Predmet

Gospodarenje energijom i
Pumpe i ventilatori
energetska uinkovitost"
Prof.dr.sc. eljko Tomi

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

Pumpe Ventilatori

GEEU 2015 - T
3 GEEU 2015 - T
4

Motori, pumpe i ventilatori Osnovne definicije

U industriji, 70% potronje elektrine
energije se koristi za pokretanje motora.
Od toga, 33% kontrolira aplikacije
pumpi ili ventilatora.
Poboljanja na sustavima mogu donijeti
znaajne utede energije i trokova
Klju ovih uteda je primjena energetski
uinkovite opreme ili primjena prakse GE
GEEU 2015 - T
Pumpe su strojevi za transport kapljevine, a ventilatori za
transport zraka ili plinova;
Preuzimaju mehaniku energiju od pogonskog stroja (npr.
elektromotora) i predaju je radnom fluidu, tj. kapljevini ili
zraku (plinu);
Ta energija izaziva strujanje fluida u cjevovodima, pri
emu je karakteristino, da ukupna koliina energije
kapljevine (zraka ili plina) iza pumpe je vea nego ispred
pumpe (ventilatora);
To znai da je tlak kapljevine (ili zraka ili plina) iza pumpe
(ili ventilatora) vei nego ispred pumpe (ili ventilatora);
Na taj su nain pumpe i ventilatori namijenjeni za
transport kapljevina i plinova te poveanje njihove
energetske razine;
5 GEEU 2015 - T
6

1
 Principijelna shema pumpnog
Pumpe
(odn. ventilatorskog postrojenja)
Motor 1 dovodi u vrtnju rotor pumpe 2 (ili ventilatora); Djelovanje pumpe:
Kapljevina (odn. zrak ili plin) ulazi u pumpu (ili ventilator) usisni cijevni vod usisava kapljevinu iz donjeg
kroz usisni cjevovod 3 s poetnim tlakom pH;
nieg spremnika
U pumpi (ili ventilatoru) se kapljevini (odn. zraku ili plinu)
predaje energija; kroz tlani vod tlai na visinu gornjeg spremnika.
U tlanom cjevovodu 4 je tlak kapljevine (odn. zraka ili Uz prevladavanje razlike visina i/ili tlaka
plina) pk vei od poetnog. izmeu gornjeg i donjeg spremnika
(rezervoara).

8
GEEU 2015 - T
7 GEEU 2015 - T

Slinost izmeu teorije pumpi i ventilatora

te razlika spram teorije kompresora
Kavitacija
Odreene razlike u metodi prorauna ventilatora i
Kod ventilatora je kompresijski omjer k=pk/pH 1,1, pri pumpi povezane su s mogunou pojave kavitacije kod
emu se gustoa plina poveava za manje od 7%, pa se zrak
pumpi (isparavanja kapljevine u blizini povrine
moe smatrati praktiki nestlaivim kao i kapljevina kod
pumpe rotorskih lopatica i statorskih elemenata s naknadnom
Stoga su teorija ventilatora i pumpe jedna te ista (tzv. teorija kondenzacijom mjehuria pare uz hidraulike udare).
nestlaivog strujanja);
Kod kompresora je kompresijski omjer k=pk/pH >1,1, i gustoa
se moe znatno mijenjati pa se plin ne moe vie smatrati
nestlaivim pa se teorija kompresora razlikuje od teorije
ventilatora i pumpe (tzv. teorija stlaivog strujanja);

GEEU 2015 - T
9 GEEU 2015 - T
10

Kavitacija Vrste pumpi i ventilatora

Poetkom kavitacije se smatra kada
u nekoj toki sustava pumpe kroz
koju ili oko koje struji tekuina,
minimalni apsolutni tlak padne
na vrijednost tlaka isparavanja
tekuine i u toj toki poinje
isparavanje i stvaraju se mjehurii
pare.
Pojavom kavitacije se oteuju stijenke cijevi ili lopatica
pumpi, odnosno turbina.
Prema principu djelovanja pumpe i
ventilatori (kao i kompresori) dijele se u tri
grupe:
Klipni strojevi;
Rotacioni strojevi
Lopatini strojevi, ee nazivani turbostrojevi;
Klipni i rotacioni strojevi esto se
objedinjuju u grupu tzv. volumnih strojeva.

GEEU 2015 - T
11 GEEU 2015 - T
12

2
 Vrste pumpi i ventilatora Turbostrojevi i klipni strojevi
Turbo pumpe i ventilatori dijele se prema smjeru strujanja Turbostrojevi se razlikuju spram klipnih strojeva:
na: Gibanje rotora je rotacijsko, pri emu ne postoji trenje izmeu
Aksijalne: kapljevina odn. plin struji kroz rotorske i statorske kola i kuita;
lopatice priblino paralelno osi vrtnje. Kod ventilatora jednostavne Fluidu se predaje energija na raun promjene koliine gibanja
sheme prikazanog na sl. 1 zrak dolazi na rotorske lopatice 1 rotora 2,
pod djelovanjem lopatica, tj. ne postoji prinudno istiskivanje
a potom odlazi u tlanu liniju;
fluida;
Centrifugalne: kapljevina odn. plin struji kroz rotorske i statorske
lopatice priblino okomito na os vrtnje. Dobava fluida je kontinuirana i jednolika;
Kod centrifugalnog ventilatora prikazanog na sl. 2 zrak kroz usisni prikljuak 1 Sile koje se pojavljuju na lopaticama, a u skladu s tim i energija
dolazi na lopatice rotora 2, koje predaju zraku energiju, a zatim u spiralni kanal 3 predana fluidu proporcionalna je kvadratu obodne brzine;
i dalje u tlani cjevovod.
Visoki tlakovi mogu se postii ili jako visokim obodnim
brzinama (tj. visokom brzinom vrtnje) ili poveanjem broja
stupnjeva (tj. uporabom viestupnih strojeva);
Klipni strojevi se primjenjuju kada su potrebni jako visoki
tlakovi i manji protoci, a turbostrojevi kada se trae visoki
Slika 1 Slika 2 protoci i relativno nii tlakovi.
GEEU 2015 - T
13 GEEU 2015 - T
14

Energetska bilanca za tipinog sustava

OSNOVNE JEDNADBE
za crpljenje
Proraun strujanja u elementima pumpi i ventilatora 100%
provodi se pomou zakona o uvanja: Elektrina energija
Mase;
MOTOR 12% Gubici
Koliine gibanja;
Energije.
SPOJKE 2% Gubici
Zakon ouvanja mase, tzv. jednadba kontinuiteta za stacionarno
strujanje kapljevine ili plina govori o jednakosti masenih protoka u dva
ili nekoliko kontrolnih presjeka, PUMPE
24% Gubici
Teorem koliine gibanja za stacionarno strujanje kapljevine ili plina i
teorem momenata koliine gibanja (Brzina promjene koliine gibanja
VENTILI
materijalnog volumena jednaka je zbroju vanjskih masenih i povrinskih sila 9% Gubici
koje djeluju na taj materijalni volumen.)
Zakon ouvanja energije za strujanje nestlaivog fluida - Bernoullijeva CIJEVI
11% Gubici
jednadba (ukupna energija zatvorenog sustava s vremenom ne mijenja, tj.
ostaje konstantnom). Rad izvren pumpom

GEEU 2015 - T
15 GEEU 2015 - T
16

Shema pumpe s pozitivnim istisninom (klipni

tip)
Centrifugalne pumpe
Princip rada (klipne Princip rada:
pumpe) pomicanjem
unutar zatvorenog kuita spojenog s usisnim i tlanim
klipa udesno obavlja
vodom, okree se radni element pumpe rotor
faza usisa (punjenje
cilindra), a Tekuina iz usisnog voda pritjee u sredinu rotora, biva
pomicanjem klipa zahvaena centrifugalnom silom baena poveanom
ulijevo faza tlaenja brzinom prema izlazu.
odnosno pranjenja Vrste centrifugalnih pumpi:
cilindra. Jednosmjerni ulaz tekuine (jednoulazne)
Uz otvaranje ventila
Obostrani ulaz tekuine (vieulazne)
(usisnog i tlanog)
ovisno o pojedinoj fazi Jednostupne
Viestupne

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

3
 Centrifugalne pumpe Centrifugalne pumpe

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

Centrifugalne pumpe - zakoni slinosti Centrifugalne pumpe - zakoni slinosti

Za istu pumpu koja radi pod konstantnom brzinom i mijenjanje
Za istu pumpu koja radi pod razliitim brzinama uz promjera rotora:
konstantni promjer rotora Protok se mijenja proporcionalno promjeru rotora
Ovi su odnosi poznati kao zakoni slinosti i slue za procjenu Dobavna visina mijenja se proporcionalno kvadratu promjera rotora
uinka promjene brzina na visinu dobave i snagu pumpe. Potrebna snaga mijenja se proporcionalno kubu promjera rotora
Ako kombiniramo zakone slinosti dobijemo:
Q = dobavna koliina
kapacitet, protok N 2 D2 Q = dobavna koliina
N = brzina, o/min Q2 Q1 kapacitet, protok
N1 D1
P = uloena snaga N = brzina, o/min
N D
H = dobavna visina H 2 H1 2 2 2 P = uloena snaga
N1 D1 H= dobavna visina
N 2 D2 Ovi zakoni mogu se upotrijebiti za
P2 P1 3 odreivanje promjenjivih karakteristika
N1 D1 kapaciteta iz poznatih karakteristika za
poetne uvjete
GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

Radni parametri pumpe i ventilatora Radni parametri pumpe i ventilatora

Visina dobave;
Tlak;
Pod korisnom snagom se podrazumijeva korisno predanu
Snaga; energiju fluidu u 1 s
Iskoristivost.
Visina dobave pumpe izraena visinom stupca kapljevine kao P=H
mjerom za tlak odreuje se kao razlika specifinih energija Ukupna iskoristivost pumpe ili ventilatora predstavlja
nakon i prije pumpe
omjer korisne snage spram stvarno utroene od strane
Uz pojam visine dobave kao karakteristika rada pumpe i pogonskog stroja
ventilatora koristi se i pojam tlak, podrazumijevajui pod njim
energiju predanu 1 m3 fluida. Vezu izmeu ta dva pojma daje .
Bernoullijeva jednadba
P mH
Pod korisnom snagom se podrazumijeva korisno predanu
energiju fluidu u 1 s
e
Ukupna iskoristivost pumpe ili ventilatora predstavlja omjer
Pe Pe
korisne snage spram stvarno utroene od strane pogonskog stroja
GEEU 2015 - T
23 GEEU 2015 - T
24

4
 Radne karakteristike pumpi i Tipina krivulja centrifugalne pumpe
ventilatora
Osobitosti karakteristika pumpi i
ventilatora
Pod karakteristikama pumpi i ventilatora Dobavna
podrazumijevaju se ovisnosti visine visina/tlak Uinkovitost
dobave (tlaka), iskoristivosti i potrebne
snage o protoku stroja.
Dobivaju se na temelju podataka
ispitivanja stroja. Protok

GEEU 2015 - T
25 GEEU 2015 - T
26

Radne karakteristike pumpi i ventilatora Radne karakteristike pumpi i ventilatora

Tipine karakteristike pumpi i ventilatora:
Centrifugalni ventilatori s unaprijed povinutim
lopaticama (P = f (Q)-gotovo linearna; H = f (Q)-ima
sedlasti karakter);
Centrifugalna pumpa i ventilator s unazad povinutim
lopaticama (tipino smanjenje potrebne snage kod
protoka koji nadmauju proraunsku vrijednost);
Tipine karakteristike pumpi i ventilatora:
c) Aksijalna pumpa i ventilator s relativno malom
visinom dobave (snaga praznog hoda kod Q = 0 je znatno
vea nego na proraunskom reimu);
d) Aksijalna pumpa i ventilator s relativno velikom
visinom dobave (imaju prekid i strmu desnu radnu
granu).

V je Q V je Q

GEEU 2015 - T
27 GEEU 2015 - T
28

Rad pumpe i ventilatora na instalaciju Ukupni pad koji razvija pumpa

Radni parametri stroja odreeni su ne samo njegovom
p 2 p1
karakteristikom, ve i karakteristikom instalacije na koju H H g h
stroj radi. g
Kod stacionarnog strujanja pumpa ostvaruje koliinu
dobave (protok) kojem odgovara jednakost visine dobave H = Ukupni pad koji pumpa razvija u metrima
stroja i otpora instalacije. stupca tekuine koja se pumpa, [m]
p2, p1 = Tlak na usisu i isisu pumpe, [Pa]
Karakteristika instalacije je priblino parabola. = Gustoa tekuine koja se pumpa, [kg/m3]
Za odreivanje dobave (protoka) u zadanim Hg = Geometrijska visina na koju se podie
tekuina, [m]
radnim uvjetima potrebno je izraditi
h = Visina pumpe potrebna za stvaranje
karakteristiku stroja H - Q i instalacije Hinst -Q i brzine i savladavanje otpora trenja u
nai toku njihova presijecanja radna toka. cijevima i lokalnim preprekama na
linijama usisa i isisa, [m]
g = Akceleracija zbog gravitacije, = 9.81
[m/s2]
GEEU 2015 - T
29 GEEU 2015 - T
30

5
 Kombinacije povezivanja mrenih Rad pumpe na instalaciju
elemenata i pumpi
Visina dobave koju ostvaruje pumpa (ventilator) troi se na
otpor instalacije pod kojim se podrazumijevaju ne samo
hidrauliki gubici ve i potrebno poveanje tlaka i
Gubici trenja bez podizanje fluida
statinog pada
Kod zajednikog rada pumpe (ventilatora) i instalacije u
stacionarnim uvjetima uvijek postoji jednakost :
H = Hinst
to predstavlja zajedniku radnu toku pumpe i instalacije.
Dobavna visina

Openito Hinst je funkcija protoka, a gubici u cjevovodima su

Gubici trenja sa proporcionalni protoku na kvadrat
statikim padom
Ovisnost Hinst = f (Q) naziva se karakteristika instalacije
31
GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T
32

Radna toka Rad pumpe i ventilatora na instalaciju

Radna toka je toka na krivulji upotrebe u kojoj e pumpa
stvarno raditi
Krivulja upotrebe sastoji se od krivulja dobavne visine
sistema i dobavne visine pumpe koje su nacrtane na istom
grafu s protokom na apscisi
Toka gdje se sijeku dobavna visina sustava i pumpe biti e
radna toka i ona daje protok i tlak na kojem e pumpa
raditi
Za izbor radnih parametara stroja pomou kataloga
potrebno je to tonije odrediti otpor instalacije poto o
njemu ovisi visina dobave stroja.
Netonost u odreivanju Hinst dovodi do promjene koliine
dobave (protoka) stroja kao to se to vidi na slici
Rezerve na visinu i koliinu dobave trebaju biti minimalne:
10% na visinu i 5% na koliinu dobave:
Q = 1,05Qp ; H = 1,1Hp .

Q Qp Q Qp
GEEU 2015 - T
33 GEEU 2015 - T
34

Radna toka Zajedniki rad vie pumpi

elimo li promijeniti radnu toku moemo to uiniti
priguivanjem, promjenom broja okretaja pumpe ili oboje
Priguivanjem se radna toka pomie ulijevo po krivulji Q-H
Promjenom broja okretaja radna toka se pomie od A
prema A1
Priguivanjem se gubi i dio energije pa taj nain regulacije
treba izbjegavati
Radi poveanja protoka ili dobavne visine vie
pumpi moe raditi zajedno serijski ili paralelno
Krivulja kapaciteta pumpe za rad dvije pumpe
jednake veliine koje rade paralelno nacrtana je
kao dvostruki protok jedne pumpe
Sustav ima 2 mogue radne toke A i B tj. Rad 1 ili
2 pumpe

Krivulja upotrebe kod

regulacije brojem okretaja
i priguivanjem

GEEU 2015 - T
35 GEEU 2015 - T
36

6
 Sisaljke (pumpe)
Sisaljke su hidraulini strojevi koji prenose energiju na tekuine,
koristei mehaniki rad pogonskog stroja.
Nazivaju se jo i crpke, a sve ee i izvedenicom iz engleskog
jezika pumpe.

PUMPE Pumpa je ureaj koji se upotrebljava da prebacuje tekuine ili

muljevite tvari.
Pumpa pomie tekuine s strane nieg tlaka na vii
tlak, a razliku u tlakovima prevladava dodajui energiju
sustavu.
Pumpe koje kao radni medij imaju plinove nazivaju se uglavnom
kompresori, osim u sluajevima primjene vrlo malog porasta
tlaka (npr. grijanje, ventilacija, klimatizacija), gdje se ugrauju
ventilatori ili puhala .
Rad pumpe se upotrebljava da pomie medij.

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

38

Podjela pumpi Upotreba

Pumpe se dijele na vie naina:
prema namjeni - mogu biti za rad raznih strojeva,
kotlova i kondenzatora, dobavu vode, goriva,
sanitarne,...
prema koliini - mogu biti pumpe male dobavne
koliine i pumpe velike dobavne koliine
prema izvedbi - mogu biti pumpe s pravocrtnim
gibanjem kao to su stapne i klipne pumpe, pumpe s
rotacijskim gibanjem kao centrifugalne, vijane i
zupaste, a posebna su izvedba mlazne pumpe
prema dobavnoj visini - mogu biti sisaljke s malom i
velikom visinom dobave
Pumpe su uz elektromotor najee upotrebljavani strojevi
danas.
Moemo ih nai svuda oko nas, pa i u svakom domainstvu.
U domainstvu pumpu imaju perilice rublja i sua, koje im
slue da bi vodu iz ureaja izbacile vani.
Sustav dobave pitke vode u domainstva takoer ima pumpe,
ali to su vee pumpe koje su ugraene u sustave.
I sustav kanalizacije mora ih imati da bi mogao funkcionirati.
Svaki automobil, brod, avion, ukratko svako prevozno sredstvo
ima pumpe.
To su pumpe rashladne vode, pumpe ulja, pumpe goriva,
pumpe servo ureaja,...
Veliki broj industrijskih pogona ima takoer pumpe koje slue
za razne namjene.
U poljoprivredi tu su pumpe za natapanje, u rudarstvu pumpe za
crpljenje vode iz rudnika,...

GEEU 2015 - T
39 GEEU 2015 - T
40

PUMPE PUMPE
Dva su tipa modernih pumpi koje se primjenjuju u industriji:
Centrifugalne:
brzinskog pada i Aksijalni tok (jednostupanjske ili viestupanjske)
pozitivne istisnine. Radijalni tok (jednostruki ili dvostruki usis)
Moe se primijeniti slijedea podjela pumpi: Mijeani tok (jednostruki ili dvostruki usis)
Brzinski pad
Centrifugalne: Klipne:
Pozitivna istisnina: Klipni ep
Klipne: Dijafragma (mehanika ili pogonjena fluidom, simpleks ili
multipleks)
Rotacijske
Rotacijske:
Centrifugalne pumpe se vie koriste u industrijskim
Jedan rotor (krilo, klip, vijak, fleksibilni lan, peristaltik)
postrojenjima nego bilo koja druga vrsta pumpe.
Viestruki rotor (mjenjaka kutija, prikljuni kabel, vijak,
Glavni razlog je niska cijena i trokovi odravanja takvih kruni klip)
pumpi.
GEEU 2015 - T
41 GEEU 2015 - T
42

7
 Pogon pumpe Centrifugalne pumpe

Pumpe se pokreu na razne naine. Centrifugalne pumpe su pumpe kroz koje tekuina protjee
od smjera crpljenja prema tlanoj strani djelovanjem
U poetku su bile pokretane runo ili snagom centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koja potiskuje
tegleih ivotinja, vjetra. tekuinu izmeu lopatica jednog ili vie rotora.
Centrifugalne pumpe prikladne su za svaku namjenu osim za
Danas su uvedeni novi naini, a prevladava male koliine i male brzine, te za tekuine koje imaju veliku
elektromotorni pogon ili pogon motorom s viskoznost.
unutarnjim izgaranjem. Koriste se najvie za male i srednje dobavne visine i za velike
dobavne koliine pri poveanim brzinama strujanja.
Ponegdje se mogu nai i sisaljke pokretane
Ove pumpe nisu samousisne tj. nisu u mogunosti iscrpsti zrak
vjetrenjaom. iz usisnog cjevovoda

GEEU 2015 - T
43 GEEU 2015 - T
44

Centrifugalne pumpe Centrifugalne pumpe

Glavni dijelovi centrifugalne pumpe su:
Centrifugalne pumpe mogu biti jednostupanjske i
lopatice i
viestupanjske.
spirala
Uglavnom imaju kuite od lijevanog eljeza, rotor od bronce i
Lopatice mogu imati mnogo oblika.
vratilo od nehrajueg elika.
Ureaj djeluje tako da raspodjeljuje krunu brzinu fluidu koji
Odlikuju se konstantnom dobavom i dobavnom visinom, ulazi u pumpu okomito na lopatice.
zauzimaju malo prostora, neposredno se spajaju na pogonski Spirala ima ulogu usporavanja fluida i poveanja tlaka.
stroj uz pogodnu brzinu vrtnje. Moe biti jedna ili vie spirala.
U usporedbi sa pumpama istih podataka, ove su relativno Broj stupnjeva pumpe uvelike utjee na izlazne karakteristike
jeftinije, nemaju ventila, a izrada i odravanje je jeftinije. pumpe.
Centrifugalne pumpe zbog kapaciteta i specifine energije Nekoliko stupnjeva moe se nalaziti u istom kuitu, to
imaju veliku zastupljenost, te su u velikoj mjeri istisnule podrazumijeva poveanje izlazne snage pumpe.
stapne/klipne pumpe. Viestupanjske pumpe esto se koriste kada je potreban tlak
od preko 50 bara.

GEEU 2015 - T
45 GEEU 2015 - T
46

Pumpe s linearno pokretnim dijelovima Stapne i klipne pumpe

Stapne i klipne pumpe su pumpe s linearno pokretnim
dijelovima.
Sastoje se od radnog cilindra u kome se nalazi stap ili klip
kao radni element, te pogonskog dijela, najee ostatka
klipnog mehanizma s zamanjakom i osovinom koju pogoni
elektromotor.
Prebacivanje tekuine kod ovih pumpi vri klip ili stap
svojim linearnim gibanjem u cilindru.

Stapna sisaljka (lijevo) i klipna

sisaljka (desno)

GEEU 2015 - T
47 GEEU 2015 - T
48

8
 Zupasta pumpa Zupasta pumpa
Zupasta pumpa je pumpa koja radi na principu pokretanja
zupanika. Pumpa s vanjskim
ozubljenjem
Sastoji se od dva zupanika koja su smjetena u kuitu
sisaljke.
Jedan zupanik je pogonski, i dobiva pogon od pogonskog
ureaja (najee elektromotor), a drugi zupanik je
pogonjen.
Zupanici su meusobno uklinjeni, te se okreu ovisno jedan o
drugom.
Razmak izmeu kuita i vrha ozubljenja je tek dovoljan da se
zupanici nesmetano okreu u kuitu, da bi se sprijeilo
strujanje tekuine izmeu kuita i ozubljenja.
Ovo je jedna od najee upotrebljavanih izvedbi pumpi, koja
ima vrlo iroku primjenu, naroito pri prebacivanju Pumpa s 'unutarnjim'
viskoznijih tekuina. ozubljenjem
GEEU 2015 - T
49 GEEU 2015 - T
50

Sheme pumpi IZBOR PUMPI

Ovisi o nizu faktora:
zahtjevi procesa (potrebni tlak, brzina transporta)
reoloka svojstva kapljevine (Reologija je znanost o deformaciji i
karakteristikama teenja materijala pod djelovanjem vanjskih sila)
lokacija
Shema centrifugalne Primjeri:
pumpe za visoke tlakove pogodne su volumenske pumpe
za brzi transport centrifugalne pumpe
pseudoplastini fluidi volumenske rotacijske pumpe, a moe
Shema pumpe s pozitivnim se koristiti i centrifugalna pumpa
istisninom (klipni tip) lako hlapive kapljevine centrifugalna nije pogodna zbog
mogunosti pojave kavitacije
viskoplastini fluidi pogodne su volumenske pumpe
Shema rotacijske pumpe
GEEU 2015 - T
51 GEEU 2015 - T
52

Ukupni pad koji razvija pumpa Tipine konfiguracije cijevi za usis i isis

p 2 p1
H H g h
g

H = Ukupni pad koji pumpa razvija u metrima

stupca tekuine koja se pumpa, [m]
p2, p1 = Tlak na usisu i isisu pumpe, [Pa]
= Gustoa tekuine koja se pumpa, [kg/m3]
Hg = Geometrijska visina na koju se podie
tekuina, [m]
h = Visina pumpe potrebna za stvaranje
brzine i savladavanje otpora trenja u
cijevima i lokalnim preprekama na
linijama usisa i isisa, [m]
g = Akceleracija zbog gravitacije, = 9.81
[m/s2]
GEEU 2015 - T
53 GEEU 2015 - T
54

9
 Tipine konfiguracije cijevi za usis i isis Tipine konfiguracije cijevi za usis i isis

GEEU 2015 - T
55 GEEU 2015 - T
56

Naini smanjivanja utroka energije

Smanjivanje potronje energije u pumpi
pumpi
Mnogo je mogunosti smanjivanja potronje energije u pumpi.
Sve mjere uteda energije mogu se svrstati u dvije grupe:
Uinkoviti pogon
Podizanje efikasnosti motora i/ili pumpe
Meutim, uinak moguih tehnikih mjera koje se mogu
primijeniti je razliit i uvijek ga treba analizirati istovremeno sa:
pogonskim uvjetima pumpe,
ekonomskim znaajkama i
moguem utjecaju promjene mjere na proces.
Podeavanje uina pumpe kako bi se zadovoljile potrebe
procesa je najbolji nain smanjivanja cijene energije, a
poboljanja efikasnosti i motora i pumpe mogu rezultirati
smanjenjem trokova za samo nekoliko postotaka.

GEEU 2015 - T
57 GEEU 2015 - T
58

Promjenom brzine vrtnje

Utjecaj efekta podeavanja lopatica na centrifugalne pumpe
karakteristike pumpe
Promjenom brzine centrifugalne pumpe unutar dozvoljenih
granica, promjene u protoku, padu i utroku snage definirani su
slijedeim odnosima

Q1 N1
Q = Volumen izlaza pumpe
Q2 N 2 (isporuka), [m3/s]
2 H = Ukupni pad koji pumpa razvija
H1 N1 u metrima stupca tekuine koja

H 2 N 2 se pumpa, [m]
P = Snaga elektrinog motora
3
P1 N1 pumpe, [kW]
N = Brzina pumpe, [o/min]
P2 N 2
GEEU 2015 - T
59 GEEU 2015 - T
60

10
 Tipina karakteristika pumpe kod Energetski gubici u sustavu pumpe
promjene brzine kod upravljanja protokom
priguivanjem ventila

GEEU 2015 - T
61 GEEU 2015 - T
62

Energetski gubici u sustavu pumpe Preporueno ogranienje broja

kod upravljanja protokom s VSD ukljuivanja

GEEU 2015 - T
63 GEEU 2015 - T
64

Centrifugalni ventilatori
VENTILATORI

Centrifugalni ventilatori s
jednostranim usisom i
naprijed zakrivljenim
lopaticama

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

66

11
 Centrifugalni ventilatori Ventilatori
Ventilator je ureaj koji omoguava strujanje
plinovitog medija kroz sustav na principu pretvorbe
mehanike energije vrtnje u tlak i kinetiku energiju
strujanja plina.
CENTRIFUGALNI
TRANSPORTNI
Ventilatori se koriste u dvije svrhe:
VENTILATORI
protok zraka radi ugodnosti ili ventilacije
protok zraka i plinova s jednog podruja na drugo
za industrijsku primjenu

GEEU 2015 - T
67 GEEU 2015 - T
68

Ventilatori Ventilatori
Kod radijalnih ventilatora zrak ulazi usporedo, a
Openito se ventilatori dijele prema tome kako izlazi okomito na os vrtnje.
plin struji preko lopatica. Sastoje se od:
Ti tokovi mogu biti aksijalni, radijalni, spiralnog kuita s ulaznim otvorom,
rotora koji je vratilom povezan s motorom, te
mijeani. izlaznog otvora.
Ovisno o strujanju zraka (ili bilo kojeg drugog Radijalnim ventilatorima se moe svladati vei
plina) kroz njih, postoje dvije osnovne izvedbe pad tlaka nego kod aksijalnih, te se zbog toga i
ventilatora: vie koriste u sustavima ventilacije.
radijalni Kod aksijalnih ventilatora zrak struji usporedo s
aksijalni, osi vrtnje.
Sastoje se od:
te kombinacije istih.
cilindrinog kuita i
rotora s motorom na nosau.
GEEU 2015 - T
69 GEEU 2015 - T
70

Vrste ventilatora Aksijalni ventilator

Postoje brojni tipovi lopatica pa se takoer mogu
koristiti za klasifikaciju ventilatora.

Aksijalni ventilatori obino imaju lopatice

aerodinaminog profila i ujednaene debljine.

Veina industrijskih pogona koristi centrifugalni

tip ventilatora.

U usporedbi s aksijalnim ventilatorima centrifugalni

ventilatori imaju vei rast tlaka ali nii protok.
GEEU 2015 - T
71 GEEU 2015 - T
72

12
 Aksijalni ventilatori Podjela ventilatora
Promjena uinkovitosti ventilatora ukazuju na
Properelni otru maksimalnu vrijednost na projektiranoj
ventilator toki.
To znai da odabir ventilatora mora biti paljivo
usklaen s traenim uvjetima.

Cijevnoaksijalni
Tipine karakteristike ventilatora
ventilator

GEEU 2015 - T
73 GEEU 2015 - T
74

Primjer komponenti sustava

Snaga ventilatora
ventialcije
Q p
P [kW ]
1000
Q = Volumni protok, [m3/s]
p = Ukupni tlak ventilatora, [Pa]
= Ukupna efikasnost postavljenog
ventilatora jednaka umnoku efikasnosti
pumpe p, prijenosa tr, i elektrinog
motora m (=ptrm)

GEEU 2015 - T
75 GEEU 2015 - T
76

Tipina radna toka ventilatora Regulacija protoka

Regulacija protoka ventilatora je vano pitanje projektiranja
i pogona.
Postoji pet vrsta regulacije koji se koriste za ventilatore za
prisilno i inducirano strujanje:
Prigunik u vodu sa motorom ventilatora konstantne brzine
Dvobrzinski motor ventilatora
Lopatice promjenjivog nagiba na ulazu ili ulazne grilje sa
motorom konstantne brzine
Viestupanjski promjenjivi motor ventilatora
Motor promjenjive brzine
Prigunike je najmanje skupo instalirati, ali su i najneefikasniji u
smislu utroka energije.
Regulacija sustava s promjenjivom brzinom motora je
preferirani regulacijski sustav, kada se razmatra kombinacija
poetnih i pogonskih trokova.
GEEU 2015 - T
77 GEEU 2015 - T
78

13
 Mogunosti regulacije protoka Regulacija protoka
Bypass (zaobilazni) ventil
nula utede
Priguenje izlaza
Povean pad tlaka sustava
Pomicanje krivulje sustava i smanjuje uinkovitosti
Uinak manji u ravnoj krivulji H-Q
Trim rotora
Kupiti novu pumpu
Promjenjiva brzina vonje
Najuinkovitija
Snaga varira kao kub brzine
Razliite veliine protoka bez utjecaja na uinkovitost Ovakav nain regulacije je usporediv sa vonjom automobila koji nema
regulaciju gasa, ve motor radi maksimalnom snagom, a regulacija brzine
u skladu s uvjetima na putu se vri koenjem.

GEEU 2015 - T
79 GEEU 2015 - T
80

Regulacija protoka prigunim ventilom Regulacija protoka priguenjem

A = 11 = 1 Q p
P [kW ]
B = 0.71.25 = 0.875 1000
B

82
GEEU 2015 - T
81 GEEU 2015 - T

Potrebna snaga za razliite vrste

Regulacija protoka brzinom vrtnje
upravljanja pumpi i ventilatora
Q p
A = 1 1 = 1 P [kW ]
1000
B = 0.70.6= 0.42

83
GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T
84

14
 Usporedba potrebe primarne energije Potronja energije i uteda koristei
regulacija brzine / priguenje pumpe VSD (variable speed drive)

Tipini radni
ciklus
centrifugalne
pumpe

85
GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T
86

Regulacija brzine vrtnje Frekventni Procesna slika

pretvara nadzora i
Koristi VSD
Znaajna uteda energije upravljanja
Eliminirana potreba predimenzioniranja
motora
Indirektne koristi eliminacije mehanike
regulacije:
- preoptereenje mehanikih dijelova
- porast temperature u cjevovodima
- turbulencije i kavitacija
- vibracije
- skokovita promjena tlaka pri
pokretanju/zaustavljanju pumpe
Skalabilni spektar frekv. pretvaraa za sve vrste
aplikacija

Micromaster Sinamics G150 Perfect Harmony Sinamics GM

0,12 - 1500 kW 110 - 690 V 0,15 - max. 70MW 2,3 - 14,4 kV

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

Ventilatori i pumpe Mjere energetske uinkovitosti pumpi

sumarno
Provesti analizu bilance vode radi smanjenja potronje vode
Ventilatori osiguravaju snagu za kretanje Izbjegavati kod mirovanja cirkulaciju rashladne vode u
kompresoru, rashladnim sustavima
protiv otpora sustava za transport zraka U radu vie crpki, razborito miksati rad pojedinih crpki i
izbjegavati priguivanje
Pumpe osiguravaju snagu za kretanje tekuina Ugraditi pumpe za pojaanje u ona podruja visokog tlaka
protiv otpora sustava cijevi i za promjenu visine Zamijeniti stare pumpe s energetski uinkovitijim
U sluaju predimenzionirane pumpe, ugraditi upravljanje
Oba najee koriste elektrine motore za promjenjivom brzinom vrtnje, trimati / zamijeniti rotor ili
zamijeniti s ispravnom veliinom pumpe
pokretanje Izvadite nekoliko stupnjeva kod viestepene pumpe ako je
predimenzioniran tlak

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

90

15
 Mjere energetske uinkovitosti pumpi
Voditi rauna o uinkovitosti pumpe prilikom odabira pumpe.
Odabrati pumpu koja odgovara zahtjevima protoka i tlaka.
Odaberite motor koji odgovara optereenju i s visokom
uinkovitosti.
Optimizacija projektiranja cjevovoda.
Pratiti sve vane parametre sustava kao to su: snaga motora
kW, tlak pumpe, temperatura protoka.
Koristiti pumpe u seriji i paralelno, tako da se s neusklaenosti
u dizajnu sustava ili varijacije u uvjetima rada moe ispravno
rukovati.
Mjere energetske uinkovitosti pumpi
Koristiti upravljanje promjenjivom brzinom za pogona
kod promjene toka zbog zahtjeva procesa.
Ako tlak protoka veI nego to je potrebno od 5 do
15%,
(i) postojei rotor treba biti obrubljen na manji promjera,
(ii) ili staviti novi propeler s manjim promjerom.
U viestupanjskim pumpama, dodati ili ukloniti
stupnjeve na postojeoj pumpi, ime je povean /
smanjene isporueni tlak protoka, ako je potrebno.

GEEU 2015 - T
91 GEEU 2015 - T
92

Energetski pregled ventilatora to

Energetski pregled ventilatora
provjeriti na terenu
Prikupiti specifikacije ventilatora i motora s
kanalima Ukupna uinkovitost sustava e se odrediti prema
Mjerenje ulazne snage napajanja motora vrsti ventilatora, njegove interakcije s distribucijom
zraka, te nainu upravljanja.
Mjerenje brzina motora i ventilatora
Utvrditi da li se koristi prava vrsta ventilatora za
Mjerenje statikog tlaka na raznim mjestima u primjenu.
kanalu
Da li ventilator je prua najbolju uinkovitost i
Mjerenje ukupnog i statikog tlaka i izraunati karakteristike za odreenu primjenu.
protok
Procijeniti uinkovitost sustava i provjeriti radnu
toku ventilatora

GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

Energetski pregled ventilatora to

provjeriti na terenu Gospodarenje energijom:
Uinkovitost sustava ovisi o broju i vrsti zavoja i ogranienja. to moemo uiniti?
Otri zavoji, osobito, poveavaju otpor koji ventilator mora
savladati u instalaciji.
Koljena i ogranienja u blizini ulaza ili izlaza ozbiljno
smanjuju kapacitet i uinkovitost. 1. Odravanje
Uz pravilno odabrane ventilatore i dobro osmiljen sustav za
distribuciju zraka, nain kontrole je glavna stvar za utvrivanje 2. Mjere s malim trokovima
energetske uinkovitosti.
U sustavima koji zahtijevaju konstantan volumen zraka, brzina 3. Mjere sa znaajnim trokovima
ventilatora i pogon treba prilagoditi i pravilno odabrati veliinu
remenice, a oprema treba raditi samo kada je to potrebno.
U sustavima koji zahtijevaju varijabilni protok zraka,
upravljanje brzinom vrtnje je najuinkovitije.
GEEU 2015 - T GEEU 2015 - T

16
 to moemo uiniti?
1. Odravanje
Inspect and maintain fans and pumps.
Redovito provjeriti i podesiti pogonski remen
Ispraviti dodatnu buku i vibracije ventilatora.
istiti i podmazivati komponente ventilatora
Redovito istiti ili zamjenjivati filtre
istiti kanale za ventilaciju i popraviti
isputanja na kanalima i komponentama.
GEEU 2015 - T
to moemo uiniti?
2. Mjere s malim trokovima
Aerodinamino oblikovati spojeve zranih kanala
radi smanjenja gubitaka
Optimirati protok zraka, balansirajui prigunim
zaklopkama u njihovim maksimalnim otvorenim
poloajima za uravnoteenu distribuciju zraka
GEEU 2015 - T
to moemo uiniti?
3. Mjere sa znaajnim trokovima
Koristiti motore s promjenjivom brzinom
vrtnje tako da protok zraka ili tekuine se moe
podesiti prema promjenjivim potrebama
Zamijeniti stare jedinice s novim efikasnijim i
korektno dimenzioniranom opremom
GEEU 2015 - T
to moemo uiniti?
1. Odravanje (nast.)
istiti propelere pumpi i popraviti ili zamijeniti
oteene
Odravati tolerance razmaka kod propelera i brtvi
pumpe
Iskljuiti pumpe i ventilatore kad ih ne trebamo.
GEEU 2015 - T
to moemo uiniti?
2. Mjere s malim trokovima (nast.)
Zamijeniti brtvenice pumpe s mekim brtvilom
kod mehnike brtvenice koja zahtjeva dosta manju
snage pumpe
Podesiti propeler pumpe da odgovara
zahtjevima protoka sustava i dobavnoj visini
GEEU 2015 - T
to moemo uiniti?
3. Mjere sa znaajnim trokovima (nast.)
Decentralizirati glavni sustav u pod-sustave
koji pokrivaju njihove vlastite specifine potrebe
Upravljati sustavom ventilacije s ultrazvunim
senzorima pokreta ovo moe utedjeti 50% u
trokovima pogona ventilatora
GEEU 2015 - T
17
 to moemo uiniti?

3. Mjere sa znaajnim trokovima (nast.)

Instalirati raunalno upravljani sustav za

gospodarenje energijom
Instalirati invertere za promjenjivi napon i
frekvenciju da se omogui kontinuirana promjena
brzine motora radi zadovoljavanja potreba optereenja
uteda snage u iznosu od 30 do 60 posto
GEEU 2015 - T

18