Professional Documents
Culture Documents
Studenti:
Jadranka Jelić, 189/05,
Valentina Jevđić, 8/05,
U Beogradu,
jul 2008.
SADRŽAJ
UVOD............................................................................................................................... .1
KONCEPT MOBILNOG POSLOVANJA............................................................................2
MOBILNE POSLOVNE KOMUNIKACIJE.........................................................................4
MOBILNA TRGOVINA.......................................................................................................5
MOBILNE FINANSIJE.......................................................................................................6
Primena SMS servisa u bankarstvu..................................................................................8
Softver................................................................................................................................9
NOVI SCENARIJI U TELEKOMUNIKACIJAMA..............................................................14
3G – Treća generacija mobilne telefonije........................................................................18
Šta je WAP i kako radi?...................................................................................................22
4G – Četvrta generacija mobilnih mreža.........................................................................25
ULOGA WEB USLUGA……………………………………………………………………………..........…27
ZAKLJUČAK................................................................................................................. ...30
REFERENCE...................................................................................................................31
1
UVOD
2
KONCEPT MOBILNOG POSLOVANJA
usluge uz učešće treće strane (third-party value added services), koje su osnova
za finansijsko poslovanje operatera i baza za razvoj mobilne trgovine i mobilnih
finansija od strane preduzeća i banaka.
Kada govorimo o uslugama uz učešće treće strane one su počele da se razvijaju kada
su operateri mobilne telefonije omogućili korisnicima mreže da za usluge plaćaju putem
njihovih mobilnih telefona. Tu se zapravo ne radi o učešću treće strane već odnos
3
operater-korisnik dobija novu, finansijsku, dimenziju. Ali tehnologija treće generacije je
omogućila operaterima da obavljanje ovih usluga mogu prepustiti preduzećima i
bankama, dok se oni bave samo pružanjem tehničke podrške, i to su prave usluge uz
učešće treće strane. Upravo ove usluge su osnova za razvoj mobilnog poslovanja.
U svetu je 2001. godine bilo oko 448 miliona korisnika mobilnih telefona, dok je njih oko
282 miliona, ili 63%, koristilo mobilni telefon da kupuje ili plaća za usluge. Mobilno
poslovanje je sastavni deo elektronskog poslovanja, koji se zasnivana primeni
specifičnih elektronskih tehnologija - mobilnih tehnologija, koje firmama koje primenjuju
ovaj vid poslovanja daje komparativnu prednost koja se ogleda u mobilnosti radnika i
potrošača. To znači da radnici u obavljanju svojih poslova nisu vezani za kancelariju, a
ni za svoju kuću ( kao što je to u slučaju primene Interneta u radu „na daljinu“), kao i da
potrošači mogu naručiti proizvod ili uslugu i platiti za njega sa bilo kog mesta u zemlji i
svetu koje je pokriveno mrežom mobilne telefonije (GSM). Kod mobilnog poslovanja
možemo identifikovati tri oblasti mobilnog poslo-vanja, i to:
4
MOBILNE POSLOVNE KOMUNIKACIJE
Intranet komunikacija;
SMS
SMS (Short Message Service) je usluga koja vam omogućava da šaljete tekstualne
poruke (maksimum 160 slovnih mesta) na druge mobilne telefone. Ako je vaš mobilni
telefon isključen ili ste nedostupni, nove poruke će biti sačuvane (vreme čuvanja
pristiglih poruka zavisi od podešavanja na vašem mobilnom telefonu).
5
MMS
MMS (Multimedia Message Service) je usluga koja vam omogućava da šaljete i primate
poruke koje sadrže tekst, slike, zvučne i video zapise (u zavisnosti od modela mobilnog
telefona).
Možete da razmenjujete MMS poruke sa drugim mobilnim telefonima koji podržavaju
MMS uslugu i sa e-mail adresama (informacije možete naći u Uputstvu za upotrebu
mobilnog telefona).
Govorna pošta
Govorna pošta je vaša lična telefonska sekretarica koja prima vaše pozive kada niste u
mogućnosti da se javite, kada je vaš mobilni telefon isključen ili iz bilo kog razloga niste
dostupni i obaveštava vas o propuštenim pozivima, čak i ako osoba koja vas poziva nije
ostavila poruku.
Ona prima i čuva vaše poruke, obaveštava vas o njihovom prispeću i omogućava vam
da ih saslušate kada vam to najviše odgovara. Da saslušate poruke pozovite 7777.
MOBILNA TRGOVINA
6
prednjači Japan. Mobilna mreža putem prenosa zvuka, ali i slike, omogućava
korisniku da nadgleda putem svog telefona parking prostor, sobu sa dečjim
aktivnostima, ili rad u proizvodnoj hali. Dakle, omogućava se vizuelno i zvučno
monitorisanje ljudi, lokacija, imovine, okruženja, za potrebe zdravlja, bezbednosti i
sigurnosti. Za sada se trguje preko mobilnog telefonima uglavnom različitim vrstama
ulaznica, proizvodima multimedije (CD-ovi), i akcijama (preko berze), dok se od usluga
izdvajaju turističke usluge, usluge osiguranja i usluge pružanja raznih informacija.
Značajna je uloga mobilnih telefona u realizovanju nagradnih kupona koje koriste velike
maloprodajne kompanije radi stimulisanja prodaje. Posebno je izražena sve veća uloga
mobilnih telefona u sklapanju ugovora u pokretu (formation of contracts on the move).
Jedna od najrasprostranjenijih mobilnih usluga su bankarske usluge. Svako trgovanje
mora da bude praćeno plaćanjem (tzv. finansijski tok posla). Ako se i plaćanje obavlja
putem mobilnog telefona onda je reč o totalno elektronskom mobilnom poslovanju.
Aktivnost plaćanja za kupljenu robu je tok koji se ne može odvojiti od trgovine, mada
neke finansijske transakcije mogu biti potpuno autonomne.
MOBILNE FINANSIJE
7
budući da imaju podatke o korisnicima, razvijene platne sisteme, mrežu, razvijene
odnose sa klijentima u pogledu plaćanja računa i imaju jaku tržišnu marku.Vidimo da se
ponavlja iskustvo sa maloprodajnim elektronskim plaćanjima kada su zbog
nespremnosti banaka kompanije za razvoj informacionih sistema preuzele organizaciju
sistema plaćanja.Banke organizuju plaćanja preko mobilne mreže a u okviru svog
redovnog bankarskog poslovanjem (otvaranjem i vođenjem računa klijenta). Trgovci
moraju imati ugovor sa bankom o omogućavanju bežičnih plaćanja da bi se omogućila
plaćanja koja zadužuju račun potrošača u momentu kupovine. Ovo je posebno značajno
ako se mobilni telefon koristi za plaćanje na POS terminalu. Potrošači mogu realizovati
plaćanje ako imaju odgovarajući mobilni aparat, ako njihov operater mobilne telefonije
omogućava primenu ovih dodatnih usluga, ako imaju račun u banci kojim je moguć
bežični pristup (uz dopuštenje banke) i ako telebankarstva koji je podrazumevao da
klijent sa svog mobilnog telefona zove automatizovanu telefonsku sekretaricu i preko
nje proverava stanje računa i izdaje naloge banci.
Razvojem WAP standarda koji je omogućio pristup Internetu sa mobilnog telefona bilo
je moguće koristiti sve prednosti On-line bankarstva, što znači da su klijenti uz pomoć
mobilnog telefona, a putem interneta pristupali svom računu u banci. Mobilni telefon, u
odnosu na računar povezan na Internet, je pružao jednu veoma važnu novinu -
mobilnost. Pored svojih prednosti plaćanja preko mobilnog telefona omogućen
primenom WAP standarda imaju i svoje negativne strane oličene u lošem protoku
podataka.
8
plaćanja, i to: Dalji razvoj mobilnih plaćanja se može naslutiti primenom SWOT analize
mobilnih plaćanja. Analizirajući prednosti, nedostatke, mogućnosti i opasnosti koje utiču
na mobilna plaćanja možemo dobiti jasnu sliku o potencijalu mobilnih plaćanja. Jasan
indikator razvoja i značaja mobilnih plaćanja u budućnosti su i pokazatelji o veličini
ulaganja u bežične finansijske usluge.
9
Softver
SMS portal je softver koji korisnicima omogućava upotrebu ovog servisa. Korisnici
željenu informaciju mogu dobiti u određeno vreme ili na zahtev, tako da su podržani i
push i pull modeli poslovanja.
Pull tehnologija je tehnologiju u kojoj klijent inicira komunikaciju koristeći svoj telefon za
poziv gatewaya i zahtevajući podatke. Tada se podaci dovlače sa aplikacionog servera
na mobilni uređaj. U push tehnolgiji aplikacioni server ima veću kontrolu nad mobilnim
uređajima. Aplikacioni server donosi odluku kada će poslati podatke mobilnom uređaju,
za push tehnologiju nije potreban prethodni zahtev klijenta. Bilo koja tehnologija da se
koristi metod autentikacije mora biti na prvom mestu.
Pri izradi aplikacije korišćena je troslojna arhitektura. Razdvojni su prezentacioni sloj
aplikacije, funkcije za rad sa modemom koje su deo ActiveX kontrola i baza podataka.
Na ovaj način omogućena je potpuna fleksibilnost aplikacije tako da se dodavanje novih
rešenja u sistem i potrebne ispravke izvode bez potrebe za narušavanjem integriteta
sistema i redudansom. Aplikativni sloj treba da poseduje sledeće osobine :
Ukoliko želi da informaciju o stanju na svom računu dobije na zahtev, (u vreme kada on
želi, sa bilo kog mesta) korisnik na određeni broj telefona šalje unapred definisanu SMS
poruku. Poruka predstavlja šifru upita, na ovaj način rad korisnika sa tastaturom svog
uređaja sveden je na najmanju moguću meru. Portal prihvata poruku i vrši autorizaciju
10
korisnika (svi korisnici servisa prethodno moraju biti registrovani u bazi podataka).
Portal je povezan sa integralnim IS banke. Koristeći više logičkih procesa aplikacija
procesira podatke u formatu pogodnom za komunikaciju sa back-end sistemom
odnosno data serverom banke. Ukoliko je autorizacija uspešno izvršena sistem preko
ODBC konekcije uspostavlja vezu sa data serverom podataka i pronalazi željene
podatke. Nakon toga podaci se smeštaju u lokalnu bazu podataka gde se kasnije
arhiviraju. Ukoliko je proces izvršen bez problema korisniku se vraća odgovor na upit
koji je postavio. Korisnik će poruku dobiti kroz nekoliko trenutaka u zavisnosti od
opterećenja GSM mreže. Važno je napomenuti da je omogućena potpuna
distributivnost sistema. Informacija se dobija u najkraćem mogućem roku bez obzira na
velik broj slojeva aplikacije kroz koji prolazi. Naravno korisnik može da odluči da željenu
informaciju dobija u neko određeno vreme (recimo na kraju radnog dana banke ili posle
određenog klirinškog kruga). U tom slučaju neće biti potrebe da sam inicira postupak
dobijanja informacije slanjem SMS poruke. Korisnik samo obaveštava administratora da
želi da mu se određena informacija isporučuje i dobijaće je u određenim vremenskim
intervalima. Poruke se ne isporučuju nedeljom kada su banke zatvorene i kada nema
promene na računu učesnika. Naravno korisnik u svakom trenutku može otkazati ovaj
servis a paralerno sa njegovim korišćenjem i dalje može da dobija informacije na svoj
zahtev.
SMS portal je napravljen potpuno fleksibilno tako da se broj servisa koje on nudi mogu
povećavati, bez uticaja na sistem, po zahtevu banke odnosno korisnika.
Nove tehnologije omogućuju da banka zadovolji sve sofisticiranije potrebe korisnika i da
ostvari bolju saradnju sa njima. Koristeći nove tehnologije banka treba da razume
specifične potrebe korisnika i da im isporuči komplentna finansijska rešenja koja im daju
sve potrebne informacije i mogućnosti za komotan rad. Pristup korisniku preko njegovog
mobilnog uređaja omogućava banci da ispita njegove individualne potrebe i da iskoristi
najmoćnije sredstvo mobilnih uređaja – personalizaciju Na primer ako je korisnik
srednje klase neće mu slati reklamu za kupovinu najnovijeg BMW. Dok sa druge strane
visoko platežnom bančinom klijentu može poslati reklamu za najnovijeg BMW,
mogućnosti osuguranja, informacije o povoljnom kreditiranju kupovine i posebne
pogodnosti za plaćanje. Na ovaj način banka menja svoju tradicionalnu ulogu obavljanja
bankarskih i finansijskih usluga i postaje provajder personalizovanih i lokalnih
informacija, ona povećava svoj dijapazon usluga koje nudi korisnicima. Ukoliko uspešno
primeni mogućnosti m-commerca banka može da :
Poveća lojalnost korisnika nudeći mu usluge koje zadovoljavaju njegove
specifične potrebe.
Ostvari dodatni prihod počev od prijavljivanja za mobilne usluge pa do procenta
po obavljenoj transakciji.
Iskoristi servis kao marketinški adut prema klijentima.
Uradi portfolie za svoje profitabilne korisnike i na osnovu njih izvši segmentaciju
tržišta.
Od ovog sistema koristi imaju i banka i njeni komitenti. Korisnik najzad željenu
informaciju bukvalno nosi u svom džepu jer mu je dostupna u svakom trenutku. Banka
11
na ovaj način dobija na svom imidžu jer koristi savremene tehnologije i prati savremene
trendove poslovanja a lojalnost korisnika će se svakako povećati.
120
100
Broj poziva
80
60
40
20
0
00-08 08-10 10-12 12-14 14-16 16-18 18-20 20-22 22-24
Vreme
12
Primeri korišćenja mobilnih usluga
Reč je o pilot projektu, koji ostalim opštinama može da posluži kao dobar primer kako
se može unaprediti rad lokalne samouprave.
mUprava je usluga koja korisnicima registrovanim za mobilna plaćanja (kao što je SMS
dopuna) omogućava da putem web ili WAP Mondo portala naruče dokumenta iz
ponude opština koje su uključene u ovaj sistem. Zahvaljujući ovoj usluzi, na
jednostavan način se može naručiti željeni dokument, pri čemu se plaćanje vrši putem
mPayment sistema mt:s-a. Naplaćeni iznos obuhvata sve administrativne takse
neophodne za dobijanje dokumenta.
Da biste koristili ovu uslugu, neophodno je da budete korisnik DinaCard kartice i da se
registrujete u banci koja Vam je karticu izdala.
Trenutno je moguće naručivanje Izvoda iz matične knjige rođenih u opštini Inđija, a
uskoro se očekuje proširenje i na druge opštine i druga dokumenta.
2. Plaćanje parkinga
Procedura obuhvata sledeće radnje: vozač treba da napiše kratku SMS poruku koja
sadrži broj registarske tablice vozila za koje želi da plati parkiranje i pošalje na broj m-
parking zone u kojoj se vozilo nalazi. Poruka bi, primera radi, trebalo da izgleda ovako:
BG123456- znači, bez razmaka ili specijalnih karaktera. M-parking broj za crvenu zonu
je 9111, žutu 9112 i za zelenu 9113.U roku od najviše dva minuta, vozaču stiže od
servera mobilnog operatera potvrda plačenom parkiranju na mobilni telefon u vidu SMS
poruke, koja sadrži sve potrebne podatke o uplati: parking zonu, broj transakcije,
13
registarski broj, vreme do kog je parking plaćen i cenu. Plaćanje je pri tome izvršeno
direktnom skidanjem iznosa sa pripejd računa, odnosno beleženjem na mesečni
postpejd račun korisnika mobilnog telefona. Ovoj jednostavnoj proceduri treba dodati i
par pratećih detalja. Prvo, slanjem jedne SMS poruke vozač može da plati maksimalno
jedan sat parkiranja, dok je obnavljanje uplate uslovljeno ako je vozilo u crvenoj zoni; na
ovaj nacin se ne može automatski uplatiti naredni sat zadržavanja, već sistem to
dozvoljava tek nakon 15 minuta. Ako je, pak, vozilo u žutoj ili zelenoj zoni, parking se
može odmah uplatiti za dva odnosno tri sata, uzastopnim slanjem dve, odnosno tri SMS
poruke. Sistem u ovim zonama dozvoljava obnavljanje uplate nakon isteka prvog sata,
regularnim postupkom ili olakšano-slanjem poruke sadržine "*" sa istog broja mobilnog
telefona. Dalje se preporučuje da se povratne SMS poruke od operatera sačuvaju do
odlaska sa parkinga, kao dokaz o uplati, za slučaj da kontrolor parkinga greškom
isporuči kaznu vozaču. Postoji i nekoliko specifičnih situacija koje se dešavaju,
npr. kada vozač u predviđenom roku od 2 minuta ne dobije povratnu poruku, što ima
za zaključak da mobilno plaćanje nije izvršeno, time i usluga parkiranja nije plaćena.
Razlog za to može biti ispražnjena baterija u trenutku slanja zahteva vozača za plaćanje
usluge parkiranja, što mobilnog operatera onemogućava da mu isporuči potvrdu o
plaćanju putem SMS-a. Prednosti ovakvog načina plaćanja su te što je efikasnije od
ostalih načina, prvenstveno zato što štedi vreme neophodno za kupovinu karte ili
traženje parkomata, odlaženje do njega, plaćanje i vraćanje radi isticanja priznanice na
vozilu. Pri lošim meteo uslovima nije zanemariv ni komfor produžavanja parkiranja
bez fizičkog prisustva na parkingu. Dostupnost mobilnog plaćanja je 24 časa dnevno,
što omogućava uplatu prvog sata parkiranja za naredni radni dan, čak i kada je izvršeno
van perioda u kome se parking naplaćuje. Ako parkiranje ističe posle radnog dana (21
čas), uplata parkinga se prenosi na naredni radni dan, za preostali deo vremena. Dakle,
dosta je prednosti koje sistem m- parkinga nudi vozačima, ali on sadrži i vidljive
nedostatke. Jedan od njih je, što u cenu parkiranja po satu nije uračunata cena SMS
poruke-ona se posebno plaća mobilnim operaterima po važecim tarifama.
Kao još jedan, novi vid usluge, Parking servis daje inicijativu PARK AND RIDE, što
podrazumeva uslugu parkiraj i vozi se (autobusom), kao intenciju spajanja obodnih
lokacija sa centralnom gradskom zonom, za koju se takođe pretpostavlja plaćanje
putem mobilnog telefona, platnih i pretplatnih kartica; ova usluga je još u
eksperimentalnoj fazi a uvedena je u svrhu rasterećenja saobraćaja. Iako nije teško
izračunati moguće prihode Parking servisa po ovom najnovijem režimu parkiranja
(7.000 mesta, broj sati, cena po satu), vreme ce najbolje pokazati isplativost m-
parkinga.
14
Efikasni kontrolori na licu mesta
Inovacije na pomolu:
4G bežična tehnologija;
802.16e WiMax;
15
IPTV – Televizija bazirana na Internet protoklu.
Mikro-plaćanja
3G mobilna telefonija
Linux aplikacije
MPLS mreže
VoIP tehnologija
VoIP i IP Telefonija
16
VoIP predstavlja manje radikalan prelaz na novu tehnologiju, zato što u njoj korisnik ne
primećuje nikakvu promenu u funkcionisanju servisa, već se migracija vrši
transparentno, s obzirom da se delovi telefonskog sistema koji su dostupni korisniku
sistema ne menjaju.
Velika upotreba širokopojasnih usluga i relativno niski ulazni troškovi na VoIP tržište
doveli su do značajnog smanjenja cena telefoniranja. Svi veći svetski operateri su osetili
ovaj pritisak i pokušavaju pronaći izlaz iz novonastale situacije. Iako cene značajno
padaju, kompanije i pojedinci širom sveta još uvek imaju sve veću potrebu za prenosom
podataka i glasa. Profiti izgubljeni u komunikacijskoj industriji zbog nižih cena usluge
prenosa glasa i podataka nadoknađivati će se većim ukupnim prometom. U
telekomunikacijskom poslovanju možemo i dalje očekivati rast ukupne potrošnje, ali će
se odnos snaga i struktura zarada u industriji značajno promeniti.
WAN infrastruktura je u većini slučajeva u vlasništvu mrežnog operatera, pa prema
tome WAN možemo posmatrati kao uslugu koju operater pruža svojim korisnicima.
WAN može biti tehnološka osnova za dve različite usluge. Prva je usluga osnovnog
transporta glasa i podataka koju operater pruža korištenjem MPLS protokola. Druga je
aplikativna usluga IP telefonije koju često nazivamo iznajmljena IP telefonija (eng. IP
Centrex). Ukoliko takvu mrežnu tehnologiju uporedimo s lokalnim mrežama, onda
MPLS predstavlja transportni protokol na lokalnoj mreži, a IP Centrex predstavlja
aplikativnu implementaciju IP telefonije. MPLS mrežna tehnologija omogućuje mešanje
glasa i podataka na istoj mreži. Takav scenario je ostvaren implementacijom različitih
kontrolnih funkcija na nivou samog komunikacijskog protokola. Elementi prisutni u
MPLS mrežama su: kvalitet usluge (eng. QoS – Quality of Service), garancije isporuke
17
glasa bez kašnjenja, migracija postojećih mreža, itd… ATM može zadovoljiti ove
tehnološke uslove, ali se ipak pokazuje kao preskupa alternativa u prenosu podataka.
MPLS omogućuje i veće brzine prenosa podataka u transportnim mrežama nego ATM –
danas već govorimo o 10 Gbps brzinama prenosa.
IP telefonske usluge koriste MPLS tehnologiju za prenos glasa i podatka preko WAN-a.
Mogućnost da se to napravi uz garantovani nivo kvalitete usluge, stavlja ih u poziciju da
predstavljaju kvalitetnu i efikasnu zamenu za stare telefonske sistema (TDM mreže). IP
Centrex rešenja su usmerena prema mrežnim terminalima, za razliku od MPLS-a koji se
primarno bavi transportom. Operater u slučaju implementacije ove usluge preuzima
brigu o kućnoj centrali, a malim i srednjim kompanijama takav model omogućava
značajne uštede u poslovanju. IP Centrex platforma omogućava i korišćenje starije
analogne telefonske opreme, paralelno s IP telefonijom.
18
Konvergencija glasa i podataka na jedinstvenoj IP mreži nije samo spajanje dve različite
mreže, nego u pravilu zahteva spajanje mnogo više različitih sistema. Svaki mrežni
operater obično ima u produkciji više tipova mreža: frame relay, ATM mreže, privatne
mreže i TDM glasovnu mrežu. U ovim mrežama se razlikuju i transmisijske tehnologije,
pa se još uvek koriste tradicionalni načini grupisanja govornih kanala i novi, sinhroni
mehanizmi. Trajanje projekata migracije ovih mreža uveliko zavisi od njihove
kompleksnosti i veličini operatera. Većina operatera je započela taj proces ali za neke
će migracija trajati i duže od 2010 godine.
19
Problem koji se nameće u industriji je tačno predviđanje iznosa kojeg su korisnici
spremni platiti za ovakve funkcionalnosti. Posednja istraživanja govore o tome kako
mnogi korisnici mobilne telefonije ipak preferiraju, ponekad, isključiti svoje mobilne
uređaje. Kontrola dostupnosti u mreži je takođe jedna od želja korisnika mobilne
komunikacione tehnologije.
Već od prvih početaka prenosa podataka preko mobilnih veza, industriju mobilnih
komunikacija privlači ideja mrežne arhitekture potpuno bazirane na Internet protokolu.
Takve bi mreže omogućile sasvim novi pristup mobilnim uslugama i izazvale velike
promene u načinu mobilnog komuniciranja.
Danas takva infrastruktura još uvek nije široko prihvaćena, a ideja o transportnim
mrežama potpuno baziranim na IP protokolima još nije potpuno zaživela, pa je moguće
okriviti za relativno spori prodor 3G tehnologije, a najvažnijima među njima su:
Relativno dobro tržišno prihvaćanje 2,5G tehnologije (GPRS [22] i EDGE [23])
20
biti mnogo veće i biće moguće istovremeno koristiti više različitih usluga. Mobilni
Internet znači mnogo više od samog pristupa Internetu dok ste u pokretu. On
predstavlja potpuno nov način komuniciranja, s pristupom personaliziranim uslugama
bilo gde i bilo kada. To znači da npr. vaš poslovni kalendar, lista vaših najvažnijih
brojeva, adresa ili internet adresa uvek putuje s vama.
3G tehnologija pokriva celi niz najnaprednijih bežičnih mrežnih tehnologija kao što su
UMTS, GPRS, WCDMA, EDGE, te WAP i Bluetooth.
GPRS
Omogućava korisniku brz pristup internet mreži i mogućnost prenosa podataka velikom
brzinom preko mobilnog telefona. Osim pristupa internetu, GPRS omogućava i pristup
standardnim WAP sadržajima preko mobilnog telefona.
Za pristup internetu preko GPRS-a potreban je računar (LAPTOP ili DESKTOP) i
mobilni telefon koji podržava GPRS. Telefon i računar mogu biti povezani kablom,
infracrvenim portom ili bluetooth-om. Ukoliko želite da pretražujete WAP sadržaje nije
Vam neophodan računar, dovoljan je samo mobilni telefon koji podržava GPRS uslugu.
Znači, GPRS omogućava
21
EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution)
je standard treće generacije mobilne telefonije (3G) koji omogućuje prenos podataka
teoretskim brzinama do 2 Mb/s, dok su realne brzine puno niže, do 384 kbit/s. No, i to je
dvostruko brže od EDGE, odnosno četvorostruko brže od GPRS tehnologije, te
zadovoljava potrebe prosečnog korisnika. Ovaj standard omogućuje i visok kvalitet
glasovnih usluga te nova komunikacijska rešenja (npr. video-poziv).
22
Šta je WAP i kako radi?
Ljudima u pokretu su potrebne usluge, informacije i zabava koje mogu ići uz njih. S
pristupom mobilnim uslugama odluke i interakcije se dešavaju ovde i sada, a sve to
pomocu WAP tehnologije. WAP (Wireless Application Protocol) omogućuje pristup
internetskim uslugama i sadržajima prilagođenima za prikaz na mobilnim telefonima.
WAP stoga prenosi prilagođenu informaciju mobilnim korisnicima uzimajući u obzir
ograničene sposobnosti prijenosa informacija mobilnih radiokanala te koristi različite
kompresije kako bi se broj bitova koji se prenose bežičnim medijem sveo na najmanju
moguću mjeru.
WAP počiva na WML-u (Wireless Markup Language). WML je jedan sa HTML-om usko
povezani kompjuterski jezik koji je sa WMLscript-om (zasniva se na JavaScript-u)
optimiziran za bežični prenos podataka. Prenos podataka se zasniva na WTP
standardu (Wireles Transport Protocol). WML "prevodi" klasične internet stranice u
format koji mobilni telefon može prepoznati i prikazati na ekranu. WML nije orijentisan
na stranice (kao HTML) nego deli dokumente na Decks (što u prevodu znači špil; od špil
karata) i Cards (karta). Deck je nešto kao jedna stranica u HTML-u (u HTML-u jedna
stranica predstavlja jedan dokument), a Card je ono sto stane i sto vidite na ekranu
vašeg mobilnog telefona. Deck se sastoji od jedne ili više karti. Mobilni telefon skine celi
"deck" sa interneta, dok vi na ekranu gledate kartu po kartu ili već prema želji. Direktan
pristup internet stranici, koja je uređena za WAP pregledavanje nije moguć bez WAP
Gateway-a. WAP Gateway prima signal mobilnog telefona (npr. zahtev za jednim
linkom), prebacuje ga u WML i brine se za odziv stranice. Tada se primljeni podaci sa te
stranice šalju na mobilni telefon. Međutim postoje i tzv. WAP serveri na kojima su već
pripremljene gotove WAP stranice. Kod WAP-a se, za razliku od HTTP-a sa željene
stranice šalju samo čisti podaci (bez hrpe nepotrebnih kontrolnih podataka), tako da
samo minimalna količina podataka krene na put, a koja u pravilu iznosi samo nekoliko
postotaka jedne HTML stranice. Naravno postoji i ograničenje što se tiče veličine jedne
takve stranice. Npr. Nokia 7110 može primiti stranicu čija je veličina maksimalno 1397
bita. Kao i na internetu i preko WAP-a je moguće pregledavati slike (naravno samo u
crno bijeloj boji), ali se kod toga, WAP služi posebnim grafičkim formatom - WBMP
(Wireless Bitmap). Do sada je nažalost jako , jako malo grafičkih programa koji uopćšte
i mogu proizvesti WBMP.
23
Primena WAP-a
WAP je i može biti koristan za sve koji ga upotrebljavaju. Pomoću WAP-a i vašeg
mobilnog telefona moguće je npr. rezervisati avionske karte, primati i slati E-mail (sa
bilo kog mesta) i biti obavešten o aktuelnoj vrednosti deonica na berzi. Zahvaljujući
njemu možete obavljati svoje bankarske poslove (provera stanja, transakcije, trajni
nalozi, naručivanje čekova, plaćanje računa) udobno iz fotelje kod kuće ili na putu iz
vašeg automobila. Možete saznati korisne informacije kao što su vremenska prognoza,
stanje u prometu, bioskop i poyorišni repertoar. WAP može takođe biti koristan i u
korisničkoj podršci, gdje npr. serviser može lako i brzo poslati upit o problemu korisnika,
te dobiti povratnu informaciju. On je potreban i spoljnim saradnicima preduzeća, koji
mogu u svakom trenutku proveriti stanje na skladištu i dobiti aktualni cenovnik.
WAP uređaji
24
Mobilnost je jedan od ključnih faktora u oblikovanju današnjeg načina poslovanja. Trajni
pristup brzo postaje neizostavan deo budućeg nadmetanja. Mobilne aplikacije pomažu
uneti fleksibilnost i efikasnost u vaše poslovanje, te usmeriti pozornost prema korisniku.
WAP nudi mnoga rješenja za poslovne korisnike mobilnih telefona koje zanimaju
mogućnosti bežične mobilne tehnologije. Te inovacije idu od provere računa e-pošte do
pristupa korporativnim bazama podataka i to sve sa udaljene, bežične lokacije.
Pojedinci već sada besprekorno upravljaju svojim finansijama preko svojih mobilnih
telefona.
25
4G – Četvrta generacija mobilnih mreža
26
mrežama). U laboratorijskim uslovima ostvaren je protok od neverovatnih 1Gb/s, [3].
Zahvaljujući izuzetno velikim brzinama protoka podataka, putem mobilnog terminala
biće moguće paralelno korišćenje nekoliko aplikacija kao što su
na primer videokonferencija i prikazivanje video sadržaja. Iako za sada ne postoji tačna
definicija niti standard za 4G možemo reći da je to mreža koja koristi Internet Protokol u
cilju kombinacije različitih pristupnih mreža. U okviru 4G sistema, radio pristupna mreža
(RAN-Radio Access Network) kao i samo jezgro mreže (CN-Core Network) zasnivaju se
na komutaciji paketa što podrazumeva potpunu IP arhitekturu jezgra mreže.
Zahtev da avionko letenje bude prijatnije, što sigurnije i produktivnije za putnike je jedan
od faktora uspeha kako avio kompanija tako i proizvodjača aviona, kojima aeronautička
komunikacija omogućava rad i postojanje.
Danas, avioni počinju da liče na grupice preostalih ostrvca gde mobilne usluge i pristup
internetu nisu moguće. Dok su sigurnost putnika i bezbednost uvek bili na prvom mestu,
skorašnji napadi međunarodnog terorizma su jasno pokazali potrebu za velikim
unapređenjima i novim inicijativama za poboljšanje komunikacija "za vreme leta".
Takav razvoj se može pratiti tako što će se korisititi nove informatičke tehnologije. R&D
trud da se uspostavi visokopropusna aeronautička komunikaciona mreža (AirCom) toplo
odobravanje najavama "globalnih igrača" koji najavljuju " email i internet iznad oblaka".
Od kada je Inmarsat predstavio svoj prvi Avio komunikacioni satelit rane 1990. razvoj
AirCom-a je bio uzbuđujuć. Mada su u prošlosti vazdušni operateri mogli da rade samo
na kvazi-globalnim komunikacionim servisima sa samo nekoliko kbps za upotrebu glasa
i nisko brzinske (manje zahtevne) komunikacije danas se povezuje sa nekoliko stotina
kbps-a u sekundi pa sve do nekoliko megabita u sekundi dozvoljavajući različite servise
i usluge. Takođe, obećavajuće novo tržište je otvoreno na polju pružanja usluga
27
provajdera/operatora i operatora avionskih kompanija. Sva istraživanja skreću pažnju
na potrebu visokopropusnih komunikacija tokom leta radi omogućavanja zabave tokom
leta - IFE. Ljudi su sve više naviknuti na lične komunikacione uređaje kao sto su
mobilni i PDa-i tako rastu i zahtevi za omogućavanje lične komunikacije tokom dugih i
zamornih letova . Pored toga, bežična mreža može takođe da olakša rad osoblju aviona
(posadi pilota i osoblju za održavanje i usluge) tokom njihovog posla (npr. za mobilnu
vezu), u isto vreme štedeći na instalaciji masivne žičane mreže unutar aviona.
Postojeći sistemi pate od limitiranosti propustne moći, dok je trend ka internet uslugama
za koje je potrebna velika propusna moć, taj trend trenutno ne može da bude
zadovoljen.
Dva puta vode ka unapređenju aeronautičkih tehnologija- usluga:
- Unaprediti avionsku kabinsku tehnologiju sa sistemom komunikacija približnim
korisniku tj. Putniku.
- da se poboljša svemirski segment tehnologije da bi se omogućilo internet usluge veće
propusne moći i brzine.
28
ULOGA WEB USLUGA
Web usluge postaju sve značajnije pri stvaranju apstraktnog okruženja između mrežnih
resursa i spoljašnjih partnera. Jednostavnost koncepta i korišenja web usluga je
značajan faktor koji ih stavlja u vodeću poziciju među ostalim integracionim
tehnologijama. Većina SDP rešenja ih koristi pri povezivanju različitih informacionih
sistema – spoljasnih (partnerskih) i unutrašnjih (vlastitih).
29
proizvođača softvera i hardvera takmiči se za vodstvo u ovom tržišnom segmentu ali za
sada ne postoji jasan pobednik. Sve dobavljače ovakvih rešenja možemo svrstati u pet
kategorija: veliki proizvođači softverskih platformi, proizvođači mrežne opreme,
integratori, nezavisni proizvođači softvera, i na kraju sami mrežni operateri.
Dobavljači softvera (npr. Sun, Microsoft, IBM, BEA) proširuju svoje aplikativne platforme
(.NET ili J2EE poslužitelji) sa specifičnim telekomunikacionim funkcijama. Često se
njihova potpuna rešenja nude zajedno sa dodatnim komponentama specijalizovanih
kompanija kao što su Aepona, jNETx ili Incomnit. Neki od ovih manjih kompanija
pokušavaju sami ponuditi kompletna rešenja ali većina je prisiljena da stupi u partnerski
odnos s velikim hardverskim i softverskim dobavljačima kako bi isporučili kompletno
rešenje.
Proizvođači mrežne opreme npr. Ericsson, Alcatel ili HP proširuju svoje ponude mrežnih
rešenja dodatnim SDP funkcionalnostima. Pri tome koriste svoj hardver, u kombinaciji s
nekom aplikacionom platformom.
Sistemski integratori koriste činjenicu da SDP nije gotov proizvod već niz proizvoda koji
se moraju vrlo pažljivo integrisati u postojeće mrežno okruženje telekomunikacionog
operatera. Već tradicionalno specijalizovani za slične projekte, oni se postavljaju kao
gotovo logičan izbor pri implementaciji bilo kojeg kompleksnijeg rješenja.
Veliki operateri često implementiraju svoja rešenja, bazirana na javnim ili internim
standardima. Otvoreni standardi ipak preovladavaju, jer je integracija različitih sistema
postala imperativ koji nameće tržište. Veliki dobavljači su prisiljeni međusobno
sarađivati, a jedini način kojim je to moguće je ostvariti javni standardi.
30
ZAKLJUČAK
Međusobna spajanja ili akvizicije velikih kompanija, generilizju čitav niz problema u
upravljanju IT infrastrukturom. Često rezultiraju redundantnim ili neiskoristivim
aplikacijama. Takvi učinci mogu gotovo paralizovati kompanije nakon velikih promena,
otežati i najjednostavnije dnevne poslove, a razvoj novih usluga ili proizvoda učiniti
skoro nemogućim. U poslednjih 30 godina, informacioni sistemi su eksponencijalno rasli
u smislu njihove veličine i kompleksnosti. Kompanije su danas suočene s upravljanjem
izuzetno složenim sistemima koji ne podržavaju efikasno uvođenje novih
31
funkcionalnosti. Poslovni zahtevi prema IT uslugama i dalje rastu, vrlo često i preko
tačke koju tradicionalan informacioni sistem može uopšte podneti.
formalna separacija između pružioca usluge i korisnika usluge preko strogo definisanog
okruženja.
Kada sistem vrši upit u bazu podataka, proverava korisnika ili provodi transakciju na
nivou zapisa u bazi podataka – onda govorimo o sistemskim uslugama. Usluge se
ponašaju nezavisno jedna od druge, a prema svojim korisnicima se predstavljaju kao
crne kutije. Njihova interna implementacija je nevidljiva za korisnika.
REFERENCE
32
3. MPLS – eng. Multi Protocol Label Switching - protokol za prijenos podataka u
transportnoj mreži sa ugrađenom kontrolom kvalitete usluga. Pogodan je za
prenošenje različitih sadržaja putem iste mreže.
4. Izvor: Gartner, srpanj 2005, Hype Cycle for Telecommunications, 2005 (autori:
Venecia K Liu Verne Anton Norbert J. Scholz Kathie Hackler Bob Hafner Phillip
Redman Geoff Johnson Jouni Forsman Bettina Tratz-Ryan Patti A. Reali Bern Elliot
Michael J. King John S. Mazur George J. Weiss Jim Duggan )
5. Izvor: Gartner, 2005, Positions 2005: Voice and Data Will Converge Onto a Single
Network via IP Telephony and Voice Over IP
9. HTTP – eng. Hypertext Transfer Protocol – mrežni protokol koji se najviše koristi za
prijenos podataka preko Interneta. Definisan je od strane IETF organizacije.
11. CDMA – Code Division Multiple Access – digitalna mobilna tehnologija prijenosa
podataka i glasa. Koristi čitav frekvencijski spektar. Poslužila je kao baza za razvoj
3G standarda mobilne telefonije.
12. GSM – Global System for Mobile communications – standard mobilne komunikacije
13. GPRS – eng. General Packet Radio Service – usluga prenosa podataka u GSM
mobilnim mrežama. Koristi višestruke TDM kanale i teoretski omogućava brzine
prenosa do 115Kbps. Za održavanje standarda zadužen je 3GPP.
14. EDGE – eng. Enhanced Data GSM Environment – Tehnologija za povećanje brzine
prenosa podataka putem u GSM/GPRS mrežama. Podržava brzine do 384Kbps.
15. Media Gateway – uređaj za spajanje dveju različitih mreža. Vrši konverziju formata
prenošenih podataka.
33