Izvorni lanak UDK 316.42.063.

3
1:316.774 M. McLuhan
Primljeno 9. 12. 2008.

Sead Ali
Petrovogorska 16a, HR10000 Zagreb
sead.alic@phenomedia.org

Globalno selo

Saetak
Da je svijet postao globalnim selom danas ujemo gotovo svakodnevno, na bilo kojoj geo
grafskoj irini. McLuhanova metafora gotovo da je na mitski zoran nain oslikala procese
koji se zbivaju u suvremenom nam svijetu i kao takva postala je opepoznatom i opeprihva
enom. Ovaj rad istrauje na koje je naine globalno selo najavilo globalizaciju.
Marshall McLuhan je inae, ve od djela Mechanical Bride poeo prepoznavati i najav
ljivati trendove koji e kasnije uistinu postati globalnima: od poruka oglasne industrije,
promjene recepcije medija koji nam donose poruke, do promjena naih uloga u svijetu
Cilj ovog rada je istraiti i prezentirati dosege McLuhanove najave globalizacije, poseb
no u djelu Global Willage, djelu u kojemu je McLuhan (zajedno s Bruceom R. Powersom)
otkrie trendova pokuao staviti u okvire etverostupanjske zakonitosti. Rad eli pojam
globalizacije motriti u svjetlu McLuhanovih istraivanja odnosa vizualnog i audijskog, u
kontekstu analize utjecaja vizualnih tehnologija na ovjeka, te promisliti neke McLuhanove
teze o robotizmu.

Kljune rijei
globalno selo, globalizacija, vizualno, audijsko, filozofija medija, Marshall McLuhan

Znaci pisma na putu do Globalnog sela

George Bernard Shaw je svojim itateljima skrenuo pozornost na injenicu
da nerijetko rjenik kojega koristi neka drutvena grupa (odvjetnici, lijeni
ci, znanstvenici) ima funkciju distanciranja od obinih ljudi.1 Jezik, ija
je osnovna funkcija razumijevanje meu ljudima, odjednom, dakle, postaje
sredstvom nerazumijevanja. Temeljni je to, takoer, princip birokracije, koja
je uvijek tu onemoguiti upravo ono to bi trebala omoguiti. No neto od
tog paradoksa sadrano je i u svakom posredovanju medija: priroda predstav
ljanoga mora se prilagoditi zakonitostima prijenosnika. Svaki medij prenosi
poruku, ali, kako bi inzistirao McLuhan, i sam medij je vanija, pa ak i pre
sudna poruka.
Filozofijski je pojam zapoeo proces kojega danas dovravaju suvremene
tehnologije i vlasnici tih tehnologija globalne multinacionalne korporacije.
Ulazei u podruje mita rije i pojam postali su medijem promjena, prenosi
teljima koji donose dio svoje vlastite prirode
Rije i pojam preuzeli su u sebe sadraj mitskog vjerovanja, onako kako je
pismo omoguilo, Debrayevim rijeima reeno prenosivost Boga.

1
Postman, Neil, Informing ourselves to dea ture/Criticisms/informing_ourselves_to_dea
th, Dostupno na: http://w2.eff.org/Net_cul th.paper.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 52 S. Ali, Globalno selo

Na svom putu do pojma, rije se upotpunjavala znaenjima kao to je i

pojam napredovao na svom putu do svojih krajnjih granica zidina utvrde
filozofijskog sistema (iza kojih ga je ekala provjera ozbiljenja).
Uspostavljanjem pravila miljenja, razumijevanja, istinitosti rije i pojam
uspostavljali su ono ope koje treba vrijediti za cjelokupnu ljudsku civili
zaciju, osigurati uzdizanje iznad partikularnosti doivljaja, osjetila i svakog
pojedinanog iskustva. Na djelu je bilo prvo katalogiziranje ljudskih duevnih
potencijala
Samooblikujui se kao svojevrsni kriterij procjene same zbilje, pojam je gra
dio sustave simbola koji su magijsku dimenziju mitskih osjeaja prenijeli u
vlastitu (racionalnu) namjeru otkrivanja unutarnje logike svijeta. Rijei, poj
movi, logika, uspostavljali su se kroz povijest kao jezika, misaona struktura
cjelokupnog bivstvovanja. Jesu li otkrivali svijet ili sebe otkrivali svijetu?2
Pojmovne sisteme tehnologija tiska nadomjeta sustavom romanesknih pria.
Romani XX. stoljea donijeli su svojevrsno iskustvo ispunjenja hegelijanskih
pojmova, koordiniranje sa suvremenim znanostima, kreativno proimanje
sa svijeu o novim tehnologijama. I Neil Postman u djelu Technopoly. The
Surrender of Culture to Technology svjedoi da su mnoga znanja istraivaa
drutvenih odnosa zapravo preuzeta od romanopisaca.3
Iznad istina filozofije, religije i umjetnosti, u vrijeme informatike revolucije,
nadnose se oblaci tehnologija prijenosa informacija, utjecaja raznih tehnika
na miljenje, oblikovanje kulture i civilizacije. U pitanju je i pitanje Istine.
Filozofija koja je svoje vrijeme eljela obuhvatiti mislima danas mora mi
sliti i o trendovima koji svijet obuhvaaju globalno i to bez doputenja
filozofije.
U jednom od svojih televizijskih nastupa McLuhan je rekao:
Tisak je bio veliki napredak u odnosu na staro alfabetsko pisanje. No tisak nije samo tehno
logija pokretnih slova i prvo mehaniziranje runoga rada. To je imalo zastraujue implikacije
koje je kroz automatizaciju utjecalo na nas zahvaljujui reorganiziranju rada. Tisak je pokrenuo
organiziranje rada prema specijaliziranju. Umjesto da ovjek bude upuenim u sve aspekte svo
je vjetine, on je uio samo jednu operaciju posla razbijenog na dijelove.4

Figura i pozadina
nemetaforikog miljenja
Miljenje, koje stavlja u odnos filozofiju i globalizaciju, propituje istovre
meno i sinkronijski i dijakronijski: utjecaje suvremenih globalnih procesa na
miljenje, ali istovremeno i obratno udio miljenja kao takvog, pojma i su
stava prijenosa misli kroz povijest, odnosno, utjecaj tih misli i tog sustava na
uspostavljanje procesa koji se danas odredio pojmom globalizacije.
Zapadni su modeli znanstvenog komuniciranja, pisao je McLuhan, linearni;
uvijek se odnose na slijed, niz i logini su odraz srednjevjekovnog naglaa
vanja grke zamisli uzroka. U temeljima je reenica koja je iz cjelokupnosti
danoga, apstrahirala misao iskazivanu sustavom fonema, biljeenim ili govo
renim prema pravilima gramatike.
Pismo je bila nova tehnologija, a svaka nova tehnologija, smatrao je McLu
han, podcrtava neko od ljudskih osjetila. Druga osjetila bivaju zasjenjena ili
zastarjela ili pretvarana u art formu.5 Pismo e tako omoguiti bolje upravlja
nje, baze podataka, dakle, memoriranje, a otvorit e i prostore za razmiljanja
o linijskom oblikovanju rezultata ljudskih znanja.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 53 S. Ali, Globalno selo

Proces razvijanja vlastitih sposobnosti uzajamnim razvijanjem svijesti i eks

tenzije od kosti do ratnog broda zadobio je tako tendenciju obogotvorenja
rezultata. ovjek je uao u proces postajanja kreaturom svog vlastitog izu
ma/stroja.
Gramatiki oblikovana reenica pokuava zahvatiti cjelinu miljenog fenome
na, ali u osnovi pravolinijski samo zasijeca jednu njegovu dimenziju. McLu
han to usporeuje s odnosom figure i pozadina na kojoj se ta figura prikazuje
percepciji.
Pokuavajui se uvijek pribliiti odreenom konkretnom predmetu istrai
vanja, moderna znanstvena teorija apstrahira figuru od pozadine.6 Predmet
promatranja izuzima iz sredine u kojoj se nalazi. Zasijecajui meutim oko
predmeta i odvajajui ga od pozadine, znanstvena metoda se nerijetko osu
uje na oblikovanje umjetno stvorenog izoliranja promatranog fenomena od
sredine u kojoj se on inae nalazi. Reenica koja slijedi ovaj pristup u pravilu
je isprazna, formalno ista, uredna, visokoparna (mandarinska), ali bez suvi
nih (neophodnih) konotacija.
Odgovarajui na Millerovu opservaciju kako je McLuhan kao ekspert za ko
munikaciju otvorio mnoga vrata, ukljuujui i vrata kaosa, McLuhan je poja
snio da je njegov pristup pokuaj viedimenzionalnog odgovora na probleme
i da po svom obliku vie podsjea na umjetniku formu.7 Njegova proza
naprosto ima vie razina i zbog toga je neprihvatljiva miljenju koje je dolo
s gutenbergovskom pobjedom vizualno posloenih redova slova nad slobod
nom asocijacijom oralnih vremena.
Svaka se kultura, smatra McLuhan, kao i svaka situacija unutar sklopa kul
ture, moe promatrati u odnosu figure i pozadine. Mi smo esto u situaciji
vidjeti tek prednji plan. Ono to je u pozadini, to je priprema, dakle back
ground, to nam usred usredotoenosti na figuru ne dolazi na povrinu. (Na
slian je nain Benjamin povlaio paralelu izmeu rituala graanskog objeda

2 5
Svjetlo na taj problem baca i Cassirer u knjizi
Uz Einsteinovu teoriju relativnost, navodei i
interpretirajui Einsteina: Za fiziara pojam
postoji samo onda, tako na jednom mjestu
kae Einstein, kratko i znakovito ako je dana
mogunost da se u konkretnom sluaju utvrdi
pogaa li taj pojam ili ne pogaa() Filo
zof mora taj fiziarev zahtjev za konkretnom
odreenou pojmova bezuvjetno prihvatiti,
ali e dakako, s druge strane, uvijek iznova
upuivati na to da su upravo zadnje idealne
odreenosti te bez kojih nita konkretno ne
moe biti miljeno, niti pak razumljivo. Cas
sirer, Ernst Uz Einsteinovu teoriju relativnos
ti, Demetra, Zagreb 1998., str. 8586.
3 Global Village. Transformations in World Life
Postman, Neil, Technopoly. The Surrender
of Culture to Technology, Vintage Books, a
Division of Random House, New York 1993.,
str. 156.
4 American Library, New York 1969., str. 285.
McLuhan Marshall, Take Thirty, CBC Tele
vision, 1965. Citirano prema: On McLuhan,
Forward Through the Rearview Mirror (Edi
ted by Paul Benedetti and Nancy DeHart,
Prentice-Hall Canada Inc, 1997., str. 113).
McLuhan, Marshall i Powers, R. Bruce, The
Global Village. Transformations in World
Life and Media in the 21st Century, Oxford
University Press, New York Oxford 1989.,
vidjeti: Predgovor, str. VIII.
6
Termine figura i pozadina McLuhan je pre
uzeo od danskog kritiara umjetnosti Edgara
Rubina. Ove je termine Rubin poeo koristiti
poetkom 20 stoljea u razgovorima o para
metrima vizualne percepcije. McLuhan je
ovu podjelu pokuao prenijeti na percepciju
kao takvu, a samim tim i na uvianje ili doka
zivanje razliitosti oblikovanja ljudske svije
sti. Vidjeti M. McLuhan i B. R. Powers, The
and Media in the 21st Century, str. 5.
7
McLuhan, Marshall: Hot & Cool (Edited by
Gerald Emanuel Stearn), Signet Book, New
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 54 S. Ali, Globalno selo

i pretkuhinje u kojoj je za vrijeme pripreme hrane za uljuenu ceremoniju sve

liptalo od krvi. Pozadina se dakle ne vidi. Pred nama je ceremonija.)
McLuhan u Van Goghovim slikama pronalazi takve figure koje istovremeno
izranjaju iz pozadine, ali kao da se takoer i vraaju u nju. Razmiljanje je to
koje se pribliava Gombrichovoj sinesteziji (synesthesie) kao meuigri inputa
i outputa razliitih ljudskih osjetila
O emu je ovdje rije?
U osnovi rije je o uzdizanju metaforikog miljenja (predstavljanja svijeta)
kao onoga koji istovremeno moe govoriti o odreenom subjektu, ali i pred
stavljati sredinu u kojoj je on, odnosno, iz koje se izdvaja. Metafora postaje
misao koja ne slijedi pucanj silogizma, juriajui bezglavo u smjeru u kojem
ga alje prva premisa. Metafora sabire u sebi ono usputno vrijedno za razumi
jevanje konteksta, ono pozadinsko vano za razumijevanje ishodita.
Rije je o prvom vanom skidanju kape pred vizualnim miljenjem, koje e
postmoderna esto koristiti i razvijati. Ako se uzme u obzir i odustajanje od
linearnosti, McLuhanovo inzistiranje na tekstu, njegova citatnost, stalno upu
ivanje na povezivanje umjetnikih praksi, te miljenje da je u temeljima i
prakse businessa i umjetnosti jedna te ista stvaralaka snaga McLuhana
bismo s pravom morali smatrati navjestiteljem postmoderne. U jednom dru
gom smislu sva je postmoderna zapravo slutnja nerazumljenog i neitanog,
zaboravljenog McLuhana.
Zagledani u figure koje nam donose nove tehnologije esto ne primjeuje
mo nove kulturne pozadine. Hipnotizirani likovima ne uspijevamo zahvatiti
cjelinu onoga to nam se daje. Prikraeni smo za potpuni doivljaj jer smo
naviknuti apstrahirati likove od pozadina. McLuhanovo zagovaranje metafo
re, kao sredstva koje omoguuje istovremeno vienje/predstavljanje i figure
i pozadine, tek danas zadobiva svoje poklonike (koji esto i ne znaju da je
upravo McLuhan inaugurirao diskurs kojim se naputa jezika tekovina mo
derne i progresa).8
Pokuaji fenomenologije, kako McLuhan kae od Hegela do Heideggera,
ovdje se interepretiraju poput plesa u lancima. Problemi koji se mogu raz
rijeiti, vidjeti, doivjeti desnom hemisferom pokuavali su se rijeiti
tehnikom lijeve hemisfere mozga. U trolanu dijalektiku McLuhan uvodi i
etvrti lan. Dodavanjem etvrtog lana, smatra McLuhan, struktura postaje
rezonantna i metaforina..
Slikovitost naboja elektriciteta kao da se pronosi McLuhanovom milju i nje
govim odrednicama. Poznatoj trolanoj dijalektici on dodaje etvrti lan, ko
jega povezuje upravo s metaforikom dimenzijom. Njegovi, sada dakle ve
tetradni, zakoni medija govore o etiri razine opstojnosti svake egzistencije.
To su:
1. napredak;
2. nazadovanje;
3. rehabilitacija/ponovno oivljavanje;
4. zastarijevanje.
Pojednostavljeno reeno: koije su veliki napredak jer su omoguile bri i
laki prijevoz putnika od putovanja na konjima. Pojavom automobila (koija
bez konja) koije nazaduju, odnosno sele se u prostore koje jo nije osvojio
automobil. Rehabilitaciju doivljavaju podeavanjem za turistike svrhe, da
bi u nekoj sljedeoj fazi potpuno zastarjele.9
Imajui na umu sve etiri ove razine, postiemo potpuniju svjesnost, koja
dakle ukljuuje i prolost i sadanjost, i figuru i pozadinu. Onako, kako pri
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 55 S. Ali, Globalno selo

je renesansnog otkria perspektive nismo promatrali predmete u perspekti

vi (dakle, tehnika perspektive nas je nauila takvom nainu gledanja) nova
tehnika etverorazinskog propitivanja fenomena omoguuje nam prisnost i
prisutnost. Ne moramo, dakle, vie ovisiti o jednolinijskim sustavima izbaci
vanja tek dijela znaenja (lika) na povrinu
Povezujui to s razumijevanjem uloge figure i pozadine, McLuhan skree
pozornost na na doivljaj trenutka u kojemu su astronauti prvi put stali na
Mjesec, te okrenuli kamere prema Zemlji. Mi, na Zemlji, smatra McLuhan,
bili smo u tom trenutku i figura i pozadina. Tu funkciju, istovremenog otkri
vanja figure i pozadine, McLuhan pridaje svojoj tetradi:
Tetrada poput metafore obavlja funkciju kamere Apola 8; otkriva istovremeno figuru (Mjesec)
i pozadinu (Zemlju).10

U tom se trenutku javlja rezonantni interval, koji odreuje relaciju izmeu

figure i pozadine te strukture konfiguracije i pozadine. Istinska se reakcija,
naime, nije dogaala niti na Mjesecu niti na Zemlji. Negdje izmeu. Pogled
s Mjeseca, pogled je kulture na kulturu, civilizacije na civilizaciju; susret je
to naih vlastitih naina gledanja, naih razumijevanja bitnog, naih isticanja
neega u prednji plan, susret vizualnog i akustinog prostora. Rezonantni in
terval otkriva granicu, jer je ona prijeena.
Misliti bilo koji aspekt kulture danas, pa i promiljati mogunosti filozofij
skog miljenja danas, znai misliti u kontekstu suvremene prvobitne akumu
lacije medijskog prostora; u kontekstu prvih pobuna zbog izrabljivanja ener
gije (ivota) suvremenih proletera (gledatelja, potroaa programa). Misliti
danas, ne znai slagati zakljuke jednolinijskog trasiranja staza kroz dunglu
informacija. Danas je miljenje prvenstveno ogledanje u mnotvu zrcala koja,
svako na svoj nain, sukladno svom kategorijalnom aparatu i pristupu, odsli
kava dio drugobivstva.
Samoskrivljena nezrelost danas je pitanje (ne)svjesnosti svekolikog posredo
vanja. Glad za informacijama stvorila je drutva za koja vrijede Postmanova
pitanja: Je li do rata u Iraku dolo zbog nepostojanja informacija? Je li za glad
u Etiopiji krivo nepoznavanje situacije? Jesu li rasizam, kriminal ili obiteljske

8
Jezik, umjesto da daje informacije u linear
nom slijedu i na temelju logikih naela,
ovisi o metafori, o kretanju misli s jedne ra
zine na drugu. Rije je o procesu za koji je
vaan mentalni imaginarij. Tako primjerice
pie Keith Moxey u tekstu Vizualni studiji
i ikoniki obrat, Tvra 12 (2008). Time se
u osnovi ponavljaju argumenti kanadskog teo
retiara.
9
U tekstu Estetika 20. stoljea, Mario Pernio
la taj fenomen tumai na sljedei nain: U
zadnjoj knjizi Laws of Media McLuhan raza
stire veoma zanimljiv pogled na spomenutu
dinamiku, dinamiku koja se odvija u etiri
faze: prva je meu njima rast koji se razvija
i koji jaa odreen segment u sferi jednog od
osjetila; druga je zastarjelost, kad se taj se
gment ukine i tako izgubi svoju mo; trea je
ponovno uvoenje, kada nakon dugog vreme
na neto zastarjelo ponovno ue u uporabu;
etvrta i zadnja faza je preokret koji stvara
novi raspored, s jedne strane slian, a s dru
ge suprotan ishodinom stanju. Tom tetradom
McLuhan tumai bezbroj pojava suvreme
nog ivota. Sa stajalita je estetike forme taj
nauk znaajan poglavito po tomu to iznovice
naglauje povezanost forme i transcendenci
je: forme ne ue zatvorene u sebe, nego ih
neprestano goni gibanje koje ih transcendi
ra. Jedna od McLuhanovih zasluga je i ta da
je pokazao da to gibanje nije jednosmjerno,
nego da se odvija u beskonano raznolikim
konfiguracijama. Citirano prema: asopis
Odjek, jesenzima, Sarajevo 2006., str. 20.
10
M. McLuhan i B. R. Powers, The Global Vi
llage. Transformations in World Life and Me
dia in the 21st Century, str. 4.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 56 S. Ali, Globalno selo

nesree proizvod nedostatka vijesti? Je li svega toga nestalo u dananjem svi

jetu prepunom informacija?11
Benjamin nas je upozoravao, kako je svaki dokument kulture istovremeno i
dokument barbarstva. ini se, da upozorenje nismo shvatili: danas je na djelu
barbarstvo koje nazivaju kulturom.12
U filmu Prislukivanje Gene Hackman je slikovito pojasnio razliku izmeu
amatera i profesionalca. Amater, rekao je Hackman, razmilja, razmilja, raz
milja pa ubije. Profesionalac ubije, pa razmilja. Suvremeni je znanstvenik
danas u ulozi profesionalca koji izvrava naloeno, miran, jer je uvjeren da
sve moe znanstveno (verbalno) opravdati, da se moe pozvati na slobodu,
autonomiju, integritet
Pravo slobode sluanja novih medija prethodilo je svim ostalim raspravama o
slobodi medija. Borei se za mogunost sluanja (slobodu za sluanje) pro
paganda je izvojevala pobjedu nad medijski nepokorenim, nepokrivenim, ne
umreenim drutvima.13
Dio je to globalnog procesa, koji do danas nije do kraja osvijeten niti anali
ziran.
Rije je o procesu koji je zapoeo medijskim obratom, uzdizanjem posredni
ka na pijedestal; medijskim obratom kao paradigmom svih promjena.
U tom kontekstu i Linguistic turn i Iconic turn treba razumjeti kao dio veeg
i sveobuhvatnijeg, medijskog obrata Media turn-a.
Teza ovog teksta je: Budui da je globalizam mogu samo razvitkom medija,
brzim sredstvima komuniciranja/poslovanja, dakle, samo na temelju razvitka
medija miljenje koje eli obuhvatiti svoje vrijeme prvenstveno ima zadatak
misliti medije posredovanja.
Otuda je potreban pomak od Media Studies do Philosophy of Media.
Prelazak s usmene na kulturu medija pisma, rezultirao je pokuajem pro
nalaenja veze izmeu ustrojstva svijeta i gramatikih pravila. Odreeni
gramatikom, pokuavali smo u svijetu kao reenici pronai svevremenske i
nadnaravne Subjekte i Objekte.
Dijalektika nam je u poetku bila govorna vjetina, a onda metoda i pravilo
povijesnih mijena.
Ono to pripada pismu i govoru, pokuali smo aplicirati na sveukupnost da
noga, povijesti, univerzuma
Globalna poznatost jednog branda svjedoi o minulom radu mrea koje su se,
borei se za slobodu medija, izborile i za ekstraprofit u obliku neoliberalnog
poentilizma.
Nakon ekstenzija kojima smo ubrzali svoj hod, pojaali vid, osnaili miice,
nadomjestili krila i krge dobili smo, smatra McLuhan, i ekstenziju (produ
etak/protezu) koja na ivani sistem iznosi izvan nas samih. Poput nekih
mekuaca koji i svoju iznutricu izbace prema uhvaenoj rtvi, i mi smo mreu
ivaca i mreu neurona poeli izgraivati od tvrdog materijala i izvan nas.14
U doba elektriciteta (i elektronike) u stalnom smo i globalnom zagrljaju glasa
i slike i taj je globalni zagrljaj pretpostavka za globalizam kao takav.
McLuhan je najavio proces spoznavanja u kojega je ukljuena cijela zajedni
ca ljudi na planetu: Nove tehnologije bude u nama reakcionarnost i konzer
vativnost. Stare mitove ruimo i preobraavamo ih u predmete prouavanja
istovremeno ih vie ne shvaajui u njihovoj biti ili punini znaenja.
Oni drutveno najsvjesniji postaju konzervativni i reakcionarni, jer ih tak
vima ini sadanja tehnologija, nemogunost opstanka mita uz suvremenu
tehniku (staro pitanje mladoga Marxa) nalazi svoj odgovor u razumijevanju
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 57 S. Ali, Globalno selo

povezanosti svijesti, doivljaja, miljenja pa i filozofije s ekstenzijama, medi

jima, odnosno tehnikom.
Budunost produetka svijesti nije u verbalizaciji, nego na tragu onoga to
otvara pojavljivanje izuma elektriciteta i elektronike. Ulazimo u novu fazu
kolektivne svijesti koja donekle slii onoj pretpotopnoj, predbabilonskoj.
U globalnom zagrljaju elektronike, McLuhan vidi stazu koja umjesto prevo
enju s jezika na jezik vodi premoivanju jezika. Jezik devalvira do faze u
razvoju svijesti ovjeka, faze koja je smjetena izmeu mitske i elektronike
kolektivne svijesti.

Globalno umreeni ovjek

Globalno je selo za McLuhana nova razina ponovnog spajanja u organsku
cjelinu onih dijelova civilizacije koje je mehaniko doba razdvajalo, te koji
su bili odreeni odnosom centar-periferija.
Elektroniko doba ponitava odnos centra i periferije temeljnog za posljednje
dvije tisue godina. Sve postaje mogue na bilo kojem mjestu na naem pla
netu. Osjeamo, ujemo i vidimo gdje god se na planetu dogodi znaajan in
(duhovni, intelektualni, razorni ili konstruktivni).
Pismenost i mehanizacija razvila je u ovjeku agresivnost, elju za pravolinij
skim putovanjem prema cilju, uinkovitosti a sustav globalnih informacija
danas im pomae da to postane globalni trend.
Vrlo pojednostavljeno reeno: Vodimo, i dok to ne osvijestimo, vodit emo
ratove uzrokovane redukcijama smisla koju proizvodi tehnologija tiska; uni
tavat emo se poradi ostvarenja jednodimenzionalnih ciljeva isprogramiranih
pravocrtnim reenicama silogistikih zakljuivanja; vodit emo neke stare
ratove unato injenici da smo se poeli mijenjati
Nova elektrina tehnika omoguuje da utjecaji koji se vre na ovjeka budu
na globalnoj razini. Ta mogunost globalnog utjecaja na ovjeka, prvi se put u
povijesti ovjeanstva pojavila s elektrikom, odnosno elektronikom.
U korijenu svakog razmiljanja o globalizmu misao je o mogunosti global
nog utjecaja na ovjeka. Pismenost i putovi bili su pretpostavke, ali nisu o
vjeka vinuli u svemir; nisu postavili satelite oko zemlje i nisu u dom svakog
ovjeka postavili kontrolni monitor u obliku televizora ili kompjutora.
11
Postman, Neil, Informing ourselves to death, janjavajui da je rije samo o ljepem i bo
Dostupno na: http://w2.eff.org/Net_culture/ gatijem licu Zapada koje naravno ima i svoje
Criticisms/informing_ourselves_to_death. nalije. Kad je zid sruen, sve je ostalo manje-
paper. vie isto. Bogatstvo je ostalo gdje je i bilo.
Glamour se vrtio gdje se i prije vrtio, samo su
12
gledatelji bili slobodniji sluati i gledati me
O pojmovima demokracije i kulture danas se dije. Pokazali su nam lice Zapada, a donijeli
moe govoriti samo ako se uzme u propitiva nalije. Posreilo se samo onima koji su i pri
nje njihova medijska dimenzija. U protivnom je bili jednakiji od nas jer su pripadali struk
govorit emo o neemu to je ostalo u nasla turama vlasti ili obavjetajnih slubi. Vie o
gama prolosti. Mediokultura i Mediodemo tome u autorovoj doktorskoj radnji: Filozofija
kracija, pojmovi su koje je nametnulo doba i knjievnost, od zavoenja do manipuliranja
globalne premreenosti globalnoga sela. medijem/medijima.
13 14
Berlinski zid nije bio visok do neba. Sateliti U injenici da znanstvenici ve povezuju neu
su preko njega ubacivali u zemlje iza eli rone takora s upravljakim mehanizmom
ne zavjese enska tijela bez zavjesa, goli seks malog robotskog vozila, nalazi se potvrda
koji nema veze sa slobodom, ali je nazivan povezanosti jedne i druge mree, njihovog
slobodnim, te slike bogatstva Zapada ne po meuutjecaja i ovisnosti.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 58 S. Ali, Globalno selo

Visokopismena drutva imaju svoje toke gledita karakteristine za ci

vilizaciju pisma i renesansnu slikovnu perspektivu. Elektroniki prostor in
formacija, smatra McLuhan, rastae tu toku gledita u svim oblicima nje
nog pojavljivanja: miljenje postaje cirkularno i policentrino; slikarska se
perspektiva rastae prema nainima gledanja koje sve strane prikazivanoga
predmeta prikazuje istovremeno (kubizam).
Drutveni se problemi vie ne nameu linijski, jedan po jedan; drutva su
danas zatrpana tuom istovremeno padajuih aktualnih zahtjeva koji trae
trenutana rjeenja
Ne mijenja se, smatra McLuhan, samo miljenje. Isti proces pogaa i ljudske
osjeaje. ivjeli smo kao ljudi u dobima kada se osjeaj koji se pojavio u
nama mogao razviti u priu Danas imamo virove, komare, mijeane osje
aje koji gotovo nikada ne dolaze pojedinano
Globalne informacije brzom smjenom razliitih toaka gledita uspostavljaju
novu galaktiku doivljaja i miljenja u kojoj su toke gledita samo (smijeni)
podsjetnici na pravolinijsku reenicu, nestajuu toku nedogleda u perspekti
vi ili mit o zmajevim zubima.
Vremenska perspektiva omoguuje nam lake sagledavanje bti starih eksten
zija. Relativno jednostavno u utvrdama grada prepoznajemo kolektivni pro
duetak utvrde nae koe, a u odjei produetak koe pojedinca. U teleskopu
jednostavno prepoznajemo produetak ekstenziju oka, jednako kao to znamo
da je lutka trbuhozborca zapravo produetak njegova tijela i njegova glasa.
No nije tako (jo uvijek) jednostavno u elektrinoj mrei prepoznati produet
ke ljudskog ivanog sustava.
Vrijeme oklopa i titova, smatrao je nadobudno McLuhan prolazi i neumit
no nestaje u prolosti. Poput predpismenog ovjeka koji je skupljao hranu i
stoga na neki nain bio otvoren prema sredini u kojoj je ivio u suglasju i
dananji ovjek prikuplja i obrauje, ali informacije. Ova je globalna pojava
globalna odrednica svijeta koji nita vie ne moe biti nego globalno selo.
Elektrina mrea uspostavlja (otvara) ovjeku nove mogunosti (oblike)
obrasce doivljavanja. Globalna je mrea indikativno slina naem ivanom
sistemu. Ona omoguuje brzo kolanje impulsa, iz i kroz razliita podruja
organizma zemaljske kugle. No, osim to globalne mree elektriciteta i elek
tronike simuliraju ivani sistem, oni na njega i utjeu. Granice tog globalnog
utjecaja jo nisu istraene.
Danas surfanjem zaranjamo u veliku razmjenu misli i doivljaja. Godine uspo
redbi miljenja i doivljaja nekog fenomena, danas nam je dostupno gotovo
u trenutku i na dlanu.
Prestaje ekskluzivnost pripadanja posebnoj grupi/hijerarhiji, znanja/poznava
telja pa i znanstvenika. Znanje postaje mjerljivo, usporedivo, razmjenjivo,
ali i po-robljivo; planetarno dostupno, ali nerijetko i instrumentalizirano za
ciljeve umnaanja i preprodaje besmisla.
Autoriteti se rue, pojmovni sustavi sve vie nas podsjeaju na gramatika vre
mena naeg miljenja Doivljavamo, gotovo istovremeno na globalnoj razini.

Bioetika dimenzija McLuhanovog utopijskog koncepta

Mjesto pojma globalizacija najavila je, dakle McLuhanova sintagma Global
no selo!
Je li u tom pojmu navijeteno samo ono to je postalo stereotipom ili ovaj
pojam podrazumijeva dublje dimenzije razumijevanja odnosa ovjeka spram
njegova svijeta?
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 59 S. Ali, Globalno selo

Globalno selo danas je postala krilatica kojom se sugerira umreenost medi

jima, povezanost i meuovisnost svih dijelova svijeta, svih politika i naela
opstanka. injenica je: Nema globalnih procesa bez globalnog umreavanja i
to one vrste umreavanja koje omoguuje trenutnu reakciju, sveupuenost u
procese i zbivanja. Gdje god da se naemo, ovdje i sada, moramo biti u mo
gunosti istovremeno biti i centar i periferija, i sveprisutni i odsutni.
Kada je govorio da je medij poruka, McLuhan je znao: Poruke su esto pro
izvod odnosa, utjecaj novih tehnika, a mediji su ti koji donose bitne, pa i
globalne promjene.
U tom kontekstu Globalno selo je bila najava mogue budunosti ovjean
stva, odnosno budunosti koju je najavila snaga elektriko-elektronikog pro
duetka ljudske energije.
Svijet e postati Globalno selo, ne samo zato to emo o svima znati sve, i to
manje-vie odmah. No, to je povrina. Osnovni razlog nije niti to to e pri
jenos tehnike u zemlje treega svijeta (radi sve vee ekstradobiti) rezultirati
njihovim posebno znaajnim napretkom.
Dublji razlog e nam se otkriti u McLuhanovim razumijevanjem civilizacije i
odnosa civilizacije spram plemenskog svijeta. Civilizirano drutvo je, naime,
drutvo pisma, vizualnog doivljavanja prostora, euklidske geometrije; dru
tvo slijeda, sekvencije, linearnog miljenja, logike; promatranja u odnosima
sredita i periferije
Civilizirano drutvo je drutvo koje je, prema McLuhanu, naglaeno razvijalo
lijevu hemisferu mozga. Gledano zemljopisno, moe se poistovjetiti s onim
to nazivamo Zapadom. Postat emo, dakle, globalno selo jer smo nakon
2500 godina osvijestili kako smo zapostavili djelatnosti koje aktivno ukljuu
ju desnu stranu mozga.
Svaka ekstenzija ostavlja trag na naem tijelu. Kuglanje e osnaiti miie
noge, veslo ruku, itd. esto je rije o promjenama na vie organa. McLuhan je
smatrao da je pismo i, posebno, tehnika tiska ostavila civilizacijske promjene
na ljudskom mozgu. Dananja, suvremena prouavanja mozga dijelom potvr
uju tonost ovog zakljuka.
U odnosu Istoka i Zapada, otitavamo iz McLuhana, nema pobjednika. Odnos
no, svaka je pobjeda privremena.
Postat emo Globalno selo jer se oslobaamo za policentrian doivljaj, au
ditivno i taktilno prihvaanje svijeta, simultanost i sinkronicitet. Oslobaamo
se linearnosti Gutenberga, radnih vrpci, hijerarhija i nomenklatura polako,
ali sigurno.
Prvi planetarni pokazatelj okrenutosti prema globalnom selu bila su, sugeri
ra McLuhan djeca cvijea hipi pokreta: generacija koja se pojavila etvrt
stoljea nakon objavljivanja McLuhanove knjige bestselera Razumijevanje
medija. McLuhanova je knjiga sugerirala kako e nas elektricitet poeti oslo
baati od linearnog pristupa mehanikog doba. Nova je generacija mladih
inzistirala na novoj osjetilnosti.
Globalno smo umreeni, ujemo i vidimo. Ponekad, istina, poput meduza
idemo naprijed, a gledamo natrag. Gledamo u retrovizor. ivei u prolosti
smanjujemo bol koju nam donose zahtjevi novih tehnika. Tako emo, pri
mjerice, prezentacijske programe na laptopima, ponekad koristiti samo kao
alabahtere, koji su toliko veliki da vie nisu sumnjivi. Umjesto da koristimo
multimediju kao oslobaajuu tehniku potporu polidimenzionalnim uvidima
mi kompjutore koristimo kao pisae strojeve 19. stoljea.
Svaka nova tehnika razvija novi oblik hipnotike ovisnosti. Svaka nova teh
nologija zahtijeva novi rat. Je li rjeenje u ulasku u Globalno selo u kojemu,
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 60 S. Ali, Globalno selo

osloboeni linearnog pristupa, postajemo svjesni hipnotizma i determinira

nosti naeg miljenja.
Nove tehnike iznose izvan nas na ivani sistem. Na svaku novu tehnologiju
ljudsko tijelo reagira bolnom prilagodbom. Benjamin i McLuhan se slau da
umjetnost umanjuje ok novih tehnologija. Pomalo strai zakljuak da umjet
nost imamo jer smo jo uvijek robovi svojih tehnika/ekstenzija, jer smo dje
lomice hipnotizirani njima, jer smo okirani, jer smo instrumentalizirani a
potrebna nam je dubina i ljepota osjetilnosti koju pronalazimo u umjetnosti.
Suvremena civilizacija pismenosti fragmentirala je naa znanja, sposobnosti,
umijea, umjetnosti, osjeaje mozak. Na putu prema globalnom selu po
javljuju se obrisi slike cjelovitosti, istovremeno projicirane iz obje hemisfere
naega mozga.
Carstvo znakova Rolanda Barthesa potvrdilo je temeljnu razliku izmeu po
licentrinosti istonjakih navika (prehrane, pakiranja, stanovanja) i naela
centar-periferija u zapadnoj kulturi. Snaga prave linije s elektrinom tehnolo
gijom, smatra McLuhan, poinje ustupati mjesto mrei linija naih razliitih
osjetila i koncepcija doivljavanja i stvaranja svijeta.
Toka gledita neizmjerno je vana civilizaciji utemeljenoj na vizualnom
pristupu euklidske pismenosti. Elektronika umnaa te toke, pruajui nam
impresivnu impresionistiki (poentilistiki) bogatu paletu toaka.
Iako emo svi povremeno rei ili napisati kako ve ivimo u globalnom selu
prema svemu do sada prihvaenom u djelima Marshalla McLuhana mi smo
zapravo, tek na prilaznim putovima. S kontrolnih toaka stalno nas vraaju
natrag: nae obveze, financije, poslovi, planovi, nae projiciranje sree na kraj
puta (koji u pravilu nikada i ne zavrava jer pravac uvijek vodi u ravu besko
nanost). Globalno selo, prema McLuhanovim tezama, lei zapravo u nama:
U naoj osloboenosti od uspjeha, karijere, teksta, poloaja, poznatosti
Kada je Nikola Tesla objanjavao svojim potencijalnim financijerima da je
pronaao naizmjeninu struju, oni su ga zaueno pitali: A to e biti s ve
postavljenom infrastrukturom za istosmjernu struju? Tesla je dao okantan
odgovor: To e se zamijeniti.
U slinom je poloaju McLuhan koji povlai paralelu izmeu pismenosti,
tehnike, organizacije drutva i ljudske osjetilnosti. U prilici je rei: Vrijeme je
za naizmjenine hemisfere.
Model komunikacije desne strane mozga u elektrino doba odreen je trenu
tanim karakterom informacije koja se kree brzinom svjetlosti. Lijeva polo
vica mozga sa svojim niznim predrasudama linearnosti u mnogim situacijama
prikriva pozadinu inei je podreenom i manje vanom. Miljenje lijevom
hemisferom je linearno i tendira
Isto se moe rei za lijevu i desnu stranu mozga. Mi moramo ponovno prihva
titi i harmonizirati preduvjerenja mogunosti njihove recepcije, i razumjeti da
je tisuama godina lijeva hemisfera suzbijala prosudbe desne. Izoliranje i po
jaavanje samo jednog ula (vizualnog), nije vie mogue s novim akustikim
pretpostavkama na planetu.15
Global Village neoekivano mnogo stranica posveuje nainu rada ljudskog
mozga i njegovoj podijeljenosti na hemisfere, te utjecaja razliitih tehnolo
gija na razvoj pojedinih dijelova ljudskog mozga.16 War and Peace in the
Global Village govori meu ostalim i o patnjama uvoenja novih tehnologija
u ivot ovjeka.17 Dosta je analiza slikarskih djela uinjeno iz tog rakursa
promatranja. Ono to se ne moe ne zamijetiti, to je injenica da McLuhan
zatvara svoju kritiku odreenosti ovjeka tehnologijom stavom koji je gotovo
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
113 God. 29 (2009) Sv. 1 (5161) 61 S. Ali, Globalno selo

bioloki mjerljiv: bilo koja civilizacija da ide u bilo kojem smjeru, samo e za
kratko moi napustiti podruje zajednikog opeljudskog niveliranja. Granice
naih tehnologija, naime, prema tekstovima Marshalla McLuhana, u naim su
tijelima.

Sead Ali

The Global Village

Abstract
We are hearing almost every day and on each latitude how the world has become a global vil
lage. McLuhans metaphor in an almost mythical way gives depicts the processes happening in
our contemporary world and as such has become renowned and recognized. This paper shall
examine in which ways that the global village has announced globalization.
Marshall McLuhan had since The Mechanical Bride started recognizing and heralding the
trends which would later actually become global: from the messages of the advertising industry,
the change in the reception of the media which transmit messages to us, to the changes of our
roles in the world etc.
The aim of this paper is to examine and present the scope of McLuhans heralding of globali
zation, especially in the part of The Global Village in which McLuhan (together with Bruce R.
Powers) tries to place the discovery of trends into four degree legality frames.
The paper would like to examine the concept of globalization in light of McLuhans research of
the relationship between the visual and audile, within the context of the analysis of the influence
of visual technologies on Man, and rethink some of McLuhans theses on robotics.
Key words
global village, globalization, visual, audile, philosophy of media, Marshall McLuhan

15
Naravno da je rije o vrlo hrabroj i u vrijeme
McLuhanovog pisanja teksta nedokazanoj
tezi. Danas se upotrebljavaju animirane slike
koje promatrau omoguuju da ih vidi tako
da mu izgleda da se okreu s lijeve strane na
desnu, ali i obratno. Dakle ista animacija i dva
suprotna smjera. Interpretacija tog fenomena
govori o eoj uporabi lijeve ili desne hemis
fere mozga. Sljedbenici McLuhanovog nai
na gledanja uglavnom se pozivaju na profeso
ra Rogera Sperryja koji je istraivao funkciju
modanih valova i za svoj rad 1981. dobio je
Nobelovu nagradu.
16
Posebno u odjeljku: East Meets West in the
Hemisphers, u: M. McLuhan i B. R. Powers,
The Global Village. Transformations in World
Life and Media in the 21st Century, str. 4857.
17
McLuhan, Marshall i Fiore, Quentin, War and
Peace in the Global Village, Bantam, New
York 1968., str. 17.