NEKROPOLA UZ HUMAK MATERIZA KOD

NINA I NEKROPOLA MATAKOVA GLAVICA

UVOD
Podruje Nina bogato je mnogim povijesnim ostacima iz razliitih razdoblja
stoga nije neobino kako su istraivanja tog podruja zapoela ve krajem 18.
stoljea. 1 U prvom dijelu seminara rije je o nekropoli Materiza, prvoj sustavno
istraenoj starohrvatskoj nekropoli iz vremena prije pokrtavanja Hrvata na podruju
Dalmacije. Taj humak nalazi se jugoistono od Nina i nije usamljena pojava u tom
kraju jer se na primjer samo nekoliko metara dalje prema istoku nalazi humak
Pekinica, a prema zapadu humak sa starohrvatskom crkvicom Sv. Nikole.2 Prvi radovi
na humku Materiza zapoeti 1947. godine, nisu dali rezultate. Godinu dana nakon,
pod vodstvom Mate Suia i Duje Rendia-Mioevia ponovno se zapoinje sa radom i
tada je otkriveno dvadeset grobova od kojih je esnaest ranosrednjovjekovnih (Slika
2.). Idua istraivanja provela su se tek sedam godina nakon, i tada je pronaeno jo
devet grobova.3 Prvih esnaest grobova naeno je na jugoistonoj periferiji humka, a
drugih devet na sjeverozapadnoj, dok su na samom humku pronaena tri recentnija
ukopa i jedan ukop bez kostura, te su time zakljuena istraivanja. Drugi dio seminara
bavit e se tumulom Matakova glavica koji je smjeten s desne strane ceste iz Zadra
za Pag. Na tom podruju nalaze se jo dva tumula, neto malo vea, Jokina i Duevia
glavica. Istraivanja ovih tumula provoena su u sklopu terenske nastave Sveuilita
u Zadru u razdoblju izmeu 2007.-2008.
godine, a nazvana su tako prema vlasnicima
na ijim se posjedima nalaze (Slika 5.). Sva
tri tumula imala su manja oteenja,
uglavnom uzrokovana obradom zemljita,
ipak veih devastacija nije bilo. 4

Zanimljivost tumula Matakova glavica

Slika 1. Poloaj tumula predstavlja njegovo koritenje za ukapanje u

(B.MARIJANOVI, 2012., 6. ) razliitim povijesnim razdobljima, od
prapovijesti sve do ranog srednjeg vijeka. (Slika 1.)

1
J. BELOEVI, 1962, 237.
2
J. BELOEVI, 1980, 19.
3
J. BELOEVI, 1962, 237-238.
4
B. MARIJANOVI, 2012, 7-8.
HUMAK MATERIZA
Humci su, zbog potivanja ranijih kultnih
mjesta vjerojatno jo onih iz prapovijesti,
bili esti odabir za starohrvatska groblja
ranog srednjeg vijeka. Naziv Materiza
potjee iz vremena kada je to podruje bilo
pod turskom vlau i oznaava utvrdu,
straarnicu. Sveukupno je istraeno 29
grobova, od kojih tri moda pripadaju
Slika 2. Poetak istraivanja groblja (J.
BELOEVI, 1962., 238.) kasnom srednjem vijeku, a moda su i jo
mlai jer su naeni na samom humku i odstupaju od ostalih. U jednom grobu naene
su samo dvije posude bez kostiju pa ga se ne moe sa sigurnou smatrati grobom.5
Svih 25 ranosrednjovjekovnih grobova otkriveno je uz periferiju humka, niti jedan
unutar granica samog humka. Svi pokojnici bili su poloen na lea s rukama
isprenim uz tijelo, orijentacije istok-zapad uz manja odstupanja, a veliina iskopane
rake ovisila je o veliini pokojnika.6 Svi grobovi bili su odrasli, no treba izdvojiti
grob gdje su uz kostur odrasle osobe pronaene kosti osobe starosti oko 15 godina, te
grob dvije osobe kojima se nije mogao odrediti spol i meusobni odnos. 7 Osim
navedenih grobova jo se moe izdvojiti grob odraslog mukarca uz iju se desnu
stranu noge nalazio drugi, manji grob s ostacima kostiju djeje lubanje. 8 Na ovom
tumulu razlikuju se dva naina pokapanja, prvi gdje se pokojnika pokapalo u
zemljanu raku bez ikakve konstrukcije i drugi gdje su pokojnici bili ograeni
nepravilnim kamenjem. Poloaj glave je bio razliit to neki arheolozi objanjavaju
time da je pogled pokojnika bio usmjeren prema njegovom domu.9 Od grobnih nalaza
pronaena su tri noa od kojih je jedan bio fragmentiran, kopa, kresiva, komadii
kremena, avao, iljci s tuljcima za nasad, bronani prsten, zrnca staklene paste od
ogrlice te keramika. Osim keramike dio nalaza je uslijed jake korozije propao, a dio je

5
J.BELOEVI, 1973, 221.
6
J. BELOEVI, 1973, 225.
7
J: BELOEVI, 1973, 227-228.
8
J.BELOEVI, 1973, 229.
9
J. BELOEVI, 1962, 240.
naknadno izgubljen. Ipak dokumentacija je ostala sauvana, a svi nalazi su
registrirani, od kojih za neke imamo sauvane i crtee.10 Slavenska keramika s ovog
lokaliteta istovremena je s keramikom lokaliteta Maklinovo brdo u Kaiu te jo nekih
drugih. Naena je u 13 grobova gdje se uglavnom nalazila uz glavu ili noge, a raena
je poprilino kvalitetno i bez ornamenata (osim jedne s urezanim slovom X to bi
mogao biti i potpis proizvoaa). Uglavnom su to trbuasto kruni oblici posuda od
dobro proiene gline, tanke i jednoline stijenke, raene na runom lonarskom
kolu. Dobro su peene i boja je ujednaena, a prevladava crvenkastosmea. 11
Karakteristike pronaene keramike upuuju na tipove najstarije slavenske keramike s
utjecajem autohtone proizvodnje, dosad otkrivene na ovom
podruju. Usporeujui s drugim lokalitetima, posebno s
lokalitetom Kai - Maklinovo brdo poto su karakteristike
keramike gotovo iste, lokalitet se moe datirati u kraj 8. i
poetak 9. stoljea (Slika 3.) 12 U prilog dataciji prije
pokrtavanja Hrvata ide i izgled grobova to jest pokapanje
bez ili s jako malo arhitekture, koji se razlikuje od
starohrvatskog ritusa iz 9.
Slika 3. Keramika posuda iz
starohrvatskog groba (J. stoljea, te ostali navedeni
BELOEVI, 1973, T. X).
prilozi koji su se obino
prilagali uz pokojnike kod poganskih naroda. Tri eljezna noa bez ouvane drvene
drke mogu uvelike pridonijeti dataciji, ali samo ako se nau u zatvorenim grobnim
cjelinama. Dok su est prilog u poganskim grobovima, na nekropolama s podruja
Dalmacije 9.-11.st gotovo ih ni nema.
Tu spadaju i dva bojna noa pronaena u mukim grobovima, jedan uz kameni brus i
keramiku posudu, te drugi, takoer uz keramiku posudu, koji je u potpunosti
analogan prvom, to je za ovo vrijeme est prilog, dok se od 9. stoljea takoer vie
kao prilog ne javlja.13 Kao primjer lokalne proizvodnje imamo dvije eljezne strelice
iz dva groba, napravljene u obliku iljka s tuljcem za nasad. Dosta est nalaz u
ranosrednjovjekovnim grobovima su kresiva, a na ovom lokalitetu naeni su samo u
jednom grobu iako su se u jo dva nali fragmenti eljeza i kremena koji uglavnom
idu uz kresiva. Ta vrsta nalaza esta je u starohrvatskim grobovima prije pokrtavanja.

10
J. BELOEVI, 1973, 232.
11
J. BELOEVI, 1973, 239.
12
J. BELOEVI, 1973, 240.
13
J. BELOEVI, 1973, 232-233.
Iako na ovoj nekropoli nije zabiljeeno pokapanje u drvenim sanducima, pronaen je
jedan eljezni avao, analogan onima pronaenim na nekropoli drijac gdje je
zabiljeena takva vrsta pokapanja.14 Nakitni predmeti pronaeni samo u dva groba
oito na ovoj nekropoli nisu est prilog. Tri su zrna ogrlice od staklene paste iz
djejeg groba
i ne mogu posluiti za analizu. est nalaz je i
prsten od bronanog lima s proirenjem na
jednoj strani koji se moe datirati u 8.

Slika 4. Nalazi iz grobova (J. stoljee.

BELOEVI, 1973, T. IX). Iako je
prstenje est nalaz starohrvatskih nekropola
9.-11. stoljea, ovakav tip se ne pronalazi
(Slika 4.) 15 Treba istaknuti pojavu paljenja
vatre u tri groba koja je u vezi s poganskim
vjerskim obiajima kod kojih se smatralo
kako se na taj nain pokojnik oslobaa zlih
duhova.16 Taj ritual poznat je i s nekropole
drijac u Ninu te jo nekih ranih
starohrvatskih nekropola. Ljubo Karaman smatra to estim obiajem u Dalmaciji koji
se zadrao i kasnije.17 Upravo na tom podruju, Nin u 9. stoljeu postaje politiki,
vjerski i kulturni centar zbog ega je tu zasigurno najranije zapoelo pokrtavanje
Hrvata i crkveno zabranjivanje poganskih obiaja.

14
J. BELOEVI, 1973, 235-237.
15
J. BELOEVI, 1973, 238.
16
J.BELOEVI, 1980, 20.
17
J. BELOEVI, 1973, 226.
MATAKOVA GLAVICA

Matakova, Jokina i Duevia glavica su tri

tumula na podruju dva susjedna sela, Krneze
i Podvrja kod Zadra. Tumul je sadravao
primarne grobove gdje se na toj razini moglo
utvrditi postojanje dosta pravilne krune
konstrukcije to nije bilo vidljivo na druga dva
humka. Prvotno se vjerojatno nalazila u
Slika 5. Poetak iskopavanja (B. sreditu, no daljnjom aktivnosti pokapanja
Marijanovi, 2012, 11)
sredite tumula se pomaklo prema
sjeverozapadu (Slika 6.). U sreditu te konstrukcije otkrivena je prapovijesna
keramika posuda koja je moda posluila kao ara, ali zbog oteenja konstrukcije
groba, kasnijim kasnoantikim grobom u sreditu, posuda je bila razbijena i mogui
paljevinski ostaci nisu ostali sauvani. 18 Iako je ritualno razbijanje posuda esto
vezano za praksu pokapanja na humcima, ovdje nema nikakvih indicija za postojanje
kamene krinje kojih bi trebalo biti ako se radi o inhumaciji i spomenutom ritualu.
Takoer zbog povezanosti s oblinjom
Jokinom glavicom na kojoj se koristi
incineracija moe se i ovdje doi do slinog
zakljuka.19 Sekundarno pokapanje na ovom
tumulu se provodilo tijekom kasnoantikog
razdoblja sve do ranog srednjeg vijeka.
Grobove kasne antike mogue je tom
razdoblju pripisati uglavnom samo prema Slika 6. Pogled iz zraka (K. GUSAR, D.
grobnoj arhitekturi, poto priloga za potvrdu VUJEVI, 2012, 173).

datacije nije bilo. 20 U prilog navedenoj dataciji ide i pronaeni rimski novac
Konstantina Velikog kojeg su dali
kovati njegovi sinovi u Nikomediji nakon njegove smrti. Na aversu je poprsje cara s
posmrtnim velom i sadri natpis, a na reversu car u kvadrigi koju boja ruka uzima.21

18
B. MARIJANOVI, 2012, 12.
19
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 153- 154.
20
B.MARIJANOVI, 2012, 12-13.
21
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 159.
Od sveukupno etiri kasnoantika groba jedino je u grobu 3 otkriven ostatak kostura.
Radi se o enskoj osobi, a ouvan je samo dio lubanje koji nije bio pokriven zemljom,
poto su zbog izrazite kiselosti
tla svi ostali dijelovi, poloeni izravno na tlo,
propali. Uz ovaj grob nalazio se manji grob, grob 5,
vjerojatno s ukopom djeteta (Slika 7.). etvrti grob
zanimljiv je zbog pronaene ovalne, eljezne alke i
na njoj eljeznog noa dobro ouvane otrice i baze
za nasad drka. Spomenuti nalazi nisu dovoljni za
pripisivanje ovog groba odreenom razdoblju, ali
Slika 7. Grobovi 3 i 5 (K. GUSAR,
zbog njegovog smjetaja u istom sloju kao i tri D. VUJEVI, 2012, 157).
druga smatra se kako je rije o istom razdoblju.22 Iznad ovog sloja nalazio se vei broj
povrinskih ukopa koje je teko datirati. Na njihovo pripisivanje
ranosrednjovjekovnom razdoblju ukazuju oblici grobne arhitekture, nalazi keramike
te jedna bronana preica. 23 U ranom srednjem vijeku Dalmacije esti su grobovi
ograeni suhozidom napravljenim od neobraenog kamenja ili kamenih ploa. U sam
poetak tog razdoblja, onaj poganski horizont, ovaj se humak moe smjestiti na
osnovi pronaenog vatrita poto se vatra esto palila iznad grobova za oslobaanje
pokojnika od zlih duhova ili vrenja posmrtnih gozbi. Ispod ovog vatrita nisu
pronaeni ostaci groba to je neuobiajeno, a jedinu paralelu za taj ritual nalazi se na
nekropoli Stankovci - Klaria kue . 24 Postavljanje keramike u grobove ili izmeu
njih takoer je bila esta praksa na ranosrednjovjekovnim dalmatinskim grobljima, a
na ovom lokalitetu prvi je put zabiljeena s dvije tipino slavenske posude. Dva
nalaza koja bi jo trebalo spomenuti su bronana preica kojoj se paralela moe nai
na nekropoli Nin - drijac gdje je pronaena u grobu nekog dostojanstvenika iako se
takav tip pripisuje kasnoantikom autohtonom stanovnitvu, te vrsta kamenog brusa
koja predstavlja rijetkost i na irem podruju slavenskih nekropola.25

22
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 159.
23
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 161.
24
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 161.
25
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 163.
ZAKLJUAK
Uzevi u obzir neke osnovne znaajke tumula Materiza i usporeujui
pojedine aspekte s drugim lokalitetima posebice Maklinovim Brdom s kojim je
istovremen, moe se doi do preciznijih datacijskih podataka. Keramika ovog
lokaliteta gotovo je ista, od oblika, preko fakture, izrade, do peenja i boje, onoj
keramici s nalazita Maklinovo Brdo. Nadalje, uz tipine slavenske oblike keramike
nalazi se i keramika autohtone izrade. Nesumnjivo se radi o izradi starohrvatskog
lonara po uzoru na autohtonu.26 Grobovi pronaeni ovdje se razlikuju i po obliku i
po prilozima od onih grobova pokrtenih Hrvata. Ovdje se upotrebljavaju jame u
zemlji bez arhitekture ili s manjim naznakama iste to je atipino za kasnije od
poetka 9. stoljea. Ostali prilozi su takoer klasini za poganski narod ranog srednjeg
vijeka, kao na primjer oruje i oskudan nakit.27 Sve zajedno sigurno upuuje da ovaj
tumul pripada kraju 8. stoljea i poetku 9. stoljea. Prema tome dio je najstarijeg
horizonta dosad otkrivenih starohrvatskih grobalja na podruju Dalmacije.28
Matakova glavica je tumul s velikim vremenskim rasponom pokapanja, od
prapovijesti sve do srednjeg vijeka, to ne udi jer su prapovijesni humci u ovom
razdoblju esto ponovno koriteni. Humak je blisko povezan s oblinjim sakralnim
kompleksom na Glavinama u Podvrju, nastalog u 5. stoljeu. U 7. stoljeu, nakon
to je izgorio u poaru, prestaje s aktivnou. Slaveni u tom razdoblju kratkotrajno
iskoritavaju ostatke sruenih starokranskih crkava za ivot. Kada je taj kompleks
naposljetku potpuno naputen, njihovu prisutnost moemo pratiti upravo na
Matakovoj glavici.29
Naalost danas jo nemamo dovoljno istraene lokalitete u Dalmaciji da bi se
problemi geneze i razvoja duhovnog i materijalnog dijela ivota tog ranog horizonta
starih Hrvata mogli precizno objasniti.

26
J. BELOEVI, 1973, 241.
27
J. BELOEVI, 1962, 247.
28
J. BELOEVI, 1973, 241.
29
K. GUSAR, D. VUJEVI, 2012, 164.
LITERATURA

BELOEVI, J., 1962. Janko Beloevi, Slavenska keramika iz

ranosrednjovjekovne nekropole Materiza kod Nina, Diadora, Sv. 2, 1960.-1961.,
Zadar, 237-249.

BELOEVI, J., 1973. Janko Beloevi, Starohrvatska nekropola uz humak

Materiza kod Nina, Diadora, Sv. 6, Zadar, 221-244.

BELOEVI, J., 1980. Janko Beloevi, Materijalna kultura Hrvata od 7.-9.

stoljea, Zagreb.

GUSAR, K., VUJEVI, D., 2012. - Karla Gusar, Dario Vujevi, Matakova glavica, u:
Brunislav Marijanovi (ur.), Tumuli iz Krneze i Podvrja kod Zadra, Zadar, 151-173.

MARIJANOVI, B., 2012. - Brunislav Marijanovi, Uvod, u:

Brunislav Marijanovi (ur.), Tumuli iz Krneze i Podvrja kod Zadra, Zadar, 7-14.