- POSTMODERNO STANJE izvjetaj o znanju -

(Jean-Francois Lyotard)

1.PODRUJE: ZNANJE U INFROMATIKIM DRUTVIMA

-radna pretpostavka: znanje mijenja poloaj kada drutva ulaze u postind.doba i kulturu koju nazivamo
postmodernom (Europa krajem 50-ih, bre il sporije-ovisi o pojedinoj dravi)

-znanstveno znanje je vrsta diskurza posljednih 40-tak goina znanosti i tehnologije koje se nazivaju
vrhunskima posveuju pozornost jeziku (raunala i jezici, stojevni jezici, banke podataka, komunikacija,
fonologija..)

-zbog ovih promjena znanje e se promijeniti u 2 funkicije: istraivanju i prijenosu spoznaja. Istr-genetika,
prijenos spoznaja komercijalizirajui ureuje mijenjamo postupke dobivanja spoznaja, razvoj inf.strojeva e
utjecati na protok spoznaja

-ova sveopa promjena ne moe ostaviti netaknutom prirodu znanja. Dakle sve to u stvarnoj spoznaji nije
mogue prevesti na ovaj nain biti e odbaeno, te e se smjer novih istr podvrgnuti uvjetu prevodljivosti
rezultata na strojni jezik hegemonija infromatike, ona odreuje koji se israzi prihvaaju kao oni koji iskazuju
znanje

-moemo oekivati izvanjtnjenje znanja u odnosu na poznavatelja . Staro naelo koje tvrdi da je stjecanje
znanja neodvojivo od obrazovanja duha zastarjet e. Odnos dobavljaa i korisnika znanja stremi prema tome
da poprimi oblik odnosa proizvoaa i potroaa potroake robe prema toj robi koju proizvode oblik
vrijednosti.

-znanje se proizvodi kako bi se prodavalo i koristi se kako bi ga se vrednovalo u novoj proizvodnji u oba
sluaja kako bi bilo razmijenjeno. Ono prestaje biti samo sebi svrhom, gubi svoju uporabnu vrijednost

-jaz prema zemljama u razvoju u budunosti se e poveavati

-znanje e postati najvaniji ulog u svjetskoj trci za mo, za ovladavanjem informacijama

-problem odnosa izmeu ekonomskim i dravnih snaga ekon.snage ugoroavaju stabilnost dravnih,
zahvaljujui protoku kapitala zvanom multinacionalne kompanije. One podrazumijevaju da odluke barem
djelomino izmiu nadzoru drava.

-promjena prirode znanja prisiljava javnu mo da ponovno preispita pravne i injenike odnose s velikim
poduzeima. Nove tehnologije mogu pojaati hitnost preispitivanja.

-spoznaje se distribuiraju istim mreama kao novac. Podjela znanje/neznanje nestaje i nastaje podjela koja
vrijedi za novac poznavanje nain plaanja ulaganja

-protok znanja ide kanalima, od kojih su jedni rezervirani za one koji odluuju, a drugi slue za otplaivanje
trajnog duga koji svaki pojedinac ima spram drutva

2.PROBLEM: LEGITIMNOST

-pitanje poloaja znanja (scenarij informatizacije drutva)

-od radne pretpostavke se trai jaka sposobnost razluivanja treba joj priznati strateku vrijednost u odnosu
na postavljeno pitanje

1
-znanost i tehniko znanje se akumulira. Koji je oblik akumulacije jedni je zamiljaju kao redovitu i
ujednaenu, drugi kao povremenu i isprekidanu. Ove su oiglednosti varljive. Znanstveno znanje ne znai
cjelokupno znanje ono je oduvijek dodatak (u natjecanju s narativnom vrstom znanja)

-znanstvenika demoralizacija ima utjecaja na sredinji problem legitimnosti odreena kategorija graana
treba obaviti odreenu djelatnost (civilni zakon). Legitimnost je proces kojim zakonodavac dobiva ovlatenje
promicanja zakona koji je norma (on propisuje uvjete kako bi neki iskaz postao dijelom diskurza i kako bi ga
znan.zajednica mogal uzeti u obzir.

-pitanje znanstvene legitimnosti povezano s pitanjem legitimnosti zakonodavca. Znanost i etika ili politika
proizlaze iz istog izbora zvanog Zapad.

-znan.znanje je podreeno prevladavajuim snaga i s novim tehnologijama postoji opasnost da postane jedna
od glavnih toaka sukoba. Mora se postaviti pitanje dvostruke legitimnosti. Znanje i mo dvije strane istog
pitanja: tko odluuje o onome to je znanje i tko zna to treba odluiti? Pitanje znanja u infromatikom dobu
vie je no ikad pitanje vlasti.

3.METODA: JEZINE IGRE

-poiljatelj (znalac), primatelj (slae se ili ne), referent (uhvaen na nain kao neto to trai da ga se ispravno
identificira i izrazi u iskazu koji ga izlae)

-izjava: Sveuilite je otvoreno (dekan) znaenje iskaza mora biti razumljeno, ali to je uvjet komunikacije koji
ne omoguuju razlikovanje iskaza. Drugi iskaz zovemo performativnim uinak koji ima na referenta podudara
s njegovim izjavljivanjem (otvorenje sveuilita). Poiljatelj-autoritet.

-iskaz: Dajte sredstva svuilitu preskripcija naredbe, zapovijedi, uputstva, preporuke, upite, molbe..
Poiljatelj autoritet, od primatelja se oujeje ispunjenje zatraenog.

-Wittgestein jezine igre uinci diskurza, razliite vrste iskaza (djelotvornost propitivnaja, obeanja,
knjievnog opisa, naracije...). Svaka kategorija iskaza ima pravila koja objanjavaju svojstva i upotrebu

-jezine igre:

1. Njihova pravila nemaju legitimnost u njima samima, ve su predmet izriitog ili neizriitog ugovora
meu igraima
2. Ako se pogrijee pravila nema igre, promjena nekog pravila mijenja prirodu igre,a potez ili iskaz koji
nije po pravilima ne spada u igru to su je ova pravila odredila

-govoriti znai boriti se u smislu igranja, a inovi jezika proizlaze iz ope agonistike. To nuno ne znai da igramo
da bi pobijedili. Neki potez moemo povui iz zadovoljstva da smo ga izmislili.

-vidljiva drutvena veza se sastoji od jezinih poteza

4.PRIRODA DRUTVENE VEZE: MODERNA ALTERNATIVA

-pitanje o metodinom predstavljanju znanja

-predstavljanje podijeljeno izmeu 2 modela: drutvo kao funkcionalne cjeline (Talcot Parsons) ili drutvo
podijeljeno na dva dijela (marksistika struja)

-ova metodoloka podjela koje odreuje 2 velike vrste diskurza o drutvu potjee iz 19.st.

-Parsons: naelo sustava je jo optimistino odgovara stabilizaciji ekonomije rasta i drutva izobilja.

2
-istinski cilj sustava optimizacija globalnog odnosa onoga to ulae s onim to dobiva znai njegove
uinkovitosi

-Parsons: drutvo je jedinstvena cjelina, cjelovitost. Postupak ili doprinosi odranju (razvoju) sustava ili je
disfunkcionalan jer napada integritet ili djelotvornost sustava. Horkheimer ovo naziva paranojom razuma.

-mrksizam: drugi model drutva.U zemljama s liberalnom upravom borbe su se pretvorile u regulatore sustava;
u komunistikim zemljama vratio se totalitarni model. Kritika politike ekonomije i otuenog drutva su
iskoritene kako bi pomogle u programiranju sustava.

-drutveni temelj naela podjele i klasne borbe je izblijedio i doao do opasnosti da se svede na utopiju, ili
drutvenu kategoriju u kojoj postoji nemogua uloga kritikog subjekta

-uloga ovog shematskog podsjetnika je preciziranje problematike u koju nastojimo smjestiti pitanje znanja u
naprednim industrijskim drutvima (moramo upoznati drutvo da bi upoznali stanje znanja)

-znati neto o drutvu odabrati nain na koji emo ga ispitivati.

-moemo odluiti:

Da je glavna uloga znanja u tome da je ono neophodan element funkcioniranja drutva

Kritika funkcija. Naelo suprotnosti drutva, ono nije integralna cjelina

-alternativa je jasna: izbor izmeu unutarnje drutvene homogenosti ili dualnosti, izmeu funkcionalizma ili
kriticizma znanja

-2 vrste znanja:

pozitivizam (produktivna snaga neophodna sustava)

kritika, reflekstivna, hermeneutika vrsta znanja (koja propitujui vrijednosti i ciljeve postavlja
prepreku svakom oporavku)

5.PRIRODA DRUTVENE VEZE: POSTMODERNO GLEDITE

-ovakvo rjeenje podjele je neprihvatljivo

-ponovo ekonomsko prestrojavanje u dananjem kapitalizmu ide ruku pod ruku s promjenom uloge drava: iz
ovog se sindroma oblikuje slika drutva koja prisiljava da se ozbiljno preispitaju pristupi koji predstavljaju
alternativu.

-funkcije regulacije i reprodukcije se sve vie oduzimaju administraciji i povjeravaju automatima. Pravi posao
postat e raspolaganje informacijama koje bi strojevi trebali imati u memoriji kako bi donosili dobre odluke.
Rukovodea klasa jest i i bit e klasa onih koji donose odluke. (njih vie ne ini tradicionalna politika klasa ve
jedan sloj sastavljen od direktora poduzea, upravitelja, visokih dunosnika..)

-stari polovi privlanosti (nacionalne drave, zanimanja, pov.tradicije) gube svoju privlanost

-cilj ivota ovisi o marljivosti svakog ponaosob. Svatko se treba oslanjati na sebe. A svatko zna da ovo sebe
veoma malo znai

-sebstvo znai malo, ali nije izolirano, uhvaeno je u teksturu sloenijih i pokretljivijih odnosa. Stavljeno je u
vorita komunikacijskih tokova. Nikada nije bez moi nad porukama koje prolaze kroz njega smjetajui ga kao
poiljatelja, primatelja ili referenta. (jezine igre)

-jezine igre su s jedne strane minimum odnosa potrebnog da drutvo postoji. Od roenja dijete postaje
referentom prie koju pria njegova okolina i u odnosu na koju e se ksanije trebati izmjestiti. Jednostavnije
pitanje drutvene veze je jezina igra, igra propitivanja. Ono odmah smjeta onoga koji pita, onoga kojem se
obraa i ono to propituje: to je drutvena veza.

3
-kad bismo ove probleme oznaili pojmovima kom.teorije, zaboravili bismo 2 stvari:

poruke imaju razliite oblike i uinke (denonativne, preskriptivne, vrijednosne..). Ne djeluju samo dok
prenose informaciju.
Informatika teorija ostavlja po strani agonistiki moment. Izmijetanje u neprekidnom kretanju.

-vanost poveanja izmjetanja (da bi dolo do promjene odnosa snaga)

-teorija igara kojoj je temeljno naelo agonistika. U ovom kontekstu zahtijevana novost nije jednostavno
inovacija.

-institucija se razlikuje od diskusije jer zahtijeva dodatna ogranienja zahvaljujui kojima moe u svoje okrilje
prihvatiti odreene iskaze. Ona daje prednost odreenim klasama iskaza, postoje stvari koje treba rei i nain
kako ih treba rei (naredbe u vojsci, molitva u crkvi, prianje u obitelji...). Birokracija je krajnja granica ove
tendencije.

-granica koju institucija namee mogunostima jezika nije ustanovljena (ima li igra eksperimentiranja jezikom
mjesto na sveuilitu? Moe li se neto zahtijavati u vojarni?..). Odgovori su da ako pomaknemo stare granice
institucije. U ovom je duhu potrebno prii suvremenim institucijama znanja

6.PRAGMATIKA NARATIVNOG ZNANJA

-znanje nije znanost (posebno u svom suvremenom obliku); ono ne moe sakriti problem svoje legitimnosti ve
ga mora postaviti u cijeloj irini koja je i dru-politika i epistemioloka

-znanje se openito govorei ne svodi na znanost, ak ni na spoznaju. Spoznaja cjelokupnost iskaza koji
oznauju ili opisuju predmete. Znanost podskup spoznaje. Nju ine denotativni iskazi, no ona namee 2
dodatna uvjeta njihovoj prihvatljivosti:

a) predmeti na koje se odnose moraju biti povratno dostupni

b) mora se moi odluiti pripada li ili ne svaki od iskaza jeziku to ga strunjaci smatraju odgovarajuim

-znanje mijeaju se i ideje o znati-kako, umijee ivljenja, sluanja... Kompetencija koja nadilazi odreenje i
primjenu jednog kriterija istine, ona se proiruje na kriterije djelotvornosti, pravednosti i sree, zvune i
kromatske ljepote...

-ovakvo znanje subjektu oboguuje dobru performativnost pri mnogim predmetima diskurza. Ono se
podudara s proirenim stvaranjem kompetencija, ono je oblik utjelovljen u subjektu kojeg ine razne
kompetencije

-jo jedna osobina nagnue koju takvo znanje ima prema obiaju. Konsenzus koji omogueje da se znanje
odredi i diskriminira onaj koji ne zna (stranac, dijete) predstavlja kulturu nekog naroda.

-sama ideja razvoja pretpostavlja obzor nerazvijenosti ova suprotnost ne implicira nuno promjenu prirode
znanja izmeu primitivnih i civiliziranih. Ona je kompatibilna s tezom o nadmoi obiajnog znanja nad
suvremenom rasprenou kompetencija.

-narativni oblik ima prednost u oblikovanju tradicionalnog znanja. Pria je prvenstveni oblik ovog znanja.

-narodne prie priaju o pozitivnom i negativnom obrazovanju (mitovi, junaci, legende). One s jedne strane
omoguu odreivanje kriterije kompetencije u drutvu, a s druge omoguuju vrednovanje zahvaljujui
kriterijima performativnosti koji se u njima postiu.

-narativni oblik prihvaa mnotvo jezinih igara denotativni iskazi lako nalaze mjesto

-prijenos pria podvrgnuto je pravilima koja utvruju njihovu pragmatiku (svaki narod drugaije pria priu).
Prenoenje pria se ne vezuje smao za funkcije iskazivanja, ve i za ono to treba rei ako elimo da nas uju, i
to treba sluati kako bi se kasnije moglo priati, i to treba igrati kako bi postali predmetom prie.

4
-tradicija pria je i tradicija kriterija koji odreuju trostruku kompetenciju:

1. umijee kazivanja
2. umijee sluanja
3. umijee djelovanja u kojima se odivjaju odnosu unutar i izvan zajednice

-prie prenose grupu pragmatinih pravila koja ine drutvenu vezu

-jo jedna osobina narativnog znanja: njegov utjecaj na vrijeme. Narativni oblik slijedi ritam (napjevi, brojalice)

-izreke, poslovine temporalizacija koja se ne zaboravlja

-vanost pragmatskih protokola je u tome to oznaavaju identitet zbivanja u prii

-kultura koja prednost daje pripovjedakom obliku nema potrebu za postupcima koji autoriziraju prie. Prie
same po sebi imaju autoritet. Narod ih samo aktualizira: prianjem, sluanjem, postajui predmetom tih pria,
odnosno igrajui ih u svojim institucijama.

-dakle, postoji nespojivost imeu narodne pripovjedake pragmatike (koja je legitimirajua) i jezine igre koju
Zapad poznaje (i koja je pitanje legitimnosti)

-prie odreuju to se moe rei i initi u kulturi, time se legitimiraju

7.PRAGMATIKA ZNANSTVENOG ZNANJA

-prema klasinom poimanju znanja igra istraivanja i igra poduavanja

-napetosti su vrsta preskripcija to reguliraju prihvatljivost iskaza ukoliko je znanstven

-znanstveno rjeenje tekoe (Kopernik i kruna putanja planeta) sastoji se u potivanju dvostrukog pravila:

1. dijalektino ili retoriko pravilo pravosudnog tipa (referentno je ono to moe posluiti kao dokaz)
2. metafiziko (isti referent ne moe pruiti mnotvo prijepornih dokaza)

-istraivanje zahtijeva poduavanje kao potrebnu dopunu. Jer znanstveniku je potreban primatelj koji i sam
moe postati poiljatelj. Istina iskaza i kompetentno onoga tko ga istie podvrgnute su suglasnosti zajednice
jednako sposobnost. Znai da treeba obrazovati jednake.

-ovu reprodukciju osigurava didaktika (razlikuje se od dijalktike igre istr.) njezina prva pretpostavka je da
primatelj (student) ne zna to znai poiljatelj i stoga moe neto nauiti. Druga pretpostavka je da moe nauiti
i sam postati strunjakom jednake kompetentnosti (kao i uitelj).

-dijalektika istraivaa, tj.igra stvaranja znanstvenog znanja kada student (primatelj dijalektike) usavrava
kompetentnost, strunjak mu moe rei ono to on ne zna, ali eli saznati.

-usporedba ove pragmatike s pragmatikom narativnog znanja, osobine:

1. znanstveno znanje zahtjeva izdvajanje denotacijske jezine igre i iskljuenje ostalih. Kriterij
prihvatljivosti nekog iskaza je njegova istinosna vrijednosna.
2. Ovo se znanja odvaja od drugih jezinih igara ije kombinacije tvore drutvenu vezu.
3. U okviru igre istraivanja, zahtijevana kompetentnost odnosi se samo na poiljatelja
4. Znanstveni iskaz ne stjee nikakvu vrijednost iz injenice da je izreen (ak i u ped se poduava jedino
kao ga je mogue provjeriti argumentacijom i dokazima).
5. Znanstvena igra podrazumijeva dijakronijsku vremenitost, odnosno pamenje i projekt (poiljatelj
znan.iskaza poznaje prethodne iskaze bibliografija)

5
-stavljanje u sukladni odnos znanosti i neznan. (narativnog) znanja pomae nam da shatimo da postojanje prvog
nije nunije no postojanje drugog. Oba se sastoje od cjeline iskaza, a iskazi su potezi koje igrai povlae u
okviru opih pravila. Svako znanje ima svojstvena pravila.

-iz znan.znanja se ne moe prosuivati ni o postojanju ni vrijednosti narativnog, i obratno: bitni kriteriji nisu
jednaki u jednom i drugom

-narativno znanje ne procjenju pitanje svoje legitimnosti, ve ju pragmatikom svog prenoenja samo propisuje,
a ne utjee se ni argumentaciji ni podastiranju dokaza. Ono svojem nerazumijevanju problema znan.diskurza
prilazi tolerantno, ali tako nije u obrnutom sluaju.

-znanost postavlja pitanje vrijednosti narativnih iskaza i ustanovljuje da nikada nisu podvrgnuti argumentaciji ili
dokazu. Znanost ih smatra divljima, primitivnima, zaosalim, otuenim kojeg ine miljenja, obiaji, predrasude,
neznanje.

-ovaj nejednak odnos je posljedica pravila igre. Simptomi su poznati. Radi se o cijeloj povijesti kulturnog
imperijalizma Zapada. Vano je prepoznati snagu rukovodi se zahtjevom legitimnosti.

8.NARATIVNA FUNKCIJA I LEGITIMNOST ZNANJA

-danas se problem legitimnosti vie ne smatra slabou u znan.jezinoj igri. Sada je legitiman kao problem,
tj.heuristika mogunost.

-povratak narativno u nenarativno ne smijemo smatrati konano nadienim. Pribjegavanje narativnom je

neizbjeno, barem u onoj mjeri u kojoj znan.jezina igra eli istinu svojih iskaza, a ne moe ih legitimirati svojim
sredstvima.

-nova jezina igra ima problem sa svojom legitimnosti (Platon: Dijalog). Dijaloka igra saima znan.pragmatiku.
Znan.znanje moe znati da je pravo znanja samo ako pribjegne drugom znanju, prii, koja je za njega neznane
(ako to ne uini onda mora sebe pretpostavljati, a time zapada u ono to osuuje-predrasudu)

-s modernom znanou u problematici legitimnosti pojavljuju se 2 nove sastavnice:

1. Kao odgovor na pitanje: kako dokazati dokaz? (tko odluuje o uvjetima istinitog?) U narativnoj
problematici to pitanje treba rjeiti imenom junaka: tko ima pravo odluivati za drutvo?

-ovaj nain propitivanja dru-pol legitimnosti povezuje se s novim znan.stavom: ime junaka je narod, znak
legitimnosti njegov konsenzus, nain normiranja vijeanje

-predstavnici nove legitimnosti putem naroda ujedno su i aktivni ruioci tradicionalnih narodnih znanja.

-pitanje drave isprepleteno s pitanjem znanstvenog znanja. Narod nije zadovoljan donosi zakone svoju
kompetenciju primjenjuje i na preskriptivne iskaze pravednosti (to je svojstvo narativnog znanja)

-ovaj nain legitimacije ponovo uvodi priu kao vrijednost znanja to moe krenuti u 2 smjera, ovisno o tome je
li subjekt prie mislei ili praktini, junak spoznaje ili junak slobode. Zbog ove alternative ne samo da se
znaenje legitimnosti mijenja, ve i pria sama ne moe opisati to znaenje

9.PRIE O LEGITIMACIJI ZNANJA

-2 inaice prie legitimacije: politiku i filozofksu

-subjekt ovjeanstvo kao junak slobode. Svi narodi imaju pravo na znanost.

-zanemarivanje da drava svoju legitimnost dobiva iz naroda, a ne iz sebe

6
-Humboldt znanost potuje vlastita pravila, znan.institucija ivi i sama sebe obnavlja, bez prisile i ogranienog
cilja. Dodaje da Sveuilite treba svoju znanost predati duhovnom i moralnom obrazovanju nacije

-sukob izmeu: jezine igre koju ine denotacije (temeljene na kriteriju istine) i jezine igre koja se rukovodi
etikom, dru i pol praksom (koja sadri iskaze od kojih se ne oekuju da budu iskreni, ve pavedni znai ne
spadaju pod znanstveno znanje)

-Humboldt eli ujediniti ova dva diskurza. Poziva se na Duh pokrenut trostrukom tenjom:

sve se treba izvesti iz jednog izvornog naela (znan.djelatnost)

sve je povezano s idealom (etika i dru.praksa)
treba objediniti ovo naelo i ovaj ideal u jednu jedinstvenu Ideju (legitimni subjekt)

-uloga sveuilia izlaganje cjeline spoznaje i pokazivanje naela i temelja svakog znanje, jer nema stvaralake
znan.sposobnosti bez spekulativnog duha

-spekulacija diskurz o legitimnosti znanstvenog diskurza (sveu je spekulativno)

-ivot koji je i Subjekt povratak narativnog znanja. ivot predstavljanje onoga to je on sam. Enciklopedija
njem.idealizma stvara metapripovijest ono to pria pripovijeda ne treba biti narod stijenjen u pozitivitet
tradicionalnih znanja.

-istraivanja i irenja znanaja ne moemo opravdati naelom korisnosti. Zanemaruje se humanistiko naelo
prema kojem se ovjeanstvo znanjem uzdie do dostojanstva i slobode.

-diskurzi o spoznaji ne uzimaju istinu, ve vrijednost to im daje injenica da zaumimaju odreeno mjesto na
putu Duha ili ivota. Istinsko znanje je neizravno znanje (preneseni iskazi).

-znanje ne nalazi vrijednost u sebi samome, ve u praktinom subjektu ovjeanstvu. Naelo kretanja koje
pokree narod nije znanje, ve sloboda u svom samoupravljanju.

-legitimacija autonomijom volje prednost daje drugaijoj igri - prekskriptivnoj (imperativu). Vano je legitimirati
i preskriptivne iskaze temljene na pravednom (npr.minimalna plaa treba iznositi..). Znanje vie nije subjekt,
ono je u njegovoj slubi: njegova jedina legitimnost je omoguiti moralnosti da postane stvarnost.

-krajnja legitimnost znanja je sluenje ciljevima koje postavlja praktini subjekt autonomna zajednica

-prednost se daje preskriptivnim iskazima (koje iskazuje praktini subjekt) koji oslobaaju ovisnosti od
znanstvenih iskaza. Dvije opaske:

1. bilo bi lako dokazati da se marksizam kolebao izmeu 2 naina narativne legitimnosti to su opisani
2. rad, obrana i znanje znanost. Legitimnost se stvara pomou metadiskurza nazvanog znanost.On
propituje, ne totalizira. Sveuilite znanost duguje narodu ija se povijesna misija sastoji u tome da
ga postigne radom, borbom i znanjem.

10.DELEGITIMNOST

-u postind.drutvu, postmodernoj kulturi pitanje legitimnosti znanje postavlja se na drugaiji nain. Velika
pria je izgubila vjerodostojnost.

-propast pria uinak razvoja tehnika i tehnologija

-1.spekulativni poredak u sebi skriva neku vrstu dvosmislenosti u odnosu na znanje. Pozitivna znanost nije
znanje, a spekulacija se hrani ukidajui ih

-znanost koja nije postigla legitimnost nije prava znanost

7
-spekulativni iskaz: neki znan.iskaz je znanje ako je dio univerzalnog procesa nastajanja ova je pretpostavka
neophodna spekulativnoj jezinoj igri

-ova pretpostavka odreuje grupu pravila koja trebaju biti prihvaena ako elimo igrati spekulativnu igru
(postmoderna kultura)

-proces delegitimnosti kojeg pokree zahtjev za legitimnou kriza znan.znanja proizlazi iz unutranjeg
podrivanja naela legitimnosti znanja (ovo podrivanje djeluje u spekulativnoj igri)

-nekadanji fakulteti se raspruju u institute i zaklade, sveuilita gube svoju ulogu spekulativne legitimnosti.
Budui da je sveuilitima oduzeta odgovornost za istrivanje, ona se ograniavaju na prenoenje znanja
(osiguravanje stvaranje profesora, a ne znanstvenika)

-unutarnja mo podrivanja (koju ima 2.postupak legitimacije) ima i aparat osloboenja. Ona utemeljuje
legitimnost znanosti, istine na autonomiji uesnika koji djeluju u praksi. No ovdje postoji problem
kompetencija. Ako je iskaz istinit nita ne dokazuje da e biti pravedan.

-postmodernitet znanost igra svoju igru i ne moe legitimirati druge jezine igre (preskriptivna joj igra izmie).
Ona ne moe legitimirati samu sebe, kao to je to pretpostavljala spekulativnost.

-u ovom rasijavanju jez.igara sam drutveni subjekt se rastvara. Drut.sponu ine neodreen broj jezinih
igara koje imaju razliita pravila.

-pesimistian zakljuak: nitko ne govori sve jezike, oni nemaju univerzalni metajezik, projekt sustav-subjekt je
propaso, projekt osloboenja nema veze s znanou, uenjaci su usko strukovno ogranieni.

-alovanje je obavljeno i ne treba ga ponovo zapoinjati. Nostalgija za izgubljenom priom je i sama izgubljena
za veinu ljudi. No to ne znai da su osueni na barbarstvo. U tome ih prijei spoznaja da legitimnost moe doi
samo iz njihove jezine prakse i njihove komunikacijske interakcije.

11.ISTRAIVANJE I NJEGOVA LEGITIMACIJA PERFORMATIVNOU

-pragmatika istraivanja danas na njezina pravila utjeu 2 promjene:

1. argumentacije su bogatije
2. a podastiranje dokaza sloenije

-pravila po kojima iskaz denotativne vrijednosti moe dobiti pristanak primatelja. Znan.istraivanje ove metode
ne uzima u obzir. Ono moe koristiti jezike ija demostrativna svojstva izgledaju poput izazova umu klasika.

-uporaba jezika je podvrgnuta pragmatinim uvjetom koje glasi da treba oblikovati vlastita pravila i traiti
primatelje da ih prihvati. Udovoljavajui ovome, odreujemo aksiomatiku (podrazumijeva odreivanje simbola
koji e se korisiti u predloenom jeziku, oblika to ga izrazi tog jezika trebaju potivati kako bi bili prihvaeni i
postupaka to e biti dozvoljeni)

-za legitimnost je znaajnije pitanje pomou kojih kriterija logiar odreuje svojstva to ih aksiomika zahtijeva?
Postoji li model znan.jezika? Svojstva koja se zahtijveaju od formalnog sustava: konzistentnost, sintaktika
propunost, odluivost i meusobna neovisnost aksioma.

-u formalizmima postoje unutranja ogranienja prirodni ili svakodnevni jezik taj je jezik univerzalan, na
njega se mogu prevesti svi ostali jezici, no dozvoljava stvaranje paradoksa

-argumentacija za prihvaanje znan.iskaza podvrgnuta je prvom prihvaanju pravila koja su utvrdila sredstva
argumentacije. Iz toga slijede 2 svojstva jezika

1. fleksibilnost njegovih sredstava (mnotvo jezika)

2. karakter pragmatine igre (prihvatljivost poteza koji se u njoj ine)

8
-razlika izmeu 2 vrste napretka u znanju jedan odgovara novom potezu u okviru pravila, a drugi odgovara
izmiljanju novih pravila (promjeni igre)

-novi poredak izmjetanje ideja uma. Naelo pluraliteta formalnih i aksiomatskih sustava sposobnih
argumentirati denotativne iskaze.

-drugi vaan vid istraivanja vodi u drugom smjeru podastiranje dokaza uiniti prihvatljivim neki novi iskaz
kao svjedoanstvo ili dokaz. Tu postoji jedan p roblem referent (stvarnost) je prozvan i naveden

-podastrijeti dokaz utvrditi neku injenicu. to znai utvrditi?

-sada nastupaju tehnike igre iji znaaj nije istinito, pravedno, lijepo ve uinkovito (neki potez je dobar kada
dobro djeluje ili troi manje nego ostali)

-podastiranje dokaza postaje sve vanije u mjeri u kojoj pragmatika znan.znanja preuzima mjesto tradicionalnih
znanja.

-nema dokaza i provjere dokaza, i nema istine bez novaca (npr.laboratoriji). Igre znan.jezika postat e igre
bogatih. Nastaje izjednaavanje bogatstva, uinkovitosti i istine.

-nema tehnike bez bogatstva, ni bogatstva bez tehnike. Dio proizvoda od prodaje dobiva fond za istraivanja
koji slui poboljanju performativnosti. Upravo u ovom terenutku, znanost postaje snaga proizvodnje
moment u opticaju kapitala.

-elja za bogaenjem namee tehnikama imperativ poboljanja performativnosti i ostvarivanje proizvoda (a ne

elja za znanjem)

-kapitalizam je doao do rjeenja znan.problema subvencioniranja istraivanja izravno imperativ

komercijalizacije usmjeren prioritetiva izuavanja prema primjeni. Neizravno stvarajui istraivake zaklade
koje daju kredite ne oekujui trenutnu dobit (naelo financirati s gubicima da bi se poveale mogunosti
pronalazaka isplativost)

-organizacije u poduzeima prodiru u laboratoriju za istrivanja hijerarhija, odluivanje o radu, stvaranej

timova, procjena uinka..

-podastiranje dokaza jezina igra performativnosti (odnos input,otput). Znanstvenici, tehniari i ureaji se ne
kupuju kako bi se doznala istina, ve kako bi se poveala mo. Cilj je mo.

-moe li diskurz moi stvoriti legitimnost denotativna igra vanost se pridaje istinitom/lanom, preskriptivna
igra pravedno/nepravedno, tehnika igra uinkovitost/neuinkovitost. Snaga kao da dolazi samo iz tehnike
igre.

-performativnost poveava mogunost da se bude u pravu. Kontrola konteksta tj. poboljanje performansi
ostvarenih protiv partnera koji stvaraju kontekst je legitimnost.

-jaajui tehnologiju, jaamo i stvarnost (dokaz u znan.argumentaciji) mogunost da budemo u pravu.

Tenologija jaa onoliko koliko moemo imati na raspolaganju znan.znanje i pravo odluivanja.

-tako se putem moi oblikuje legitimnost. Ona je dobra performativnost, provjera i presuda. Ona legitimira
znanost i pravo putem uinkovitosti, a uinkovitost putem znanosti i prava.

-nadzor konteksta treba omoguiti informatizaciju. Poveanje moi se odvija kroz proizvodnju, pohranjivanje i
dostupnost podataka te operativnost informacija.

-odnos znanosti i tehnologije se preokree. Istraivaki odjeli koji ne mogu dokazati svoj doprinos prestaju
dobivati kredite i osueni su na zastarijevanje. Administracija se poziva na kriterij performativnosti kako bi
opravdala odbijanje osnivanja istraivakog centra.

9
12.OBRAZOVANJE I NJEGOVO LEGITIMIRANJE PERFORMATIVNOU

-tko prenosi, kako, kome, ime, u kojem obliku, s kakvim uinkom? Sveuilitu politiku ine skup odgovora na
ova pitanja

-visoko obr podsustav drutvenog sustava, i na njega se pri rjevanju ovih problema primijenjuje isti kriterij
performativnosti.

-uinak koji treba postii je doprinos visokog obr. performativnosti drutvenog sustava. Vis.obr mora stvoriti
kompetentne osobe neophodne druvu. Postoje 2 skupine: osobe koje e se okrenuti svjetskom
nadmetanju(svetsko trite, potranja). (i druga nije reena )

-vis.obr treba drutveni sustav opskrbljivati kompetencijama koje slue odranju njegove unutranje kohezije.
Sveuilita su pozvana da obrazuju kompetentne osobe, a ne ideale (toliko lijenika, toliko profesora..). Prijenos
znanja vie ne slui stvaranju elite sposobne voditi naciju u osloboenje, ve sustavu prua igrae sposbne igrati
ulogu na pragmatinim poloajima koji su potrebni instituacijama.

-studenti (primatelji znanja) 2 kategorije: profesionalna i tehnoloka inteligencija. Izvan tih kategorija ostali
mladi na sveulitu su nezaposleni oni su viak u broju zaposlenih u njihovim disciplinama (drutvene
znanosti).

-sveuilite poinje igati novu ulogu u okviru poboljanja performansi sustava recikliranju ili trajnom
obrazovanju

-prenoenje znanja ide novim smjerom (ali ne glatko) u itneresu susstava je ohrabrivanje prof.napretka, ipak
eskperimentiranje s diskurzom, institucijama i vrijednostima ne izgleda dovoljno primjenjivo te mu se uskrajue
poticaj.

-naelo performativnosti globalna posljedica je potinjenost institucija visokog obr vlastima. Kada znanje
nema svoju svrhu u sammom sebi kao osloboenje ovjeka, njegov prijenos izmie odgovornosti iskljuivo
znanstvenika i studenata.

-autonomija priznata sveuilitima vie nema neku teinu nastavniki savjeti nemaju mo odluivanja o tome
koliko e novaca doi u njihovu instituciju

-profesionalizacija i strogo funkcionalistiko gledite. Ono bitno to se moe prenijeti je organizirana zaliha
spoznaja. Primjena novih tehnika pedagogija ne mora nuno trpjeti jer e se studente uvijek trebati neemu
poduiti.

-pitanje koje postavlja sutdent,drava ili institucija vis.obr nije je li neto istina?, ve emu slui?, odnosno
moe li se prodati? (u kontekstu merkantilizacije znanja), je li uinkovito? (kontekst moi)

-mogunost irokog trita operativnih kompetentnosti je otvorena. Banke podataka su enciklopedija

budunosti

-svijetom posmodernog znanja upravlja igra potpunih informacija podaci dostupni svim strunjacima ne
postoji znanstvena tajna. Porast performativnosti ovisi o matovitosti koja omoguuje ili povlaenje novog
poteza ili promjenu pravila igre.

-ako nastava treba osigurati napredak kompetentnosti onda prijenos znanja ne smije biti ogranien na
informacije, nego treba pruiti poduku o sposobnosti povezivanja podruja.

-odnos prema znanju odnos korisnika sloenog konceptulanog i materijalnog orua i onih koji od njegovih
performansi imaju korist (brain storming poveanje performativnosti)

-performativnost je poboljana timskim radom u uvjetima koje su dru.znanosti ve davno odredile.

-bilo bi apstaktno i tetno odvojiti stvaranja znanja i prijenos znanja. No, rjeenje kojem se okreu institucije
svijeta je odvajanje ovih dvaju vidova dijalektike na jednostavnu i proirenu proizvodnju.

10
-delegitimnost i nadmo performativnosti otkucava kraj razdoblja profesor nije sposobniji od memorijskih
mrea prenostiti znanje, i nije sposobniji od interdisciplinarnih timova zamiljati nove poteze i igre

13.POSTMODERNA ZNANOST KAO ISTRAIVANJE NESTABILNOSTI

-pragmatika znan.istraivanja u prvi plan stavlja izmiljanje novih poteza i novih pravila jezinih igara. Ovaj vid
je u potrazi za putovima izaska iz krize determinizma. Determinizam je pretpostavka na kojoj se zasniva
legitimnost putem performativnosti odreuje se odnosom input,output, stoga treba pretpostaviti da je sustav
u koji input ulazi stabilan.

-pragmatika znan.postmodernog znanja u sebi nema mnogo zajednikog s istraivanjem perfomativnosti

-potivizam uinkovitosti nije zasluan za irenje znanosti. Uinkovitost se ne trai zbog nje same, ona dolazi kao
viak, ponekad kasno, kada se dioniari ponu zanimati za sluaj. No, ono to se novom pretpostavkom mora
vratiti je pitanje legitimnosti. Jer upravo znanost sama sebi postavlja to pitanje.

-zauujua osobina postmodernog znanstvenog znanja je izravan diskurz o pravilima koja ga ine
vjerodostojnima

-ideja performativnosti implicira ideju stabilnog sustava (potuje pravilnosti, razvoj se odvija po predvidljivoj
putanje i omoguuje trajne normalne funkcije.

-uglavnom se prihvaa da je priroda ravnoduan protivnik, a ne lukav to je razlika izmeu prirodne znanosti i
znanosti o ovjeku. (u 1.sluaju referent priroda je nijema, a u 2.referent ovjek koji razvija strategiju)

14.LEGITIMNOST PUTEM PARALOGIJE

-mala pria ostaje prevladavajui oblik kojeg preuzima inventivno otkrie u znanosti. Naelo konsenzusa kao
kriterij provjere izgleda nedostatnim

-je li mogua legitimnost koja se oslanja samo na paralogiju? Treba znati razliku izmeu prave paralogije i
inovacije: potonju koristi sustav kako bi poboljao uinkovitos; paralogija je potez ija se vanost odmah ne
uvia, a vri se u pragmatici znanja.

-teorija sustava i vrsta legitimnosti koju predlae nemaju znanstveni temelj.

-Luhmanova argumentacija: sustav moe djelovati ako, s jedne strane smanji sloenost, a s druge mora izazvati
prilagodbu individualnih oekivanja i tenji svojim ciljevima. Sposobnost sustava glede moi zahtijeva
smanjenje sloenosti.

-Luhman mogue je upravljati individualnim tenjama postupkom kvazi-nauavanja kako bi tenje postale
kompatibilne s odlukama sustav

-kontrola i dominacija konteksta po sebi vrijede vie no njihova odsutnost. Kriterija performativnosti ima
prednosti isljuuje prilanjanje metafizikom diskurzu, postie naputanje pria. Zahtijeva bistar duh, uvodi
proraun interakcija, prisiljava igrae na odgovornost.. Kriterij perf.otkriva pragmatike funkcije znanja ako
potpadaju pod kriterij uinkovitosti.

-takoer doprinosti da sve jezine igre uzdigne do spoznavanja sebe samih

-sustav meu svoje prednosti moe ubrojiti ak i svoju nepopustljivost. U okviru kriterij moi, zahtjev ne dobiva
legitimnost iz injenice da nastaje iz patnje neke nezadovoljene potrebe. Pravo ne dolazi iz patnje, dolazi iz
injenice da rjeavanje patnje ini sustav performativnijim.

-sustav predstavljen kao avangardistiki stroj koji za sobom vue ovjeanstvo, dehumanizirajui ga da bi ga na
nekom drugom stunju normativnog kapaciteta opet humanizirao.

11
-znan.pragmatika poistovjeivanje s dru.sustavom je nemogue (nijedan znanstvenik ne zanemaruje tenje
nekog istraivaa pod izlikom da nisu performativni za znanost miljenu kao totalitet)

-to je neki potez jai to je jednostavnije uskratiti mu minimalni konsensuz zato to mijenja pravila igre oko
kojih postoji konsenzus

-ovo je ponaanje teroristiko pod tetorom podrazumijevamo uinkovitost koja se postie eliminacijom
sudionika koji je izvan jezine igreu kojoj se igra. On e uutjeti ne zato to je osporen, ve zato jer je u
opsanosti da e biti lien mogunosti igranja. Oholost odluivaa vri taj teror (prilagodite vae tenje naim
ciljevima, u suprotnom..).

-dopustljivost u odnosu na razliite igre je stavljena pod uvjet performativnosti. Ponovo odreivanje normi
ivota sadri poboljanje sposobnosti sustava glede moi.

-znanost u svojoj pragmatici nudi antimodel stabilnog sustava. Znanost je model otvorenog sustava u kojem
ispravnost iskaza raa ideje, tj.druge iskaze i druga pravila igre. Podjela izmeu odluitelja i izvritelja u
znan.zajednici pripada dru-ekonomskom sustavu, a ne znan.pragmatici. Ona je jedna od glavnih prepreka
razvoju matovitosti znanja.

-autor istie razliku koja odvaja jezine igre. Znan.pragmatika je usredotoena na denotativne ili spoznajne
iskaze, tako omoguuje stvaranje znan.institucija. No postmoderni razvoj u prvi plan stavlja injenicu da ak i
rasprava o denotativnih iskaziva zahtijeva praivla.

-dru.pragmatika nije jednostavna poput znanstvene. To je udovite stvoreno preplitanjem mrea klasa
heteromorfnih iskaza. Propast pria legitimnosti.

-usmjeriti razraivanje problema legitimnosti u smjeru tranje univerzalnog konsenzusa, pomou onoga to se
naziva diskurzom, tj.dijalogom argumentacija

-to znai pretpostaviti 2 stvari:

a) da se svi sugovornici mogu sloiti oko pravila koji vrijede univerzalno za sve jezine igre
b) da je svrha dijaloga konsenzus (no pokazalo se da je konsenzus stanje rasprava, a ne njihova svrha)

-iz ove dvostruke tvrdnje nastaje vjerovanje (Habermas) da ovjeanstvo trai zajedniko osloboenje putem
regularizacije poteza dozvoljenih u jez.igrama, i da se legitimnost iskaza nalazi u njegovom dopinosu tom
osloboenju

-diskurz je posljednja prepreka teoriji stabilnog sustava. Svrha je dobra, ali argumenti nisu. Konsenzus je postao
zastarjela, sumnjiva vrijednost. Pravda nije. Potrebno je doi do ideje i prakse pravde koje nee biti vezane uz
konsenzus.

-prihvaanje heteromorfnosti jez.igara je prvi korak u tom smjeru. Drugi korak je naelo da konsenzus mora biti
lokalan i podloan moguem ponitenju.

-informatizacija drutva moe postati dugo sanjanim oruem kontorle i regulacije sustava trita,
proirenog do samog znanja, kojim upravlja naelo performativnosti (ona vri teror). Potrebno ja da publika ima
slobodan pristup memoriji i bankama podataka.

-jezine igre e onda postati igre koje imaju potpunu informaciju. One e biti i igre iji zbor nije nula, pa
rasprave nee biti u opasnoti da se zaustave na ravnotei u sluaju da su ulaganja iscrpljena. Rezerva znanja,
koja je rezerva jezika u moguim iskazima, je neiscpna. Nazire se politka u kojoj e se jednako poivati elja za
pravdom i elja za nepoznatim.

12