Kriti¢ki ispit popisa bosanskih vikara i provincijala 339-1735) Die dalmatinische | alter so bliihenden § grube fiir Quellen derb ¢ anit ihren im Mittel- ten ist die reichste Thallocay Dr. Ladw Balkenlinder (S» Mitthedlungen au: 18) BEOGRAD : 3 Stamparija Dragymira Popovia, Luija Baru bro) a i 1985 relialzvori U arhiva fran) ox oo sv. Lovre u Si Stoji popis provin bosanske redo-d 1523. do 1703. Vheca L Be 83. Format < uvao Ww kartoniranom kodeksu K. 2. 34, Tee skog arhiva od g. 1523—1705. Format jc oe 8LX220em. Oba su popisa napisala liea, koja su Zivicla kraiem XVI, a fitirla potetsom XVILL. stolieca. Iz popisa K. se opada, da ic lictopisac joblize poznavas stvari, kako su tekle u upravi bosan- ‘edodrzaye.To nani potvrdugu okolosti, koje iznasi, da su ile za provincijala fr, eretvanina 1681. i tr. Mi- la Radié, iberiski Grego- icem 1705. ‘ Neal smo ui ane ima i dragih papisa, od koiih jedni pijesu ebjelo adanfeiit, a drugi su Stampani. ee od nictiskanih raises napisan u lietopisu fr. aka (od 168017 tbh 62b, koi i rate m manastirskoni 2 ae Niegoy j¢ format 3121 em, ‘Naslov glasi: Lista delli PP, Provineiali della Proyi(ajcia di Bo: aitina dell quali si troua memorias. Popis provinci- Sinie, da ih nabraja od 1563.1. » do 1732: 2B. Antonio Markoviel manjkay i ‘micIW 1 a tr, S¢ Citi popis bosanskiht vikara i provineiiala pe ae Fr, Franlo Rudman prepiao Je makarskox 7 aver sibe Gba su popiea jednaka. Formal je »Libri Archivic heniku 46%34 em. U Makarsk Sibeni¢ki je vise pretrpio malarski je nasuprot bolie saGuvan. Jedan Vdrigi wv bithosti su iednaki. Oda sadrZe: «De origine F or cine Bosnae Argentinae Profowus, — De Patribus Vicariis, Vi- iride Bosnae Argentinae. De ¥. P. Provincialibus Proviae Bos hae Argentifive, — Liber Archivialis continens omnes uniusey- dusque Capituli, Congregationis actus hujus Bosnae Argenti- fae Proviae et alia, die ad Superiores ejusdem spectant adno- tanda, monitu, et cura Adm, Revdi P. Bond venturae a Curzula ex Poovinetalis Dalmatiae, et in eadem Provia Commissarij, Visitas toris Generalis zelantissimi Propositus Anno MDCXCIIL. (L. A). Rasprave i popisi'y bosanskim vikarima i provincijalima Su Hat osnovi arhivskih izvora, Waddinga, Gonzage, aciceva letopisa, Millovila Andela jz Napulja ij Julija provincijala, 6. Variae wtiquae Provineiae Bosnae Argentinae, et Pundationes Conventuuin Proviae Semi Redemptoris in Dalmatia, neenon Conventuum et Ressidentiarum totius Suondan antiquae et amplissiniae Prov; Bosnae Ar. gentinae, Theca Il. Format 3525 em, |Navodi K. Archiviolum Provie, in quo Provia ab anno 1693, usqua 7 X. Format 26420 cm. [K. Theea X. H. Lites Antiquae et . Theea Vill. Format 34%25 cm, [H. Theca VILL), Prolatu G: Adm. wender, Patrum Francifscij a Travnik, aliquid Francilsci] Budalich aliquid, Marei Bulaich aliquid, An- dreae ab Imota aliquid, Antonii Nachich Com. Visitlato- ris] aliquid, Petri Pastirovich aliquid, Philippi Saree aliquid, Andreae a Cuttieya aliquid, a Te JIL, (1702-1722). Format aa cm. [C. Theea Augustini a Salinis, Pauli Nicoli Adm, ee Patru. \ ich. Theea IV, (1723-1729), B. Theca IL. nit actiones in 22, als Simonis Thomassevi Format 3625 em. [D. Theea TV. is Prolatus Ee Adm. Rendor, Patrutn Joannis a Straxemano, larcovich. Theea V. (1720-1735). > Theea V.J. kalWV P. Petri Knezevich, A 28% 17 om. [P. P. Knez P. Mauris Fajdica, Bos 1770—1780. Na praylia 0 bosanske rchiviolum 1732—1735, Format A. '@ Seraphica. Rukopis je napisan S¢ tt ljublianskoj Iranjevatico; kenjiznici, Ras: franjeyaékoj c 78 ; ievackoj povilesti od potetka do 1780. IM. FJ. Na str. 58. donosi los i nepatpun popis bosaeih. vie kara od 13491 hvaljujemo p. o, dr, Andelikiw Tominecu na DEOPeEnoM popisu i podacima. Catabogt Vicarioruim Bosnénsium in archivo. Budae in Hungaria apud Fratres Minores a P. Edmundo bibliothecario transeripti proponuntur. A. Primum Seriptum [Seriptum 1.].— ptum secundum. |Seriptum [1.]. — C. Scriptum tertiam. [Scriptum ML). Sva tri popisa besanskih vikara potiegw iz dru ge polovine XVIII, stoljeca. Zayise o Lastrigevim popisima, koje navode, Zahvaliujeme p. 0, gyardijanu fr. A. Hunji u Budim- Pe&i i bibliotekaru fr, Edmundu na prispéenim popisima LaStrié Fr, Filip prvi je Stampao popis bosanskih vikara i provincijala u Mlecima 1765, u »Epitome yetustatum proyin- ciae Besniensise, Venetis 1765., str. 30-34. Njihoy red podinje sir, Peregrinom iz Askula 1349(?), a syrguie s ir. Bonaventu- rom Beniéom 1765. [La8trié |,, Lastrié 11. Fr, Emerik Pavié izdao je slitan popis u Budimu 1766, 4 svojem djelu »Ramus Viridantis Olivae.. seu Paraphrastica ct lopegraphica deseriptio provinciac nuper Bosnae Argentinae jam vero S. Joannis a Capistrano.< Budse 1766. str. 93—96. [Paviél, Poslije dmirovica, 6 - ; 5 5 nyigom stroskom arhivu uyezan s nj ne Vali della Provincia Bosnaaa doscli u Bosnu } 4 ci 1775. St ima samo Turskomu do’ Danas. Kade sit i Ker ttirieke Redovnici S. Frane.< Mle med prvog { drugog njegovosa Popise nuzgrednih raziika. [Norini Lastrié ir. Filip izda novi popis bo! jala u drugom izdanju pomenutox diela Anconac “se 1 je raao nove Izvor e su koje navodi [st arentina, koxa. Bug n od oF malo prije. Ovai se ponis Lastri a oo kowa je Sampao u prvom izdanju. [Lastri strié I). Lulié fr. Ante Stampao ie katalog be neijala_u_»Schematismo della Dalmata cia del SS-mo Redentor |Spalato 1585., str. Donat Fabianié u Storia rati Minoris. [Zara 1864. P. I M, Batinié u »Diclovanie Franievaca wreb 1881, Sv. |. str. 155. Sy. Il. ; Fabiani¢]. iene podatke o bosati- skin atima u_»Chro iae _Bosnae Argéntinae ordinis Francisei Seraphici.e Starine. Zagreb 1890. [Kajiga XXI. str. 167], potom o provincijalima, od ko- jih mnogo je postalo biskupa u 2Acta Bosnae potissimum eccle- Siastica cum insertis editorum documentorum reg: 935 usque ad annum 1752.« (Zagrabiae 1892]. [F. C) Memoria Provinciae S. Joannis a Capistrano initio Vi- cariae dumtaxat exposita Provinciae Bosnae Argentinae tan- dem auctoritate Sedis Regis et Ordinis hodierno nomine muncu- patae chronologico next re: scitata anno MDCCCXIV. Priopcu- fe nepotpun popis bosanskih vikara. Vazan je, Sto biljezi, da bo- sanska vikarija podinje 1260. s. ir. Ivanom drugim vikarom. Popis bosanskih provinciiala, od 1520-1702 i t d. zavisi o ‘nom fr. Emerika Paviéa. Oba nam je popisa prioptio p. 0: ir. R. Drliié, profesor u Visokomu, kojemu srdacno zaliv: jemo. IM.P.S. JJ. F ; Kardum fr. Matej donosi popis bosanskih provincijala a knjizi »Schematismus Provinciae * i Redemptoris Dalmatiaa. [Spalati 1906, str. 6: Ferdinand Quinque Ecclesiis. (Pecuh) str. Et ‘a i pror e Vetus- str. bosanskih vike »EpitomLaSvanin fr. Nikola, L Jelenic, os © 1916. D. provincilala od 1523—1609. salon — Dva lietopisa Bosnae Srebrene. Lietopis fra Marka iz eva Polia i fra Bernardina Nagna Saraievo 1919. Lemmens P. L., B. Bernardini Aquilani Chronica Prateum Mincrum Obseryantiae. Romae 1902. poe P. Lucas, Annales Minorum. Ad Claras Aquas 1931, sl. Izdanje u Lyonu (Lugduni) 1648, Nastavak Anconae 1844. Neapoli 1847. |Wadding]. Michat| Angelus a Neapoli, Chronologia historico-legalis seraphici ordinis Fratrum Minorum s. P.. Prancisci. Neapoli MDCL. Julius de Venettis. Chronologia historico-legalis se~ ravhici ordinis. Venetiis MDCCX Analecta Franciseana. Ad Claras Aguas (Quaracchi). 1885 = anich P, Donato, Firmani inediti dei Sultani di Gi aeagel ai conventi franeiscani_e all x) Bosnia e di Erzegovina. Firenze 1784. Archivum Ba canum Historicum. 1908—1933. [=A. F. H. Marianus (fr. de Plorentia, Compendium one ear Ordinis P. F. Minorum. Ad Claras Aqu UA. FL T., 981075 Uy 921 Ns 204 700-1 Y.nea Provinciae Riacusinae Ordinis Minorum S. P. Chek. Neapoli MI I Miklosich Fr Serbine 1% Dorninik egovatki spomenica fra- oga doba, Mostar 1934. Sv. 1. g. 1463.Bosanski vikari Vikarije podinju wu franjevaékom redu joS u XI. stoljecu, Pod uptavom Fr. Hije fe Skotska vikarija bila podignuta na pro- vinciju*, Buduéi da raspravijamo o bosanskim vikarima, sama stvar trazi fa tacno opredijelimo dolazak franjevaca u Bosnu i osnutak njihove vikarije, Pozitivno se zna iz pisma pape Gre- gorija LX. ,,Quoniam ubi amor" 16, VIL. 1234., da je u Bosni delovalo nekoliko franjevaca®. Kad se Bela 1V. i Benedikt, kalocki nadbiskup, spravljahu da udare na Bosnu pod izlikom istrijeblienia iz nie bogumila, zamolige prije svega papu Inocencija IV. za dozvolu. Papa videti da tu nijesu Gisti posli, sprijeci njihovu vojnu syojim odgovorom Cum sicut intelleximus“ 27. II. 1248., jer bosanski ban Nino »Tive kao katolik“. Ipak da se_zbiljski uvjeri 0 Nino- slavu, Koji je viadao od 1233—1249., povjeri senjskom biskupu Filipu i gvardijanu. splitskih franjevaca, da podu a Bosnu, te ispi- taju i taéno ga izvijeste o Zivotu, vladanju i vjernosti_ pomenutog bana*. Ovi su franjevei bili iz provineije ,,Sclavoniae”, ,,prema kojo) je ondasnja vrio malena Dalmacija u istom odnoSaju bila kao i Bosna, Hrvatska, Istra i Albanija“®, Nepobitna je tinjenica, dakle, da franjevci stalno ne u Bosni vec od g. 1234. Sada se pita, kada je osnovana bila bo- sanska vikarija? O. Kaju Othmeru® posto je za rukom, da na osnovi — i ram] opisa franjevaékih provincija i vikarija, koje je otkrio i 8 ‘ zasluznio. Jeronim Golubovie?, dode do rezultata, di Holzapfel P. Dr. H., Handbuch der Ge ordens, Freiburg i. Br, 1908, str, gum Toi) noch in das 48, dahrht die zoltwei anore a Fratrum M ska vikarija postoji krajem XIN, stoljeta: «Viearis Fre pri Fain Bosnae ultimis saecili X11. annis iam extitit & Pr cirea annum 1300 duabus Custodiis et 12 locis Fra de a mentio f +< Proving Poostrena zabrana Nikole IV. ,Quia Aes sedis Gistinetio“ 1288.8, da se ne moze osnovati u franjevackom redu | Provincija bez prethodnog papinog odobrenja, dala je povod $u Se pocele podizati nove vikarije mjesto provincij U ovo doba rada se i bosanska vikarij Fs Novi izdavaoci Waddingovih Ljetopisa od 1931., J€ na éelu gore spomenuti 0, Golubovié. u Cetvrtum sves 150) objasnjuju se: ,,Vicaria Bosnae vix anno 129 nasci Oe ¥ Svoj sud osnivaju na Panfilu da Magliano, historiku reda?. Pre- pustaju mogutnost drugog stanovista, kad piéu: Alii ex docu mentis ipsis bosnensibus autummant, Vicariam Bosnae originem habuisse intra an. 1282 et 1300,“ Navode glavni osion Othmera, koga smo malo prije naveli. a Bosanska vikarija polap vikara imala je Custos-2, koji u od- Sutnosti vikera upravljase vikarijom. Buduci da nalazimo neke vikare, koji su postojali prije do Jaska generala fr. Odona (Eudes-a) u Bosnu jos u di id se “nije, ustrojila bosanska vikarija s prvimi historijskim vikarom ir. Peregrinom Saksonskim, vrijedno je, da ih se ovdje kao sum njive iznese, 0. Mayro Fajdiga™ na Prvom mijestu postavlja s upitnikom Za prvog bosanskog vikara jr. Fabijana. Ne spominje, kad je vika~ rijom upravliao, Poslije njega dolazi drugi vikar jr. Ivan, kojemu: se Gita ova osmrtnica u franjevatkom vukovarskom nekrologija na 15. L 1260: ,,Secundus vicarius Vicariae Bosnae: Joannes, multis ornatus virtutibus, Budae ad S. Joannem sepultus, Petrum Mini- strum Provinciae Hungariae a gravi et extrema aegritudine libe- tinae ab anno 1260 Vicari ciusdem: 1. Joannes 10 a prva dva vikara nijesu stalni ni ag Looestr. 111), donosi_n: Saxonia, a P. Ger rexit familiam decem ai mente Vi, Dum ad univers: iavjeStaj crpi iz Waddinga. woy izhor: Saglasni st; a Budimpesti: Scriptum 1. ni. Vicars Fr. Peregrinus de ‘Saxonia ann. 1339. Plus de clus vita non invenitur.* rd) anno 1339 Paimus Chronicon Gyéngydsiense Primus vicarius in observantia ogne fuit frater Peregrinus de Saxonia 4 fraire Gerardo XVII, ministro gencrali post beatum Franciscum institutus, qui Bar nam peérsonaliter intravit tém- pore Stephani bani, patris regine Hungarie et ibi observantiam minorum primus incipit, et di tum fratrem Perégrinum vica- rium fecit anrio domini 1330. quinto die, Octobris; et rexit familiam decem annis ct fuit episcoptis Bozne, ut dicunt, et depositus quiescit in Diaco in ecclesia minorum observancie.*a toga mnogo franjevackih stanova za misijonare franjeyce, koji iz Ttalije bjeSe pozvani u Bosnu, da obracaju bogumile.’* Ako se je fr. Garard ustavio u Bosni_samo nekoliko dana (=dies aliquot) a imenovao evog druga fr. Peregrina Saksonskoga 5. X. 1938. za bosanskog vikara, bez dvojbe on je morao dott & Bosnu malo prije tog vremena, a niposto kako Wadding misli 1340. Wadding je prvi ugled u povijesti franjevackog reda, no mi smo stekli uvjerenje, dok smo ga proutavali, da on nije tacno opredijelio vrijeme dolaska Odonova u Bosnu, ni _uspostavu fr. Peregrinovur za bosanskog vikara na ovom mijestu. Stoga oni, Koji pis, kao Marianus a Florentia,#t Plinije, Scriptum ML., Lastrié I., Luli, Kalmar i Fabianié, da je fr. Peregrin postao bosanski vikar 1340, na osnovi ovog navada i2 Waddings, ne mogu to mjesto, da sebi prilog navedu, jer se sam Wadding neizvjesno izrazuje. To donekle uvidjese i novi preizdavaoci Waddingovih Ljetopisa, kad. pigu: Clare constat fratrem Gerardum ante celebrationem Capituli (Assisi 4. VI. 1340.) in Hungariam et inde Bosniam pro- fectum fuisse, scilicet, vel circa mensem octobris anni 1339 (si reapse die 5 octobris socium suum fr. Peregrinum de Saxonia pri- mum vicarium in Bosnia instituit), vel ineunte anno 1340". (Cfr. Fermendzin in nota 4. ad Chron. XXIV. General p. 528 [E)).2= Sliéno se izrazuje dr. fr. Julijan Jelenic: Da je fra Gerardo Odonis 1399—1340. bosansku vikariju w istinu osnovao." Poznije na dru= gom_mijestu protivno se izrazuje: ,God. 1340. u Bosni se osniva i franjevatka vikarija, kojoj na glo bude prvi postavijen fra Pere grin Saksonac, “2 Fr. Franjo Gonzaga,** Payic, Norinije, Vitezovié2’ Nagna- novié i Batinié kaZu, da je fr. Peregrin imenovan bosanskim vika- rom 1339. S 0. Radni¢em i Radmanom? i mi napuStamo sa Caseu Waddingov datum imenovanja fr. Peregrina za bosanskog vikara. 1 Wadding ad a, 1940. n. 6. f, 281. Ad Clares Aquas 1282, T. Vi © Wadding ad a. 1840, m6. f, 284. Ad Claras Aquas 1992, T, VIL str, ‘ander hoc anno (1340.) Gerardus Generalis Minister in Hunga tiam profectns, atque a Caroly Rege persuasus, ut Bosnam se aansferrct"; Pelranoyié dr. B., Bogomili. Zadar 1867., str, 1 * Compendiim chronicarum F. Min. A. i H. 11, str, 296. 32 Ad Glaras Aquas 1989. T, VIL, str. 276, * Koltura 1, str, 32. = J 4 Problem dolaska franjevaca. N. Revija. Makarska 1926,, str. 364, Valjda su na nj uplivali: Chronica XXLY. generalium O. M. Analecta Frans ciscana Quaraechi 4897. Sv. UL, str. 528-590 i Marko iz niche, Neapoli 1680, P.l, L. 8. ¢, 44., koji su nejasni u svojim. inv; obzivom na polankosti. : * De origine seraphicae religionis Franciscanae. Venetiis MD 1 str, 509. ‘ szveta vekov. Zagreh str. 91 40, :Die dio 1 Bosni oko obraéenja bogu- mila, Ugarski ljetopisee Ivan Th #4 koga i dr. Franjo Ratkie nayodi, 0 njemu pripovijeda: ,Jtem Paterini de Bozria, qui nimium erant multiplicati, et diversis erroribus implicafi, per dominum Peregrinum, episcopum Bosnensem, ordinis minorum, virum magnae devotionis et scientiae, ad fidem, rege commonente, convertuntur, et baptizantur.” Fr. Peregrin mnogo je doprinio bosanskom bans Stjepanu Kotromanovicu, da su se popravile i uredile crkvene i banske qe u Bosni. On mu je bio kao neka vrsta drdavndg kancelara. fa potetku viadanja Ljudevita 1, (13421382) ugarskog kralja, Stjepan ban i Fr. Peregrin su namjeravali da sklope ugovor_s Mle- Ganima i DuSanom Silnim, da spase ugled i samostalnost Bosne.% Do ovog ugovora nije doslo. Ipak ovim gestom bosanski ban ie polutio, da ga je Ljudevit 1. poteo vise cijeniti. Mlegani su s¢ sluzili sa fr. Peregrinom u diplomatske svrhe pri crZavnim poslima, koje su imali s bosanskim banima. Najprije Priopéuju 22, IL 1346. svojemu poslaniku kod bosanskog bana, da ob- jasni fr. Peregrinu uzrok i svrhu svog posianstva.®! Mletatka viada mnogo je dréala do mnijenja fr. Peregrinova, kad dozvoljava 8. IV. 1346. iStome poslaniku, da moze bosanskom bantu pokleniti lijep dar u vrijednosti do 1000 dukata, ako se prije toga sporazumije 0 tome s fr. Peregrinom.’* Poslije nekoliko dana na 18. IV. 1346. mletaéka viada doznaéuje fr. Peregrint: i poslanicima bosanskog bana iznos do 100 dukata, ako nagoyore bosanskog bana 2a posre- dovanje, da se izmiri ugarski kralj s Mleéanima.% Poslanici bosanskog. bana stvar su priopéili poslanicima ugarskog kralja, koji svojemu Sad da se pozabavimo o njegovom Zivotu i radu u Bs Fr. Peregrin neumorno je radi Vi., str, 892-390; Bartolomé Léon, Fray Gerardo de Odén Ministro gene! de ia Grden Franciscana, (1820-4949). Murcia 1928.; Lulich P. c i tutti i Ministri generali di tutto /Ordine de"Frati, Minori, Spatald 1869. stn 8; Marczic R.'F., Apologia per Vordine de'Frati Minoni. Lucca 4750, ‘PTH, str. 44, Fr. Bariwo Pisanski (Liber conformitatum, Mediolani 1510. . 1. Fructus octavus et conformitas, f. LXAXXL) o njemu izvjescuje: Fre siivandue Oitons in evind factilote cuff ocner Mftginshen Veiga en sere | Qui tam super bidliam, Uidros Sententiarum, aethicorum, quam logicne seri acceple. Ae stizmatum officiune ipse digessit et general > insignis" Dborne spise Ae bla, koji je dr#ao uv Asizw 4. a0 je 9. Fe ae ‘i af a fee v vite) janisko hiskupije ped nasloyom, id 1948, AN Claras Aguas 1933, © Chronica Hungarorum. (Si Pihdie 3.6. Retwandtniny Viedan —— ® Bogaumili i Patareni, Ziyur posrednitky poruku vjerno izrudi hs njetia.. Mietatka vlada-o tome izvjeseuje fr. Peregrina 20. Vill. 1346. 1 bosanski ban Stjepan jako je uva fr. Peregeine Sanskog vikara. Na 3. [V. 1347. 0 njeme pise papi u Rix Vjerno i postojano radi za katolicku stvar u Bosni, no malo pomdénika. Stoga ga sveudilj muli, a je neke ditt sila, koji poznavaju narodni jezik, ili ako ne poznaju, da su spo- sobni da naute,# 0. Danijel Fe * priopéuie, da je splitski kaptol iz: za nadhiskupa Fr. Poregrina Saksonskoga 2. 1. 1349., no Klement Vi. ponistia njegov izbor. Pisac u Besné** pobija vjerodvstojnost gornj da je bez osnoye, kad je Klement VI. imenovao fi aksonskn; 1g biskupa 28. I, 1349. Dr. fr. Jal i Hitski Kaptol zbilja bio izabrao fr. is , 00 papa da ga tiije odobrio, negs ga na iit! Stjepana bana bosanskim biskupom imjenoyao, buduci da je abski biskup fr. Lovee Ioravda vet bio wmro: a cjegov nasljed- | Borelvan premjeSten u Ferd, anski ban Stjepan suvise radio je preko mieta¢kog senat apa iipenuje fr Peregrina za hosanskos biskupa. adgovorio 18. X. 1348. baru Stjepan 8¢ O8tvdn Njcgova presnja, sto se zhilja obistin 1 I. @ Avinjona stavi na éelo bosanske bi (¢ 28. 1. 1349. otacetnies bickuga ,Wanohanna” premjeti u! Pern, Peregrin povea apostoiski rad 4 Bosni. Kao biskup bosanskog bana Tyrtka u Dakevu 15. Ml. 1355!° Bi: Ebi nije obnasac nego sedara ravnih godina. Unire 28. I. okopan 1 Hakovu.* Wadding* netaéno pretpostavi;: Btn Zivio, sve do g. 1360. Marcelin Da Civezza*® og izvietaja napuita Waddingovo mniienjc se vara, kad stavija, da je fr. Peregrin bio bi zitivno se Zita, Kec je fr. Peregrm umra 1356., d addin, Chr, str. ¢ iP, WT, 1,84, (4982,), sth Kalendas Bobruar,"s As ixa (Bosnia, sir, 58) i Scriphum Il. sregrin irabran 7a bosenskeg vikas. . ¢ Capistrano” STW. 5 3th.