano je: lD=0,0011mm, r=20mm,
E=210000MPa, a=800mm.

A D C B
F

a/4 a/3
a

Sastavio i priredio: izv. prof. dr. sc. Igor Sutlovi

 Osnove strojarstva- Aksijalno optereenje tapova-rijeeni primjeri

Komentar: sila djeluje u toki C, a kao posljedica toga u nepominom osloncu pojavit e se
reaktivna sila kako je prikazano sljedeom slikom:

FA A D C B F

Iako nam ova slika nije nuno potrebna za rjeavanje zadatka, kao to je ve reeno u 1.
zadatku, ipak na njoj moemo uoiti neke vane injenice, a to je da e se pomaci toaka
dogaati u odnosu na vrstu toku (nepomini oslonac u toki A) i toku C u kojoj se nalazi
hvatite sile F. Takoer, naprezanje izmeu toaka A i C razliito je od nule jer tu postoji
unutarnja sila N (A-C>0 N=F) dok je izmeu toaka C i B naprezanje jednak nuli jer je
unutarnja sila jednaka nuli (C-B=0 N=0).
Pomak toke D je:
a
F
D 4 F a 0, 0011mm uz A r 2
A E 4 r 2
Iz ovog izraza moemo izraunati sili F:
D 4 r 2 E
F 1451, 4 N
a
Dalje moemo izraunati pomak toke C, uvijek pazei da uzmemo udaljenost toke iji
pomak raunamo od nepomine toke (toka A):
2
F a
C 2 3 0, 00293mm
r E
U nastavku zadatka treba silu F premjestiti u toku D kako slijedi:
D
FA A C B
F
Pomaci toaka B i C jednaki su pomaku toke D jer je sada unutarnja sila u svim presjecima
desno od toke D jednaka nuli pa je:
a
F
B C D 4 0, 0011mm
A E

Zadatak 4. tap AB, okruglog poprenog presjeka polumjera r duljine 700,15mm, treba
ugraditi izmeu nepominog oslonca i vrstog zida izmeu kojih je razmak a? Koliko e
uslijed toga nastupiti poetno naprezanje (ukljuujui i predznak)? Za koliko se treba
zagrijati/ohladiti tap da bi on ispao iz leita, a za koliko da bi se udvostruilo poetno
naprezanje? Zadano je:r=15mm, E=210000MPa, a=700mm, =1110-6m/mK.

Komentar: oslobaanjem tijela veza pokazalo bi se da je ovo statiki neodreeni zadatak tj. da
ima vie nepoznanica nego to se moe postaviti uvjeta ravnotee. Bez obzira na tu injenicu,

Sastavio i priredio: izv. prof. dr. sc. Igor Sutlovi

 Osnove strojarstva- Aksijalno optereenje tapova-rijeeni primjeri

zadatak se moe rijeiti jer se vrijednosti nepoznatih veliina vezane uz pojave u unutarnjem
presjeku tapa mogu izraunati.
Duljina tapa u neoptereenom stanju iznosi 700,15mm to je za 0,15mm dulje nego to je
razmak izmeu nepominog oslonca i zida. Da bi se tap mogao ugraditi izmeu te dvije
toke potrebno ga je skratiti nekom uzdunom sila. U tako na silu ugraenom tapu pojavit
e se tlana unutarnja sila (N<0) i tlano naprezanje (<0). Takvo naprezanje nazivamo
poetno ili montano naprezanje i ono je stalno prisutno u tapu.
Deformacija tapa je:
0,15
0, 000214
a 700
Poetno naprezanje koje je zbog nastupilo u tapu je:
E 45MPa
Da bi tap ispao iz leita treba postii da u njemu nestane uzdune sile N jer se tada tap vie
ne upire u zid. To znai da tap treba hlaenjem skratiti upravo za iznos koliko je bio
predugaak tj. za 0,15mm a to emo izraunati koristei izraz:

a t t 19,5C ( 0 )
a
Da bi se udvostruilo poetno naprezanje (=-45MPa) tap treba grijati jer e se grijanjem on
htjeti produljiti ali mu zbog vrstih oslonaca to nije doputeno. To znai da e se on o zid
upirati sve veom i veom unutarnjom silom N. U jednom trenutku ta e sila prouzroiti
nastanak traenog naprezanja t=-90MPa. Da je tapu bilo omogueno nesmetano produljenje
uslijed grijanja za traeni t on bi se produljio za 0,15mm. Kako mu to nije bilo omogueno
on je u stvari ostao skraen za tih 0,15mm bez obzira to je zagrijavan!
Slijedi:
N a a
t i a t
A E E
Izjednaavanjem prethodnih izraza dobije se temperatura t za koju je potrebno ugrijati tap
da bi se udvostruilo poetno naprezanje:
t
t 19,5C
E
Napomena: u prethodnim izrazima koriteni su znakovi apsolutnih vrijednosti kod nekih
veliina kao bi se iskljuile nejasnoe koje bi eventualno mogle nastupiti zbog injenice da
tap grijemo (t>0) a da se on zapravo skrauje 0 zato jer mu vrsto uleitenje ne
doputa produljenje.

Zadatak 5. tap AB, okruglog poprenog presjeka polumjera r, duljine , ugraen je izmeu
dva nepomina oslonca iji je razmak a. Koliko je uslijed toga nastupilo poetno naprezanje
(ukljuujui i predznak)? Za koliko se treba zagrijati/ohladiti tap da bi vie ne bi bilo
naprezanja, a za koliko da bi se pojavilo doputeno naprezanje? Zadano je: r=15mm,
=700mm, a=700,2mm, E=210000MPa, DOP=110MPa =1110-6m/mK.

Sastavio i priredio: izv. prof. dr. sc. Igor Sutlovi

 Osnove strojarstva- Aksijalno optereenje tapova-rijeeni primjeri

Komentar: iz zadanih podataka vidljivo je da je tap bio prekratak pa ga je prilikom ugradnje

trebalo produljiti (aksijalnom silom) zbog ega se u tapu pojavilo poetno vlano naprezanje.
Produljenje tapa iznosi:
700, 2 700 0, 2mm
Iz izraza za produljenje moe se izraunati iznos poetnog vlanog naprezanja:
N
0 0 E 60MPa
A E E
Da bi nestalo poetnog vlanog naprezanja tap je potrebno zagrijati kako bi se on produljio i
time ponitio poetno naprezanje ili moemo razmiljati i ovako: da smo tap prije ugradnje
zagrijali za t koji bi dao produljenje od =0,2mm mogli smo ugraditi bez poetnog
naprezanja. Takoer, valja napomenuti da bi se taj iznos naprezanja pojavio nakon to smo
ugradili zagrijani tap i pustili ga da se ohladi na poetnu temperaturu.
Da bi tap produljili za =0,2mm potrebno ga je zagrijati za t to moemo izraunati
prema:

t t 25,97C

Ugrijemo li tap za ovaj iznos ponitit e se poetno naprezanje. Sada je naprezanje u tapu
jednako nuli (=0).
U nastavku potrebno je izraunati za koliko treba zagrijati ili ohladiti tap da bi u njemu
doputeno (vlano) naprezanje. Obzirom da u tapu ve postoji poetno (montano)
naprezanje pozitivnog predznaka potrebno je znati koji dodatni iznos naprezanja treba
grijanjem ili hlaenjem tapa:
DOP 0 110 60 50MPa
Taj iznos postii e se hlaenjem tapa za neki t. Hlaenjem se tap eli skratiti ali mu to
vrsto uleitenje ne doputa pa se zapravo produljuje za iznos DOP to uzrokuje porast
toplinskog naprezanja sve do iznosa doputenog naprezanja DOP. Moe se pisati:
N
DOP
A E E
Takoer vrijedi:
DOP t
Izjednaavanjem ova dva izraza dobiva se:

t 21, 6C
E
Komentar: hlaenjem tapa u kojem ve postoji poetno vlano naprezanje od 60MPa za
21,6C u tapu e pojaviti dodatno vlano naprezanje =50MPa ime se postie iznos
doputenog naprezanja DOP. Praktino gledano, unoenjem poetnog naprezanja smanjili
smo radno podruje tapa jer e iznos doputenog naprezanja postii prije nego da nema
poetnog naprezanja ili da je ono negativnog predznaka. Pravilan odabir predznaka poetnog
naprezanja moe omoguiti iri raspon toplinskog optereenja tapa to je posebno vano za

Sastavio i priredio: izv. prof. dr. sc. Igor Sutlovi

 Osnove strojarstva- Aksijalno optereenje tapova-rijeeni primjeri

konstrukcije koje su u svojim eksploatacijskim uvjetima podlone veoj promjeni radne

temperature.

Zadatak 6. tap AB, okruglog poprenog presjeka polumjera r, duljine grije se za t.

Koliko e uslijed toga nastupiti naprezanje (ukljuujui i predznak)? Zadano je: r=15mm,
E=210000MPa, t =45C, =699,80mm a=700mm, =1110-6m/mK.

Komentar: iz slike je vidljivo da je duljina tapa manja od udaljenosti a izmeu vrstog

oslonca i zida. Grijanjem se tap poinje produljivati i dokle god mu je to mogue initi
slobodno, bez prepreke u njemu se nee pojaviti naprezanje. U trenutku kad tap dodirne zid,
a zagrijavanje se nastavi, tap e se htjeti i dalje produljivati ali mu to vie nije mogue pa se
on poinje sve vie upirati o zid (skrauje se) i u njemu se pojavljuje tlano naprezanje. Prvo
je potrebno ispitati hoe li se uope za zadani t tap dovoljno produljiti i dotaknuti zid.
Zranost izmeu tapa i zida iznosi:
a a 0, 2mm
Da bi se tap produljio za taj iznos potrebno ga je zagrijati za neki t1 koji emo izraunati iz
izraza:
a
a t1 t1 25,98C

Zagrije li se tap za taj iznos on e se produljiti dovoljno tek da dotakne zid i u tom trenutku
se u njemu jo nee pojaviti naprezanje. Vidimo da je zadani t vei od izraunatog t1 pa se
moe zakljuiti da e tap daljnjim zagrijavanjem htjeti dodatno produljiti ali mu zid to ne
doputa pa e se u njemu pojavit tlano naprezanje.
Razlika temperatura za koju jo treba zagrijati tap iznosi:
t 45C 25,98C 19, 01C
Zagrijavanje tapa za taj iznos prouzroilo bi produljenje:
a t
Obzirom da zid tapu ne doputa da se slobodno produlji za taj iznos, tap e se zapravo
skratiti i prouzroiti pojavu tlanog naprezanja. Vrijedi izraz:
N
a
A E
Izjednaavanjem ova dva izraza dobiva se naprezanje koje e nastupiti zbog zagrijavanja tap
za zadani t:
N
t E 43,9MPa
A

Sastavio i priredio: izv. prof. dr. sc. Igor Sutlovi