SVEUILITE U SPLITU

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE

Studij konstrukcijskog strojarstva

MATERIJALI II
VJEBA br. 8

ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI PO GROSSMAN-u

Split, svibanj 2014.

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
Upute za vjebe iz kolegija Materijali 2

ISPITIVANJE PROKALJIVOSTI PO GROSSMAN-u

Ispitivanje prokaljivosti po Grossman-u se provodi na elinim uzorcima (epruvetama
okruglog presjeka) razliitog promjera u zadanom rashladnom mediju za gaenje (kaljenje).
Ovom metodom ispitujemo sposobnost nekog elika da se zakali do odreene dubine. Prema
ovoj metodi odreivanja prokaljivosti kao osnovna struktura uzima se ona s 50% martenzita.
Karakteristika ove strukture je da na krivuljama promjene tvrdoe po poprenom presjeku ima
infleksiju (najstrmiji pad) upravo kod 50% martenzita (vidi sliku 1).
Tvrdou za sadraj martenzita 50% za elike razliitog sadraja ugljika odreujemo prema
Hodge Orehovski dijagramu na slici 2.
Tvrdoa koja odgovara za strukturu 50% martenzita za promatrani elik nazivamo kritina
tvrdoa HRCk. Mjerilo prokaljivosti prema ovoj metodi jest kritini promjer Dk koji
odgovara strukturi 50% martenzita u sreditu zakaljene epruvete, tj. kritini promjer je onaj
koji nakon kaljenja nema nezakaljenu jezgru (struktura sa manje od 50% martenzita).
Nedostatak ove metode je njena velika ovisnost o o uvjetima hlaenja.
Kako bi definirali kritini promjer neovisno o intenzitetu rashladnog sredstva uveden je
teoretski pojam idealni kritini promjer. Idealni kritini promjer Di je je tono odreeni
promjer, za koji se u sreditu dobije struktura s 50% martenzita kaljenjem u idealnom
rashladnom sredstvu. Idealno rashladno sredstvo jest ono iji je faktor intenziteta hlaenja
H= tj. ako je intenzitet hlaenja takav da je vrijeme potrebno za smanjenje povrinske
temperature austenitiziranog elika na temperaturu rashladnog medija jednako nuli. Dakle,
idealni kritini promjer Di je pokazatelj prokaljivosti elika, neovisan o rashladnom sredstvu
ijim poznavanjem uz pomo dijagrama na slici 3 odreujemo kritini promjer Dk za bilo koje
realno rashladno sredstvo, odnosno intenzitet rashladnog sredstva H.

Slika 1. Odreivanje kritinog promjera Dk prema Grossman-u

Studij konstrukcijskog strojarstva 1

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
Upute za vjebe iz kolegija Materijali 2

Slika 2. Korelacija tvrdoa sadraj ugljika - udio martenzita u strukturi prema Hodge
Orehovski

Slika 3. Dijagram za odreivanje idealnog kritinog promjera Di iz poznatog intenziteta

rashladnog sredstva H i kritinog promjera Dk

Studij konstrukcijskog strojarstva 2

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
Upute za vjebe iz kolegija Materijali 2

Provoenje ispitivanja

1. Priprema epruveta
Vie epruveta okruglog presjeka (najmanje dvije) razliitog promjera se nakon austenitizacije
i gaenja popreno prereu. Prilikom izbora promjera epruveta vano je da promjer bude
toliki da se u presjeku dobije zakaljeni (>50% martenzita) i nezakaljeni dio
(<50%martenzita). Rezanje se vri uz intenzivno hlaenje kako unos topline prilikom rezanja
ne bi utjecao na promjenu strukture.
Epruveta kritinog promjera Dk jest ona koja u sreditu poprenog presjeka ima upravo
strukturu sa 50% martenzita. Epruvete manjeg presjeka D<Dk koje imaju strukturu >50%
martenzita u sreditu, imaju odgovarajuu i veu tvrdou. Nasuprot ovima, epruvete promjera
D>Dk sadre strukturu sa >50% martenzita samo u povrinskom dijelu do odreene dubine.
Vidi U krivulje za ipke razliitih promjera na slici 1.

2. Snimanje U krivulja
Nakon rezanja i bruenja epruvete te mjerenja
tvrdoa du izvodnice poprenog presjeka
dobiju se U krivulje prema slici 4.
U krivulje ucrtane u dijagram odnose se na
epruvete iz elika s 0,3%C. Za ovaj elik
kritina tvrdoa prema Hodge Orehovski
dijagramu na slici 2 iznosi HRCk=38. Sjecite
ove tvrdoe sa U krivuljama daje nam
promjere DU koji odgovaraju strukturi s manje
od 50% martenzita za epruvetu odgovarajueg
promjera D.

Slika 4. U krivulje za elik s 0,3%C i

3%Ni

3. Odreivanje intenziteta rashladnog sredstva H

Podatke dobivene snimanjem U krivulja prikazujemo prema tablici 1.

Tablica 1.
Podaci iz U krivulja na slici 4 Uz pomo dijagrama na slici 5
D DU DU/D (HD) H
100 78 0,78 200 2
70 44 0,63 140 2
60 28,5 0,475 120 2
Nadalje pomou dobivenih podatka D i DU/D ucrtamo toke na prozirnu foliju preko
dijagrama na slici 5. Pomicanjem folije lijevo ili desno pronalazimo krivulju na kojoj se
preklapaju sve ucrtane toke. Projekcije preklopljenih toaka na os apscisu predstavljaju
umnoke HD. Dijeljenjem vrijednosti HD sa odgovarajuim promjerom D dobivamo
vrijednost intenziteta rashladnog sredstva H=2 za sve promjere epruveta, vidi tablicu 1.

Studij konstrukcijskog strojarstva 3

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
Upute za vjebe iz kolegija Materijali 2

Slika 5. Dijagram za odreivanje intenziteta rashladnog sredstva H i kritinog promjera Dk

4. Odreivanje kritinog promjera Dk

Dimenziju kritinog promjera Dk odreujemo takoer pomou dijagrama na slici 5. Prema
definiciji kritini promjer je onaj kod kojeg je struktura u sreditu upravo 50% martenzita tj.
DU=0. Dakle Naa krivulja sijee os apscisu upravo na vrijednosti HDk=100. Slijedi uz
poznati H=2 da je Dk=50 [mm].

5. Odreivanje idealnog kritinog promjera Di

Idealni kritini promjer odreujemo pomou dijagrama na slici 3 uz poznavanje vrijednosti
kritinog promjera Dk i intenziteta rashladnog sredstva H, pa je za Dk=50 [mm] i H=2 idealni
kritini promjer Di=60 [mm].

Odreivanje kritinog promjera Dk i Di uz poznati intenzitet rashladnog sredstva H

Ukoliko je poznat intenzitet rashladnog sredstva, onda je dovoljno kaliti samo jednu epruvetu
iji promjer mora biti dovoljno velik da nakon kaljenja ima i dio nezakaljene jezgre tj. D>D k.
Za prethodni sluaj mogli bi uzeti valjak promjera 80 [mm]. Nakon kaljenja i crtanja U
krivulje za ovaj valjak odredi se promjer DU (vidi sliku 4). Konano pomou dijagrama
(slika 4) uz vrijednosti DU/D=0,69 i poznati H=2 oitamo vrijednost HDk=100. Slijedi da je
kritini promjer Dk=50[mm]. Nadalje iz dijagrama na slici 3 na prethodno pokazani nain
odreujemo idealni kritini promjer.

Studij konstrukcijskog strojarstva 4

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
Upute za vjebe iz kolegija Materijali 2

Zadatak 1:

U cilju odreivanja prokaljivosti po

Grossman-u izvreno je snimanje U
krivulja legiranog elika sa 0,42%
ugljika (vidi sliku 6) za epruvete
promjera 60, 80 i 100 mm.
- Odrediti intenzitet rashladnog
sredstva u kojem je izvreno gaenje
epruveta nakon pravilne
austenitizacije.
- Odrediti kritini promjer Dk.
- Odrediti idealni kritini promjer Di.

Slika 6. U krivulje legiranog elika s 0,42%C

Zadatak 2:

Na slici 7 prikazana je U krivulja

elika sa 0,6% ugljika za epruvetu
promjera 80mm. Epruveta je zakaljena
u rashladnom sredstvu intenziteta H=2.
- Odrediti promjer nezakaljene jezgre
epruvete.
- Odrediti kritini promjer Dk.
- Odrediti idealni kritini promjer Di.

Slika 7. U krivulja elika s 0,6%C

Studij konstrukcijskog strojarstva 5

SVEUILINI ODJEL ZA STRUNE STUDIJE
Upute za vjebe iz kolegija Materijali 2

Rjeenje zadatka

Zadatak 1
Podaci iz U krivulja na slici 4 Uz pomo dijagrama na slici 5
D DU DU/D (HD) H
100 80 0,80 475 4,75
80 59 0,74 380 4,75
60 36,6 0,61 285 4,75

HDk=200. Slijedi uz poznati H=4,75 da je Dk=42 [mm].

Iz dijagrama Di=46[mm]

Zadatak 2

Podaci iz U krivulja na slici 4 Uz pomo dijagrama na slici 5

D DU DU/D (HDk) Dk
80 57 0,7125 52 26

HDk=26. Slijedi uz poznati H=2 da je Dk=26 [mm].

Iz dijagrama Di=36[mm]

Studij konstrukcijskog strojarstva 6