NATJEAJNA DOKUMENTACIJA

- PRILOG SEMAFORIZACIJA
INVESTITOR: GRAD ZADAR, Narodni trg 1, 23 000 Zadar

GRAEVINA: SEMAFORIZACIJA RASKRIJA ULICE J.J. STROSSMAYERA I ULICE

I. MAURANIA U ZADRU

LOKACIJA: GRAD ZADAR

ZAJEDNIKA OZ. PR.: 24/16

RAZINA PROJEKTA: NATJEAJNA DOKUMETACIJA

VRSTA PROJEKTA: PROJEKT SEMAFORIZACIJE

DATUM: SVIBANJ 2017.g.

DIREKTOR: Z. VUKOVI, ing. prom.

PROJEKTANT: MARIO NJEGOVEC mang. ing. aedif., G 5018

SURADNIK : MARIO BANDO dipl. ing. gra.

UVOD
Predmet ovog glavnog projekta je semaforizacija raskrija ulica Josipa Jurja Strossmayera i Ivana Maurania u
gradu Zadru.
Svojim graevinskim elementima i tehnikim karakteristikama semaforske opreme postojee raskrije ne
zadovoljava postavljene zahtjeve. Prema projektu, Program energetske uinkovitosti u gradskom prometu na
podruju grada Zadra, Promel Projekt d.o.o. i REA Sjever, prosinac 2015, postojee semaforizirano raskrije
okarakterizirano je kao raskrije koje je potrebno graevinski proiriti i izmijeniti dotrajalu semaforsku opremu.

Osnova za izradu projekta semaforizacije raskrija je Glavni graevinski projekt 5146-P, izraen u prosincu
2015. godine, od projektnog biroa DONAT d.o.o. Zadar,
Graevinskim projektom obraen je kolnik, nogostup, zelene povrine i ostali cestovni objekti kao i prometna
signalizcija (horizontalna i vertikalna).

Semaforizirano raskrije Josipa Jurja Strossmayera i Ivana Maurania je etverokrako raskrije koje u planiranom
rjeenju ima sljedee izglede privoza:
- Privoz sjeverozapad - ulica Oko Vrulja traka za ravno/desno, traka za lijevo, odlazna traka
- Privoz sjeveroistok - ulica I.Maurania traka za ravno/desno/lijevo, odlazna traka
- Privoz jugoistok - ulica J.J.Strosmajera traka za ravno/desno, traka za lijevo, odlazna traka
- Privoz jugozapad - ulica I.Maurania jednosmjerna ulica 2x odlazna traka.

A.1.1 OPIS ZAHVATA

1. vrsta i lokacija zahvata

Rekonstrukcija ulica Josipa Jurja Strossmayera i Ivana Maurania u gradu Zadru.

Projektnim rjeenjem predviena je:

1. Rekonstrukcija prometne horizontalne i vertikalne signalizacije
2. Uvoenje nove semaforske opreme
3. Uvoenje sustava detekcije vozila i pjeaka
4. Uvoenje semaforske opreme s mogunou povezivanja u koordinirani rad sa susjednim raskrijima i
raskrijima na potezu kao i budue spajanje na sustav automatskog upravljanja.

2. namjena graevine
Osnovna namjena graevine je prometna funkcija za cestovni motorni promet i promet pjeaka.

3. Oblik i veliina graevne estice odnosno obuhvata zahvata u prostoru

Uzonu zahvata ulaze povrine pod kolnikom, nogostupima, zelenim povrinama i ostalim cestovnim objektima.

4. Uvjeti za ureenje graevne estice

Prometnicu treba opremiti vodoravnom i vertikalnom (statikom i dinamikom/svjetlosnom) prometnom
signalizacijom u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama, NN 33/05,
64/05, 155/05, 14/11, i pripadajuim normama vezano na Zakon o normizaciji, NN 80/13.

Horizontalnu i vertikalnu prometnu signalizaciju treba izvesti u svemu prema nacrtima i detaljima iz projekta i
Pravilniku o znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (Narodne novine br. 33/05, 64/05 i 155/05).

5.Mjere (nain) spreavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu

Izborom materijala te pravilnom ugradnjom materijala i konstrukcije sukladno projektu sprijeit e se nepovoljni
utjecaj na okoli.

Dinamikom i organizacijom radova neophodno je zatititi neposredni okoli. Radovi na zatiti moraju biti
kontinuirani, osmiljeni i efikasni pratilac svih procesa gradnje.

Tijekom izvoenja radova utvrditi e se postojee podzemne instalacije i vodovi, provesti eventualna zatita i
usklaivanje, te koordinirati budua gradnja, prema uvjetima i suglasnostima nadlenih poduzea. Instalacije koje
smetaju moraju se izmaknuti sa ili bez tehnike dokumentacije to odreuje vlasnik instalacije u svojim tehnikim
uvjetima.

S radovima se ne moe zapoeti dok se ne utvrde poloaji i dubine postojeih podzemnih instalacija uz nazonost
vlasnika instalacija i izvoaa radova.

A.1.2 PROMETNO -TEHNIKO RJEENJE

Projektom je obraena semaforizacija raskrija ulica Josipa Jurja Strossmayera i Ivana Maurania u gradu Zadru

Prometno - tehniko rjeenje kao cjelina (svjetlosna signalizacija, prometni znakovi i oznake na kolniku)
mora omoguiti:
sigurnost cestovnog i pjeako - biciklistikog prometa
odgovarajuu propusnu mo cestovnog raskrija
Postavljene ciljeve potrebno je rijeiti odgovarajuom kombinacijom svjetlosne, okomite i vodoravne prometne
signalizacije. Svrha ovog rjeenja je da unutar mogueg proizae optimalno rjeenje s maksimalno moguim
stupnjem sigurnosti.
Obzirom na karakteristike predmetnog raskrija (promet, dimenzioniranost, geometrija i drugo) nudi se slijedee
prometno - tehniko rjeenje:

A) Rad svjetlosnih signala u funkciji ovisnosti o prometu (detektori vozila, najavna tipkala za pjeake)
B) Uvoenje kvalitetne prometne opreme u svrhu jednoznanog i pravovremenog uoavanja
Svaki prometni znak i prometna svjetla, pojedinani i kombinirani, temeljeni su na vaeim propisima.

Na temelju geometrije raskrija i rasporeda voznih traka, utvren je mogui plan rada signala, odnosno odvijanja
koraka.

Temeljni prorauni za semaforizaciju krianja izvedeni su uz pomo specijaliziranog raunalnog programa

LISA+ tvrtke SCHLOTHAUER & WAUER.
Tabelarni prorauni prikazani su u prilozima.
Na raskriju je predviena regulacija prometa u funkciji s prometnim zahtjevima (adaptivno upravljanje) i u
dnevnom i u nonom reimu upravljanja. U dnevnom reimu rada planiran je od 06:00 do 21:30, dok je za noni
reim predvieno razdoblje od 21:30 do 06:00. Ureenjem/rekonstruiranjem semaforiziranih raskrija na potezu
po ulici Josipa Jurja Strossmayera predmetno raskrije u dnevnom reimu rada treba prebaciti u pouovisni rad u
Zelenom valu.

Napomena:
U periodu ne duljem od 45 dana od putanja predmetnog semaforiziranih raskrija u promet, obavezno je
izvriti brojanje prometa te izraditi potrebne korekcije u semaforskom programu i logici rada semaforskog
ureaja!

A.1.2.1 PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA

Ovim projektom obuhvaena je sva prometna signalizacija prema zahtjevima kategorije ceste, graevnim

elemenatima profila, raspoloivosti trase, vrste i veliine objekata, vremenskih uvjeta, prometnih potreba, uvijeta

nadzora i voenja prometa te optimalnog odravanja.

A.1.2.1.1 Oznake na kolniku

Vodoravne oznake na kolniku, predviene ovim projektom moraju biti u skladu s OTU, HRN U.S4. 221-230 i
HRN EN 1423, 1424, 1463, 1463, 1790, 1871, 12802, 13212, 13459, 13197 - Materijali za oznake na kolniku;
pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i Smjernicama i tehnikim zahtjevima za
izvoenje radova na obnavljanju oznaka na kolniku, HC, 2010. god. prema kojima se izvode.
irina crta koje razdvajaju vozne trake jednog kolnika treba iznositi 0,12 m
Puna crta koja razdvaja smjerove
Isprekidana crta koja razdvaja smjerove ima duinu punog polja 3,0 m, a praznog 3,0 m
Puna zaustavna crta irine 0,5 m
Isprekidana zaustavna crta irine 0,5 m
Plohe za usmjeravanja vozila su bijele boje

Strelice za usmjeravanje prometa (jednosmjerne i dvosmjerne) su bijele boje, a duina im je 5 m

Crta vodilja, irine 0,10 m, duine punog i praznog polja 1,0 m
Pjeaki prijelazi su irine 4 m.

Prije poetka bojenja podloga mora biti suha i ista zbog kvalitete prijanjanja.
Boje moraju imati debljinu sloja filma, kvalitetu i retroreflektivna svojstva prema vaeim standardima s
odgovarajuim koeficijentom retrorefleksije klase II. Pri mijeanju boje i retroreflektivnih staklenih zrnaca odnos
mora iznositi min. 1:0.2 to gartantira nivo potrebne retrorefleksije.
Ispitivanje debljine vlanog i suhog filma te klizavosti suhog filma treba izvriti prema vaeim Normama.

A.1.2.1.2 Prometni znakovi

Okomita signalizacija projektirana je na nain da na glavnoj trasi odgovara nivou ceste. S tim u vezi odreuju se
oblici i boje prometne signalizacije.
Na predmetnim cestama primjenjeni su znakovi opasnosti, izriitih naredbi i znakovi obavjesti.

Znakovi opasnosti imaju oblik istostraninog trokuta kojem se jedna stranica nalazi u vodoravnom poloaju, a
vrh nasuprot njoj okrenut je prema gore.
Osnovna boja ovih znakova je bijela, rubovi trokuta su jarko crvene boje, a simboli upisani u znak su crne boje.
Duina stranice istostraninog trokuta iznosi 90 cm, a irina crvenog ruba iznosi 9 cm.

Znakovi izriitih naredbi primjenjeni na ovoj dionici imaju oblik kruga osnovne boje bijele za sve znakove,
odnosno plave. Simbol i natpisi na znakovima izriitih naredbi crne su boje, odnosno bijele. Rub kruga je jarko
crvene boje. Promjer kruga znakova izriitih naredbi mora biti 60 cm, a irina crvenih rubova 6 cm.

Znakovi obavijesti imaju oblik etverokuta ili pravokutnika. Osnovna boja prometnih znakova obavijesti na trasi
je uta za dravne ceste, dok su natpisi crne boje. Visina slova na znakovima obavijesti je 14 cm. Primjenjuje se
Normalno hrvatsko cestovno pismo.
Okomita statika signalizacija mora biti u potpunom suglasju sa Pravilnikom o prometnim znakovima,
signalizaciji i opremi na cestama Hrvatske.
A.1.2.1.3 Postavljanje prometnih znakova

Prometni znakovi trebaju se postaviti s desne strane ceste pokraj kolnika u smjeru kretanja vozila na visini od 2,2
m (u zoni kretenja pjeaka) mjereno od povrine kolnika do donjeg ruba znaka.
Prometni znakovi postavljaju se na FeZn stupove (nosa i upornjak) vanjskog promjera 60,3 mm debljine stijenke
3,2 mm, te na stupove javne rasvjete gdje je to mogue.
Najmanji vodoravni razmak prometnog znaka od ruba kolnika mora biti 1 m, a iznimno gdje to nije mogue ne
smije iznositi manje od 0,5 m.
Pri izradi prometne okomite signalizacije primjenjenjuju se retroreflektivne folije stabilne na U.V zraenje i to
tipa Engineering grade, obzirom da se radi o prometnici s cestovnom rasvjetom unutar naseljenog mjesta,
aplicirane na Al.-podlozi debljine 3 mm, s ojaanim (duplo savijenim) okvirom, to garantira kvalitet i trajnost
prometnih znakova.

Poleina prometnog znaka mora biti sive boje s markicom na kojoj je upisan mjesec i godina izrade.
Privrenje znakova na stupove mora biti izvedeno pomou obujmice i dva vijka koji se moraju osigurati protiv
odvijanja na nain da nema vidljivog mjesta s prednje strane znaka.
Kod postavljanja prometni znak treba zarotirati za 3 - 5 u odnosu na os ceste, da se izbjegne intenzivna refleksija
i smanji kontrast simbola znaka i pozadine koja je osvijetljena.
Znakovi ija irina iznosi 100 ili 120 cm potrebno je postaviti na 2 stupa, a znakove ija irina prelazi 120 cm
(ploe) potrebno je postaviti na aluminijske I nosae prema prilozima projekta.
Prometni znakovi oblika "T" , "O" i pravokutnici vel. do 100x150 cm. izrauju se od aluminijskog lima debljine
3 mm, s ojaanom okvirom na koji se aplicira reflektirajua folija.
Pravokutni znakovi veih dimenzija izrauju se iz aluminijskih profila.
Stupovi prometnih znakova postavljaju se u pravokutne betonske temelje klase betona C 16/20.
Temelji stupova - nosaa prometnih znakova moraju biti duboki min. 70 cm, na donjem dijelu stup mora imati
sidreni vijak koji se ubetonira u beton klase C16/20 betona.
Znakove obavijesti takoer je potrebno postavljati prema vaeem Pravilniku.

A.1.2.2 SEMAFORSKO RJEENJE

Na temelju geometrije raskrija, rasporeda voznih traka i analize prometnog optereenja, utvren je plan rada
signala, odnosno odvijanja koraka. Regulacija semaforima projektirana je po koracima.
Proraunata su zatitna vremena koja garantiraju pranjenje i nalet vozila van moguih kolizija, naravno uz
potivanje svjetlosnih signala.
Geometrija raskrija omoguuje da su meuvremena u semaforskom radu (crveno/uto i uto), a prema
smjernicama za prometnu svjetlosnu signalizaciju unutar normi za rad semafora (3 s za uto i 2 s za crveno/uto.
Pri tome uzete su u obzir brzine naleta od 11.1 m/s i brzine pranjenja za vozila 10 m/s, odnosno 7 m/s za lijeve
skretae na glavnom smjeru.

Signalni (semaforski) ureaj treba biti izraen prema HRN-EN-12675, HRN-EN-50293, HRN-EN-60439, te
mora zadovoljavati kriterije detektorske kontrole i upravljanja signalima na temelju analize vrste i naina najave.
Mora razlikovati najavu ''pod crvenim'', najavu ''pod zelenim'' i najavu pjeaka pomou tipkala za pjeake.

Na temelju razliitih vrsta najava, signalni ureaj mora prema unaprijed programiranim parametrima, odreivati
duine trajanja zelenih vremena.Rad signalnog ureaja mora biti programiran unutar zadanog vremenskog
plana, iz prikaza vremenskog plana.
Rezultat naina upravljanja oituje se u smanjenju vremena ekanja na krianju i poveanju iskoritenja
kapaciteta krianja.

Semaforski ureaj mora biti smjeten u zatvoreni ormar zatite IP 65 od prodora vlage i ostalog agresivnog
utjecaja, s pristupom za runo upravljanje, uzdignut na postolju. Radni uvjeti semafora su u okruenju min.
-20C do +70C. Ureaj mora imati prenaponsku zatitu svih vitalnih elektronikih djelova.
Energetska podrka mora biti preko elektrinog brojila s oitanjem potronje i zatitnim sklopovima. Izvedba
kuita za brojilo mora biti takova da je omogueno oitanje osobama ovlatenim od strane distributora elektrine
energije.

A.1.2.2.1 OpIs rada semaforskog ureaja

Mikroprocesorski tip semaforskog ureaja za regulaciju prometa je univerzalan ureaj koji mora udovoljiti sve
prometne zahtjeve. Ureaj obavezno treba podravati sve moduse rada suvremenog ureaja:
- Detektorski rad rad potpuno ovisan i polu-ovisan o prometu,
- Fiksni rad vremenski ustaljeno upravljanje,
- Runi rad upravljanje od ovlatene osobe putem upravljakog panela na kuitu ureaja,
- Treptanje utog,
- Rad u koordinaciji

Ureaj mora imati mogunost promjene osnovnih prometnih parametara putem prikljuka prijenosnog raunala
na samoj lokaciji ureaja ili preko komunikacijskog protokola na udaljenoj radnoj stanici. Takoer, na isti nain
treba biti omoguena kontrola ispravnosti rada ureaja.
U svrhu sigurnosti svih sudionika u prometu ureaj mora sadravati sigurnosne funkcije osiguranja od greke
u radu i takoer, voditi rauna o grekama na davaima signala, signalnim kabelima i detektorima.
Svaku greku na bilo kojem dijelu signalne opreme ureaj mora raspoznati. Nakon prepoznavanja greke u
radu, ureaj mora prei u takav nain rada koji nee ugroziti sigurnost prometa.

Prekid rada detektora i pjeakih tipkala

U sluaju prekida rada detektora/pjeakih tipkala sve signalne grupe pojavljuju se sa svojim maksimalnim
duljinama trajanja zelenog vremena, a slijed faza je stalan prema redoslijedu rednih brojeva.

Prekid najave
Prekid najave odreene detektirane signalne grupe ostvaruje se maksimalnim trajanjem zelenog vremena ili
prekidom potrebitih uvjeta na vozakom detektorskom elementu ili pjeakom najavnom tipkalu za odreenu
signalnu grupu.

Prekid rada signalne grupe

Greku u primarnom krugu alarma, kao to je pregaranje signala lanterni koje su kontrolirane i posebno bitne
za odvijanje prometa ili dvostrukog kolizionog signalnog pojma, ureaj mora trenutno raspoznati i prijei u
nain rada koji ne ugroava sudionike u prometu, a to je treptanje utog svjetla na svim vozakim grupama.

A.1.2.2.2 Signalni programi

Odreivanje zatitinih vremena
Zatitna vremena odreena su prema Smjernicama za prometnu svjetlosnu signalizaciju.

Definiranje upravljakih koraka (faza) i njihov mogui slijed

Na temelju zadane koliine prometnih tokova izabran je mogui skup upravljakih koraka i njihov meusobni
slijed.Mogui slijed upravljakih koraka prikazan je u prilozima.

Odreivanje zasienog toka

Nakon odreivanja osnovnih geometrijskih elemenata te razdiobe prometnih tokova u prostoru i vremenu moe
se prii proraunu zasienih tokova za pojedinu grupu traka. Zasien tok odreen je prema formuli:
s = s0 x N x fw x fHV x fg x fp x fbb x fa x fRT x fLT
gdje su navedeni parametri u funkciji geometrije raskrija, prometa te poloaja raskrija u cestovnoj mrei.
Ovako proraunat zasien tok predstavlja temelj za proraun elemenata signalnog programa: duljinu trajanja
ciklusa i zeleno vrijeme u pojedinim upravljakim koracima.

Izbor signalnih programa

Na osnovu geometrije krianja i zadanih prometnih tokova proraunati su signalni programi duljine trajanja ciklusa
SP 1 C=80s za dnevni rad i SP2 C=60s za noni rad. Proraunati signalni programi su mogui programi u sluaju
punog optereenja prometa a u prilozima je prikazana analiza kapaciteta takvog signalnog programa.
Duljina trajanja prijelaznog vremena izmeu upravljakih koraka definira se kao vrijeme od kraja zelenog svjetla
signalne grupe u koraku koji zavrava i poetka zelenog signalne grupe u upravljakom koraku koji poinje.

Izbor signalnih programa

Na osnovu geometrije semaforiziranih raskrija i zadanih prometnih tokova proraunati su signalni programi
prikazani u tablici:

Ciklus
Signalni plan T[s] Nain rada Aktivan [h]
SP 1 80 potpunoovisni 06:00 -21:30
SP 2 60 potpunoovisni 21:30 -06:00

Tablica 2. Proraunati signalni planovi i nain rada

A.1.2.2.3 Semaforska oprema na raskriju

Svjetlosni signali (laterne)

Signali za vozila predvieni su s LED izvorom svjetla. Optike na signalima za vozila moraju biti protufantomski,
gdje se upadne zrake ne smiju reflektirati povratno u sluaju kuta upada veeg od 2 radi spreavanja pojave
lanog svjetla koja se javlja kod refleksije sunevih zraka od ogledala u kuitu signala.
Uz klasinu vanjsku optiku, protufantomska optika ima dodatak s unutranje strane posebno profiliranog zaslona
koji spreava pojavu retrorefleksije a 100% proputa svjetlo iji je izvor u centru kuita lanterne.
Signali za vozila (3 - str. laterne) imaju promjer optike 200 mm / 210 mm (montirani na semaforske stupove)
na visinu 2,2 m iznad nogostupa (donji rub signala), a promjer optike 300 mm montirani su na preke konzolno
semaforskih stupova. Vozake semaforske laterne su ovisno o privozu sa ili bez direkcionih strelica. Signali za
pjeake (2 - str. laterne) imaju promjer optike 200 mm / 210 mm (montirani na semaforske stupove) na visinu
2,2 m iznad temelja (donji rub signala).
LED laterna mora imati mogunost smanjenja intenziteta svjetlosti (dimming).

Video detektori pjeaka

Ovim projektom predviena je ugradnja sustava video detecikcije prisutnosti pjeaka na nogostupu ija je zadaa
poveanje razine sigurnosti pjeaka kao i uinkovitost prometne signalalizacije implementirane na
semaforiziranom pjeakom prijelazu.

Istraivanja su pokazala da vie od 70% pjeaka nakon to su pritisnuli pjeako tipkalo na semaforiziranom
pjeakom prijelazu ne eka zeleno svjetlo nego se uputa u prelazak preko ceste bez da se upalilo zeleno svjetlo,
to rezultira nepotrebnim izlaganjima prometnim nezgodama sa znaajnim poslijedicama po zdravlje pjeaka.
 Slika 1. Detekcija pjeaka koji ekaju (stoje) na nogostupu za prijelaz preko pjeakog prijelaza

Zadaa predvienog detektora je detektiranje pjeaka koji stoje na nogostupu i ekaju prijelaz preko ceste na
obiljeenom pjeakom prijelazu te pruanje informacije semaforskom ureaju o prisutnosti pjeaka. Na ovaj nain
omogueni su osnovni uvjeti za prometnoovisni (adaptivni) rad semaforskog ureaja odnosno semaforiziranog
pjeakog prijelaza.

Detektor sadri termovizijski senzora te putem tehnologije inteligentne obrade slike vre detekciju pjeaka na
promatranom semaforiziranom prijelazu. Ova tehnologija uspjeno pomae kod otklanjanja pojave lane
detekcije integracijom termovizije i video obrade slike.
Strojna obrada slike bazirana je na primjeni preddefiniranih detekcijskih zona (virtualnih petlji) koje se ucrtavaju
u sliku video detektora preko pripadajueg programa.

Video detektor promatra predefiniranu zonu nogostupa na prisutnost pjeaka te ovisno o prisutnosti istih daje
izlazni signal prema kontroloru semaforskog ureaja.
Veza izmeu video detektora i semaforskog ureaja ostvarena je preko detektorskih izlaza bespotencijalni
kontakt odnosno preko IP protokola.

Rezultat primjene detekcije oituje se poveanjem razine sigurnosti pjeaka na prvom mjestu, potom smanjenjem
vremena ekanja pjeaka i vozila, broja zaustavljnja, openito boljim prometnim tokom i smanjenjem emisije
ispunih plinova.
Bitna odlika ovog tipa detekcije je njena brza instalacija na terenu, bez zaustavljanja prometa i privremenih
regulacija.
Sustav video detekcije sastoji se termalne kamere smjetene u kuite i video detektorskog modula s
implementiranim programom za video detekciju. Video kamere i detektorski modul integrirani su u zajedniko
kuite koje treba biti vodonepropusno, otporno na suneve zrake i kondenzaciju sa stupnjem zatite IP67. Kamera
treba biti termalni senzor rezolucije min. 160x120 piksela, nehlaeni microbolometer, 814 m. Mogunost
dvostrukog streaminga slike u MPEG-4, H264 kompresiji. Napajanje: 12-42V AC/DC.
Detektorski modul povezuje se oklopljenim prepletenim paricama s elektronikim sueljem smjetenim unutar
semaforskog ureaja.

Elektroniko suelje treba imati mogunost predaje signala semaforskom ureaju po principu tranzistorske
sklopke. Elektroniko suelje takoer, treba biti opremljeno ethernet ili USB konektorom za serijsku komunikaciju
i spajanje prijenosnog raunala.
Uz pomo softverskog alata putem prijenosnog raunala programira se logika rada svakog detektorskog modula
pojedinano.

Video detektori vozila

Video detekcija ima zadau detekcije vozila u prometu, u ovom sluaju na semaforiziranom raskriju. Zadaa
detektora je pruanja informacije semaforskom ureaju o prisutnosti vozila na zaustavnoj liniji ili o nailasku vozila
prema raskriju po tono definiranoj prometnoj traci. Na ovaj nain omogueni su osnovni uvjeti za
prometnoovisni (adaptivni) rad semaforskog ureaja odnosno semaforiziranog raskrija.
Veza izmeu video detektora i semaforskog ureaja ostvarena je preko detektorskih izlaza odnosno preko IP
protokola.
Detektorski rad rezultira smanjenjem vremena ekanja, broja zaustavljnja i kretanja, openito, boljim prometnim
tokom, te smanjenjem emisije ispunih plinova.

Osim detekcije nailaska i prisutnosti vozila koja se primjenjuje u adaptivnom sustavu upravljanja semaforiziranog
raskrija, video detekcija se uinkovito primjenjuje i za prikupljanje prometne statistike vrlo bitne za korekciju
osnovnih signalnih planova kao i analizu prometnog toka i razdiobe pri izradi prometnih elaborata i prometnih
studija.

Takoer bitna odlika video detekcije je njena brza instalacija na terenu bez oteenja kolnika, zaustavljanja
prometa i privremenih regulacija koje su neizbjene kod urezivanja induktivnih petlji.
Video detekcijom moemo izravno zamijeniti induktivne petlje na semaforskim raskrijima.
 Slika 2. Primjer virtualne petlje video detektora

Ovisno o pozicioniranju senzora video detekcija moe pokritii do etiri trake. Podaci se prikupljaju za svaku traku
i svaku kategoriju vozila odvojeno. Integrirani podaci pohranjeni su u senzoru i mogu se prenijeti preko otvorenog
protokola SDK ili putem programskih aplikacija. Preuzimanje tih podataka na raunalu moe se izvriti lokalno
ili daljinski preko TCP/IP veze.

Ovaj prijenos podataka moe biti unaprijed definiran vremenskim intervalom ili na naredbu operatera.

Video detekcija prati tijek prometa u realnom vremenu. Preko brzina protoka i popunjenosti zone, senzor
automatski razlikuje 5 razina prometa: normalno, gusto, odgoeno, zagueno i stop-and-go promet. Alarmi mogu
biti generirani za svaku od tih razina prometa i mogu se prenijeti na sustav upravljanja prometom zajedno sa
slikom alarmne situacije na vizualnu provjeru.

Koritenjem video detekcije u sustavu semaforizacije mogue je podii razinu sigurnosti neutralizacijom zone
Dileme u kojoj se zeleno vrijeme moe produljiti za vozilo u nailasku.

Zona Dileme je zona u kojoj se voza dvoumi izmeu zaustavljanja ili vonje u sluaju kada nije siguran hoe
li mu se na semaforu pojavi uto svijetlo.
 Slika 2. Prikaz zona odluke na prilazu semaforiziranom raskriju

Na slici 2. prikazane su zone odluke na semforiziranom raskriju. U prvom sluaju voza bi mogao izabrati da
ubrza s rizikom od prevelike brzine i sudara na raskriju. U sljedeem sluaju, zaustavljanje u nudibi moglo
dovesti do udara vozila koje je iza njega. Semaforski kontroler (ureaj) moe uzeti informaciju o prisutnosti
vozila u obzir te shodno tome produljiti vrijeme zelenog ili produiti sva crvena, kako bi se izbjegle opasne
situacije na raskriju.

Sustav video detekcije sastoji se od nosaa, kamere i video detektorskog modula s implementiranim programom
za video detekciju.

Video kamera i detektorski modul integrirani su u zajedniko kuite koje treba biti vodonepropusno i otporno
na suneve zrake sa stupnjem zatite IP67. Kamera treba biti s 1/3 CMOS ipom minimalne rezolucije 480x640
piksela.

Projektom je predviena irokokutna kamera za zonu detekcije 1-25 m te uskokutna kamera video detektor za
zonu preddetekcije od 25-75 m od mjesta montae kamere.

Detektorski modul povezuje se oklopljenim prepletenim paricama s elektronikim sueljem smjetenim unutar
semaforskog ureaja.

Elektroniko suelje treba imati mogunost predaje signala semaforskom ureaju po principu tranzistorske
sklopke. Elektroniko suelje takoer, treba biti opremljeno ethernet ili USB konektorom za serijsku komunikaciju
i spajanje prijenosnog raunala.

Uz pomo softverskog alata putem prijenosnog raunala programira se logika rada svakog detektorskog modula
pojedinano na raskriju.

Ovim projektom predviena je primjena video-detekcija za:

- Detekciju prisutnosti vozila od 0 do 25 m udaljenosti od zaustavne linije (irokokutna video-detektorska

kamera)
- Detekciju nailaska vozila od 25 do 75 m udaljenosti od zaustavne linije (uskokotna video-detektorska
kamera)

Konstrukcije prometne signalizacije

Pod konstrukcijama prometne signalizacije podrazumijevaju se konstrukcije - nosai prometne
signalizacije. S obzirom na geometriju raskrija i karakteristike prometnica projektom su predvieni
slijedei tipovi nosivih konstrukcija:
 - Ravni semaforski stup 115mm, h=2900mm i h=3200mm (zona vjetra 3).
- Konzolno semaforski stup KSS-600-3 (zona vjetra 3).

Navedene nosive konstrukcije slue primarno kao nosai semaforskih lanterni a sekundarno kao
nosai prometnih znakova, ploa za voenje prometa i video detektora. Pozicije navedenih nosivih
konstrukcija dane su u situacijskim nacrtima.

Kabelska kanalizacija
Rad na kanalizaciji obuhvaa iskop rova za kanalizaciju, polaganje cijevi i zatrpavanje rova s nabijanjem, u
svemu prema ovom projektu i Opim tehnikim uvjetima za radove na cesti.
Signalni i detektorski kabeli polau se kroz cijevi smjetene u rovu. Krajevi trase su revizioni ahtovi ili temelji
stupova. Svi kabeli moraju biti obiljeeni na poetku i na kraju oznaenim ploicama. Ulazi u kabelske uvodnice
moraju biti zakitani. Signalizacija se postavlja s obje strane ceste, a veza s kanalizacijom ostvaruje se kroz cijevi
u poprenim prekopima.

Kabelski rov, potreban za napojni kabel semaforskog ureaja, izvodi se irine 40cm i dubine 80cm. Dno rova
treba izravnati i izraditi pjeanu posteljicu (nasuti pijesak) debljine 10 cm. Na pjeanu posteljicu polae se
kabel i zasipa slojem pijeska 10cm. Traka uzemljivaa se polae 20cm iznad kabela. Nakon polaganja, rov treba
paljivo zatrpati, da ne doe do oteenja kabela i zemlju sabiti.

Kabelski rov za razvod signalnih i detektorskih kabela u raskriju izvodi se irine 40cm i dubine 80cm ispod
kolnika odnosno, 60cm dubine ispod pjeake staze i 40cm ispod zelenih povrina. Plastine cijevi 110 mm
polau se na pjeanu posteljicu debljine 10cm. Cijevi se zatrpavaju pijeskom tako da sloj pijeska zavrava 10
cm iznad gornjeg ruba cijevi.

Na to se polae traka za uzemljenje i sve se zatrpava zemljom i sabija. Krajevi rova moraju zavravati minimalno
1m od ruba kolnika postavljanjem revizionih ahtova dimenzija 60x60x100 cm. Prijelaz ispod kolnika mora biti
okomit na os ceste.Dno revizionog ahta izvesti sa odvodnjom u trup terena.

Taktilne povrine za slabovidne osobe

Temeljem Pravilnika o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
potrebno je postaviti na uputenim dijelovima nogostupa prema pjeakom prijelazu preko ceste betonske
elementime epaste strukture povrine. Takoer se mora postaviti linija vodilja i polja upozorenja od
termoplastinih dvoslojnih elemenata na mjestima pristupa uputenim rampama, na peronima autobusnih
stajalita, na mjestima prolaza kroz sredinji razdjelni pojas i na mjestima pristupa pjeakim prijelazima izvan
podruja krianja.

Prijelaz sa nogostupa na razinu kolnika na podruju pjeakog prijelaza

Prema detalju iz projekta ukoene rampe se izvodi od betonskih elemenata dimenzija 20x20x8 cm povrine epaste
strukture (taktilne ploe).

Prolaz kroz zeleni meupojas irine na podruju pjeakih prijelaza

Prema detalju iz projekta neovisno o irini prolaza kroz zeleni meupojas 15 cm od poetka i 15 cm od kraja
prolaza kroz otok postavljaju su taktilne crte upozorenja s uljebljenjima okomitim na smjer kretanja pjeaka irine
40 cm u cijeloj irini prolaza. One su meusobno povezane taktilnom crtom voenja s uljebljenjima u smjeru
kretanja pjeaka irine 40 cm. Taktilne povrine iz ovog sluaja izvode se od termoplastinih dvoslojnih elemenata
dimenzija 40x40 cm (dvostruki sloj gornji taktilni i donji za privrenje) budui da se apliciraju na asfaltne
povrine.
 PZ E01
3
A2
PZ
N

70
0+280

0-0
W E

ZEL3
5
24

0+280.00
0

0+ 70.00
0+ 1

0.00

0+290.0

25 .00
B3 S

0.00

00
PZ

.15

0+ 260
0.
00

0+30

0+2
0.

0+31
8
24 0.00

0+31
+
0 +23 0

PZ E01
PZ A24
0 39 04
00 PZ B 0-
20.
PZ
B3
1 0+2 0+21
5

00
10.
0+2
2
C0 08
Z
P C
0 PZ
00.0
0+2
PZ C
86
LEGENDA:
90 .00
0+1
8
0+17

00
80.

ZID
0+1

0+030
PZ C
PZ C 02 0
70.0
3 00 .
0+1
08 +0
64 0
0+1

06
ZEL2

ZC
0.0 0 Korekcija rubnjaka
+16

P
0
0
.0
10
0 0+
50.0
0+1

0
.0
0+135

20
0
8
PZ C0 2

5
0
40.0

0.0

0+
0+1 PZ C0
ZEL1

3
0+
3 0.00
0+1 5
0+12
0
20.0 PZ C86
0+1

02
0+106

PZ C
0 .00
0+11

2x
0.00
PZ B3 0+10
9

.00
0+90

2
6
PZ B31
80.00 0+075
0+

0
0+70.0

0
0+60.0

1
PZ A24
0
0+50.0 0+044 PZ E01

0
0+40.0

0+30.00
Projektantski ured: Investitor: GRAD ZADAR Glavni projektant:
Narodni trg 1, 23000 Zadar
0+20.00
Naziv Projektant:
projekta: Glavni projekt
Mario Njegovec, mag.ing.aedif.
0+10.00
Naziv Suradnik:
: Mario Bando, dipl.ing.prom.
0+0.00 Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb U ZADRU
Strukovna odrednica Suradnik:
Mjerilo: i naziv projektiranog
1:1000
.

dijela:
Direktor:
Broj r evizi je:

prikaza: Situacija prometne signalizacije Z.O.P.: R. BR. G. P:

Datum: studeni, 2016. 3.01
T.D.: 24/16
 90 .0
LEGENDA:
0+1

P
N

.2-
D4
Stup javne rasvjete sa sem. konzolom

.00
W E
Stup javne rasvjete

8 0

ZI
1

D
0+

D2
S
MO El. brojilo
Signal fi 300 x 3 (puna optika)
Signal fi 210 x 3 (puna optika)

D1
II

V2
0 0

V1
V1*
P1

7 0 .
Signal fi 300 x 3 (s direkcionim signalima) 3

1
Signal fi 210 x 3 (s direkcionim signalima)
0+
I

K2
P1

K1
III
V3*
Signal fi 300 x 1 (s direkcionim signalom)

V5
ZEL2
T

D3

P2
Video detekcija prisutnosti vozila

0 .0 0
6
Virtualni detektor prisutnosti vozila
1
0+

P2
Video detekcija nailaska vozila
* 0 0
Virtualni detektor nailaska vozila V3 .
IV
10

K4 3
K
+
V1, P1 Oznaka signalne grupe
0 . 00 VIII

* 5
0+1

P4

0
D1, D2 Oznaka virtualnog detektora i preddetektora

0
I, II, III Oznaka stupa

P4

.
V2

0
0
VII

2
K5
K6
P3

5
MO
00 V

0
.

+
0

V4*
VI

14 P3

.
V4
+

0
ZEL1

0
0

V5

D4

3
D5

0 +
0 .00
+1 3
0
Projektantski ured: Investitor: GRAD ZADAR Glavni projektant:
Narodni trg 1, 23000 Zadar
Naziv Projektant:

0 projekta: Glavni projekt

2 0 . 0 Naziv
Mario Njegovec, mag.ing.aedif.

0+1
Suradnik:
: Mario Bando, dipl.ing.prom.
Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb U ZADRU
Strukovna odrednica Suradnik:
Mjerilo: i naziv projektiranog
1:250 .

dijela:
Direktor:
Broj r evizi je:

prikaza: Situacija semaforske signalizacije Z.O.P.: R. BR. G. P:

Datum:

0
studeni, 2016. 3.02

0 T.D.: 24/16

11 0 .
 . 0 0
0+ 190
LEGENDA: N

W E

0 0
Temelj rasvijetno konzolnog semaforskog stupa
.
80

ZI
Temelj rasvijetnog stupa S

0+1

D
MO

1
II
K1
I,II,III Oznaka stupa
0 .0 0
17
3

PEHD fi 110mm na dubini 60cm I

0+
III
PEHD fi 110mm na dubini 80cm
ZEL
2

. 0 0
0+ 160 0 0
0 .
IV
1
+
.00 VIII

0+ 150

0 0
. 0
0
VII

2
MO
5
00 V

0
.

+
14 0 VI

0.
0+

0
ZEL1

+ 3
0
0 . 0 0
1 3
0+
Projektantski ured: Investitor: GRAD ZADAR Glavni projektant:
Narodni trg 1, 23000 Zadar
Naziv Projektant:
Glavni projekt

0.00
projekta: Mario Njegovec, mag.ing.aedif.
Naziv

2
Suradnik:

0 + 1 Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb

Mjerilo:
:
U ZADRU
Strukovna odrednica
Mario Bando, dipl.ing.prom.
Suradnik:
1:250 i naziv projektiranog .

dijela:
Direktor:
Broj r evizi je:

prikaza: Situacija kabelske kanalizacije Z.O.P.: R. BR. G. P:

Datum: studeni, 2016. 3.04

0 . 0 0 T.D.: 24/16