You are on page 1of 4

ANTON SEMJONOVI MAKARENKO

- aktivno je sudjelovao u organizaciji kongresa uitelja Junih eljeznica

- 1920. dobio dunost da organizira radnu koloniju za maloljetne skitnice i

prijestupnike te ju nazvao Radnom kolonijom Maksima Gorkog

- ivot u koloniji i svoje pedagoke uspjehe i ostvarenja opisao je u djelu

Pedagoka poema a svoje kasnije uspjehe u odgojnoj komuni erinski

opisao je u djelima Zastave na kulama i Mar tridesete godine

- Knjiga za roditelje - djelo u kojem raspravlja o problemima obiteljskog

odgoja

- napisao je vie pedagokih lanaka i rasprava a odravao je i niz

predavanja

- tri vodee ideje: ideja kolektivnog odgoja, ideja socijalistikog

humanizma i ideja discipline

- kolektiv je jak samo onda ako se usporedno razvija i pojedinac, a

pojedinac uistinu uspijeva samo u sklopu kolektivnog ivota

- teio je da se odgajaju ljudi koji e osobne interese podreivati

drutvenim interesima, a svoje postupke cijeniti prema tome da li koriste

socijalistikom drutvu ili mu nanose tetu

- vrste kolektiva: primarni, radna brigada, radna grupa i opi kolektiv

nastavnika i uenika

- u osnovnom kolektivu ne bi trebalo biti vie od 15 lanova

- idealan kolektiv podsjea na obitelj

- sistem paralelnog djelovanja: formiranjem kolektiva utjee se na

pojedinca, a individualnim djelovanjem na pojedinca djeluje se i na

kolektiv

- kolektiv u svom razvoju prolazi vie faza: 1. postavlja se zahtjev za

formiranje kolektiva, 2. stvaranje zdrave jezgre i krug lanova se iri, 3.


kolektiv sam sebi postavlja zadatke i bori se za njihovo ostvarenje

- u procesu formiranja kolektiva potrebno je primjenjivati metode:

uvjeravanje, razgovor i diskusiju

- rad je bio organiziran po odjeljenjima, prema starosti i spolu

- odjeljenje je imalo vrst sistem voenja a na elu je stajao komandir

- nastavu je povezao uz proizvodni rad - kolektiv mora pred sobom uvijek

imati nove zadatke, nove sadraje i nove perspektive

- socijalistiki humanizam - u svakom djetetu ima neto dobro i valjano

- sistem perspektivnih linija: ovjek ne moe ivjeti ako ne oekuje neto

radosno

- u obiteljskom odgoju preporuuje ljubav koja sadri odreene zahtjeve

- od roditelja zahtjeva da odravaju odnose prijateljskog meusobnog

potovanja, inzistirao na obiteljskom redu i pravom autoritetu roditelja koji

se zasniva na potenom radnom i drutvenom ivotu roditelja, na njihovom

poznavanju djece

- veliku panju posveivao estetskom odgoju

- organizacija kolektiva i vrst reim uvjet su razvijanja radne discipline

bez koje nema uspjeha u radu

- u svom radu imao mnogo protivnika: nastavnici i birokratizirani

slubenici

john locke

roden je u dradskoj obitelji. kolovao se u gramatikoj koli tj. latinikoj koli, u kojoj su se
primjenjivale okoline metode. upisao se na sveuilite u oxfordu, a nakon studijea predaje na istom
sveuilitu grki jezik i retoriku. Od filozofa su na njega najvie utjecali Zacoa i Descartes. locke je
predstavio napredne buroazije svoga vremena, prema njegovom misljenju,, ljudi su poveli zivjeti u
prirodnim uvijetima slobodno, Sloboda je prirodno prva ovjeku. Odlino je pobijao uenja o
uroenim idejama. Kada se dijete rodi njegova je dua kao ne ispisana ploa ( tabula rasa) . Zato je
pridodao veliku ulogu odgoju, to je znaajno za pedagogiju posvojiteljstva. cilj odgoja po Lockeu je
odgojiti ,, gentlmenatj ovjeka koji e posjedovati zdrav razum i smisao za praktine potrebe ,U
svome pedagokom djelu,, misli o odgoju razvio je pedagoki sistem u kojem je objasnio pedagogiju
zdravog razuma i praktine koristi. On je odlian pristaa inducialnog odgoja . On vidi neke pozitivne
strane u kolskom odgoju. Pridaje veliko zaenje odgajatelju koji moraju biti obrazovani i inteligentni
ljudi. osim toga neophodno je da odgajatelj bude naklonjen djetetu, da bude uljudan i da zna pravila
uglaenog ponaanja u kontaktima s viim staleima. On govori o tjelesnom i mentalnom odgoju ,
Locke je prvi od obradio teoriju tjelesnog odgoja, osnovanu na naelima praktine koristi. Zahtjeva da
se treba ojaati djeje tjelo , pa stoga ih ne valja toplo odjevati a odjea ne smije biti tjesna. U svako
doba daana trebaju boraviti na svijeem zrakuhraniti se jednostavnim i prrodnom hranom . Trebaju
se uvati opojnih pia

djeca rano lijeu i rano se ustaju odmah poslije bukaja, a igraju se na istom zraku da im tjelo ojaa.
locke je poloio temelje i novoj teoriji mobilnosti?. On je isticao empirijsko shvaanje moral.. i s
moralnim odgojem treba poeti u ranoj dobi . Djete se u svemu ne smije zadovoljiti. Protivnik je
pretjerane strogosti , a posebno srednjovjekovne discipline. On u moralnom odgoju pridaje znaenje
pohvale i ukor. Djecu ne treba nagraivati za izvrene dunosti. Pouavanje je jedna od najvanijih
metoda koje treba primjenjivati u najranijoj mladosti, jer djeca vole da se s njima postupa kao sa
zrelim ljudima.

Navikavanje je takoer vana metoda . Djeca e se navikavati da podnose bol, da budu izdrljiva.
Treba ih navikavati da rade. Najgora pogreka je lijenost

intelektualni odgoj ili didatike upute => Nastava je .. pie lock na drugom mjestu kao odgojni faktor.
Potrebno je itati, pisati ali to nije i glavni posao . Zalagao se za ove predmete, itanje i pisanje,
materinski jezik, kasnije latinski, geometriju, povijest, elitu....

Locka svu svoju paznju usmjerava na pitanje odgoja. On je prvi od svih pedagoga svoj predagoki
sistem zasnovao na primjerima empirijske psihologije.

You might also like