Naslov izvorni ka:

Atlas on the Prophet's Biography

 &U[S&20
08uuW@XJJ 0a8oWo0o
0\{7@1]@[;)0&

Autentina zbirka informaclj"a

o Poslanikovoj siri s kartama, ilustraclj"ama i slikama

Prireiva:
Dr. Shawqi Abu Khalil

ris
Sa rajevo, 2008./1429.god.po H.
Vl
<(
e..
o
f-
0
>
>N
Vl
>

Vl

lJ
o
>
9
z
....J
<(
Vl
o
0...
 ;:o
v

P RE DG OVO R I Z DAVACA m

-o

Vl
o

6
<
o
Cl

f je kompilacija j e razliitih studija

Atlas Poslanikove s. a. v.s. biograi
uenjaka dr. evkija ebu Halila. K nj igu je na arapskom jeziku objavio <
o
Dam-1-fikr iz Damaska. Kao to to i iziskuje ovako vel i k posao, dr. evki -i
o
v
je kompletirao ovu knj igu nakon paljivog studiranja i istraivanja. Vl
>

S i ra se u ovom atlasu daje u saetoj form i, a mape, dijagrami

objanjenja i fotografije dodan i su da se pokau mjesta i pravci razliitih
dogadaja koji su se zbi l i za ivota Poslanika, s.a.v.s. M ape i ilustracije
predstavljeni su h ronolokim redom.

tudiranjem ovog atlasa, percepcija i razumijevanje sire Poslanika,

s.a.v.s., postaju veoma lah ki - kao da dogadaj i iz prolosti prolaze ispred
naih oiju poput zami'ljenih slika.

Zahvaljujem se dr. M uham mcdu Adnanu Salimu, vlas n i ku Dam-

1-fi"kra iz Damaska, na saradnj i i dozvol i da se publ i ira prijevod ove
knjige.
M olimo Allaha, d. . , da ovaj rad uini korisnim svi ma nama.

Abdul M elik M udahid,

generaln i menader Daru-s-salama
Rijad, mart 2004.
<
Vl
O-
o
f-
0
2:
>N
Vl
>

Vl

lJ
o
>
9
UVO D
-o

Vl
o
r
)>
z

6<
o
Cl
Vl

U ime Allaha, blagoslov i mir naem uitelju i Allahovom Poslani ku, >
<
Vl
njegovoj dobroj i istoj porodi ci i ashabima.
U srijedu n aveer, 28. abana 1 422. h .g. (1 4. novembar 200 1 . g.) sta N<
<
jao sam ispred Rcvde u Medini M unevveri i osjetio predivnu smirenost. o
-l
Naumpali su mi ovi ajeti : o
v
Vl
)>

fl -
.JJ "

.JJI J'L.i Iii o .illl0) 'i J .l);WI .l)

.-
1 .- .- 1 _, o_. _. .1' _.e JI tJ
"

- - ..
_,

Ako ga vi ne pomognete, pa - pomogao gaje Allah onda kad su ga oni

koji ne vjeruju p rislili da ode, kadje s njim bio samo drug njegov, kad
su njih dvojica bili u peini i kadje on rekao drugu svome: ''Ne brini se,
Allahje s nama!': paje Allah spustio pouzdanje Svoje na njega ipomogao
ga vojskom koju vi niste vidjeli i uinio da rije nevjernika bude donja, a
Allahova rije, onaje - gornja. Allahje silan i mudar (Tevbe 40);
fl
l .- .- - :>::;

.illi J:-.'u LJ... I

_,(J Jl.fl .- D

1"
.- tJ-_. .-tJ -

1 ;. <: .l.JI 1; :. .ll

"'
- - - - - 9 0-:!-
A

- -
fl

..
-
'
-

;-J
-
-

"'
- '!:t. .JI
-

!! .illiZ,LS9 19 J-;.1
l - - - -

; - - -

Kad su nevjernici puni/i svoja srca arom, arom paganskim, Allah

je spustio smirenost Svoju na Poslanika Svoga i na vjernike i obavezao
<:
Vl
o..
o
f--
0
>
>N ih da ispunjavaju ono zbog ega e postati pravi vjernici - a oni i jesu
Vl najprei i najdostojniji za to, a Allah sve zna (Feth 26).
>

Vl
I sjetio sam se stihova iz arapske poezije koji sumiraju ovo znaenje
sputanja sckinc (smirenosti) na Allahovog Poslanika, s.a.v. s . :
l'{jegova dua je bila zapala u tugu, ali se smirila kad smo stigli do Me
dine.
Kako da se ne oJjeti spokojnost u prisustvu onoga kome je sputena smi
renost?
Oi su m i se napunile suzama poniznosti i ljubavi prema omiljenom
Poslaniku, s.a.v.s. Dok sam staj ao ispred njegovog minbera, osj etio sam
udan i predivan smiraj, a Allah mc nadahnuo da izreknem dovu, ijih
se rijei sjeam :
Allahu, ivot Tvog Odabranika ne tie sc samo drevne historije,jer
historija govori o prolim dogaaj i ma, a mi piemo o siri (biografij i ) .
Njegova sira je primjer koj i treba slijediti i b i t e ouvana d o S udnjega
dana. Gospodaru, zato me uini jednim od sluga Poslanikove sire tako
da muslimani mognu imati koristi od toga emu sam ja posvetio svoj
ivot, studiranju s ire i pisanj u o tome.
Vratio sam sc u Damask, gdje su se, kad god bih pomislio na volje
nog Poslan i ka, s. a.v.s., moje oi napunile suzama, posebno dok sam, na
prvom predavanj u po mom povratku na Odsjek postdiplomskih studija,
ij a je tem a bila Poslanikova sira: O kome govorimo?, rekao studentima:
Govorit emo o odabranom Poslaniku, s.a.v.s. Uenj ac i kau da je,
kad sc nekoj osobi daju brojni nazivi , to pokazatelj veliine i visokog
poloaja onoga koga se tako imenuje, jer kad A rapi pridaju veliki zna
aj nekoj osobi ili stvari, oni njemu ili njoj daju brojne nazive. Govorit
emo o M uhammedu el- Eminu (Muhammedu Pouzdanom), o Ahme
du el-Hadij u (Ahmedu Upuivau), o Sejj i du Veledi Ademu ( Voi
Ademovih potomaka) , o Ncbijju-r-rahmetu ( Vjerovjesniku milosti),
o H atemu-n-nebijj inu (Peatu vjerovj esnika), o Mustafi el-Muhtaru
(lzabraniku, Odabraniku), o El-Mudtebau (Odabraniku), o El-Hadi
ju e- afiji S ah ibu h avdi-1-mevrudu (Upuivau, Zagovarau, Vlasniku
vrela na koje e m nogi doi) , o Sahibu mekami-1-mahmudu ( Vlasniku
mjesta poasti i slave), o Siradu-1-muniru ( S vijetleoj baklji), o Nezi
ru-1-Beiru (Donosiocu opomena i radosnih v ijesti) ... Govorit emo o
najperfe ktnijcm ljudskom biu, o njegovoj velikoj mudrosti , njegovoj
inteligencij i , snanim osjeaj ima, elokvenciji, dostoj anstvenim pokreti
ma, pozitivni m osobinama, strpljenju i samokontroli , opratanj u ak i
kad je u stanj u provesti osvetu, o darelji vosti, blagosti , hrabrosti, prirodi
lahkog saobraanja, spremnosti da pomogne drugi ma, i s krenosti u pri -u

Vl
o
jateljevanj u i davanju savjeta, o blagosti i saosjeajnosti sa svim judima,
:;;::
gorljivosti u vjeri, lojal nosti i ispunjavanj u obeanja, skromnosti uprkos z
vi sokom poloaju, ponosnom nainu ivota, povjerlj ivosti , odbijanj u da
6
moli druge, istinitosti govora, dign i tetu, vi tetvu, asketizmu i indiferen <
o
tnosti prema ovosvjetskim dobrima, strahu od svog Gospodara, poslu Cl

nosti Njemu, predanosti u oboavanju, zahvalnosti svome Gospodaru

i okretanju Njemu, posveenosti Njemu, iskrenoj vjeri, pouzdavanju u
svoga Gospodara, ivljenju za Njegove ciljeve . . .
O n je spojio sve plemenite osobi ne, vrl i ne. Njegov stav b i o je Kur'an ; <
o

bio je zadovoljan onim sa i me je Kur'an bio zadovoljan i srdilo ga je o
-o
ono sa i me se Kur'an nije slagao. Vl

l. Kur'an kae o M usau, s.a.v. s . , koji je jedan od posl anika sa sna )>

nom voljom:

Ti izdri kao to su izdrali od/uni poslanici i ne trai da im kazna

Ho p rije doe! A onoga Dana kad doive ono ime im se prijeti, uinit e
im se da su ostali samojedan as dana. I dosta! A zar e ko drugi biti uni
ten do narod raskalaeni! (Ahkaf 35);

"Evo ide za mnom" - odgovori on 'a pourio sam k Tebi, Gospodaru

-

moj, da bude zadovoljan" (Ahkaj 84).

A u svetoj Allahovoj Knj izi kae sc o Abdullahovom sinu Muham

medu :
<
Vl
0..
o
f-
0
>
>N A Gospodar tvoj e tebi sigurno dati, pa e zadovoljan biti!
Vl (Duha, 5).
>

Vl
Kakve li vel i ke razl ike izmeu ovoga dvoga!
CJ
2. All a h kae u vezi s Musaom, s.a.v. s . :
o
>
8
z
:5
Vl
o
0....

"Gospodaru moj, "- ree onda -'Ja sam sam sebi zlo nanio, oprosti mi!"
Vl I On mu oprosti. On, uistinu, prata i Onje milostiv ( Kasas, 16).
Vl
A u vezi s Muhammcdom, s.a.v.s., On ka:l,e:
:5

Mi emo ti dati sigurnu pobjedu, da bi ti Aflah ranije i kasnije krivice

oprostio, da bi blagodat Svoju tebi potpunom uinio, da bi te na pravi put
uputio (Feth, l-2) .
Kakve li velike razl ike izmeu ovoga dvoga!
3. Kae se u vezi s Musaom, s.a.v.s.:

"Gospodaru moj"- ree Musa- ''uini prostranim p rsa moja

(Taha, 25).
I kae se u vezi s odabranim Poslanikom, s.a.v.s.:

Zar grudi tvoje nismo prostranim uinili (In.fimh, 1).

Kakve li velike razli ke izmeu ovoga dvoga!
4. Kae se u vezi s Musaom, s.a.v. s . :

'='' ; ..!9
-

T olakaj zadatak moj (Taha, 26) .

 ;;o
m

A kae sc u vezi s istim i Pouzdanim, s.a.v.s: v

Vl
o

>
z

6
I sve .floje dobro Mi emo tebi dostupnim uiniti (t."ala, 8). <
o
Kakve li velike razlike izmeu ovoga dvoga! Cl

5. Musa, s.a.v. s . , razgovarao sa svojim Gospodarom na Zemlj i :

<
o

M i smo ga sa desne strane Tura zovnuli i Sebi ga pribliili da uje o
-o
rijei Nae (Me1jem, 52); Vl
)>

A kad doe do vatre, neko ga zovnu sa desne strane doline, iz stabla, u

blagoslovljenom kraju: "Musa, ja sam - Allah, Gospodar svjetova! (Ka
sas,
52) .
Ali, Upuiva, Voda AJcmovih potomaka, razgovarao je sa Gospo
darom na nebu :

9 (6) s o;.o 9 (5) sl 4Lc

... - -
-

.)J ;G (9) ;1;1 0t.ij (8) )e.; (7)

(ll) sl);,, :S (10)9l ;;:
Ui a jedan ogromne snage, razoriti, koji se pojavio u liku svome na
obzor:ju najvi.!;em, zatim se pribliio, pa nadnio - blizu koliko dva luka
ili blie- i objavio robu Njegovu ono toje objavio, srce nije poreklo ono
toje vidio (Nedim, 5-11).
Kakve li velike razlike izmedu ovog dvoga!
6. Musa, s.a.v. s . , bio je poslan djeci I srailovoj, jedino svom roe
nom narodu:
<e
Vl
o..
o
l
o
>
>N
Vl
>

Vl

lJ
o
> Idite k njemu i recite; 'Mi smo poslanici Gospodara tvoga, pusti sinove
o
Israilove da idu s nama i nemoj ih muiti! Donijeli smo ti dokaz od Go
z spodara tvoga, a nek ivi u miru onaj koji pravi put sljedi!
s
Vl (Taha, 7);
o
e..

0:::

A Musau smo Knjigu dali i uputstvomje sinovima Israilovim uinili:

"Mjesto Mene - Gospodara drugog ne uzimajte (Ir;ra: 2).
Ali, Pouzdani je bio poslan c ijelom ovjeanstvu i kao m ilost svim
svjetovima:

Mi smo te poslali svima ljudima da radosne vijesti donosi i da opomi

nje, ali veina ljudi ne zna (Sebe: 28);

Kur'anje doista svijetu cijelom opomena! I vi ete uskoro saznati nje

govu poruku!" (Sad, 87. -88):

A tehe smo samo kao milost svjetovima poslali (Enbija: 107);


r-
)>
Vl
Vl

;;o
m

v
o
Vl
Reci: ''Ljudi,ja sam svima vama Allahov poslanik, Njegova vlastje r
)>
na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On ivot i smrt z

daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne 6

<
zna da ita i pie, koji vjerzye u Allaha i rijei Njegove; njega slijedite - da o
Cl
biste na pravom putu bili!" (E'amj 158). Vl

Kakve li velike razlike izmeu ovoga dvoga! >

<
7. K ae se u vezi s M usaom , s.a.v.s . :
N<
<
o
-l
o
'U
Vl
)>

'Metni ga u sanduk i u rijeku baci, rijeka e ga na obalu izbaciti, pa e

ga i Moj i njegov neprijatelj prihvatiti." /ja sam uinio da te svako voli
i da raste.f pod okom mojim (Taha, 39).
T kae se u vezi s Odabranim Poslanikom, s.a.v.s.:

A t i strpljivo ekaj presudu Gospodara svoga, Mi tebe i vidimo i titi

mo; i veliaj i hvali Gospodara svoga kad ustaje (Tur, 48).
U posljednjecitiranom ajctu, gramatika struktura original nog arap
skog teksta upuuje na kompletnu i sveobuhvatnu brigu.
8. Onaj koji je najblai (Reuf), Najmilostivij i ( Rahim), to je Allah,
neka je uzvien, kao to je spomenuto mnogo puta u Kur'anu. U suri
Tevba (Pokajanje), u 1 28. ajetu, Allah kae:

::J!;: )-1 <_:gif J) 4-

.JI - Ul -" -" "- tJJ -" - -

Doao vamje Poslanik,jedan od vas, teko m uje to ete na muke uda

riti, jedva eka da pravim putem poete, a prema vjernicima je blag i
milostiv.
Dakle, Allah mu je dao dva od Svoj i h lijepih i mena, Reuf (Blagi ) i
Rahim (Milostivi ).
<(
Vl
o..
o
f-
0
>
>N 9. Zaklinjanj e neij i m ivotom pokazatelj je visokog poloaja koji
Vl ta osoba ima kod one koja se zakli nje takvom zakletvom. Poslanikov,
>

Vl
s.a.v. s . , ivot vrijedan je takve asti, da je on blagoslov svoj arapskoj na
(.J
c ij i i cijelome svijetu:
o
>
8
z
:5 A ivota mi tvoga, oni su u pijanstvu svome lutali (Hidr, 72).
Vl
o
0...
1 0. Odabrani Poslanik, s.a.v.s., oslovljava sc u Allahovoj K nj izi sa:
u..J Ja ejjuhe-n-nebijju (O vjerovjesnie), Ja ejj u he-r-rcsulu (0 poslani c),
ci
Ja ejjuhe-1-muzzemmil (O ti zamotani), Ja ejj u he-1-muddcssir (0 ti
u motani ) . Oslovljava se naj ljepim n azivi ma dok su drugi poslanici
oslovljavani iskljuivo po imenima: O Ademe, o Musa, o N uhu, o Da
vude, o Zekerijja, o Lute, o Jahj a, o Isa . . .
1 1 . udesa (mudize) prijanjih posl anika bile su privremene i sti
gle su do svog kraja odmah poto su se i dogodile, tako da one pripadaju
prolosti. Ali , udo Abdullahovog sina Muhammeda, s. a.v. s . , trajno je i
vjeno; to je Kur'an, u kome e se novi udesni aspekti uvijek otkrivati .
Njegovo udo je traj no i Allah garantira da e ga ouvati:

Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti!

(Hidr, 9).
1 2. Allah slavi Posl anikov karakter:

jer ti si, zaista, najljepe udi (Ka/em, 4);

-
: r9-
- j.f _.
-- ..li. l...h.i .::.US
-- JI--' l
. - -

1 "t .......LiJI .h... )

-1' _" _ " _(J (J JI lJ

-:'
:... ,. r
"""'tr" - i
.ill -: ,;
- .:.

;.e l; ;,1 9L1; ;i: . 19

- - -
..

Samo Allahovom mi/oNu, ti si blag prema njima; a da si osoran i grub,

razbjeali bi se iz tvoje blizine. Zato im prataj i moli da im bude opro-
teno i dogovaraj se s njima. A kad se odlui.5, onda se pouzdaj u Allaha,
jer Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega (Ali lmran, 159); u

Vl
o

6
<
Zato ove ostavi, prijekor neeJ zasluiti ( Zm-ijat, 54). o
Ovo su samo neki od aspekata veliine Posl anika, s. a.v.s., ija je bio Cl
Vl
grafija ovdje prezentirana atlasom. On je taj kome je objavljena Poslje )>
dnj a poruka, ije su odlike: <

N

1. S I ST E M V J E ROVA N JA (A KJDA) <

o
-1
KO J l J E BOG O B J AV I O o
v

:r\.-
.. ' .!ili.:u f 9-J-jo-: ":r- .9 wr
Vl
( _lj-9 ( -;L-.9 )>
- jo ":r-
)
-

Mi Kur'an pun mudrosti objavljujemo, i na istinit nain se on obja

vljuje. A tebe smo poslali samo zato da radosne vijesti donosiJ i da opomi
nje (Isra; 105);

l Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi

Diibril na srce tvoje, da opominjeJ na jasnom arapskom jeziku (u'ara,
192-195).
Zemajski sistemi vjerovanja koje su obrazovali lj udi podloni su
kolapsu prije ili kasn ije, a.li opstaje i nastavlja se iriti sistem vjerovanj a
islama koji je Bog objavio.

2. S I ST E M VJ E ROVA N J A KOJ l U
S R E D I TU I MA A L LA H OV E ZA KO N E

Iako je onaj kome je Allah poslao Svoju Poruku bio odabrani Posla
nik, s.a.v.s., akida u sreditu ima Allahove zakone, koji su bili povjereni
Poslaniku, s. a.v.s. Voljeni Poslanik, s.a.v.s., ostao je ovjek, Allahov rob:
Vl
<(
0...
o
l
o
>
>N
Vl
>

Vl
Reci: 1a sam ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je va Bog - jedan
lJ Bog. Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra
o
> djela i neka, klanjajui se Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim
8 nikoga!"(Keh, f 110);

9 .:UJILW 't! 't9 l..i.A_j ":?'!',;iI"; 't- J-i

z
.ft -o; .Jl o .JI o.- ..... l _.. -: a - i - -.- " -
.J'

::i
....J
<(
Vl
lJ _. -"

o
"--

- .JI lJ .J'! _".

0f
D

Reci: 1a ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe ka

kvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe. A da znam pronicati u
tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo dono
sim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju "(E'araf, 188).
ak i u najveoj i naj uzvienijoj duhovnoj pozicij i , Poslanik s.a.v.s.,
ostao je Allahov rob. Tako je bilo i tokom Isra'a i M i rada (Nonog
putovanja i Uzdignua na nebo):

1;11 ,' JI ;.sll$1 0

...tl ..

..!J AiJ 41 .u;.;. lis) 1$1 'il

" JI - .JI - .JI .JI JI- Q .:i Q -"

- -

1. Hvaljen neka je Onaj Koji je u jednom asu noi preveo Svoga

roba iz Hrama asnog u Hram daleki, iju smo okolinu blagoslovili kako
bismo mu neka znamenja Naa pokazali; On, uisitinu., sve uje i sve vidi
(Isra: 1).
Ne kae se u ovom ajetu da je O n preveo Svoga poslanika, ili Svog
izaslanika, ili vog odabrani ka, ili Svoga bliskog prijatelja . . . , radije se
kae: Svoga roba.
D akle, ova akida ima u sreditu Allaha, Odravaoca nebesa i Zemlje,
Tvorca, Zatitnika, Jedi nog, Jedinstvenog, i Njegove zakone, koji su sa
drani u Njegovoj Slavnoj knj izi, za koju je doao sunnet da je detaljno
objasni.

r-
)>
Vl
Vl

3. F I N A L N A P O R U KA I JA J E
u
U D ESN OST STA L N A l V J E N A
o
Vl
r
)>
Njena udesnost nije nita drugo nego Plemeniti Kur'an. K a d s u z
kurejijski murici traili trenutno udo, doao j e odgovor:
6
<
o
Cl

N<

0 f I.))S9 ;J .)
Q ::; - -
.JI D .Jl -- -
<
o
-i
o
v
I govore: 'Zato mu od Gospodara njegova nim neka uda poslana?" Vl
)>
Reci: "uda su jedino u Al/aha, a ja samo jasno opominjem ': A zar im
nije dosta to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje; u njojje,
doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje (Ankebut, 50-SJ).
To je udo koje e trajati dok ne kucne as:

Mi emo im pruati dokaze Nae u prostranstvima svemirskim, a i u

njima samim, dok im ne bude sasvim}amo daje Kur'an istina. A zar ntie
dovoljno to .5toje Gospodar tvoj o svemu obavijeJten? 53. (Fussi/et, 53).

4. PORU KA KOJA S E O B RAA RAZ U M U ,

A N E OSJ EA N J I MA

Daleko je od fanatizma i l i prisiljavanja, to je ista poruka koja izbje

gava taj ne i simbole. Dakle, ona se ne suprotstavlja razumu, n.iti se su
protstavlja racionalnoj misli, jer prava rel igija moe samo prigrl iti ra
zum, a razum sc njeguje znanjem :

01 9 t)59 Gf .;9 .;,)9 i6 9 -

..

0! fi l.;,;! 9 19 e: .JI ;;i;

:;:;. -

flh fl

..
- -:; -
_, - -::;: ::;.
-<
Vl
0..
o
f-
0
>
N
Vl
>

Vl
Na Zemlji ima predjela kojijedni s drugima granie, i baa ima lo
(.J zom zasaenih, i njiva, i palmi sa vie izdanaka i samo s jednim; iako
o

9
upijajujednu te istu vodu, plod nekih inimo ukusnijim od drugih. To su
doista dokazi ljudima koji pameti imaju (Ra'd, 4);
z
::i
Vl
o
0...
..JI 1' - lft .flo; - .fl - - ..1'
l..9 Wj) C, LS ()..Q
--

f<l <;o: ;...S

o -- o - Jl -- e lJ tJ- - e

-- -- - - - -
--

__;;D
..JI
JJ '!J JI _".
-
JJ 13-;
0 ,o-? .iS f<l < ...oil
(J - D -- _. -' (J Jl -
--

On vam kao primjer navodi vas same: jesu li oni koji su u posjedu
vaem izjednaeni s vama u onome Ho vam Mi dajemo, pa ste u tome isti,
i bojite li ih se kao to se vi jedni drugih bojite. Eto, tako Mi, podrobno,
izlaemo dokaze Nae ljudima koji razmiljaju (Rum, 28).
Ako bi Kur'an traio sudij u da presuuje u skl adu sa boanskom
objavom, ne bi mogao n ai n ita bolje od razum a, a i kad bi K ur'an
prezentirao kakav dokaz, on bi bio utemeljen na razumu. Kad izraava
nezadovoljstvo - to je u vezi s on i m a koj i ne koriste razum, a kad izra
ava zadovoljstvo - to je u vezi s onima koji imaju pameti.

Reci: 'Ja vam savjetujem samojedno: Ustanite iskreno prema Allahu,

dvojica po dvojica, ili jedan po jedan, pa zatim razmislite da drug va
nije lud. On vas samo prije teke patnje opominje" 46. (Sebe', 46).

5. P O R U KA C I J E LO M OVJ E A N STVU

Ovo nije poruka samo neki m ljudima. Rijei: O ljudi odnose se na

cijelo ovjeanstvo, a kri terij razli kovanja meu ljudima utemeljen je na
pobonosti :
 -o

Vl
o
O ljudi, Mi vas odjednog ovjeka ijedne ene stvaramo i na narode r
)>
i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je z

onaj koji Ga se najvie boji; Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno 6
<
nita (Hudurat, 13). o
Cl
Vl
>
<
:'l
N
Kur'anje doista svijetu cijelom opomena! l vi ete uskoro saznati nje
<
govu poruku!" (Sad, 87-88). o
....,
o
"''
Vl
)>

A tebe smo samo kao milost svjetovima poslali (Enbija; 107).

Reci: "O !judi,ja sam svima vama Allahov poslanik, Njegova vlastje
na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On ivot i smrt
daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne
zna da ita i pie, koji vjenye u Allaha i rijei Njegove; njega slijedite - da
biste na pravom putu bili!" (E'araf, 158).

::r. !:;;" 51 'i; 19 WI J ; .!:_; L1 ;J;

J'

A daje Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicimajedne vjere ui

nio. Meutim, oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti (l-Jud, 118);
-<t::
Vl
0..
o
f-
0
2:
>N
Vl
>

Vl
U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti - pravi put sejasno razlikuje
lJ od zablude! Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha - dri se
o
> za najvr.u vezu, koja se nee prekinuti; a Allah sve uje i zna (Be kare,
8 256).
z Vani islamski princip nema prisile u vjeru traje kao dokaz protiv
::J svakog fanatika zatvorenog uma koj i ne vjeruje u slobodu vjerovanja .
Vl
o Tako, ne bi smjelo biti nasilja, krvoprolia, n i ti nametanja vjere silom.
CL.

Alternativa je dijalog, ne samo l ijepim rijei ma, ve onim najboljim:

N a p u t Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima

na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s
puta Njegova, i On zna one koji su na pravom putu (Nah!, 125).
I pak, postoj i vel i ka razli ka izmeu tolerancije i sl abosti i l i bespomo
nosti , jer m nogi ne c ijene ovaj p lemen i ti pristup i mogu zloupotreblja
vat i toleranciju i islamsku prirodu l ijepog saobraanj a da b i unitavali
islam, koji im dozvoljava da ive pod njegovom zatitom, gdje je dijalog
pravo svi h i gdje se svako ima pravo uklj uiti u d ijalog bez n asilja ili
pobijanj a mijenja drugih, ve sa traj nom tolerancijom, a presudu e
dati Allah :

jevreji govore: "Krani nisu na pravom putu!'; a Hriani vele: Je

vreji nisu na pravom putu!" - a oni itaju Knjigu. Tako, slino kao oni,
govore i oni koji ne znaju. Allah e im na Sudnjem danu presuditi o ono
me u emu se oni ne slau (Bekare, 113).
6. P RE C I Z N A RAV N OT E A I ZM EU ;:o
m

D UHOV N OG l M AT E R I J A L N OG v

Vl
o

;:
D uhovno u i sl amu ne negira materijal no, a materijalno ne rui du z
hovno: 6
<
.1'

-" o
:JI''!::?; 9 o .)I:.YI .illi .:JGT 19
-" - - - - l - -

Cl
Vl
;...
i .,t, 0! ;,i;,:,! .,t, w- i;
-"
<
.1'
- -

Vl
N<
- "1b ! <
0-:! '!',;ll .JI

o
-l
o
-o
I nastoj da time to tije Allah dao stekne onaj svijet, a ne zaboravi Vl
)>
ni svoj udio na ovom svijetu i ini drugima dobro, kao to je Allah tebi
dobro uinio, i ne ini nered po Zemlji, jer Aflah ne voli one koji nered
ine "(Kasas, 77).
Nema suprotstavljanja izmeu duhovnog i materijalnog. To je vjera
u kojoj postoj i precizan balans izmeu duhovnog i materij al nog; to je
vjera u kojoj je ivo t uravnoteen i smiren, u kojoj je dozvoljeno ono to
je dobro, a zabranjeno ono to je loe:
D .Jl
J-9 jl '?19 :'!!! t>->i l .L., f;;. Jj
lJ .JI 0
1J
.-
:ti l .-

ul
-

J.:.. hi ill-i L.:..U
- -.;,t [j. Wl
- - 1 f - oci -f 0-:! ill
- - l l - - :
-

091;:; f
Reci: "Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje
stvorio, i ukusna jela?" Reci: "Ona su za vjernike na ovom svijetu, na
onom svijetu su samo za njih': Eto, tako Mi podrobno izlaemo dokaze
ljudima koji znaju (E'araf, 32).

7. VJE N A PO R U KA ZA SVA KO M J E STO l V R I J E M E

Zbog ovoga je A l l ahova fi tra prirodna dispozicija koju je Allah ugra

dio u ovjeka:
Vl
-<
o.
o
f-
0
>
>N
Vl
>

Vl
Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, djelu Allahovu, prema
lJ kojojje On ljude nainio- ne treba da se mijenja Allahova 'l!iera, ali ve
o
> ina !judi to ne zna (Rum, 30).
o
Allahova fitra, prirodna dispozicija koj u je Allah ugradio u ovjeka,
z zbog toga je to odgovara ljudskim nagonima i tenjama; ona mijenja
:s
Vl seksualne veze u ugovorne veze, na koj ima se temelji i nsti tucija porodi
o
e.. ce u svojim moralnim i duhovni m dimenzijama. Tako ona zadovoljava
u.J

elje, titi rod i polae dobre temelje drutvu.

To je vjera umjerenosti koja se temelji n a najbolj i m opcij ama, tako
da sc drutvo ustanovljava na paralel nim l i n ijama bez konflikata klasa,
rasa, porodica i l i pozicija i gdje je standarad plemenitosti i judskog
dostojan stva tema moral nih promatranja, tako da je najbolja ljudski m
drutvima.

8. P O R U KA KO J U J E ZAT I T I O
O N A J KOJ I J U J E l O B J AV I O

U njoj n ita n ije preinaeno i l i izmijenjeno, n ita n ije dodano, ni ti

oduzeto. Mi dan as uimo Kur'an onako kako je uen na dan kad je i
objavljen:

Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti!

(Hidr, 9).
S ruile su se m noge ideologije, dokin uti su mnogi zakoni, a napu
tena m noga vjerovanja. I sl am je, pak, vjera koja sc danas najbre iri,
islam lj udskog bratstva, olakavanja, a ne oteavanja, islam dijaloga, to
je pokazatelj muslimanskog povjerenja u princip obraanja razumu,
ohrabrivanj a traenja zn anja i prihvatanja i prepoznavanja drugi h .
Utemeljen na ovoj ouvanoj poruci, islam e dostii d o svi h nacija,
ali to je islam koj i je njean u svom propovijedanju i istoj misli, obje
ktivan u dijalogu i idealistian u akcij i , real i stian i integralan.

* * *
 Zatim sam kazao svoj i m studentima:
Znate li o kome emo govoriti u n aoj studij i o Poslanikovoj biogra v

Vl
o
fij i? S hvatate li koliko je on vel i k? C ijenite li karakteristike Poruke koja
>
je objavljena njemu, s.a.v. s . ? z

6
Prolo je svega nekoliko dana kad mi je s i n u l a briljantna ideja - d a <
o
ovu siru, koja je bila napisana na precizan nain , objasnim mapama i Cl

dij agramima, pokazujui mjesta, gradove, lokacije i pravce koji su poa

eni Poslanikovim , s.a.v.s., dolaskom u nj ih ili prema nj ima. Zapoeo
sam sa diskusijom o ocu poslanika Ibrahima, s. a.v. s . , nakon toga u
govoriti o rodenj u M uhammeda, s.a.v. s . , i o dogadaj i ma koj i su se zbil i <
o
-1
prije i poslije poetka njegove misije, o H idri i o dogaaj ima dok nije o
"O
preselio. Vl
)>
Ovaj atlas n ije samo knj iga o siri. Ona, takoder, ukljuuje mape i ilu
stracije koje pokrivaju cjelokupnu siru. Ako je neto ovakvo ve u rade
no, neka Allah blagos lovi onoga ko je to uradio. Ali , ne mislim da je i ko
dosad prezenti rao siru u mapama predstavljenim h ronolokim redom ,
kao to je t o u raeno ovdje, sa komentarima.
Ovaj atlas je etvrti tom u serij i islamski h atlasa, koj i su objavlje n i
slijedeim redosl ijedom : Atlas el- Tarikh e/-'Arabi el-islami (Atlas islam
ske arapske historije), Atlas Duva! el-'A/am el-islami (Atlas islamskog svi
jeta) i Atlas el-Kur'a n (Atlas Kur'ana).
Na poetku i n a kraju, slava pripada Allahu, najboljem Zati tniku i
najboljem Razotkri vau taj n i . Molim Ga, neka je Uzvien, da ovo djelo
uin i korisnim, jer je On Onaj ije sc zadovoljstvo trai .

Dr. evki ehu Halil

Damask,
l. muharrem 1 423. h .g.
1 4. mart 2002.
Vl
-<
o..
o
f-
0
>

Vl
A RA B I J S KO PO LU O ST RVO
>

Vl
lJ
o
>
8
z Arabijsko poluostrvo je bcika islama i rodna zemlja drevn ih Ara
:s
Vl pa. Smjeteno je na jugozapadu Azije, okrueno sa tri mora: C rven im
o
o... morem sa zapada, I ndijskim okeanom (Arapskim morem i Adenskim
zaljevom) sa juga i Arapskim zaljevom i Omanski m zaljevom sa istoka.
N a sjeveru se nalazi Badijatu c- am, koji je vei nom pustinjski.
Geografi su, prema kli m i , Arabiju podijelili na pet dijelova:
l. Tihama: Odnosi sc na priobalne ravnice uz C rveno more koje
se proteu od Jenbu'a na sjeveru do Nedrana na jugu. Tako sc naziva
zbog velike vreline i nedostatka vjetra, od rijei et-tiharn, a to se odnosi
na ekstremnu vrelinu i nedostatak vjetra.

2. Planinski lanac Es- S arah: Ovo je zapadn i planinski vijenac

koji sc prua paralelno s obalom C rvenog mora n a istoku i ravnicom
Tihame. Tu ima nekoliko dolina usjeenih u planine . Ovaj vijenac pro
tee se od Zaljeva Akabe do Jemena. Na sjeveru nosi naziv Dibal-u
M edjen (Plani nc Medjena), a na j ugu nosi naziv D ibal-u-Asir. U sre
dini ovoga vijenca je H i daz, gdje su smjetene Mekka el- M u kcrrcma i
M edina el-Munewera. H idaz nosi takav naziv jer j e barijera (hidaz)
izmeu Tihame i Nedda.

3 . Vi soravan Nedd: Prua sc od Jemena na jugu do junog Iraka

na sjeveru, gdje nosi naziv Badijatu Savamc. Njen i stoni dio naziva se
El -'Arud. N aziv Ncdd potie od uzdizanja (nedid uzdign ue, visora
-

van).

4. Jemen: To je planinsko podrujc na dalekom jugozapadu Ara

bije; prema istoku su H adramevt, M eh ra i Oman. Tu je smjeten i naj
vii vrh na Arapskom poluostrvu, visok 3.750 metara, jugozapadno od
San'e.

5. El-'Arudova regija: Ukljuuje Jemamu, Oman i Bahrein. Zove

se El-'Arud jer stoji u sredini ( a 'tarada) izmeu Jemena i Nedda.
 Mala Azija
KURDISTAN

SIRIJA

IRAK

EGIPAT
Medina
Nedd
Je mama
Nadmorska visina
Nu ba
u metrima

4000
l
3000
SUDAN
2000
1 000

500

200 Nedran
o

ABESINIJA
Pri rod ni izg led
km 1000 800 600 400 200 Arabijskog poluotoka
Vl
<(
P..
o
l
o
>
>N U sjevern im regijama kie dolaze zimi, a koliina kinih padavina
Vl veoma je mala. U Jemenu, 'Asiru i Ornanu monsunske kie dolaze jeti,
>

Vl
sa obilnim padavinama od 500 mm u nekim regijama Jemena i 'Asira,
lJ
a neto manje u Ornan u .
o
>
K roz A rapsko poluostrvo prolazi povratni k raka (23,5 stepeni sje
8 verno od ekvatora) ; otuda visoke temperature prevladavaju u veini re
z gij a, posebno ljeti .
:s
Vl
Tren utno postoj i sedam drava u n utar A rapskog polu ostrva; pare
o
o...
dane su od najvee prema naj manjoj :

Kraljevi na S audijska Arabija (2,248.000 km 2 ) ,

Republika Jemen (472.099 km2 ),

S ultanat Oman (306.000 km2 ) ,

Ujedinjeni Arapski Emirati (83 .000 km 2 ),

Kuvaj t ( 1 7. 8 1 8 km 2 ),

K atar ( 1 1 .437 km2 ),

B ahre i n (694 km2 ) .

U kupna povrina regije: 3 , 1 39.048 km 2

<(
VJ
0...
o
f-
0
2:
N POTO MA K P O S LA N I KA
VJ
>

I B RA H I MA, S .A.V S .
VJ

8> OTAC PO S LA N I KA: B L I S KI P RI J AT E L J N AJ M l LO ST l V l J EG

VJ
o
p..

I brah i m , s.a.v.s., roen je u junom I raku, a bio je n astanjen u hal

denkom gradu Uru. Njegov otac je Azer ibn N ahur. Takoer se kae
da je Azer bio njegov tetak, jer se, prema obiaju Arapa, tetak moe
zvati i ocem. Bio je stanovni k K uta, sela u blizini K ufe. Roen je u K uti
ili Babilonu i l i El-Verka'i . Kuta je mjesto u kome su pokuali spaliti
I brahima, s.a.v.s. N akon to je propao taj pokuaj , I brahi m je otiao u
Harran, u sjevernoj Mesopotamij i . Zatim je, u drutvu svoje ene Sare i
sestria Luta, otiao u Pale
stinu. S Lutom je, takoer, M u n a ra
bila njegova ena. l bra h i move,
Zhog gladi u zemlj i , a.s. da m ije
I brahim, s.a.v.s., otiao je u u Heb ro n u
Egipat u vrijeme v ladavine ( Ha l i l u)
kraijeva pastira ili H i ksa. 1
Zatim se, sa Lutom, vratio
u j unu Pal estinu, gdje su
sc razdvojili da bi oboj ica
svoj i m stadima mogli nai
dovoljno panjaka i vode.
I brah im se nastanio u B ' i r
ebi, a Lu t u podruju juno
od sadanjeg Mrtvog mora,
poznatom kao Buhaj ratu
Lut (Lutovo jezero).

' H i ksi (strani vladari Egipata),

semitski osvajai koji su osvo
j i l i Egi pat u 1 7. stoljeu p.n.e. i
osnovali 1 5 . d i nastiju (op. pr.)
 I B RA H I M , A . S .
\) Armenija
Kaspijsko more
(AI-Khizr)

Otac pos l a n i ka
P rijatelj M i lostivog

.oko 1 800. god . p . n . e

Mediteran

Egipat
Vl
<(
e..
o
f-
0
>
I brahi m je putovao sa svojom drugom enom Haderom u Mekku,
Vl a ona je povela Ismaila, s.a.v.s. Nakon to ih je ostavio tamo, u neplodno}
>

Vl
dolini (Ibrahim, 37), i nakon to je vrelo Zemzem poelo tei, pleme
lJ
Durhum stiglo je preko Kuda'a.
o I brah im je umro i ukopan je u gradu El- Halila (Hebronu), u Pale
>
o
::,.,::
sti n i .
z Neki historiari s u napisal i : l smailov dolazak predstavlja arabizira
::J nje nekih A rapa (El-Arab cl-Musta'ribeh i l i El-Arab el-Mute'arribeh)
Vl
o
0....
koji su b i l i Adnanci. Tako su sc zval i jer je Ismail govorio si rijski i l i he
brejski . Kad je pleme Durhum - koje potie od kahtanskc loze - stiglo

u M e kku i nastan ilo se sa nji m i njegovom majkom, on sc oenio iz

nj i hovog plemena tc su i on i njegova djeca uili arapski , pa su nazivani
arabiziranim Arapima ( El-Arab el-M usta'ribe), koji su formirali vei
nu meu Arapima, uklj uuj ui i beduine, i nastanili su Arape koj i su
:l-ivjeli u centralnoj A rabiji i Hidazu prema sjeveru, sve do Badijatu-
ama. Arapi iz Jemena takoer su dol i i nastanili sc meu nj ima nakon
ruenja Ma'rih-Dama.
Ipak, ova ideja o arabiziranim Arapima je mit koj i su spomenuli neki
historiari, a koj i je potom postao veom a rairen, ak dotle da je vrije
me I brah ima, s.a.v.s., i njegovog sina Ismaila, s.a.v.s., odvojeno kao era
Arapa, bez veze sa Aramcjcima2 i l i Jevrej ima. Jasna distinkcija je sada
napravljena izmeu lbrahimovog naroda, Ja'kubovog naroda (Izraela),
Musaovog naroda, Jevrcja i H ebreja.
Kad su Jevrej i kompilirali svoj u Toru, nakon to su odvedeni u Ba
b ilon kao Nabukodonosorovi zatvorenici 586. godi n e p. n .e., teili su
postignuti dva glavna cilja:
1 . G lorificirati vlastitu historiju i uzdignuti sebe kao odabrani na
rod, koj i je Gospodar odabrao iznad cijelog ovjeanstva. U elj i da to
postignu , morali su ii tragom svoj i h korijena do najsvetijeg drevnog
lika, naime Ibrahima s.a.v.s., ija je slava u to vrijeme bila veoma ra
irena. Tako su oni vjeto prepriavali i bijci l i svoju historiju prema
svoj i m h tije nj i ma i elj ama, dodajui vjerske konotacije da bi je uini
li prihvatlj ivom svoj i m sljedbenicima. Slino tome, oni su ili tragom
svoje historije do I brahi ma, s.a.v.s., i njegovog praunuka J a'kuba, s.a.v.s.
(Jakoba), koj i je poznat i kao I sra'il (Izrael), a Musaov narod zvali su
Izraelova djeca uprkos injenici da su se oni pojavili otprilike 600 godi
na nakon njegovoga vremena.

2 Aramejci - o n i koj i izvorno govore aramej s k i i l i sirijski (op. pr.)

Vl
<(
o..
o
f-
0
>
>N 2 . U i n i ti Palesti nu svojom rodnom zemjom uprkos injenici da
Vl sama Tora potvruje da je Palestina bila strana zemlja I brahimu (Abra
>

Vl
hamu), l shaku (Izaku), Ja'kubu (Jakobu) i njegovi m si novi ma, koji su
\.J
roeni u H arranu i odrasli su tamo. Ibrahim i njegov sin I smail pripa
o dali su arap ko-aramejskim plemenima, koj a potiu nekoli ko stoljea
>
8 unazad prije pojave lzraeliana, naroda M usaovog i Jevreja. Ibrahimova
z era bila je odvojena arapska era i n ije i mala n ikakve veze sa erom J evre
5 ja. Sam Kur'an ovo spominje:
Vl
o
CL

.JI> -

5LS 9
O sljedbenici Knjige, zato se o Ibrahimu prepirete, pa zar Tevrat i
Indil nisu objavljeni poslije njega? Zato ne shvatite? Vi rasprav/jate o
onome o emu neto i znate, a zato rasprav/jate o onome o emu nita ne
znate? Allah zna, a vi ne znate! Ibrahim nije bio ni jevrej ni kranin,
vep ravi vjernik, vjerovaoje u Bogajednog, i nije bio idolopoklonik (Ali
Imran, 65-67) .
M uhammed i b n 'Abdullah, s.a.v.s., vodi porijeklo o d I brah ima,
s.a.v.s., oca poslanika, s. a.v.s., koj i nije bio kranin, n i ti jevrej , ve je bio
hanif - onaj koji je ispravne vjere, esti t ovj ek, koj i se predao AJlahu,
musliman.
* * *
 Adnan
l
.\la'd

Erun.u Gans

lud.u Rebt'ah

l
Escd
l
I..: a 1s 'Ilan lips
l
Dzedile \n;-:t

l
Gat:tfan 11:1 m llen:zm Bahtle Tabtha ludnke J-.:.1111 '3

.\bs Sektf Duam .\mir Bt:ml Sa'd Tt' mtm Lr-rcbJb .\ t ll7e]nl Dubah l l u7eJma Hu7ejl l
l Ta lib Bek r

Fezare
ElHun Kenane
mir .\kli Kllab l lela!
l hmfe

.\lxlu.l lenat
Bedr
ldkln labk Amtr '.-\mr

laltk Btlharis Gafar l udalidz Benu Bekr

Fehr Benu l..eJ s Ed-O.ul 0.1mrc

Vl
-<
o..
o
f-
0
>
>N N AJ POZ N AT I J I A RAP S KI SAJ M OV I
Vl
>

TO KO M D A H I L I J J ETA
Vl
lJ
o
>
8
z
:s
Vl
o
0...

l. Devmetu-1- Dendel: Odravao se od prvog dana Rebi'a do

sredine mjeseca, od kad se smanjuje aktivnost, ali se ipak nastavlj a do
poetka slijedeeg mjeseca. Zatim bi se ljudi razili do slijedee godine.
Plemena Tajj , Dedile i Kelb najblii su susjed i .

2. El - M u ekkar: U
Bahreinu, pokraj H adera. Odravao se od
prvog dana dumade-1-ahire do kraja mjeseca. Perzij anci su imali obi
aj dolaziti na ovaj saj am preko mora i dono iti svoj u robu . 'Abdu-1-
K aj s i Temim su najblii susjed i .

3. S uh ar: Odravao se u Ornanu prvog dana redeba i traj ao pet

dana.

4. D aba: Odravao se zadnjt:g dana redeba i na njemu je bila

roba iz S inda, I ndije i Kine.

5. i r ili ir Mehra:
Odravao se u podnoju planine na kojoj je
mezar H uda, s.a.v.s . . Benu M uharib su najbl ii susjedi.

6. Suk 'Aden : Odravao se od prvog pa sve do desetog ramaza-

na.

7. Suk S an'a': Odravao se od polovine pa do kraj a ramazana.

8. U H adramevtu, kod plemena Kind e. Odravao se

Er- Rabija:
istog dana kad i saj am na 'Ukazu, od polovine zu-1-ka'dea pa do kraja
mJeseca.

9. Kod 'Arefata. To je jedan od najveih saj mova Arapa.

'Ukaz:
Prisustvovali su mu plemena Kurej, Gatafan, Hevazin , Eslem i El
Ehabi. Trajao je od sredine pa do kraj a zu-1-ka'dea.
 Mean /If!\
oevmetul-dendel
i raz POZNATI ARAPSKI SAJ MOVI

U DA H I LIJ ETU
e Tebuk PUSTINJA VELIKI NU FUD
Tejma

e Medain salih
)J(( Natah
Hajber e
Jesrib
e (Medina)
Jemama e

Hader

NEDD

N U BIJA

)J(( ihr

Merib Rabija )J(( Hadram evt

San'a
)J((
ARAPSKO MORE

km 1 000 800 600 400 200 o

==----e===--
<:
Vl
o..
o
f-
0
>
N 1 0. Zi-1-Medaz: ajam blizu 'Ukaza, koji se odravao prvog dana
Vl zu-1-hiddeta i traj ao do Jevmu-t-tcrvije (8. zu-1-hiddcta), nakon
>

Vl
ega bi svi ili na M inu. Sjeverno od Zu-1-Medaza bio je suk M i dan-
lJ
na.
o

8 ma.
l l . En- Netah : Odravao sc u H aj beru od Aurc do kraja muharrc

Vl 12. El - Hidr: Odravao se u Jcmami, takoer od Aurc do kraja

o muharrema.
o..
 v- ""--J

RODOS
D RAVA K I N DA : Glavni grad joj je bio
El-Fa u, koji je danas obino selo pored gla
eHom,.s.- ' ' vnog puta. Ka ravan i koji su dolazili iz Sabe,
Oal!)aS
. ,
/+- Me'a na, Kata bana, Hadra mevta i Himjera
6'B usra / Benu eJban
l -F") l
l prolazili su kroz to mjesto. U dravi EI-Kinda
l +-
C:l.", l
l vanu ulogu je igra o pjesnik l m ru'u-1-Kajs.
'l"
Lahm
l
l H i storijsko d rutvo U niverziteta u Rijad u
\

+-,J
je poelo istraivanje u El-Fa u 1 972. godi ne,
.
_____
... ...
' --
Dt'Vmetul-<lendel
, Tebuk ,/ --+-:r
', otkrivi trn icu, palau, h ra m i vel i ko stam
\
',, - - - Tai ' beno podruje.
l
... ...

+-
-

', Tejme ,
-'
-
-

l
,'
\
T
'
'
sali
'f foatafan
',

\ ,,T
'
-,

et al br
'
, _ _
'
'

. \
\
Medina T:
l
l
Sa'd
T: T
-t'"'
o
T
Huzejl 1
\ T : T
' l
' l

\
\
: AZo
l
\ Fau /

!- - --..
' '

..";.
_ "." .,/
T
...
...
... -
,,
NedZran ,- - - - - ... ,
Arabijsko pol uostrvo uoi
+- pojave islama
Meanb ',
T Sana '<" HADREMEVT 1

; idolopoklonici vatropoklonla krani

+-
idovi

+.
.
l

.<:::] :
o 1 oo 200 300 400 500 600 700 800 900 1000
km
<:
Vl
P-
o
f-
0
2:
>N G O D I NA S LO NA
( 30. A U G U ST 5 7 1 . I l l 5 70 .
Vl
> N.E.)

Vl
{.)
o
>
8
z
:s
Vl
2. RO E N J E P O S LA N I KA, S .A.V.S.

Abesinci su vladali Jemenom nakon H i mjera, a kad je Ebreha el

Eram postao kralj , u San'i pored Gumdana izgradio je veliku crkvu,
koja je nazvana El- Kullejs, a kakva do tada n ije viena. I zgraena je
mermerom i drvetom presvuen i m zlatom. Cilj mu je bio da privue
Arape na hodoae crkve i da ukine had Ka'bi . Kad su se vijesti o
tome proirile meu A rapima, ljudi i z K inane veoma su se naljutili.
Otili su do El - Kullejse i po noi u njoj obavil i n udu, a zatim se vratili
kui . Kad su vijesti o tome doprle do Ebrehe, on se naljutio i zakleo se
da e otii do Ka'be i u n ititi je. Ta godina se naziva Godina slona.3
Ebreha se zaputio iz San'e do H atema, zatim do Tai fa, odakle je
poslao svog ovjeka u M ekku cl-Mukerremu. On je zaplijenio dobra,
u klj uujui i dvjesta kamila koje su pripadale 'Abdulmuttalibu ibn Ha
imu i doveo i h Ebrehi . Ebreha je, onda, poslao drugog ovjeka u Mek
ku i rekao mu: " Raspitaj se o voi grada". O n se i raspitao i bilo mu je
pripovijedano o 'Abdulmuttalibu .4
Rekao mu je: " Kralj kae da nije doao da povede rat protiv tebe.
On je doao samo da bi sruio ovu kuu". 'Abdulmuttalib mu je rekao:
"Tako m i Allaha, mi se ne elimo boriti protiv njega, niti smo moni
3 Es-Sira, En-Nebevijja, l /40; Er-Revd el-Un uf, l /63; Es-Sira en-Nebevijja es-Sahi
ha, d r. Ekrem Dija' el-U meri, l /96; Muhammed Resu/ul/ah s.a.v.s., Muhammed Rida, 1 7.

4 'Abd u l m utal i b: njegova majka bi la je Selem bint Zejd en-Neddarijja. Njegove molitve
bivale su usliane. I mao je obiaj uzeti neto hrane sa stola i nahraniti ptice i ivotinje na pla
n i n s k i m vrhovima; otuda je bio poznat kao Mut'im u-t-tajri ( H rani lac ptica) i EI-Fejjad (Dare
ljivi). Njemu s u se Kurejije obraali u vrijeme nesrea ili kad je trebalo rijeiti vana pitanja,
a on je bio najbolji meu njima po svoj i m stavovima i djelima. L:ivio je 1 20 godina. I mao je
obiaj rei svojoj djeci da izbjegavaju i n iti loa djela, a pred kraj ivota odbio je oboavati
idole i vjerovao samo u A l l a ha . On je otkopao Zemzem i pripremio da ga piju hodoa snici.
I mao je obiaj ukazivati ast Poslani ku, s.a.v.s., dok je on bio mlad i govoriti: "Ovaj moj s i n je
predodreen za vel i ka djela", jer je tako uo od ra bina i sveen i ka prije njegovog roenja, a i
poslije. 'Abd u l m utalib je u m ro osam godina posl ij e God ine slona (Et-Taberi, 2/2 7 7 )

Hajber

e Medina

Mekka Turaba

x' r t

.,,..,. - '1.
ll'1p
G O D I NA S LO NA
.30. avg u st 571 . i l i 570. g o d . p. n .e .
Pohod E brehe i z S a n ' e u e l -m u g a m i

Fursan o

o
Mearib
w
ebve

g

N
o
San'a
o

e zabld
e Aksum
.....

g
e Ta'lzz
Vl
<(
o..
o
f-
0
>
N da to uin i mo. Ovo je Sveta Allahova kua i Kua Njegovog bliskog
Vl prij atelj a I brahi ma. Ako je O n ne zatiti, pa to i jest Njegova Kua i
>

Vl
utoite, a ako je On zatiti, nee biti n as koj i emo je braniti". Zatim
lJ
je 'Abdulmuttal ib otiao sa Ebrehinim izaslan ikom da se upozna sa
o kraljem. K ad je traena dozvola za 'Abdulmuttalib ue, rekli su Ebreh i :
>
9 " Ovo je voa Kurej ija!", p a mu je dozvolio d a ude. Kad ga je Ebreha
z vidio, bio je nj ime i mpresioniran. N ije ga htio natjerati da sjedi ispod
:s njega (na n iem mjestu), ali nije htio n i da ga Abcsi nci vide da sjedi
Vl
o
o..
pokraj njega na prijestolju. Zato je Ebreha siao sa prij estolj a i sjeo na
tepih pokraj 'Abdul muttaliba i p itao ga: " ta el i?" 'Abdulmuttalib je
spomenuo deve koje su mu oduzete. Ebreha je rekao: " Divio sam ti se
kad sam te vidio, ali sad sam pro m ij enio m ijenje. Ti govori o dvjesta
deva koje sam ti uzeo, a ignorira Kuu, koja je glavna taka tvoje vjere
i ostavtina tvoj i h predaka. Doao sam da bih je unitio, a ti o njoj ne
govori?" 'Abdul muttalib odgovori: "J a sam vlasni k deva, a K ua ima
Vlasn i ka Koji e je zati titi!" Tako je Ebreha vrati o deve 'Abdulmuttali
bu, a 'Abdulmuttalib sc vratio Kurej ij ama i i spriao i m ta se dogodilo.
Rekao im je da odu iz Mckkc, da izbjegnu u planine i prolaze, bojei se
napada voj ske koja je bila broj n ij a od Kurejija. Zati m se 'Abdul mut
tal ib drao za ruku brave na Ka'bi, a neke Kurej ije su ostali s nji m
molei Allaha i traei Njegovu pomo protiv Ebrehe i njegove vojske.
Dok je drao bravu K a'bc, 'Abdulmuttalib je govorio: " A ll ahu, svaki
Tvoj rob titi svoj poloaj , zato zatiti Svoju Kuu . Ne dozvol i da njihov
kri i l i nji hova mo poraze Tvoju mo. AJi, ako i m dopusti da unite
nau kiblu, onda mora postojati razlog za to!"
U elj i da srui Ka'bu, Ebreha se pripremao da ue u M ekku sa
svoj i m najvei m slonom. Svaki put kad bi okrenuo slona prema M e kki,
on bi sjeo i odbio krenuti, a kad bi ga okrenuo na drugu stranu, on bi
poao. Dok se to dogaalo, Allah je protiv nj ih sa mora posl ao ptice u
j atima, jedna iza drugih; ptice s l ine opama ili l astama. Svaka je nosil a
t r i kamena, jedan u klj unu, a dva u kandama, i nj ima su ih gaale. Ovi
kamenovi bili su poput lebleb ija i l i lee i im bi neko bio pogoen,
umro bi, ali svi nisu bili pogoe n i . Zatim je Allah poslao buj icu, koja ih
je odnijela u more. Oni koj i su preostali okrenuli su se i sa Ebrchom sc
vratili u Jemen. Njegovo tijelo se poelo raspadati i n ije u mro sve dok
mu se prsa nisu odvoj i l a od srca. Njegov sin J aksum naslijedio ga je kao
kralj 5 71 . g.n.e.
 Temeljei to na vanosti ovoga dogaaja, Arapi su poeli raun ati i;
-o
svoju historiju od tada, a Allah kae:
Vl
o

>
z

o .J ro i:.. o :lc: 4...)-"

o-:: (3) - .-:).+ (2)
e;

. - . .>-J
o- l
. ,g -
1:. 1 <

-

-
"' 9 -
o

(5) J };,;< (4)

:;:.
Cl
Vl
-- --
-'

?>
<

N

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
Zar nisi uo taje sa vlasnicima slona Gospodar tvoj uradio! Zar lu
-l
kavstvo .,Yihovo nije omeo i protiv njihjata ptica poslao, koje su na njih o
"O
grumenje od gline peene bacale, pa ih On kao lie koje su crvi istoi/i Vl
)>
uinio ? 1. (Fil, 1-5) .

Porazivi A besi nee, Allah je zatitio Svoju Svetu kuu od unitenja i

ona je zati m postala kibla muslimana na svim dijelovi ma Zemlje.
* * *
<
V)
P..
o
f-
0

.
V)
MU HAMM E D I B N
A B D U L LA H , S .A.V. S .
V)
Cl
o
>
8
z
:s
V)
o N J EG O VA P L E M E N I TA LOZA
Q..

Njegova loza i de ovako: M uhammed ibn 'Abdullah ibn 'Abdulmut

talib ibn H aim ibn 'Abd Menaf ibn Kusai ibn K i l ab ibn M urreh ibn
K a'b ibn Lu'ai ibn Galib ibn Fihr ibn M al i k5 ibn En-Nadr ibn Kinane
ibn Huzejme ibn M udrike ibn Il'j as ibn M udar ibn N izar ibn M e'ad
ibn 'Adnan.
Gencalogisti se razilaze kad je u p itanju njegova genealogija od
'Adnana nazad do Ism a'ila, s.a.v.s., a sloili su sc da ona ide unazad do
Isma'ila, s.a.v.s.
Pripovij edala je Ummu Selema (Hind bint ebi Umejje), Poslanika
va, s. a.v.s. ena: " ula sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kazao: ' Ma's
ibn 'Adnan ibn U ded ibn Zcnd ibn Jera ibn E'rek es-Sera'".
Govori l a je Ummu Selema: "Zend je bio E l - H amaisa, a Jera je bio
Nebt, a E'rek es-Sera je bio Isma'il ibn Ibrahim" (Et-Taberi , 2/271 ) .
U Siri en-Nebevijji stoj i : "'Adnan i b n Udcd i b n M u kvim i b n N ahur
ibn Terah ibn Ja'rub ibn Jajub ibn N abit ibn Isma'il ibn I brahim el
H al i!, s.a.v.s. Ovako je tvrdio M u hammcd ibn. Ishak ibn J esar u Siri"
(Sira en-Nebevi;ja, I bn Kesi r, 1 /76) .
Njegova m aj ka bila je Amina bin t Vehb ibn 'Abd Menaf ibn Zuhre
ibn K i l ab ibn M urre ibn Ka'b ibn Lu' ai . . . Dakle, on je bio najplemenitij i
Ademov potomak p o rodoslovlj u i sa oeve i s a m ajine strane.
Pripovijeda se da je Vasile ibn el- Eska' rekao da je Allahov Poslanik,
s.a.v. s . , rekao: "Allah je odabrao K i nane izmeu Ismailove djece i oda
brao j e Kurejije meu Kinanom, odabrao je H aime meu Kurejijama
i odabrao j e mene u H a imovomc plemenu" (Muslim).
Allah, d.., kae:

5 On je Ku rej, tako ko god potie od njega je Ku rai (od Kurej a), Es-Sira en-Nebevijja,

I b n Kes i r, l /84
jesto na kojem je bila
Duina: 3,335 km
kua u kojoj je roen
Muham med, s.a.v.s.

/'
- - -

/
/
- - -

za Irak
\ l
l

\
\

EI-Muhasab
\
za Minu i Arafat

/)\V,'(
\ , ., <:::J - --
v "'
{J t
- - - - - - - - -

J
'
0

J
EI-Mu 'aii
Bunari
"
.: l
l CRVENO BRDO
l
,
l
13 1 l
l

l
l
\
\
\

.,__ _ _ _ _ ...... ,
+-"' ,
za Didu

Hira

MEKKA U VRIJ EME

POSLANIKA S .A.V.S.
Tvrava
P l e m e n ita l oza M u h a m meda, s.a .v.s.

U M M KULSUM

HAMZA


J- hl le j s
"'
Vl

o
De h ban
>=
As fan z

.;
v. e 'T'
J. CO , Im
.
Es-Silul-kebir

6<
o
Didde (J'"<> Meka Cl
Vl
Hudejbija
Mina ?>
Tai f <

N

Halima Sa'dijja
<
o
...,
o
Poslanikova dojilja '"U
Vl
)>
Pleme Benu Sa'd
u pustinji Hudejbije i okolini

.1'
l - " Ji e -; :.:i ./1 .11 -- tJ - ./I tJ _. .ft - o -; !
)i..a 0-:!1 ."? ." 4..:J LWJ .uJ I
-
'lJ' - __ fl _. -" - -- -

A kad njima dokaz dolazi, oni govore: 'Mi neemo vjerovati sve dok
se i nama ne da neto slino to je Allahovim poslanicima dano': A Allah
dobro zna kome e povjeriti poslanstvo Svoje. One koji grije.fe sigurno
e stii od Allaha ponienje i patnja velika zato .fto spletkare (En 'am,
124. ).
On je voa Ademovih potomaka i najbolj i meu njima na ovom
svijetu i Ahiretu; on je Ebul K asim ( K asimov otac), I b rah imov otac;
M uhammed, Ahmed; E l - M ah i (Onaj koj i brie), znai onaj s koj i m je
zbrisan kufr, El-'Akib ( Posljednj i poslan ik; nakon kojeg vie nee biti
poslani ka) , El -Hair (Onaj koj i okuplj a; prema ij i m stopama e b i ti
okupljeni ljudi),6 Poslanik milosti, Poslanik pokajanj a, Poslanik koj i je
odluan u borbi, Peat poslanika, Osvaja, Svj edok, Donosilac radosn i h

6 N a Sudnjem danu d a e biti oivljeni poslije njega i l i u toku trajanja ove poruke (koja
e trajati dok ne nastupi as)
-<
Vl
o..
o
1--
0
>
>N vijesti i opomena, Svjetlea baklja, Allah ga je uinio blagim i milosti
Vl vim prema vjernicima, opominjaem, blagoslovom i uputom . . . 7
>

Vl
ROAC I P O O C U l T ET K E A L LA H OVOG
lJ
o POS LA N I KA, S .A.V. S .
>
8
z Abdulmuttalib je imao deset mukih potomaka: 'Abdullah, ebu Ta
:) lih (ije ime je bilo 'Abd Men af) i Zubejr ( nj ihova majka je Fatima bint
Vl
o
e..
'Amr el-Mahzumi), EI-'Abbas (rodoslovnik abasijskih halifa) i D irar
1-J-J (ija je m aj ka N atila el-'Umerijja) , H amza i El-Mukvim (ija je maj

ka H ala bint Vehb), Ebu Leheb (ije je ime bilo 'Abdul'uzza, a ija je
maj ka Lubna el-Huza'ijja), El-Haris (ija je maj ka bila Safijja iz Beni
'Ami ra ibn Sa'sa'a) i El-Gaidak (ije je i me b ilo H ajl, a njegova majka
je M umni'a.
I bilo je est kerki: Safij a, Ummu H akim el-Bejda', 'Ati ka, Umejma,
Erva i Berra. x
Poslani kov otac je 'Abdull ah , najmlai 'Abdulmuttalibov sin. On je
bio drugi koji je bio odabran z.a irtvovanje9 i iskupljen je sa stotinu r
tvovani h deva.

RO E N J E P O S LA N I KA , S .A.V S .

O n , s.a.v. s . , roen je u Mekki , u sabah, u ponedjeljak 1 2 . rebiu-1-ev

v<.:la, 57 1 . g. po I sa, a. s., u Godini slona. Prema jednom m iljenju, to je
bilo 30. augusta 570. godine po Isa, a.s., 53 godine prije H idre. Doj ile
su ga njegova majka Amina, zatim S uvejba el-Eslem ijja, H avla bint el
M unzi r i Ummu Ejmen, a najvie H alima bint ebi Zu'ajb es-Sa'dijja.
Ubrzo nakon to se oenio, 'Abdullah je napustio M e kku i otiao u
Siriju radi trgovine. U povratku se zaustavio u Jesribu (Medi ni), gdje su
ivjeli njegovi roaci po majci Benu Neddar. Ostao je kod nji h mjesec
dana, razbolio se i umro tamo, dva mjeseca poslije zaea njegovog sina

7 Vid i : Muhammed Resu/ul/ah, s .a . v. s., M u ham med R ida, str. 2 2 , gdje navodi h a di s e koj i

spom i nj u i mena i titule Pos l a n i ka, s.a.v.s.

8 Prema konsenzusu uenjaka, samo su dvojica am ida posta l i muslimani: Ha mza i

'Abbas, a od tetki, Safijja je postala muslimanka. Ona je bila majka Zu bejra ibn ei-'Avvama.
U m rla je 20. godine po H idri, za vrijeme hilafeta 'Omera ibn ei-Hattaba r.a., kad je i ma l a 7 3
godine

9 1sma'il ibn I bra h i m je prvi koji je bio odabran za rtvovanje

 :::i I KlJA
Damask
M EDITERAN
Basra

Mean Devmetul-dendel

PU STI N'JA VELIKI N U F U D

VEL I KA SAHARA Tebuk e o

o
N
o
o
EI-'Uia

o

MJ ESTA S M RT I
POSLAN I KOVI H ROD ITE LJA J es rib o
o
(Med i n a ) N

Abd ullah b. Abd u i - M uta li b i Amina b i nti Veh b N E DD

o
o
'<t
Put povratka Abdullaha i z ama u JesritJ

Trgovaki put iz Mekke i Jesriba
N U B IJA o
o
c.o
E
-"'

Ebva' - mjesto Am i nine smrti m

-<
Vl
e...
o
f-
0
>
>N
Manastir Behlre, unutranjost
Vl
>
--
<
Vl > ,..
lJ
o
>
o
:::L
z
:s
Vl
o
p,.
 MEDITERAN
B us ra

e Devmetdendel

P U S T I N J A V E LI K I NU U D
VELIKA SAHARA
o
o
N
e 'Tima
o
o

OD M E KE DO BUSRAA
o

\
o
N

o
Pos l a n i k s . a .v.s. sa a m idom E b u Tal i bom t>. NEDD
o
o

Ostal i ljetn i putevi pre ma

Gazi Haim i H i ri u I ra k u
o
o
CD
E
.ll:
V)
<(
o..
o
f-

>N Muhammeda, s.a.v.s. I m ao je dvadeset pet godi na, a kae se i da je imao

V) dvadeset devet.
>

V)
Godine 5 75 . -576. po lsau, a.s., majka Amina je sina odvela u Medi
lJ
n u da posjeti svoje roake i z Benu Neddara; to su bili roaci po majci
o njegovog djeda ' Abdulmuttaliba. Razboljela se na povratku u Mckku,
9
z
umrla i u kopana u Ebva'u. On je imao est godina, a Amina je tada
i m al a 30 godina. Ummu Ejmen Bereka el-Habeij ja brinula se o njemu
:s
V)
i odvela ga njegovom djedu 'Abdulmuttalibu, koji je u mro 578. g. po
o
0....
I sau, a.s., n akon ega sc o njemu starao amida Ebu Talib. Godine 5 82.
po Isau, a. s., kad je on, s.a.v. s . , imao dvanaest godina, i ao je sa amidom
Ebu Talibom u Siriju. K aravan se zaustavio u gradu Busri, u kome je
b i l a elij a monaha Behire.
Kad je imao petnaest godina, on, s.a.v. s . , sudjelovao u bitki EI-Fi
dar izmeu Kurejija i Kinane i H evazina. Sjeajui se Fidara, rekao
je,: "Bio sam tamo sa svojim amidama. Dodavao sam im strijele".
Takoer je bio lan vitekog reda. N akon to su se Kurejije vratili
iz Fidara, o kupili su sc u kui 'Abdullaha ibn Jud'ana i zakleli se da e
stati uz svakoga kome se ini nepravda sve dok mu se ne daju njegova
prava. On, s.a.v. s . , rekao je: " B io sam u kui 'Abdullaha ibn Jud'ana u
tako savrenom vitctvu da za stado crvenih deva ne bih mijenjao to
to sam bio tu, a ak i sad, u islamu, ako bih bio pozvan , rado bih se
odazvao".
Kad je on, s.a.v.s., navrio dvadeset pet godina, otputovao je za Sirij u,
595. g. po Isau, a.s., da trguje za H atidu bint H uvcjlid, u drutvu nje
nog roba Mejsere. Mejsere je, kad se vratio, rekao H atidi da je uoio
plemenit karakter Muhammcda, s. a.v.s. Kad je vrelina veoma porasla,
vidio je dva meleka koji su M uhammcdu, s.a.v. s . , pravili sjenu od sunca.
I rekao joj je i da je postigao m nogostruko vei profi t u trgovini nego
i nae.
H atida bint H uvejlid ibn Esad ibn 'Abdul' uzza ibn Kusai bila je
inteligentna, plemenita ena, iz n ajbolje kurejijske familije. Za vrijeme
dahi l ijjeta bila je poznata kao Tah i ra ( i sta) i Sejj idatu Kurej ( Ku
rejijska dama). Prosi l i su je m nogi mukarci, ali ona to nije prihvatala.
Kad se Muham med, s. a.v.s., vratio iz Sirije i kad je ula to to je ula
od M ejsere, poruila mu je da mu predloe brak i Allahov Poslanik,
s.a.v. s . , oenio se njome kad je imao dvadeset pet godi na, a H atida je
i mala etrdeset.
H atida je rodila svu djecu Allahovog Poslani ka, s.a.v.s., osim I bra-
<e
Vl
o..
o
J
o
2:
>N h i ma, kojeg je rodila M arija Koptkinja. Najstarij i je bio s i n Kasim, za
Vl tim Tajj ib (Tahi r) , zatim Rukajja, zatim Zej neb, zatim U m mu Kulsum
>

Vl
i Fatima.
lJ
Jednoglasni m miljenjem stanovnika M ekke, on, s.a.v.s., dobio je
o
>
n aziv El-Emin ( Povjerljivi), jer je i mao l ijep karakter. Oni su njemu
9 davali stvari na uvanje. Kad je otiao u Medinu i kad je ostavio Aliju,
z r.a., u svojoj postelj i , Alija je ostao u M ekki da bi v lasnicima vratio sve
::i povjerene stvari, a zatim se iselio u Medinu.
Vl
o
o...
Kad se pribliilo vrij eme Objave, postalo mu je drago osamlj ivanje.
Zato bi se osamlj ivao u pein i H ira', gdje je mnogo noi inio ibadet.
Njegov ibadet bio je u skladu sa vjerom Ibrahima, a.s. Kad je i mao e
trdeset godin a, Dibril mu je doao u peinu H ira'. B ilo je to 1 7. rama
zana, u njegovoj etrdeset i prvoj godin i . U to vrij eme, prema lunarnom
kalendaru, i mao je 40 godina, 6 mjeseci i 8 dana. Taj datum odgovara 6.
augustu 6 1 0. g. po I sau, a.s.
Prvi slobodni mukarac koji mu je povjerovao bio je Ebu Be kr, prvi
m ladi bio je Alija, prva ena bila je H atida, p rvi osloboeni rob bio je
Zej d ibn H aris, a prvi rob bio je B ilal ibn Rebbah el-H abei.
RAT E L- F I D A R
( SVETO G R D N I RAT)

El-Fidar znai svetogre. Ovaj rat je tako nazvan jer se borba odi
grala tokom svetih mjeseci, tako da su poinili akt svetogra krei sve
tost tog mjeseca. U Lisanu-1-arebu (uvenom rijeniku arapskog jezi
6
...,
o
ka), u zaglavlju Federe, kae se: ejjamu-1-jidar (dani svetogra), to se -o
Vl
odnosi na borbe meu Arapima u koj i ma su prekrili svete granice u )>
'Ukazu. B ila su etiri takva incidenta:

prvi sc dogodio izmedu (plemena) Kinane i Hevazin

( Kajs 'Ailan),

drugi, izmeu Kureja i K i nane,

trei , izmeu Kinane i Benu N adr ibn M u avijc,

etvrti, izmeu Kureja i cjelokupne Kinanc i H evazina

( Kajs 'Ailana).

Poslanik, s.a.v.s., sudjelovao u zadnjem ratu Fidara kad je i mao pe

tnaest godina.

POVO D ZA D N J EG RATA Fl DA RA

En-Nu'man ibn El-Munzir, vladar El-Hi re, poslao je deve koje su

nosile trgovaku robu na sajam u 'Ukazu , a 'Urveturridal iz Bcnu He
vazi na titio je karavan. Zaustavili su se u oazi koja se zove Avara, gdje
je El-Bered, koji je bio iz K inanc, napao Urvu i ubio ga, zati m pobjegao
u Hajber i sakrio se. Susreo je pjesnika Bira ibn ebi H azima el- Esedij a,
kazao mu ta se dogodilo i traio da o tome obavijesti 'Abdullaha ibn
Jud'ana, H iama ibn el-M ugi ru, H arba ibn Umejj u, Nevfela ibn M u -


1 50 1 00 50 25 o
Hulejs
k======3.----C==---

Sejlul kebir

P L E M E N S KI RATOVI
izmeu :

Kenana i H uzana ( Kajsi 'aj lan ) - O

Kureja i Kenana - O
Kenana i Beni Nadr - Q

Ku reja i Kenana, H uza na ( Kajsi 'ajlana) -

aviju Ed-Dej lemija i B aJ 'a ibn Kajsa. B ir doao u 'Ukaz i rekao im, a ;;o
m

v
oni su otili zatrai ti utoite u Haremu. Vijesti o tome doprle su toga
Vl
o
dana do K ajsa te je Ebu Bera', poglavar H evazi na, rekao: "Kurcjijc su
s:
nas izdali". Zato su organizirali potjeru za njima i sustigli ih kad su oni z
uli u Harem. EJ-E drem ibn u'ajb iz Bcnu Amira pozvao ih je visokim
6
glasom: "Sastat emo se u isto vrijeme slijedee godine (da se bori mo) i <
o
mi se neemo vratiti; i mate nau rije". Cl
Vl
Saj am na 'Ukazu n ije sc odrao te godine. Kurejije i drugi - Kina >
ne, Esad, Huzcj mc i Ehabe (crne trupe), koj i su bili u savezu s nj ima <

- proveli su godinu spremajui se za taj rat. K ajs 'Ailan sc takoder pri N

premao. Kad je dolo vrijeme, starjeine Kurej a - 'Abdullah ibn J ud'an, <
o
-l
H iam ibn M ugire, H arb ibn Umejje, Ebu Uhajha Said ibn el-As, Utbe o
-u
ibn Rebi'a, El-As ibn Vail, Mu'ammer ibn Habib ei-Dumehi, I krime Vl
)>
ibn Amir ibn H aim ibn Abd M enaf ibn Abduddar - svi su izili odvo
jeno. N isu imali vou koji bi ih ujedinio, a kae sc i da ih je predvodio
Abdullah ibn J ud'an.
Meu Kajs 'Ailanom bili su Ebu B era' Amir ibn Malik ibn Dafer,
Subej' i Rebi'a, dvojica sinova Muavijc en-Nadrija, Durejd ibn es-Sim
ma, Mcs'ud ibn Ma'tab, Ebu Ma'tab, Ebu Urve ibn Mes'ud, 'Avf ibn
ebi Haris el-Murri i 'Abbas ibn Ri ' l es-Sulem i . O vo su bili starjeine i
poglavari . K ae se i da i h je predvodio Ebu B era' Amir ibn Malik, u i
joj je ruci bila zastava, a on je odrcdivao njihove i nove za bitku. Susreli
su se u borbi, a prvo su Kajs i K..inanc porazili Hevazi n i one koji su mu
se pridruili , zatim sc bitka okrenula i na kraju dana Kurcjijc i K.inane
porazil i su K ajs i pobili mnoge, sve dok Utbe ibn Rebi 'a nije pozvao na
pomi renje. S klopili su primirje na temelj u dogovora o brojanju mrtvih,
a da Kurej plate nadoknadu Kajsu za one koj i su ubijeni preko broja
nj ihovih ubijenih. Tako su poloi li oruje, i Kurej i Kajs su sc razil i .
Posl anik, s.a.v.s., sudjelovao je u ratu Fidiar s a rodacima po ocu i
rekao: "Dodavao sam strijele svoj im amidama".

DOG OVO R E L- F U D U L ( D O G OVO R N A M I R I SA N I H )

Ovo sc dogodilo n akon to su se Kurej ijc vratile iz Svetogrdnih ra

tova. Okupili su sc u kui Abdullaha ibn J ud' ana ( koji i m je pripremao
hranu). Nj ihov dogovor j e bio neto najplemeni tije to su mogli uiniti.
Kurejije je zastupao Zubej r ibn Abdulmuttal ib, a bili su prisutni pred-
<
Vl
o..
o
f-
0
>
N stavn ici Benu Haim, Zuhr i Tei m . Zakleli su sc Allahom da e stati uz
Vl svakoga kome se ini nepravda sve dok mu se ne dadnu njegova prava.
>

Vl
Rekao je Pslanik, s. a.v. s . : " Sa H aimom, Zuhrom, Tei mom ibn
lJ
Murrehom, u kui Abdullaha ibn Jud'ana prisustvovao sam dogovoru
o koj i je bio tol iko izvrstan da ne bih m ijenj ao svoj udio u tome ni za
>
8 stado crvenih deva. ak i sad, u islamu, ako bih bio pozvan, rado bih se
z odazvao".
:s
Vl
o
o..
 v

KU RE J S T J E S U UVE L E I D E J U -o

H U M SA ( E KST RE M I Z MA) Vl
o

>
z

o
C)

Hums oznaava e kstremizam, ukljuuj ui i pitanja vjere (/isanu-1-

areb: hamasa). N
<
o
Rekao je Ibn Ishak: "Ne znam je li to bilo prije Godine slona kad su -i
o
K urej ije inovirali idej u h u msa i poeli je prakticirati . Govorili su: 'Mi v
Vl
smo sinovi I brahimovi, narod u svetom utoitu, uvari K ue i stano >
vnici Mekke. Niko drugi meu Arapima nema prava kao mi, niti ima
poziciju kao to je naa. A rapi ne potuju kao to potuj u nas. Zato
nemoj te pridavati istu vanost zemlji izvan utoita kao to pridajete
utoitu, jer ako to uinite, Arapi e izgubiti potovanje prema vaoj
svetoj pozicij i i rei e: ' Dali su jednaku vanost zemlj i izvan utoita
kao i onoj unutar utoita'. Zato su prestali boraviti na Arefatu i odlaziti
tamo, iako su znali da to pripada obredima h ada i I brahimove vjere.
Vjerovali su da se drugi Arapi trebaju zaustaviti tamo i odlaziti tamo,
ali su govori l i : 'Mi smo narod utoita i nije podesno da m i naputamo
utoite i potujemo bilo koje drugo mjesto, jer ga mi humsi, potu
jemo, a humsi su n arod utoita' . Zatim su nastavil i primjenj ivati ista
pravila i na druge Arape koji su potekli od njih, bilo da su oni roeni
unutar ili van utoita". 10

P L E M E N A KO J A S U V J E ROVA LA U H U M S
ZAJ E D N O S A K U R E J l JA M A

K inane i Huza'a priklj uili su se u tome Kurejij ama. Ibn H iam

kae: "Ebu Ubejde en-Nahvi mi je rekao da se Bcnu Amir ibn Sa'sa'h
ibn Muavij a ibn B ekr ibn Hevazin takoer priklj uio njima u tome".
K urej ije su dodali druge odrednice humsu. N aprimjer, smatrali su
da je, dok su u ihramima, loe jesti sir napravljen od kiselog mlij eka
ili spravlj ati isti maslac (topljeno m aslo). Takoer, sve dok su bili u

'0 Ibn H ia m, l / 1 84
 1 00 50 25 o

Tcn'im e

Hudejbijc e Mekka
Mnu e
Arefat
e Taif ,

H U MS
Doavi da p r i s u stvuje hadu, E I-Ve l id b i n E I - M u g i r j r kao: " O

Ku rej ije, d o l o je vrij e m e hodoa a i doi e v a m iza s l a n stva Arapa.

Oni s u u l i za vaeg druga, pa se m o rate d ogovo r i t i ta ete im rei

k a ko n e b i p rotu rijei l i j d n i d r u g i m a i t a ko i s pa l i l a c i ." Oni re koe:

Ebu Abd u $ ms, rec i n a m ta d a k a 7 mo i m i e m o t o u i n i t i ." On ree:

"
" Ne, recite vi m e n i ta m i s l i te, a j a u s l u a t i . Re koe: " R i emo d a

j e prorok ." O n ree: " N e, ta ko m i A l l a h a, o n n ij e p ro ro k . M i poznajemo

p ro ro ke, a o n o to o n g ovori n e l i i n a nj i h ovo b u n c a nje." Rekoe: " Rei

emo d a je l u d ." O n ree: " On n ij l u d a k. Vidj e l i s m o l u d i lo i z n a m o

ta j e t o . O n n e m a g reve i doa ptava nja poput l u d a ka ." Rekoe: " R i

e m o d a j e pje s n i k." O n ree: " On n ij e pje s n i k. Mi znamo sve o poezij i i

n j e n i m vrst a m a . Ovo n ij e poezija ." O n i rekoe: " Rei e m o da je a rob

 E L-VE L I D B I N
E L-M U G I RE

i njegov odnos
prema Kur'anu

NADR

e:
Ql
E
l!!
>
nl
fil

nja k." On ree; " On n ij e arobnj a k. Vidj e l i s m o arobnj a ke i nj i h ovo

ara nje i veza nj e uzl ova i p u h a nj e u nj i h ." O n i rekoe: " S ta o n d a d a

kaem o, E b u A b d i S m s 7 " On ree: " A I I a h a m i, nj egove rije i s u s l a t ke.

S to god da kaete, z n a e s d a j e la. N aj bolj je da kaete da j e

aro b nj a k koj i zavaa ovj e ka s a o c e m , bratom, e n o m i l i p l e m e n o m ."

N a ko n to su se dogovo r i l i , raz i l i su se i e ka l i n a p u tevi m a koj i m a s u

lj u d i d o l azi l i n a had. Sva koga k o je prolazio s u u pozorava l i n a nj ega

(Pos l a n i ka ) . Tad a j e A l l a h d. . u vezi sa

E I-Ve l i d o m o bjavio k u r ' a n s ke rijei:

" M e n i ostavi onoga koga sa m j a izu ze t ko m u i n io i bogatstvo m u

o g ro m n o d a o i s i n ove koj i s u s nj i m i ast i u g led m u prui o - i jo u d i

da uve a m ! N i ka ko ! O n , d o ista, prkosi ajeti m a n a i m , -

 E l-ula

Hajber

(Jesrib)

Medina

.
lo
Meka

Dide

Ta if
E- uajba SEOBA U ABESINIJ U
Kada j e Poslanik vidio d a s u njegovi drugovi
sta l n o izloen i progonima i da ih on ne moe
zatititi, rekao im je: "Ako odete u Abesinij u ,
t a m o j e kralj koji n i koga ne ugnjetava.
To je zemlja istine. Ostanite u njoj dok vam Allah
ne dadne spas iz nevolje." Bila je
to prva seoba m u sl i m a n a .

Nedran

o
o
&
\l
Dejzan
ebve
w Fursan Mearlb
o
o

Kamran 0 San'a

zubejd
O
o
o Aksum

ABESINIJA

o
ihramima nisu ulazil i u atore napravljene od devine dlake, a zaklon ?::J
m

-o
od sunca traili su samo pod atorima od koe. Otili su i dalje i nisu
o
Vl

dozvoljavali onima izvan u toita da donose hranu sa sobom i mogu
obilaziti Kuu samo u odjei humsa, a ako ne bi mogli nai takvu odje
u, morali bi obilaziti gol i .
6
<
Ko god b i obilazio Ka'bu nosei odjeu u kojoj j e doao izvan u to o
ita, morao bi je poslije baciti i ne bi je vie mogao koristiti; niti on, Cl
Vl
niti i ko drugi ne bi je vie smio dotaknuti . Arapi su imal i obiaj zvati tu ).
odjeu el-luka (odbaena). <
Vl
Allahov Poslanik s.a.v.s., suprotstavio se h umsu prije nego to je nje N

gova misij a poela. Zaustavio sc na devi na Arefatu zajedno sa n arodom . <

A kad j e njegova m isija poela, islam je dokinuo sve obiaje humsa:

o
v
Vl
>-

-
"'

Zatim krenite odakle kreu ostali ljudi i traite od Allaha oprosta,jer

Allah, uistinu, prata i samilostanje (Bekare, 1 9 9).

Dakle, tokom hada Poslanika, s.a.v.s., svi ljudi su stajali na Arefatu

i razilazili se odatle. Tako je Allah dokinuo hums i novotarije koje su
uveli Kurejije.
<
Vl
o..
o
f-
0
>
>N T U F EJ L I B N A M R
Vl
>

E L- E Z D I E D- D EVS I
Vl
(.J ( Z U - N - N U R - VLAS N I K SVJ ETLA )
o
>
9
z
:)
Vl
o
P-.

Pria s e d a j e Et-Tufejl i b n Amr, koji j e bio plemen it, pjesnik i mu

dar, doao u M ekku kad je Allahov Poslan i k, s.a.v. s . , bio tamo, pa su
mu prili neki Kurej* i rekli: "Tufejle, doao s i u nau zemlju, a tu je
taj ovjek (Poslani k, s.a. v. s.) koji postaje sve jai. On je podijelio nau
zajednicu. Njegove r ij ei su poput arolije; on odvaja sina od njegovog
oca, brata i ene. B oj imo se za tebe i tvoj narod. Zato nemoj razgovarati
s nji m , n iti ga sluati".
On je pripovijedao: "Tako mi Allaha, to su mi ponavljali sve dok
n isam zakljuio da ne trebam sluati n ita ta on pria, n i ti razgovarati s
nji m . S tavio sam pamuk u ui da ne bih uo neto to on govori i nisam
ga htio sluati. Zatim sam otiao u damij u i tamo sam vidio AUahovog
Poslanika, s.a.v. s . , kako stoj i i klanja prema K a' i . S tao sam pokraj njega,
a Allah je htio da ujem ta on izgovara. uo sam prekrasne rijei, tako
da sam rekao samome sebi: 'J a sam pjesnik i mudar ovjek; j a mogu rei
ta je lijepo, a ta odvratno. Nema toga to b i me moglo odvratiti od
sluanja onoga ta ovaj ovjek govori. Ako je ono to on govori lijepo,
ja u to prihvatiti, a ako je odvratno, ja u to ignorirati. Saekao sam
dok Allahov Posl anik, s. a.v. s . , n ije ustao da poe, a ja sam ga slij edio.
Kad je uao u svoju kuu , uao sam za nji m i rekao mu: ' Muhammede,
tvoj n arod mi je rekao tako i tako, ali je Allah htio da ujem ono to ti
govori. uo sam prekrasne r ijei. Reci mi ono ta mi i ma rei'. On
mi je govorio o islamu i uio mi Kur'an. Tako mi Allaha, n i kad n isam
uo n ita ljepe od toga, niti ita pravednij e i uravnoteenije. Zato sam
postao muslimanom i rekao: 'Allahov Poslanie, ja sam uticajan u svom
narodu. Vratit u se svom narodu i pozvati ga u i slam. Zato moli Alla-

El-ula
' ).'(( Zul-keffejn

e M edina

DEVS
Put kojim je iao Tufejl b . Amr Devsi
Zuera ).'((

Zul-kaffejn ).'((

Nedran
Fursan o

w ebve
o Mearlb e
o

N Kanera n o San'a
o

JEMEN
Zubejd

.....

o
o

Aksu m
1l
Te'az
ABESIN IJA
o
<(
Vl
e...
o
f-
0
>
N ha da mi dadne znak koji e m i pomoi da i h pozovem'. On je rekao:
Vl Allahu, daj mu znak!'"
>

Vl
Tufcjl je kazivao: "Tako sam se vratio svom n arodu i, kad sam bio na
\.]
planinskom prol azu odakle se prua pogled n a zem lj u Devsa, poj avilo
o se svjetlo izmeu mojih oiju poput l am pe. Rekoh: 'All ahu, nemoj na
>
o

moje lice, jer se bojim da e misliti da sam u nakaen zato to sam na

z pustio svoju vjeru', pa se svjetlo pomjerilo na kraj moga bia. K ako sam
::J
Vl
se sputao sa prolaza, ljudi su poeli zagledati u to svjetlo, koje je bilo
o
0...
poput objeene lampe na mom biu. Kad sam s iao, priao mi je moj
otac, koj i je bio star. Rekoh: ' S kloni sc od mene, oe. Ja ne pripadam
0::: .
tebi i ti ne pripada men i ' . On ree: ' ta je sad to, sine?' Rekoh: ' Zato
to sam ja postao musl i m an ! ' On ree: 'Tvoja vjera je moj a vjera! ' Tako
je i on postao musliman. Zatim sam otiao svojoj en i i rekao joj neto
slino, pa je i ona postala muslimanka i rekla: 'Ima l i razloga da sc boji m
o d Zu- ara ( nj ihovoga idola)?' Rekoh: 'Ne, ja ti to garantiram! ' Zatim
sam pozvao Devs, ali su oni sporo prihvatali islam, pa sam oti ao nazad
A l lahovom Poslani ku, s.a.v. s . , u Mekku i rekao mu: 'Allahov Poslanie,
n isam uspio jer je Dcvs previe s klon zinaluku (preljubi). Moli Allaha
protiv nj i h ' . On ree: 'Allahu, uputi Dcvs ! Idi n azad svom narodu, po
zovi ih i hudi ljubazan prema nj ima'. Vratio sam sc i ostao u zemlj i mog
naroda pozivajui Devs u islam sve dok se Poslanik n ije preselio u Me
dinu i dok nisu i Bedr i Uhud i Hendek bili i proli. Zatim sam doao
Allahovom Posl aniku, s. a.v.s., sa oni m a koji su iz mog naroda postali
musli m ani, a AJlahov Poslanik bio je u H ajberu. Doao sam u Medi nu
sa sedamdeset ili osamdeset fam ilij a Devsa, a zati m smo se prikljuili
Allahovom Poslanih!, s.a.v.s., u Hajberu i on nam je, zajedno sa ostal im
muslimanima, dao dio plijena. Ostao sam sa Allahovi m Poslanikom,
s. a.v. s . , sve dok m u Allah nije omoguio da osvoj i M ekku. Rekao sam:
'Allahov Poslanic, poalj i mc do Zulkaffcj na ( idol Amra ibn Huma
mc) da ga spalim"'.
Tufcjl je doao je do njega i spalio ga, zatim sc vratio i ostao s Alla
hovim Poslanikom, s.a.v. s . , u Medin i sve dok Allahov Poslani k, s.a.v.s.,
nije umro. K ad su neki Arapi apostazirali (napustili i slam), Tufejl se
sa musl i m anima borio protiv odmetn i ka. Otiao je sa musl i m anima u
Jemamu i ubijen kao ehid. 1 1

" Usdu-1-gabe, 3178; Ibn H i am, l / 1 98,

 H I STO RIJ S KO P UTOVANJ E
......
'
l
POS LAN I KA S .A.V. S .
l
'
'
/
/, -
-
IZ M E KKE U TAI F
' )l
, ' '
'
/
l
/ Meka \ -
/ , -
- - - - - -.1
-- -- -- .... ... ....
-
-_>
-
.....
'
l
' /
l
l / / '
, /
)' '
', l
,
/
y
,

l
l
e Kemra
l .
- -
-
, - - : -- - ,
l
Aj n Zu bejda

....
... ..
.
-.
-
,
' ..t
N E PO S R E D N O P RI J E H I D RE "U
- P RVI J D RU G I ZAVJ ET NA A KA B I Vl
o

s:
z

6
<
o
Cl

Benu Haim je i ziao i z i 'ba ebi Tal iba (mjesta u koje su bili otili
za vrijeme boj kota) , a Allah je odluio da Hatida i Ebu Talib trebaj u
umrijeti u i stoj godi n i , koju je Allahov Poslani k, s.a.v.s ., prozvao Godi
nom tuge. To j e bila deseta godina njegove m isije, tri godi ne prije Hid
re. Kurejijc su poeli nemilosrdno proganjati Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., nakon smrti njegovog amide, tako da je on, u drutvu Zejda
ibn Harisa, otiao u Tai f, traio pomo od Sekifa, ali se oni nisu oda
zvali . Tokom ovoga putovanj a i na putu nazad, rob Utbe i ejbe, sinova
Rebi'a, ije je i me bilo Adas, postao je vjernik. Posl anik, s.a.v.s., vratio
se u Mekku i poeo se predstavlj ati arapsk im plemenima u posebnim
prilikama, naroito tokom hada. Na A kabi - koj a je i zmeu Mekke i
M ine - susreo se sa dvanaest ensarij a i predstavio im se. To je bio prvi
zavjet na Akabi.
D I N N I I Z N AS I B I NA ANADOL rumij a KASPIJSKO

J
Hale b
KIPAR
MEDITERAN Damask
Kuds.

Ejle

Medjen

EGIPAT

Jesrib
(Medina)
Reci: Meni je objavlj eno da je nekoliko dinnova NEDD
prislukivala i reklo: 'Mi smo, doista Kur'an, koji i
zaziva divlj anje, sluali ,koji na pravi put upuuje
i mi smo u nj povjerovali i vie nikoga neemo 600 400 200 o
Gospodaru naem ravnim smatrati,' (Din, 1 ,2) N UBIJA km 1----
000 800
--==----===--=
MEDI TE RAN t e Damask

Ku s

Devmetul-dendel
Sekaka
3
o
o
VELIKI NUFUD o

(X)
o
Ha i l o

O>
o
o

Jesrib
(Medina)
o
o
o
1\)
o
o

N U BIJA
o

1\)
o
o

San'a

ISRA
NONO PUTOVANJ E
OD EL-M ESD I DU L-HARAM U U MEKKI
DO EL-MESD IDU L-AKSA U KU DSU
<(
Vl
e...
o
f-
0
>
Rekao je Ubadc ibn Samit ei -Ensari el-Hazrcdi: "Bio sam meu
Vl onima koj i su bili na Akabi. Bilo nas je dvanaest koj i smo poloili za
>

Vl
kletvu vje rnosti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. To je Zavjet na Akabi ,
lJ
koj i s e zvao Bai'atu-n-nisa' (Zavjet ene) . 1 20vo s e dogodilo prije nego
o to je dozvoljena borba. Zato smo mi prisegli da nikoga neemo pri
>
8 p is ivati Allahu (kao ravnoga), da neemo krasti, initi preljub, ubij ati
z svoj u djecu, namjerno izmilj ati lai (EI-Mumtehine, 60: 1 2) i da mu
<(
...J neemo biti neposl uni ni u emu. 'Ako to ispunite, onda e Dennet
Vl
o
0..
biti va, ali ako poin ite bilo koj i od ovih grijeha, onda je Allahovo da
LU oprosti i l i kazn i onako kako el i "'.
0:::
Vl
Oni koj i su poloili zakletvu pri prvom Zavjetu na Akabi vratili su
Vl sc u Jcsrib ( Medinu) zajedno sa Mus'abom ibn U mejrom, koj i ih je po
<(
.....J
duavao Kur'anu i islamu. Vratio se slijedee godi ne sa sedamdeset tri
mukarca i dvije ene. Tc ene su N usajba bint Ka'b (Um mu 'Ammara)
i Esma hint 'Amr ibn Adi (U mm M ani ) . Drugi zavjet na Akabi (Zavjet
borbe) glasio je: " Krv je krv, krv sc ne plaa, jer krv nije neto to sc
moe platiti . 1 3Ja sam s vama, a vi sa mnom. Ja u se boriti protiv onih
koj i se bore protiv vas, a bit u u miru s onima koji su u miru s vama".
Meu prvima koji su poloil i ovaj zavjet i pruili ruku za prisegu
Allahovom Poslan iku, s.a.v. s . , bili su Es'ad ibn Zurare, Ebul Hcjscm
ibn et-Tihan i El- Bera' ibn Ma'rur i ostali.
Rekao je Posl anik, s. a.v. s. : "Poalj ite mi dvanaest ljudi da nadgledaju
i ncidente me u vaim narodom". Tako su posl al i devetcricu iz H azre
da (plemena) i troj icu iz Evsa.
Kad su sc Evs i H azred vratil i u Medinu, oni su otvoreno zagovarali
islam . Tako je nj i hovo drutvo bilo pripremljeno za iseljenje ashaba i
Allahovog Poslan i ka, s. a.v.s.

' ' Zavjetj e nazva n Zavjetom ene rad i prisustva Efre bi n t Ubejd i b n Sa'lebe, kojaje prva ena
koja je polo i l a zakletvu vj ernost i . Za vie i nformacija o prvom i drugom Zavjetu, pogledati: I b n
H i a m , 2/S4;Ta beri, 2/3 S S, El-Kami/ fi-t-tarih, 2/67 , EI-Bidajeve-n-nihaje, 2/6 7 , 'Ujunu-1-asar, 2 1 l S S

'1 K r v n a osveta i njene obaveze jed n a ko e se tretirati za obje strane

 .....

Ati k H I DZRA
l kad su ti nevjern ici zamke razapinjali da bi te
u tamnicu bacili ili da bi te u bili ili da bi te
prognali; oni su zamke pleli a Allah ih je ometao,
jer Allah to najbolje umije.

(Plijen, 30)

Ako ga vi ne pomognete, pa - pomogao ga je

Allah onda kad s u ga oni koji ne vjeruju prislili
da ode, kad je s njim bio samo drug njegov,
kada s u njih dvojica bila u peini i kada je on
rekao d rugu svome:
"Ne brini se, Allah je s nama!" pa je Allah
spustio pouzdanje Svoje na njega, i pomogao
ga vojskom koju vi niste vidjeli i uinio da rije
nevjernika bude donja, a Allahova rije, ona je
gornja. Allah je silan i mudar.

(Pokajanje, 40)

ator
1\)
8

PUT H I DRE k""

c.n o KARAVANSKI PUT

o

m
z
o
1:
o
::a
m

c.n
o

B rd o Sevr

o

v

H I DZ RA -u
o
Vl
s:
z

6<
o
Cl
Vl
>
<
Kurcjije su razumjeli ozbilj nost situ acije i shvatili da i m uzde moi Vl

isklizuju iz ruku . Allahov Poslani k, s. a.v. s . , upuivao je ljude koji nisu N<
<
bili Kurejije i koji n isu bili na njihovoj zemlj i ; oni su bili tamo, u Jcsri o
-i
bu (Medini). Gledali su muhadirc kako odlaze tamo i j aaju uz pomo o
-o
i zatitu ensarija. S hvati l i su da oni idu zajedno da bi mogl i oponirati Vl
>
njima ( Kurej ij ama). Zato su se starjeine Kurejij a okupili u Daru
n-nedvi i odlui l i da, sa proganj anja, preu na istreblj ivanje. Napravil i
su plan d a ubiju Allahovog Poslanika, s.a.v. s., pomou izvjesnog broj a
mladih ljudi iz svih porodica, tako da odgovornost za njegovo ubistvo
bude podijeljena meu svi m porodicama.

I kad su ti nevjernici zamke razapinja/i da bi te u tamnicu bacili ili da

bi te ubili ili da bi tep rognali; oni su zamke pleli, a Allah ihje ometao,jer
Allah to najbolje umije ( Enja!, 30).

Dakle, Dibril je, Allahovom naredbom , s iao i kazao Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s ., ta oni planiraju i dao mu dozvolu da se i seli . Poslije
tri noi u pei n i Sevr, oni su se zaputili prema Medini, u i m c Allaha
i pod Njegovom zatitom, poetkom rebiu-1 -evvela. Poslanik, s.a.v. s . ,
pogledao je unazad, prema Mekki, da s e iskreno oprosti , a zatim je re
kao: "Ja te ostavljam, ali ja znam da si Allahu najdraa od sve Allahove
zcmjc i Allahu naj m i lija. Da me tvoj i stanovn ici nisu istjerali iz tebe, j a
n e b i h otiao. Allahu, T i zna da s u me o n i istjerali iz zemlje koja mi je
najdraa. Zato, daj da se nastanim u zemlj i koj a je tebi naj m ilij a".
<(
Vl
e...
o
f-
0
>
N Dvanaestog reb i u - 1 -evvcla stigao je u Kuhha', gdj e se zadrao od
vi ponedjelj ka do etvrtka i sagrad i o prvu da m ij u u i s l am u . 1 "
>

Vl
Z at i m j e doao u M e d i nu i odsjeo u kui Eb u Ejj uba el - Ensarija

lJ
el -H azredija), gdj e je ostao sve dok n ije izgradio
( H al i da ibn Zej d a
o svoj stan i svoj u dam ij u i presel io se tamo ( Usdu-1-gabe, 2/94) .
>
o S a H i drom su m u s l i m a n i dob i l i mj e s t o gdj e su sc mogl i grupi rati i
::.:::
z bran i ti , zvati druge u svoj u vj eru i otvoreno je prakti c i rati. Tako je b i la
<(
-l u stanovlj e n a prva islam ska drava, a kurej ijski trgovaki karavani suo
Vl
o eni sa opasnou na putu p re m a S i rij i i iz S i rij e .
e..
U-J

1 4 Ibn H i am, 2/89, Ta beri, 2/369, EI-Bidaje ve-n-nihaje, 3 / 1 70, Et-Tabekatu-1-kubra, l /227,

El-Kami/ fi-t-tarih, 2/7 1 , Muruhu-z-zahb, 2/285, Ujunu-1-asar, 2/8 1 , EI-Vefa' bi ahva/i-1-Mustafa,

1 /2 3 5
Brd o Sevr
 . ,
-o lt
LLI
%' ,
Benu Haris

, ' '
-
EI-'Arasa
\
<))


,
'
\
LLI
%- l

Sunijjetui-Veda'
Sunijjetu ; Nur
l
LLJ
Benu Selime EI-Bedai'a
l

Poslanikova damija

'
()
6
/
Lij\)
\ U'
1:9/
\
<';
\

"
'
'

r
Benu Vakif
"
Benu Sa'ade
'

'
'
'
Benu Haris bin Hazreda LLI Benu Kajnuka'
'
' - - -
' ' -
' J.s - -- -

\ '
\
-cu , <6 ' , - - !.!? ::::. - - -
Benu Sali m bin Avf Benu Kurejza
-g , <;:.. --
...... - - ...

aS?,;
E
:J
I

-8 ' <$
cl5 '
l
Ben u Nadr
l

Lij
Benu Avf bin Hazred , }
- -

'
\
\

DAM IJA U KU BA' U

W Kuba

Q Dam ija u Kuba'u
LLI Benu Unejf Brdo ' I r
Duma damija u Medini

..
Kua Ejuba Ensarija u Medini
l

/ l (
l l

l
l Jl
l
 E L-M E D I N ETU L-M U N EVVERA
El-Gabe
X PRIBLI AN H I STORIJSKI PRI KAZ

Medme'al-esil

ZegabeX BRDO UHUD

Bunar 'Ajnul-uheda
'Senijjetu-1-Weda
Bunar Rume
o
+-_.__.""__
0-y_,

Qi
.. _e
X
><n

w
(/)
:'( :l

w
oo& "O
_o
6)/, :::r::
e
:.0

X
:!2
:l
-<l> (J"?: e

(/) _j
Q)
l'O
> <t: .:::; co
l'O Q)
'O <t: Q;-"?: =
>
1- z

_j

o
o Naselje Benu Kajnuka' X Naselje
Benu Zafer
DOLINA MAIIZUR

DOLINA BATHAN
Naselje
e Benu Kurejza

Damija Dum'a Bunar Garse

Bunar Eri s \>'
Bunar -Urve Bes at.1 n \v\ J
"
\v \>'
ua Sa 'da bin Haj simeX Dz- amlJ. a K u b' e
.
'
Naselje
Benu Nad i r
Kuca Kulsu m bin el-h edm eX r- o0<
'""
-' /.J
l':J""'s X
X
Dvorac Ka'b bin EI-Erefa

X
Zui-Hulejfa BRDO 'IR
Prema miljenju profesora 'Abdulkuddusa EI-Ensarija

r-
>
Vl
Vl

;;o
P U TOVA N J E S E LMA N A E L- FA R I S I JA m

-o

( I Z I S FA H A N A U M E D I N U ) Vl
o
r
)>
z

6
<
o
Cl

Pripovijedao je Selman cl-Farisi, r. a.: <<} a sam iz Perzije, stanovni k <

o
Isfahana, i z sela koje sc zove Jajj . Moj otac j e bio obavljao poslove na
o
bavkiza selo, a j a sam mu bio najdrae Allahovo stvorenje. Njegova lju v
Vl
bav prema meni bila je tol ika da mc uvao kod kue kao kerku . B i o )>
sam toliko posveen zoroastrizmu da s a m postao uvar vatre, onaj koj i
je loi i ne dozvolj ava da se ugasi. Moj otac je i m ao vel i ko i manje i, je
dnog dana, kad je bio zauzet oko neke graevine, rekao mi je: ' S i ne moj,
danas sam previe zauzet ovom graevinom da bih mogao otii na ima
nje. Otidi tamo i provjeri'. I rekao mi je ta treba obaviti, a zatim kazao:
'Nemoj se predugo zadravati daleko od mene, jer u biti vie zabrinut
za tebe nego za i manje i to e m i odvui panj u od vega ostalog"' .
K azao je Sclman: "Tako sam poao na i manje i proao pokraj jedne
od kranskih crkvi . uo sam nj ihove glasove; kao da su se mol i l i . N i
sam znao mnogo o nauavanj u drugih ljudi, j e r m e otac uvijek uvao
kod kue. Zato sam, kad am uo nj i hove glasove, uao da vidim ta
rade. Kad sam ih vidio, svidio m i se nai n na koj i su e mol i l i i svidjelo
mi se ono to rade. Rekoh: 'Tako mi Allaha, ovo je bolje od vjere koj u
m i slijedimo'. Tako m i Allaha, nisam i h napustio sve dok su nce nije
zalo, a zaboravio sam na oevo i manje i n isam ni otiao tamo. Zati m
sam ih pitao: 'Odakle potie ova vjera?' Odgovorie: ' Iz Si rije'. Otiao
sam nazad, svome ocu, a on je napustio posao i poslao lj ude da me trae.
Kad sam doao, upitao je: ' S i ne moj, gdje si bio? Zar ti nisam rekao da
sc ne zadrava predugo?' Odgovorio sam: 'Oe moj , proao sam pokraj
nekih ljudi koj i su sc molili u svojoj crkvi i svidjelo mi sc u nji hoj vjeri
ono to sam vidio. Tako mi Allaha, ostao sam s nj ima sve dok sunce
nije zalo'. On ree: ' S i ne moj, nema n i ta dobro u toj vjeri. Tvoj a vjera
i ono to je od tvoji h predaka bolje je od toga' . Rekoh mu: ' Ne, tako m i
Allaha, ono je bolje o d nae vjere'. Onda s e o n zabrinuo z a mene, p a m i
je stavio okove na stopala i zadrao mc u kui".
 e!! Armen ij a
Van eTabriz
Ret Tus
HO ROSAN
Rija
Hamedan H e rat

LU TOVA
SAHARA
PERZIJA

Dumetul-dendel Kerman Za h'd1 an

VELIKI N U F U D
VELIKA SAHARA
Vad i-l -Kura
1 000 800 600 400 200 o 200
km ' ' '- Jesri b
Hader

(Medina)

P U TOVANJ E
S E LMANA FARISIJA
HADRAMEVT
lsfa h a n , am , Mos u l
N a s i b i n , Arnu rij a , Vad i -l - Ku ra , San'a
J esrib ( Med i n a )
EI-H abe
C7 Sokotra
H ran vatre u Bakuu
S E LM A N OV B I J EG U S I R I J U
v

Vl
o
Kazivao je Selman: " Poslao sam poruku kran ima: 'Ako vam dock r-
)>
bilo kakav putnik iz irije, recite m i ' . Zatim su stigl i neki putnici iz S i z
rije, kranski trgovci, pa s u m i rekli z a nj i h . Poruio s a m im: ' Kad zavr 7'
o
e svoje poslove i budu htjeli n azad, u svoj u zmlju, recite m i ' . Tako, kad <
o
su hjeli poi nazad u svoju zemlju, oni su mi rekl i . S ki nuo am okove sa Cl

stopala i otiao sa nji m a u S i riju . K ad smo stigli tamo, upitao sam : 'Ko
je naj ucnij i ovjek ove rel igije?' Odgovorie: 'Bi skup u crkvi "'.
Selman je ostao sa kranskim biskupom, koji je bio lo ovjek. K ad
je on umro, otiao je biskupu koj i je bio pravedan. Kad je bio n a samr <
o
-l
tnoj postelji, Selman je kazao: ' Dola je tebi Allahova odluka (smrt). o
ta mi savjetuje kome da odem? ta mi nareuje da uradi m?' On je u
Vl
)>
odgovorio: 'Sine moj , j a ne znam n ikoga ko slijedi i sti put koj i j a slije
dim. Lj udi su osueni na propast. Izmijen ili su i napustil i veinu onoga
to su slijedili, osim nekog ovjeka u Mosulu, koji slijedi isti put koji i
ja slijedim. Zato, idi i pridrui mu sc"'.

S E LM A N SE P R I O R U U J E B I S K U P U I Z M O S U LA

Kazivao je Selman: " Kad je umro i sahranjen, otiao sam tome ovje
ku u Mosulu i rekao mu: 'Tako i tako mi je rekao kad je umirao i rekao
da dodcm teb i . Rekao mi je da slijedi isti put koj i je i on slijedio'. On
mi je odgovorio: 'Ostani uz mene'. Tako sam ostao s nj i m i vidio da je
dobar ovjek i da slijedi isti put kao i njegov prijatelj . Ali, on je uskoro
umro. Kad je bio na samrtnoj postelj i , upitao sam ga: 'Tvoj prijatelj mi
je rekao za tebe i savjetovao me da ti se pridrui m . Sada je Allahova
odluka dola tebi. Kome savjetuje da odem? ta mi nareuje da ura
dim?' ' S i ne moj , tako mi Allaha, ja ne znam n i koga ko slijedi isti put
kao m i , osim to ima neki ovjek u N asibejnu. Zato idi i pridrui mu
se', odgovorio je.

S E LM A N SE P R I D R U U J E B I S KU P U U N AS I B E J N U

Selman je ispripovijedao: " Kad je o n umro i ukopan, j a sam otiao

tom ovjeku u N asibejn i ispriao mu svoju priu i ta mi je moj prijatelj
savjetovao. On je rekao: 'Ostani sa mnom ' . Tako sam ostao i uvidio da
on slijedi isti put kao dvoj ica njegovi h i stomiljen ika. Ostao sam sa tim
Davasa damija

Darejn
dobri m ovjekom. Ali, uskoro mu je dola smrt i , kad je u m i rao, j a sam ;:o
tT1

upitao: ' ta mi savjetuje, kome da odem? ta mi nareuje da u radim?' v

Vl
o
On odgovori : ' S i ne moj, tako mi Allaha, j a ne znam da ima jo neko da r
)>
je ostao da ti mogu rei da mu ode, osim jednog ovjeka u 'Amurijji , z
u zemlj i B izantinaca. O n slijedi isti put kao i m i . Zato, ako el i , otii
' 6
nJ e m u " .
o
<
o
Cl
Vl
S E LM A N S E P R I D R U U J E OVJ E KU U 'AM U R I J J I )>
<
Vl
Sclman je, dalje, i spripovijedao: " Kad je on umro i pokopan, otiao N<

sam tom ovjeku u '1\.murijju i ispriao mu svoju priu. On je rekao: <

'Ostani sa mnom'. Kad je umirao, upi tao sam ga: ' ta mi savjetuje, 8
o
u
kome da odem? ta mi nareuje da uradim?' On odgovori : 'Sine moj , Vl
)>
tako mi Allaha, ja ne znam da ima j o neko da slijedi isti put kao mi da
ti mogu rei da mu ode. Ali , vrijeme novog poslanika brzo se priblia
va. On e biti poslan sa vjerom Ibrahima, s. a.v.s., i pojavi t e se u zemlj i
Arapa, preselit e s c u zemlju izmeu dva polja lave izme u koj i h su
palme s hurmama. N a njemu e biti znaci koj i se nee moi sakriti. O n
e primati darove, a l i nee primati m ilostinj u . Izmeu njegovih ramena
bit e peat poslanstva. Ako moe otii u tu zemju, uini to "' .

S E LM A N O D LAZ I U VA D I - L- KU RA

Selman pripovij eda: " Kad je on umro i pokopan, j a sam ostao u

'Amurijj i onoliko koli ko je All ahova volj a bila da ostanem. N akon toga
je pokraj mene prolazi l a grupa trgovaca iz Kclba i ja sam i m rekao: 'Po
vedi te mc u zemlju Arapa, dat u vam ove svoje krave i ovu svoj u malu
ovcu'. Oni su pristali , pa sam im dao te ivotinje i oni su me poveli . Ali ,
kad m o stigli u Vadi -l -K ura, oni su mi uinili nepravdu i prodali m c
nekom Jevreju kao roba. Dok sam bio s nji m , vidio sam neko palmi n o
drvee i p o nadao sam s e d a je ovo zemlj a koju m i je opi sao moj prijatelj,
ali nisam bio s igu ran."

S E LM A N O D LAZ I U M E D I N U

Kazivao je Selman: " Dok sam bio s nj im, njegov roak iz Bcnu Ku
rcjzc doao mu je iz M edine, otkupio me od njega i odveo me sa sobom
u Mcdinu. Tako mi All aha, im sam je vidio, prepoznao sam je iz opisa
.- -

E l-ula N EDRAN
Haj ber

Medina

KRAN I v

N E DZRANA
HAS'AM

o Nedran
o
Fursan o

o
w ebve
o
o
Mea rib

San'a

...... e Aksum
o
o
.

Zubejd
%-

o
 moga prijatelja. Tako sam ostao tamo, a Allahov Poslanik, s.a.v. s . , bio je ;;o
1T1

v
poslan i bio je u Mekki izvjesno vrijeme, ali ja nisam nita uo o njemu,
Vl
o
jer sam bio preokupiran poslovi ma roba. Zatim sc All ahov Poslanik,
s;:
s.a.v.s., preselio u Mcdinu". z

6
S E LM A N U J E O P R E S E L J E N J U PO S LA N I KA, S .A.V. S . <
o
Cl

Kazivao j e Selman : " Radei neki posao, tako mi Allaha, bio s a m na

vrhu palme svoga gospodara, a moj gospodar sjedio je i spod palme, kad
mu je doao roak i rekao: 'Tako i tako, unitio Allah Beni Kailu, 1 5 tako
mi Allah a. Oni se sad okupljaju u K ubba'u da se sastanu sa ovjekom <
o
-1
koj i i m je danas doao iz Mekke, a oni tvrde da je on poslan i k' . Kad sam o
u
to uo, poeo sam drhtati, sve dok n isam pomislio da u pasti s drveta Vl
)>
na glavu svog gospodara. S iao sam s drveta i poeo ispitivati tog njego
vog roaka: ' ta si rekao?' M oj gospodar sc naljutio i udario me, a zatim
rekao: ' Kakve to veze i m a sa tobom? Vrati sc svom poslu ! ' Odgovorio
sam: ' Nita, samo sam h tio provjeriti ta kae'".

S E LM A N P ROV J E RAVA A UT E N T I N O ST
M U H A M M E DOVOG P O S LA N STVA

Kazivao je el man: " Bio sam neto utedio, pa sam to uzeo i , kad je
pala no, otiao Allahovom Poslani ku, s. a.v. s . , u Kubba' . Uao sam kod
njega i rekao: ' uo sam da si pravedan ovjek, da ima prij atelje koji
su stranci i da im treba pomoi. Ovo j a posjedujem i dajem kao milo
stinju, a vidim da ti to zasluuje vie nego bilo ko drugi'. Stavio sam to
pokraj njega, a zati m je Allahov Poslanik, s. a.v. s . , rekao svojim ashab i
ma: 'J edite', ali s e o n suspregao. Rekoh seb i : 'Ovo je jedno'. Zatim sam
otiao i poeo vie tedjeti, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., u mcduvrcmenu
sc preselio u M edinu. Potom sam to odnio i rekao mu: 'Primijetio sam
da ne jede milo tinju (ono to je dato kao milostinja). Ovo je dar koj i m
te elim poastiti'. Tada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeo i pozvao svoje
ashabc da jedu s nj i m . Rekoh sebi : 'Ovo je drugo'. Zatim sam doao
Allahovom Poslaniku, s.a.v. s . , dok je bio u Bcki'u-1-Garkadu, gdje je
prisustvovao ukopu jednog od ashaba. Ja sam nosio svoj ogrta, a on
je sjedio meu svojim ashabima. Pozdravio sam ga, a zatim pokuao

' 5 Kai la je bila majka Evsa i Hazreda; ovo je ime njihove drevne pretki nje, ije je puno

i me bilo Kaila bint Kahil

Vl
<(
0...
o
f-
0
>
N pogledati njegova lea, ne bih l i prim ij etio peat poslanstva, koji m i je
Vl prijatelj opisao. Kad je Allahov Poslanik, s.a.v.s . , primijetio moje nasto
>

Vl
janje da vidim njegova lea, shvatio je da pokuavam potvrdi t i neto to
lJ
m i je bilo opisano. Pustio je svoj ogrta da spadne, a ja sam vidio peat
o i prepoznao ga. Zagrlio sam ga i polj ubio plaui od sree. All ahov
>
8 Poslanik, s.a.v.s., rekao mi je: ' Doi ovamo'. J a sam priao, sjeo i spred
z njega i i spriao mu svoju priu".
...J
<(
Vl
Selm an je ostao rob i propustio Bedr i U hud sa Allahovim Posl ani
o
0...
kom , s.a.v.s. Zati m je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio da se Selman
u..J oslobodi ropstva i obeao da e mu pomo i . S klopio je ugovor o osloba
cr:.
danju sa njegovi m gospodarom, a zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rc
kao svoj i m ashabima: 'Pomozite svome bratu ' . Tako su mu o n i pomogli
i Sclman je osloboen. Zatim je sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., bio
na I len deku kao slobodan ovjek i, nakon toga, n ije propustio n ijedan
vaan dogadaj . 16
Sei m an el-Farisi ebu Abdullah takoder je poznat i kao Sei man Dobri
(Sei m an ei-Haj r) . Bio je jedan od najbolj i h ashaba,jedan od najodaniji h
asketizmu i dranju do vrlina. Kad je bio pitan o svom porijeklu, rekao
je: "J a sam Selman ibn el -islam" (Selman, s i n islama). Allahov Posla
nik, s.a.v.s., uspostavio je bratsku vezu izmeu njega i Ebu Derda'a.
Muhadi ri su imali obiaj kazati: Sclman je jedan od nas. A ensarije su
imale obiaj kazati : Sci man je jedan od n as. Rekao je Allahov Poslanik,
s.a.v. s . : " Selman je jedan od nas, Ehlu-bejt" (lan njegove kue) . N akon
to je proivio dug ivot, umro je 35. godine po H i dri .

16
I b n H i a m , l / 1 98, Usdu-1-gabe, 2/4 1 7
 P RO M J E NA KI B LE O D B EJTU
V)
>

L-MAKD I SA (J E RU SALE MA)

V)

lJ P RE MA AS N OJ KAB I
o

9
z
:s
V)
o
o...

U Mekki je Poslanik, s. a.v.s., i m ao obiaj obavlj ati namaz okreui se

Vl prema Jerusalemu, i majui Ka'u ispred sebe. K ad se p reselio u Medinu,

....J
obavlj ao je namaz prema Jerusalemu esnaest mjeseci, ali se nadao da e
to biti promijenjeno prema Ka' i .
t;(

Vidimo M i kako sa udnjom baca pogled prema nebu, i Mi emo si

gurno uiniti da se okreeprema strani koju ti eli: okreni zato lice svoje
prema asnom hramu! I ma gdje bili, okrenite lica svoja na tu stranu.
Oni kojima je data Knjiga sigurno znaju da je to istina od Gospodara
njihova - a Allah motri na ono to oni rade (Bekare, 144).
Tokom podne-namaza ( kae se i da je bila ikindij a- namaz), Posla
n ik, s.a.v.s., predvodio je dva rek'ata, zatim mu je nareeno da se okrene
prema Ka'bi, pa se on i okrenuo prema Ka'bi. Damija u kojoj je obavio
ovaj namaz postala je poznata kao Damij a sa dvije kible (Mesdidu
kibletej n ) . To je bilo u ponedjelj ak, polovinom redeba 2. godine po
H idri , dva mjeseca prije velike bitke na Bedru (Ibn S a'd, 1 /242).
D OG AAJ I l P O H O D r7 ?;;
--o

Vl
o

6
<
o
Cl
Allahov Poslanik, s.a.v. s . , zastao je gledajui n arod S uffaha. Vidio je
da su siromani i u bijedi, pa i h je u tjeio. Oni su oform i l i prvi j ah aki
odred. Stanovnicima Suffaha Kurejije su konficirali kue u Mekki , pa
je Allahov Poslanik, s.a.v. s . , zapoeo ekonomski rat protiv Kurejija.
Ovaj rat su, ustvari, zapoeli Kurejije u i ' ab ebi Talibu1 R . Dolo je do
rata izmeu muslimana i plemena Kurej.
Ebu Dehl je vidio Sa' da i b n M u'aza kako obavlja tavaf u Mekki
i rekao: " Kako to da te vidim da obavlj a tavaf u sigurnosti kad si dao
utoite o n i ma koji su promijenili svoju vjeru, a ti si odluio da i m po
mogne i podri i h ? Tako mi Allaha, da n i s i pod zatitom Ebu Safvan a
- Umejje i b n H alefa - i v i zdrav s e ne b i vratio svojoj fam il ij i" . Podi
ui glas, Sa' d m u ree: "Tako mi Allaha, ako ti meni zabrani ovo, ja
u tebi zabraniti neto to je tebi vanije -(trgovako) p utovanje pokraj
Medine".
Poetak oruani h sukoba i zmeu muslimana i murika bio je pri
rodan slijed dogaaj a poslije odvajanja dvije skupina. K urejij ama to
n ije bilo udno, n iti b ilo kom drugom plemenu, jer su znali ta se sve
radi lo prema muslimanima - progoni, torture, konfisciranje i movine i
i stjerivanje.

H amzin pohod u Saifu-1-Bahr, u susjedstvu El-Aisa, ramazana,

l. h. g. Pratilo ga je trideset jahaa muhadira. Susreli su E bu Dehla
ibn H i ama, kojeg je pratilo tri stotine Mekkelija. Intervenirao je Med
di ibn Amr el-Duheni, tako da n ije dolo do borbe i zmeu nji h .
Jedan o d nj i h je rekao: "Baj rak U bejde i b n el-H arisa bio je prvi b aj -

'7 Rije gazveh u arapskom s e koristi d a se oznai bitka i l i pohod u kome j e bio Posla n i k,
s.a.v.s., a serijja se koristi za sl uajeve kad bi on poslao ljude (u neku m i s iji), a l i ne bi i ao s
njima; u oba sl uaja, mogla je, ali ne i moralo doi do borbe. Ovdje bi bolje b i lo rije po
hod koristiti za termin gazve, a term i n za misiju, ali bi izraz ekspedicija mogao biti i rogoba
tan, pa je u oba porimjera u potrebljavan izraz pohod, s tim to je ve na poetku istaknuto
ko ga je predvod io i protiv koga, odnosno je li neposredno bio prisutan Poslanik, s.a.v.s.

'" $i'ab e bi Ta lib; ovo je osvrt na bojkot Kurejija protiv muslimana u Mekki
 o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

<..e
e':Q
Devmetul dendel -6' o
o
N

J : J:
Esed T;
o
o
"<:t

e<Y
v Temim

0"lf
Fejd EI-Mejfe'a
./
o
o

Hadre Q
<D

i //
abe _. Et-Taraf -

,
-
Q

./ Batnu-Nahl EI-Dumum o

M ed ma-- Zul Kasa o

co

El-Bek rat
Es-Si
EI-Karade o
o
o
..- E
:.e.

Hevaz in
Turbe " Has'ame

POHOD 4 . HAMZE
U S EJ F U L-BE H R
PREKO E L-AJ SA

'ade Hemedan
4

(prvi ramaza n pos l ij e H idre)

 e:
:l
E EI-Belka
.::> o
w
l

Mu 'ta PUSTINJA VEL I KI N U F U D

Demetul dendel o
o
N

Esed Ti
o
o
'<t

Temi m

o
o
CD

o
o
o
..- E

POHOD Nedran
UBEJ DE BIN E L-HARISA
BIN ABDU L-M UTALI BA
S E N IJ ETU L-M U R RA
(BATN RABIG)
 e:
:J
E EI-Belka
:::> o
[jJ
l

M u 'ta PUSTINJA VELIKI N U FUD

o
o
N

Esed Ti
o
o
..;t

Tem i m

o
o
c.o

o
o

Es-Si

o
EI-Karade o
o
..- E

Has' ame

POHOD Nedran
SA' D BIN EBI VEKKASA
( EL-HARRAR)
(zu l -ka'de, 9 . mjeseci po H idri)
 o

Devmetul-dendel
EI-Akabe (Ejle)
o
o

o
o
Tebuk N

Q 'Tima o
o
('")

u Lahjan

PO HOD NA V E D DAN
('GAZVETU-L-E BVA)
( . Safe r, 1 2 mjesec prema H )
-<
Vl
0...
o
f-
0
?;
>N rak koj i je Poslani k, s.a.v.s., dao nekome musl imanu. To je zato to je on
Vl poslao H amzu i Ubejdu na razliite pohode, a u i sto vrijeme.
>

Vl
Pohod U bejde ibn el - H arisa ibn Abdulmuttaliba u Sanijetu-1-
lJ
o M urre ( B atn u Rabig) u evvalu l. h . g. , sa ezdeset muhadira. S usreo
>
9 je S ufj an a ibn H arba, koji je bio sa dvjesta svoj i h i stomi ljenika. Ra

z zmijenili su strijele, ali nisu poteza! i maeve, n i ti formirali bojne redove

:s za bitku; sve se svelo n a nekoli ko arki . Sa'd ibn ebi Vekkas izbacio je
Vl
o
O-
strij elu; to je bila prva strij ela koj a je ispafjena u islamu. Zatim su sc
dvij e strane razile.

Pohod Sa' da ibn Ehi Vekkasa u H arrar u zu-1-ka'detu l . h . g. Pre

dvodio je dvadeset ljudi da presretnu kurej ij sk i karavan . Kad je konj i
ki odred stigao u H arrar, otkrili su d a je karavan proao d a n prij e, pa
su se vratil i u Medinu.

Pohod n a Veddan ( E1-Ebva') safera 2 . h.g. Prema Ibn Sa'du, ovo

je bio prvi pohod koji je predvodio Allahov Poslanik, s.a.v.s. Predvodio
je muhadire; n ijedan e nsarija n ij e bio s njima. Ostavio je Sa'da ibn
Ubadu kao zamj e n i ka u Med i n i . Kad su stigli u Ebva', presreli su ku
rejijski karavan, ali n ije dolo do borbe. Sklopi l i su dogovor o primi rju
sa Mahijem ibn A m rom ed-Dam rij em. Damri je bio i z plemena Benu
K i nanc. Dogovoreno je da Poslani k, s.a.v.s., nee napadati Benu Dama
re i da oni nee napadati njega, nee se pridruivati n i kom od njegovih
neprij atej a, n i t i pomagati nekom od njegovih neprijatelja. Sastavljen je
i dokument sa ovim zaklj ucima.

Pohod n a B uvat u susjedstvu Radve, rebiu -1-evvela, 2 . h .g. Alla

hov Posl anik, s.a.v.s., izi ao je sa dvije stotine ashaba da presretne ka
ravan Kurejij a u kome je bio i Umejje ibn H alef el-Duheni i stotinu
Kurejij a i dvije i po h i ljade deva. Poslanik, s.a.v. s . , stigao je u B uvat, ali
n ije dolo do borbe, zati m se vratio u Medi nu.

Pohod na Safavan (prvi pohod na Bedr), rebiu-1-evvela 2. h .g. Al

lahov Poslani k, s.a.v.s., krenuo je u potjeru za Kurzom ibn D abirom
el-Fi h rijem, koji je jahao deve s medinske i spae. Progonio ga je dok
n ij e stigao u dolinu zvanu Safavan , u blizin i Bedra, ali mu je K urz uma
kao, pa sc vratio u Mcdinu.
 o

Devmetul-dendel

o
o
......

PUSTINJA VELI
o
o
Tebuk N

%

o
'Tima o
C")

o
o
""'"
E
..:.e:

N E DO

N U B IJA

POHOD BUVAT
IZ SMJ E RA RADVE

(rebiu -1-evvel , 1 3. mjesec

po H i dri .) Meka
.
H uneJn
Ta if
 Ezreha lit o

Mean -g, Devmetul-dendel
%l))
-
Akaba (Ejle)

o
o
....

Tebuk
/ o
o
N

'Tima o
o
("")

:e
NED2D

Vadit-Kura
u Lahjan

P O H O D S E FEVA N
( P RVI B E D R)

rebi u-1-evvel , 1 3 . mjesec)

( . po H i dri Meka
.
HuneJn
Ta if

Ezreha o

%
'
Mean
Devmetu l-dendel

%.?
o
o
.,.....

/ o
o
N

o
'Tima o
C"')

Zatui-Re a

\
Vadii- Ku ra

POHOD U EJ RA
( 1 6. mjesec prema H i dri)
(dumadel-uhra, 2. god. po H idri)

Hunejn
Ta if
 e:
:J
MED ITERAN E EI-Belka
::> o
U]
l

Mu 'ta PUSTINJA VELIKI N U FU D

Devmetul dendel o
o
N

Esed Ti
o
o
"<:t

o
o
<O

o
o

o
o
o
..- E

Has'ame

POHOD
Nedran
ABDU LLAHA B . DAHA
( BAT N U NAHLE)
REDEB, 2.GOD. PO HIDRI
 o

Devmetu 1-dendel

PUSTI NJA VELIKI N U F U D
o
o
.....

o
o
Tebuk N

'Tima o
o
(\')

EI-Hader

[ atu i-R e a
o
o

-.:t E

, ;l
J Fedek '\i
/
(()

((-
Hajber
'00
v

N E DZD
/ l tri
Vadii- Kura "" *"tri

i
'l;
hud
\
.
Benu Lah ]an
Bevat ---..

Medina
EI-'Uejra
Bedr x {-o / J // )

Je n bij a ""
&
0 &..,G- Benu Sulejme
llJC?* 1;
N U B IJA C:>
tri 0 (9
:7
....>.
& <v C? i...'r..
"' .:

'
'<9
'

't>'O'li'll- 0
.'>..
"tri

0
Rabig <Qtritri
POH OD NA B E D R

( 1 7. ramaza n , 2 god.
po H i dri . )
Meka
Hunejn
Ta if
 PALMOVI K
BITKA NA BEDRU

1 7 . ramazan 2. god. p o Hidri

1 3. Mart 624. g.

s <;,9
'011"'
"'0
\
Bunar Bedr O "_______.... '"1el3<f'a.
3
"_____.... "' .._oQI\
"Allah voli one koJi s e na NJegovu putu '"' "'

bore u redovtma kao da su bedem Konj Zubejra bin Avvama "_______.... X Konj Mikdad bin Amra
vrsti H
Ubejde
x x x Hamza
4)
Alija

DVOBOJ
(Bojni red,

X X X t
bth malobrOJni zato se bojte Vettd $ejbe
Allah vas Je pomogao 1 na Bedru.
kada ste Utbe

Allaha. da btste b1l1 zahvalni"

123) '

'
' '
'
'

' ll
( lmranova porodica.
\
l '

'
\

\l l
l

l \ l
Medma

i i'> \
"'- t l
-lt l'
l
l
l l
..
SLAMANUE MU$Rtd< tH NAP DA t ll
l v
,' l

El Ebeva

e Bedr

a
uzmtcaja OBLAST
Napadt mutnk

BEDRA
po pnnctpu napada 1
Izvor Bedra
 POGUBLJENJE
ESME B INT MERVAN
(PJESNIKINJE)

Podruje za koje se smatra da je bilo g ra nica izmeu

LLI
fltJIIU i btl1"; !)11l ltlt/lt'ltl1
ensa rijski h i jevrejskih vonjaka u Jesribu

Benu Nadri

llt!! KJ I IHH

l:lenu Katouka

Avlbl!i l lriiiU(ll
POHOD
IMt1111

UMEJR B. AOIJA ULJ

(PREDGRAE MEDINE)
ramazan,2. god.
po Hidri
<
Vl
o..
o
f-
0
2:
N
Vl Pohod u Zu-1 - Uejru, dumade-1 -ahira 2. h . g. Allahov Poslanik,
>

Vl
s.a.v.s., krenuo je sa stoti n u i pedeset (ili sa dvije stotine) ljudi da pre
(.J
sretne kurejijski karavan . Stigao je u Zu-1-Uejru, koja je pripadala
o Benu M udlidu, u okol i n i Jenbu'a, gdje je otkrio da je karavan proao
>
8 nekoliko dana prije i nastavio prema S i rij i . Zato se vrati o u Medinu.
z
:s
Vl
Pohod 'Abdullaha ibn Daha el-Esedija u B atnu-n-N ahl (blizu
o M ekke), redeba 2. h. g. Allahov Poslanik, s. a.v.s., poslao ga je sa dva
P-
deset muhadira da saekaju u zasjedi karavan Kurejija. On i njegovi
d
ljudi sukobili su se sa kurejijskim trgovci m a koji su dolazili iz Tai fa.
Ovo je bilo zadnjeg dana redeba. Zaplijenili su karavan i ubi l i Amra
ibn el-Hadrem ija, a dvojicu zarobil i . Tokom pohoda, Abdullah ibn
Dah prozvan je emiru-1-mu'mininom (zapovjednik pravovjernih).

Veliki pohod n a B edr, ramazana 2. h . g . Posl anik, s. a.v.s., poao je

sa 3 1 3 ljudi da presretne karavan Kurejij a koji je predvodio Ebu Su
fj an . Ebu Sufj anov karavan uspio je u maknuti, ali su se Kurejije, pod
vostvom Ebu Dehl a, koji je predvodio devet stoti n a pedeset ljudi
koji su se spremili za rat, zaputili i z Mekke prema Bedru. Velika bitka
Bedra dogodila se 1 7. ramazana 2. h . g. Allah je uinio da musl i m an i
pobijede uprkos m alobroj nosti i uprkos i njeni c i d a n isu izili d a bi
vodi l i borbu, ve samo da b i presreli karavan . Ubijeno je sedamdeset
murika, a sedamdeset zarobljeno. Poslanik, s.a.v.s., poslao je radosne
vijesti o pobjedi u Medinu. est muhadira i osam ensarija pogi nuli su
kao ehi d i . Allah, d.., kae:

Allah vasjepomogao i na Bedru, kad ste bili malobrojni - zato se bojte

Allaha, da biste bili zahvalni (Ali Imran, 123).
Oni su bili m alobrojniji i slabo n aoruani . Allah im je darovao oi
glednu pobjedu nad muricima.

Pohod U mejra ibn Adijja protiv Esme bint M ervan, ramazana 2.

h . g.
Ona je i mala obiaj svojom poezij om hukati lj ude protiv musli
mana. Zato j u je Umej r ubio.
POGUBLJ E N J E
EBI AFEKA Ben u Abdul Ehel
An Nabit

Benu Zafr

Benu Haris bin EI-Hazred

Poslanikova damija

LU LU

Benu Vakif
Benu Zurejka
o
..., LL]

...,)'
...,_,..
LU
w
DOLINA MAHZUR

bo 'Benu Kajnuka

4k
Benu K u rejza

'-<..,_'<

-1
LL]
DOLINA
MUZEJNEB

Benu Avf bin

EI-Hazred
t fl
POHOD
LU
Ben u Nadir
SALI M J

B. UM EJ RA

eval , 2. god. enu Avf bin Mali

bin EI-Evs
po H idri 'Damija K u ba
 o

o
lO

o
o Benu Abdil Ehel
.,... E
-"
An-Nebit

')e-.Q\1> ..
..... . . . ,,. . .
if:' Ebjar Ali] - \ . ,,./\!f . Benu Zafr

'
Medina
..
,'

Benu Haris bin EI-Hazred

Poslanikova damija

LLI 0 ww

Benu Zurejka

DOLINA MAHZUR

\ DOL INA MUZEJNEB

Benu Avf bin

POHOD EI-Hazred
B E N U KAJ N U KA' Benu Nadir

(2. god. po H i dri)

w
Benu Avf bin Malik
bin EI-Evs

Damija Kuba'
 o

Devmetu 1-dendel

o
o
.....

o
o
N

'Tima o
o
M

Zatui- Re a

NEDD

N U BIJA

POHOD SEVI K

(zul-h idde, 2 . god .

po H idri)
Meka

H uneJn
o

Taif

Ezreha o
.. '-<'
Mean "a>'? Devmetul-dendel
(Akaba (Ej le

'-
- o
o
.....

PUSTI NJA VE LIKI N U F U D

o
Tebuk o
N

o
'Tima o
(")
t-

EI- Hader
El-Ula e

l
'Zatui-Rek'a

Hajber

Fed e k
(J
Va dii-Kura

POHOD
B E N U S U LEJ M
(E L-KU DR)
( m u harrem , 23 mjeseca
nakon H i dre . )
Meka
Hunejn
Ta if
 POGUBLJ ENJE
KA' B BIN Benu 'Abdul-e!.hela
EL-EREFa

w
Benu Zafer

Benu Hans bin Hazredt

Benu Vaki!

Oohna Mehzur

)J)+- .piJ

Benu KoJnuka'
Benu Kure}Ze

POHOD M
BIN MU
A M M E DA
LL E M E Benu 'Nad1r

E L -ENSARIJA
N A U TVR U KA' B BIN
E L - E S R E FA

.
rebl ul-evvel. 3 god po Htdiri
 o

Dev metu 1-dendel

o
o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

o
o
C")

o
Gatafan

POHOD ZI E M R
(usmjeren protiv
Gatafana u Nedd u )

(re b i u l -evel,3. god . p o H i dri )

Hunejn
Ta if
 o

Devmetul-dendel

o
o

/
...-

PUSTINJA VELIKI N U F U D
o
o
Tebuk N

o
Tima' o
C")

o
Vadii-Kura

PO H O D
B U H RAN

(du made l -u l a , 3. god .

Meka
po H idri) Hunejn
Ta if
<(
Vl
0...
o
f-
0
>
>N Pohod S alima ibn U mejra protiv Jevrej a Ehu 'Make, evvala 2. h .
Vl g.On je i mao obiaj svojom poezijom hukati ljude protiv muslimana.
>

Vl
Zato se S al i m zavjetovao da e ga ubiti i uinio je to.
lJ
o Pohod na Benu Kaj nuku, evvala 2. h. g. Benu Kaj nuka bili su prvi
>
8 jevreji koji su prekin uli primirje sa musliman.ima. I zrazili su mrnju i
z zavist nakon to su muslimani pobijedi l i n a B edru time to su preki nuli
<(
....J
Vl
primirje i pokazali sc kao izdaj nici, i to u takvom obimu da je Ka'b ibn
o
o...
Eref rekao: "Tako mi Allaha, ako je M u hammed uistinu pobio ove
1-W ljude, bolje mu je biti mrtav nego iv". Zatim je otiao u Mekku lijui
0::.
gorke suze za muricima koj i su ubijeni n a Bedru, pa se vratio i sastavio
toliko uvredlj ivu erotsku pjesmu o musliman skim enama da su ensa
rij e odluili da ga ubiju.

Pohod n a Savik, zu-1 -hidde 2 . h.g. Allahov Poslanik, s.a.v. s . , kre

nuo je sa skupinom muslimana da odbije Ebu Sufj anov napad. Ebu
Sufjan je priao Medini s namjerom da sc osveti za B itku na Bedru i
i spuni svoj zavjet, jer je sebi zabranio m irisanje (parfeme) sve dok se
ne osveti. Ubio je j ednog ensariju i njegovog roba, spalio kuu, a zatim
pobjegao smatrajui da je njegov zavjet ispunjen. Ebu S ufjan i njegovi
prij atelji poeli su odbacivati teret (da bi bre umakli), tako da su po
bacali torbe savi ka (mjeavi ne penice i jema, koji se samelju i peku sa
medom i topljenim maslom; to je bila uobiajena opskrba dok se pu
tovalo). Muslimani su sakuplj al i te torbe savika. Tako je i ovaj i ncident
postao poznat kao B itka Savika. Murici n isu sustignuti.

Pohod n a Benu S ulej m u Kudru, u muharremu, 23 mjeseca poslije

H idre. Allahov Poslanik, s.a.v.s., suprotstavio se grupi Benu S ulejma i
G atafana i stigao sve do Karkarat el-Kudra.

Pohod M uhammeda ibn M esleme el-E nsarija u okolin u M edine,

rebiu-1 -evvela 3. h.g. Tada je on ubio Jevreja Ka'ba ibn Erefa.

Pohod n a Zi-Amar (u okoli n i Nuhaj1a), rebiu-1-evve1a 3. h.g. Po

slanik, s. a.v. s . , zaputio se prema G atafanu u N eddu, gdje je Du'sur ibn
el-Haris iz Bcnu Muhariba bio okupio grupu iz Benu Sa'lebe i Bcnu
M uhariba s namjerom da doj au u okolinu Medine. Tako je Poslanik,
s. a.v. s . , krenuo sa 450 ljudi, ali nije dolo do borbe.
 Pohod na Buhran (u oklin i El-Fur'a), dumade-1-ula 3. h.g. Al "U
Vl
o
lahov Poslanik, s.a.v.s., traio je grupu iz Benu Sulej m a, pa je izi ao sa r
)>
tri stotine ljudi, ali se grupa Benu Sulej m a rasprila, tako da n ije dolo z
do borbe.
6
<
o
CJ
Vl
>
<
Vl
N<
<
o
_,
o
'""O
Vl
)>
Vl
<(
0...
o
l--<
o
>
>N U B I STVO KA' B I B N E L- E RE FA
Vl
>

Vl
lJ
o
>
8

Vl
Kad su murici poraen i na Bedru 2 . h.g., Poslanik, s.a.v. s . , poslao
je Zcjda ibn Harisa da muslimanima u donjoj etvrti , a Abdull ah a ibn
o
o.. Revvaha da u gornjoj etvrti Medine j ave l ijepu vijest o pobjedi koju im
je darovao Allah i prenesu (vijesti) o muricima koj i su ubij eni. Kad je
to doprlo do Ka'ba ibn Erefa, o n j e upitao: ,,Je l i to istina? Vjerujete li
vi to da je M uhammed stvarno pobio lj ude koje su i menovali ova dvo
jica ljudi (mislei na Zejda i Abdullaha ibn Revvahu ) ? To su plemeni ti
Arapi i plemii . Tako m i Allah a, ako je Muhammed zaista pobio tc
jude, onda mu je bolje biti mrtav nego iv".
Kad je v ij est potvrena, Ka'b je otiao u Mekku i hukao ljude pro
tiv Allahovog Poslani ka,
s.a.v. s . , sastavljaj ui po
Tvrava KA' B IBN EL-ESREFA
eziju i l ijui gorke suze
za murici m a koji su po
b ijeni na Bedru . Tako je
prekrio primirje koje je
bilo dogovoreno izme
u muslimana i jevreja u
Med i n i .
Potom je K a'b otiao u
Medinu, gdje je sastavio
uvrcdjivu erotsku pje
smu o muslimanskama,
to ih je uvrijedilo mu
slimane. Allahov Posla
nik, s.a.v.s., rekao je: " Ko
e se za mene obraunati
sa El-Erefovi m si nom?"
Muhammed ibn Mesle
me el- En sari , iz plemena
Benu Abduleh al, odgo
vori : "Ja u se obraunati
s njim za tebe, Allahov Poslanie". I b n Mesleme otiao je u drutvu
Salkana ibn Sclame ibn Vaka (Ebu N a'ile) i Abbada ibn Bira ibn Va v

Vl
o
ka. Allahov Poslanik, s.a.v.s., iao je s njima do Bekiul Garkada. Zatim
;:
su oni otili do Ka'bove u tvrde. Ebu N aila ga je pozvao. On je poao z
da se susretne s nji m . O n i su ga ubili i vratili se prema Benu Kurejzi i
6
H arratu-1-'Aridu. El-H aris ibn Evs zaostao je zbog povreda na glav i <
o
i nozi, p a s u oni nastavil i put, a El -H ari s im s e kasnije prikljuio. O n i Cl

s u doli Allahovom Poslani ku, s. a.v.s., krajem noi, d o k je stajao na na

mazu, i rekli mu da je ubijen Ka'b ibn Ercf. Potom su se vratili svojim
familijama. Tada su se jevreji zabri nuli zbog svog prekidanja primirja sa
muslimanima i hukanja Kurejija, kao i sastavljanja uvredljivih stihova <
o
-i
o muslimanskama. 1 9 o
-o
Vl
Pohod Zejd ibn H arisa u El-Karadu, u Neddu, dumade-1 -ahira >

3. h.g.Zejd sc zaputio da presretne karavan K urejij a. Uspio je zarobiti

karavan , ali su prcdvodnici pobjegli .

Bitka na U h udu, 1 5 . evvala 3 . h.g. Pod vodstvom Ebu S ufjana

ibn H arba, Kurejijc su sc okupili sa svojim ahabeima (saveznikim
plemenima iz predgraa) tc s onima koji su i h sluali meu plemenima
K.inane i iz Tihame i odmarirali na Uhud, sjeverno od Medi ne, da se
osvete za ljude koj i su ubijeni n a Bedru .
Poslanik, s.a.v.s., razradio je strategiju i odredio Abdullaha ibn Du
bejra da bude na elu pedeset strijelaca koji trebaju odbiti navalu Ku
rcjija i postii pobjedu. Ali, strijelci su se spustili s poloaja da bi uzeli
plijen, postupaj ui protiv Poslanikovih, s.a.v.s., naredbi da ne silaze bez
obzira ta se dogodilo. U toj situaciji, Halid ibn Velid postigao je pre
dnost i, u kritinom momentu , iz tog pravca napao muslimane sa lea.
Hamza i Mus'ab ibn Umejr umrli su kao ehidi . . . Toga dana je sedam
deset muslimana palo kao ehidi.
Uprkos voj noj pobjedi koj u su postigli n a U h udu, Kurejije nisu bili
u stanju istrijebiti muslimane i nisu uspjeli otvoriti svoj trgovaki put
prema S iriji.

Pohod na H amra'u-1 -Esed, 1 6. evvala 3 . h .g. Allahov Poslan i k,

s.a.v.s., i samo oni musli m ani koj i su sudjelovali na Uhudu zaputi l i su
se u potjeru za Ebu S ufj anom i njegovim pristalicama - da im pokau

'9 I b n H i am, 3/7

 e

-e EI-Bilka
:J o

iii
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmetul dendel o
o
N

Az re

l (, Esed Ti
o
o

Temi m
Fejd EI-Mejfe'a o
v$a;
o

1'1-r, Hadre 0
co

vr$ F edek'
\
Et-Taraf 0
_,
Ha bate . Zu-Ha abe
HaJber
EI-Dumum

El-Gabe
Med (na ZulBatnu-Nahl
o

-tc, Jenbu
o
Kasa El-Be krat
co

V dan \ \ Es-Si

Seniiletu nferr'l. ad1d
El js .
El-Ka rade o

edid J ar \\ Ada le..qrlk

o

Rab ig EI.Hrr <"Nu . o

.,....
E

A an
Me kaU zze Vel-kare
Dide 1 o Hevazin
E' -Redi'
Taif Turbe Has'ame
E-Suajba

POHOD
ZEJ D B . HARISE Nedran
NA KAREDE U N E DDU 'ade Hemedan

(du madel-u h ra 3.god.

po H i dri )
 Burn;urume e

N ubije! Banu 'Abdul El

Sooljetul \IOOlt'e BunuZufer

Benu Selume
Sun' lt

BITKA M EDINA
NA U H U DU
' Benu N6d1:ar

Uhu d
Uhu d

Devmetul-dendel
o

o
o
.....

o
N

o
Tima' o
("l)

atui-Rek '

(:)
Vadii-Kura

u Su lejm e

POHOD
HAMRA' U L ESED
( 1 6. evva l 3. god. po H i dri)
Meka
-
H uneJn
Ta if
<(
Vl
o..
o
r-
0
>
>N da su jaki i da i h to to i h je zadesilo n a U h udu n ije uinilo preslabima
Vl da ne b i progonili svoje neprijatelje.
>

Vl
Ebu Sufjan sc povukao u Mekku i n ije razmilj ao o napadu na Me
lJ
di nu. Bio je zadovoljan oiglednom pobjedom na Uhu du, za ta krivicu
o snosi neposlunost strijelaca prema Poslanikovim, s.a.v.s., naredbama, a
8 ne Ebu Sufj anova domiljatost ili sposobnost.
z
::J
Vl
Pohod Ebu Seleme ibn Abdu-1- Eseda el- M ahzumija u Katan ,
o
e..
muharrema 4. h .g. U okolin i Fajda, koji je bio oaza koje su pripadala
Benu Esedu ibn Huzcjmi, sto pedeset judi usmjereno je na ratrkane
grupe okupljene oko Tulejhe i Seleme, Huvejlidovih s inova.

Pohod Abdullaha ibn Unejsa u 'Urnu, muharrema 4. h .g. I ovaj

pohod bio je usmjeren na ratrkane grupe, a one su bile okupjene oko
S u fj an a ibn H al i da ibn Nubaiha el-Huzalija.

Pohod M unzira ibn Amra es-Saidija na i zvor M e'une, u saferu, 36

mjeseci nakon H idre Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Amir ibn Malik
ibn Dafer ebu B era' el-Kilabi, koji je bio poznat po svoj i m igrama
kopljem, doao je Allahovom Poslaniku , s. a.v.s., i n ije primio I slam,
ali je rekao: "Ako sa mnom poalje nekoli ko ashaba mome narodu, ja
se n adam da e se oni odazvati tvome pozivu i slijediti te". Poslanik,
s.a.v.s., ree: " Boj i m se da bi i m n arod Nedda mogao nauditi". On
ree: "J a u im pruiti zatitu ako im i ko pokua nauditi". Tako je on,
s.a.v.s., poslao s nji m sedamdeset ensarija koji su bili prozvani kurra'
(oni koji ue Kur'an) i postavio im za vou M unzi ra ibn Amra. Kad su
sc zaustavili kod izvora Me'une, koj i pripada B e n u Sulejmu, izdani su
i svi pobijeni.

Pohod M ersada ibn eb i M arsada el-G an evij a (pohod E r -Redi'),

safera 4. h .g. Allahov Poslan i k, s.a.v.s., poslao je est ashaba pod vod
stvom M arsada ibn ebi M arsada el-Ganevija sa grupom iz plemena
'Ad al i El- Kara, koj i su mu doli i trail i nekoli ko muslimana kao ui
teje - da ih podue islamu. Posl anik, s.s.v.s., odredio je ljude, krenuli su
i , kad su bili u Rcdi'u - a to je oaza koja pripada H uzej l u u H idazu
- izdani su; neke su ubili, a ncgc zarobili.
 ::J
E EI-Belka
.:::> o
'
ii]
Mu'ta P USTINJA VELIKI N U F U D

Devmmetul dendel o
o

N

Esed Ti
o
o
"""

Temi m
o
EI-Mejfe'a o
<D
Hadre /' Q
<v<:>

B a tnu-N a hl EI-Dumum oo ._.oo

Zul Kasa EI-Bekrat
Es-Si
..
o
EI-Karade o
o
...-
E
.::..:.

POHOD

E B U S E LE M E Nedran
E L-MAHZ U M IJ A He medan
(na Kata n)
San'a
muharrem 2 . god. p o H idri
 -<
Vl
0....
o
f-
0
>
>N Pohod protiv Benu Nadir, rebiu-1-evvela 4. h.g. Povod ovom po
Vl hodu bio je nj ihov pokuaj tog plemena da ubiju Allahovog Poslanika,
>

Vl
s.a.v.s., bacanjem stijene na njega. Zbog primirja koje je i mao s njima,
lJ
Allahov Poslan i k, s.a.v.s., otiao je Jevrejima Benu Nadira da bio zatra
o io da pomognu u plaanju krvarine za dvojicu ljudi iz Benu Amira.
>
8 Ali , u Bcnu N adiru su rekli meu sobom: " Daj da ga ubijemo i odvede
z mo njegove ashabc kao zatvorenike u M e kku, gdje ih moemo prodati
::; Kurejijama". N akon to su otkriveni i bili opkoljen i , zatrail i su od Al
Vl
o
o...
l ahovog Poslani ka, s.a.v.s., da ih ne ubije i da ih poalje u izgnanstvo, a
dopusti i m da uzmu bogatstva koliko deve mogu ponijeti, osim oruja.

] ako su napustili Medi nu i nasel i l i se u H ajberu, a neki izmeu nji h su

otili u Azra'at.

Konani pohod n a Bedr, takoer poznat i kao Bedr ei-Me'l/id ili

trea bitka na Bedru, zu-1-ka'de 4. h .g. Zajedno sa Kurejijama, Ebu
Sufjan je htio mari rati na Mcdinu. Zato su Poslan i k, s.a.v.s., i ashabi
izil i na Bedr i ekali ga, kao to su sc bili dogovori l i , da se sastanu go
d i n u poslije Uhuda. Poslanik, s.a.v.s., ostao je tamo osam dana, zatim
se vratio u M edinu. Safvan ibn Umejje rekao je Ebu Sufjanu: "Tako mi
Allaha, rekao sam ti da ne dogovara susret s nj ima sljedee godine. Oni
nas se vie ne boje i ve su shvatili da sc m i neemo pojaviti, a sprijeil a
nas je jedino naa slabost".

Pohod na Zatu-r-rika', muharrema 5. h .g. Poslanik, s.a.v.s., otiao

je u Nedd sa etiri stotine ashaba traei Benu M uharib i Benu Sa'lebe
iz Gatafana koji su okup i l i vojsku da se bore protiv muslimana. Ovaj
pohod nazvan je Zatu -r- Rika' , kako prenosi Buhari od Ebu Musa el
Earija, koj i je rekao: " Krenuli smo u pohod sa Posl ani kom, s.a.v.s., a
bila je jedna deva na svakih est lj udi, pa smo naizmjenino jahal i . Tako
su (zbog prekomjernog hodanja) moja stopala povrijedena i nokti mi
otpali. Zamotavali smo svoja stopala komadima odjee (rika') i zato je
ovaj pohod nazvan Zatu-r-rika', jer smo zamota vali svoja stopala rita
ma (rika')>>. I pak, nije dolo do borbe izmeu musli mana i murika.

Pohod na Devmetu-1- Dendel, rebiu-1 -evvela 5. h .g. Poslan i k,

s.a.v.s., uo je da je u Devmetu-1-Dendelu vel i ka grupa koja se eli
pribliiti Mcdini. Zato je mobilizi ran ljude i krenuo sa hiljadu musli
mana. Kad su stigli nadomak Devmetu-1-Dendela, grupa sc rasprila,

e
::J
E
:::>
jj]
l
EI-Belka
M u'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD
o

o
o
N

Esed Ti
o
o
'<T

Temi m
o
o
CD

Has' ame

POHOD
ABD U L LAHA
Nedran
BIN U N EJ SA
( U rena)

muharrem , 3. god . po H i dri

 o

P USTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

Esed Ti
o
o
'<t

Temi m
o
o
<D

Es-Si
o
EI-Karade g
..- E

Has' ame

POHOD V'

Nedran
E R-REDZ I ' 'ade He medan

safer, 3. god. po H idri

 e:
:J
E EI-Belka
:::> o
jjj
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

"..

Esed Ti
o
o

Temi m
o
o
(!)

Es-Si
- o
EI-Karade o
o
.,.... E
.::t:

Has'ame

PO HOD
Nedran
EL-M U NZI R B. AMR
ES-SA' l DIJA 'ade Hemedan
(B unar Me' una)

safer, 3. god. po H idri

 o

Devmetu 1-dendel

o
o
.,....

o
o
N

Tima' o
o
('l)

(:>
Va dit-Kura

DRUGI
POHOD NA BEDR
( poetak zul -ka'de, 4. god.

po H idri) Meka
.
H uneJn
L----------------------------- ------------
Ta if
 .
-
.
o

Habir .

g Benu 'Abdul Ehel

AI Durf
An Nebi!

\. _.,. ... . -
. . . . . .
..
.
.
Benu Zafer
.
Abjar 'Ali -- . Medina
. ..

./ Munewera
..
.

\
Benu Haris bin Hazred
e'f-
Poslanikova Damija
<o
e-r-e
s
' t>-c:,

'BRDO SALA
Benu Vakif

Benu Zurejk

DOLINA MAHZUR
Benu Haris

Benu Kurejza

D O L iN
A M u"-
.,. EJN/B

B E N U NAD I R Benu 'Avf

(g . po hidri 4) bin Al Hazred

To to ste neke palme posjekli

ili ih da uspravno stoje ostavili
Allahovom voljom ste uinili, i
zato da On nevjernike ponizi.

(Progonstvo. 5)
Benu 'Avf
bin Malik Al Ews
Kubba Damija
 E zreha

o
..0
"'
Mean % Devmetul-dendel
Akaba (Ejle)
(>)'-
t;
o
o

o
Tebuk o
N

Tima' o
o
(")

z r-Rika'

Fed e k

Vadii-Kura

POHOD..
D EVM ETU L-DZEN D E L

(rebiu-1 -levvel , 5. god .

po H idri)
Meka
.
H uneJn
Ta if
 Ezreha

\ o
i<)""
Mean % Devmetul-dendel
Akaba (Ejle) '-

<:
o
o
.....

o
o
N

Tima' o
o
C')

o
Za ur-Rika' o

. (()
'\i"
:;
(:)
NEDD

Vadii-Kura
Benu Lahjan

POHOD
ZATU -R-RI KA'
(mu harre m , 4 . god . po H idri )

Hunejn
li if
 E zreha
o

.e,..
Mean % Devmetul-dendel
Akaba (Ejle)
(>)(;;.,
o
o
...-

!.p.
l P USTINJA VEL. NUFUD

o


Tebuk o
N

Tej ma o
o
C'?

EI- Hader ( Zatu r-R ika'

\
El- Ula e

(::>
Vadii-Kura

"e- Boou Su lejme

't""<9 .
J'
e$)

POHOD
NA B E N U -L-M U STALEK
( E L-M U R EJ SI')

(a'ban, 5. god . po H idri ) Meka

H uneJn.
Ta if
 Saveznici Dimenzije Hendeka:

pr. duina: 5544 m

pr. irina: 4,62 m
pr. dubina: 3.234m

iskopani materijal
je predstavljao dodatni
grudobran na
Medinskoj strani

H ENDEK

Benu 'Abdul-ehela
N ebijje

Benu Zafer
HENDEK
Benu Haris bin Hazred
B itka saveznika Poslanikova damija
'
evval, 9.god. po H i dri

Hendek, u pozadini Uhud

Dolje: Podnoje brda Sei'. Mjesto gdje su b i l i

smjeteni voe i gdje j e kasnije sagraena
Feth damija. Na sl ici se takoer vide Ebu
Bekrova, Alijina i Selmanova da mija .

r-
>-
Vl
Vl

?
!"T'1
Devmetui-Dendel -o

Vl
o
r
>-
z
7'\
o
<
o
Cl
Vl
;..
<

N<
<
o
-l
o
-o
Vl
)>

pa je on, s.a.v.s., poslao jahake odrede u raznim pravcima, a vratili su

se ni kog ne susrevi.

Pohod protiv B e n u M us talik a ( E l -M uraisi'), a'bana 5 . h .g.

Povod
ove bitku bio je taj to je El-Haris ibn D irar, poglavica Benu Mustali
ka, a koji su bili Benu Duzej me ibn Ka'b iz H uza'a, mobilizirao svoje
ljude da otpone rat sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Zato je Poslani k,
s.a.v.s., krenuo sa 700 ashaba i sukobio se sa muricima u oazi El-Mu
raisi'. Muslimani su pobijedili, zarobili mukarce i ene, a nji hove deve
i ovce uzeli kao plijen.

Bitka na Hendeku (El-Ahzab ili S aveznici), evvala 5 . h.g . Povod

je taj to je jedan Jevrej hukao Kurejije i rekao i m : " M i emo biti s
vama protiv njega sve dok ga ne nadvladate". Tako su krenuli Kurejije
i plemena koja su bila s nji ma, G atafan, Benu Murreh, Eja', Sulejm
i Escd. Jarak (hendek) i skopan je na sjeveru M edi ne po sugestiji Sei
mana Farisija. D uina je bila 5 .544 metra, sa prosjenom iri nom 4,62
metra i prosjenom dubinom 3 ,234 metra. lako su i Jevreji Benu Ku
rejze prekrili primi rje sa Allahovim Poslani kom, s. a.v.s., saveznici su sc
 H E N DEK

An Nabit

Senijjetul Veda' Benu Zafer

POSLANIKOVA DAMIJA

BRDO SALA'

Benu Zurejk

Benul Haris

POHOD NA
B E N U KUREJZA
5 g . po h idri
DOLINA MUZEJNIB
Abu Lubabe
(Rifa 'at bin Abd ul M u nzir)
Benu Avf Bin El HazredZ
Naselje Beni Nadir

; l
"A ima i drugih koji su grijehe
svoje priznali. i koji su dobra
djela s drugim koja su rava
izmjeali, njima e, moe biti,
l
Allah oprostiti jer Allah prata
i samilostan je ."
(Pokajanje, 1 02)
 e:
MEDITERAN :J
E EI-Belka
:J o
w
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

("e
e:o
Demetul dendel >0'<0 o
o
f.e N

;: / Esed Taj

o
o
'<:t

e<Y
v / Temim

0'lj
o
o
<.o

1-Dumum oo

EI-Bekerat
Es-Si

o
EI-Karade o
o
E
.::.:.

Has' ame

POHOD
M U HAM M E D B. M ESLEM E Nedran
'ade Hemedan
(El-Kurata')

protiv dijela p lemena Beker

u Neddu
Vl
<(
o..
o
f-
0
>
razili ne postigavi nita nakon op ade koja je trajala mjesec dana (i
Vl zbog vjetra, koji nije puhao nigdje dalje od logora murika) .
>

Vl
Pohod na Bcnu Ku rcjzu, zu-1-ka'dc 5 . h .g. Povod ove bitke je
lJ
o p "tena kazna za in oigledne izdaje i krenje potpi sanog primirja u
>
o
::.::
vrijeme kad su se okupili saveznici. Poslanik, .a.v.s., odmarirao je do
z nj ihovih utvrda. N akon opsade, na nji hovo insistiranje, presudio im je
5 Sa'd ibn Mu'az. On je odredio da svaki mu "karac bude ubijen, da se
Vl
o
e..
bogatstvo razdijeli, a djeca i ene zarobe. Benu Kurejza n isu dovodili u
pitanje opsadu i kaznu, jer su znali ta su ui n i l i .

Pohod M uhammcda ibn Mcslcmc cl-Ensarija u El- Kurata', 1 0.

muharrcma 6. h .g. On je predvodio 30 jahaa u El- Kurata', a to je bila
dol ina (zemlja) Bcnu Bekra iz Kilaba.
POG U B LJ E N J E S E LAMA '"V

I B N E B I H U KAJ KA Vl
o

>
z

6
<
o
Cl
Vl
>
Jedna grupa jevrejskih voda, ukljuuj ui Ebu Rafi'a Selama ibn ebi <

H ukajka, putovala je iz H ajbcra i otila Kurej ijama u Mckku te ih N<
pozvala da zapnu rat sa Allahovi m Poslan i kom, s. a.v.s. Rekli su: "M i <
o
emo biti u z vas protiv njega sve dok ga n e nadvladamo". Kurejije su -i
o
im odgovoril i : " Dobro doli ! N ama n ajdrai lj udi su oni koj i nam po "V
Vl
mau da se borimo protiv Muhammeda, ali vam mi neemo vjerovati )>
sve dok se ne poklon ite naim bogovima; tad emo vam vjerovati". O n i
s u to i ui n ili, pa s u Kurej ije rekli Jevrej ima: "Jevrej i , vi ste narod Prve
knj ige i znanja. Recite n am o razlikama izmeu nas i Muhammeda. Je
li naa vjera bolj a ili je bolj a ta Muhammedova? Jesmo li mi upuen ij i
i li j e upuenij i Muhammed?" Oni rekoe: " Svakako, vaa vjera je boj a
od njegove. V i ste b l ie istini od njega i vi ste upuenij i , jer v i potujetc
ovu Kuu ( Ka'bu) i dajete vodu hodoasnici ma, prinosite rtve i klanj a
tc sc onako kako su se i vai preci klanj al i . Dakle, vi ste blii istini od
njega".20
U vezi s tim, Allah je objavio:

Zar ne vidi one kojima je dat jedan dio Knjige kako u kumire i ej
tana vjeruju, a o neznabocima govore: "Oni su na ispravnijem putu od
vjernika': Njihje Allah prokleo, a onome kogaje Allah prokleo nee nai
nikoga ko bi mu pomogao (Nisa ; 5 1 -52) .

20
Ibn H ia m, 3 / 1 27; Ta beri, 2/564, Ujunu-1-asar, 2155, I b n Hald un, 2/29, EI-Bidaje ve-n-Ni
haje, 4/92, Er-Revdu-1-Unuf, 3/276, El-/ktifa', 1 / 1 1 3, Es-Sira en-nebevijja I b n Kesira, 1 / 1 8 1
 o

Dev metu 1-dendel

PUSTINJA Vl NUFUD
o
o
N

o
Tima' o
C")

o
o
"<:t

_ (()
1\)
:;
(:)
Vadii-Kura

POHOD
B E N U LI HJAN
( rebi ' u l-evvel , 6 . god.
po H idri) Meka
H uneJn


E zreha o

Mean % Devmetul-dendel

Akaba (Ejle)

e..
o

j/
o

PUSTINJA VELIKI N U FUD

o
Tebuk o
N

o
Tima' o
(")

Za ur- Rik a'

<:::>

Va dii-Kura

"e. Be u Sulejme
"'<S .
:7<$l

POHOD
ZU KARE D
(rebi ' u l -evvel , 6 . god.
po H idri) Meka
Hunejn
Ta if
 e:
::;,
E EI-Belka
:::> o
[D
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetul dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
'<t

o
o
(!)

o
o
co
EI-Bekerat
Es-Si
o
EI-Karade o
o
.- E
,:":.

Hevazin
Turbe JHas'ame

POHOD
U KAE B. M I H SA N Nedran
E L-ES E D IJA N A GAM R
(vod u koja je pripadala
pleme n u Benu Esed)

reb i ' u l -evel , 6. god. po H idri

 :J
..._

"E EI-Belka
:::> o
[jj
l

M u'ta PUSTI NJA VE LI KI N U F U D

,..

Petra
Demetul dendel o
o
N

./ Esed Tajj
o
o
'<T

Temi m

Fejd o
EI-Mejfe'a o
<D
"'
Q
Hadre
Q
<v

Et-Ta raf

1-Dumum o
Batnu-Nahl o
CX)
El-Beke rat
.. Es-Si
Benu Selim
o
EI-Karade o
o
E
.::.:.

Hevazin
J.
Turbe Has'ame

Bej se

POHOD Nedran

MU HAM E DA B. M U SE LEM E
U ZU L-KASSA

rebi 'u l-a h i r, 6. god . po H idri

 -<
Vl
o..
o
f-
0
>
>N Kurejije su bili zadovolj ni onim to i m je rekla jevrejs ka delegacija.
Vl 1 ada je pedeset ljudi iz kurejijskih klanova sklopilo pakt privijaj ui
>

Vl
grudi uz K a'bu i drei se za nje n pokriva i zavjetujui se da nee
lJ
izdati jedni druge i biti ujedinjeni protiv Muhammeda te da e istrajati
o do posljednjeg ovjeka. Potom su I bn Hukaj k i oni koj i su doli s njim
>
8 G atafanu - iz Kaj s 'Ail ana - i poticali i h da se prikljue ratu protiv Al
z lahovog Poslanika, s.a.v.s., govori l i : " M i emo biti s vama, a i Kurejijc
:5
Vl
su obeali da e biti s nama". Jevrej i su Gatafanu ponudili i polovinu
o
0...
svojih proizvoda (pri nos) svake godine. Kad je Bitka na hendeku - ko
joj je direktan povod bilo jevrejska hukanje drugih protiv muslimana

- bila zavrena, a situacija sa Benu Kurejzom, koje je prekrila primirje

u naj kritinijem trenutku, ve bila okonana, H azred je od All ahovog
Poslanika, s.a. v.s., zatraio dozvolu da ubije Selama ibn H ukajka, koj i
je b i o u H ajberu; dobio j e dozvolu. Tako je izilo pet ljudi iz H azreda,
iz Bcnu Sclctne: Abdullah ibn Atik, Mes'ud ibn S inan, Abdullah ibn
Unejs, Ebu Katade ( E l - H aris ibn Rcbi' el-Ensari) i H uza' i ibn Esved,
nj ihovi savezni ci iz Eslema. Allahov Poslanik, s. a.v.s., postavio je na
nj ihovo elo Abdullaha ibn Atika i zabranio im da ubiju bilo koje dijete
ili enu. Otputovali su u H ajber i, po noi, doli do kue I bn ebi H u
kajka, gdje su ga mogli ubiti za kaznu zbog njegovog poticanja protiv
muslimana.

Pohod na Benu Lihjan, rebiu-1-evvela 6. h .g. Jedna grupa iz dva

plemena, 'Adala i El-Kare, izdali su est ashaba All ahovog Poslanika,
s.a.v.s., u oazi Er- Redi'a, koja je pripadala H uzej! u u H i dazu. Posla
nik, s.a.v.s., otpremio sc sa dvije stotine muslimana u oazu Er-Redi' .
D va plemena s u s e o d straha rasprila p o plani nskim vrhovima. Posla
n i k, s.a.v.s., i oni koji su bili s njim nastavili su na Asfan, tako da bi Ku
rcjijc ule da se on pribliio Mekki i stekle dojam o moi i odlunosti
muslimana.

Pohod n a Zu- Kared (El-Gabe), rebiu-1 -evvela 6 . h.g. 'Ujejne ibn

Hisn ibn H uzejfe ibn Bcdr cl-Fczzari, zajedno sa nekim konjanicima
iz Gatafana, jahao je u predgrau Mcdine deve, enke, muzare, koje
su skoro dobile mlade, a pripadale su Poslaniku, s.a.v.s. Muslimani su
uspjeli spasiti deset deva. Allahov Poslanik, s.a.v.s., predvodio pet stoti
na musl i mana sve dok se nisu zaustavili n a planini Zu- Kared (to je ime
oaze) . Potom su se on, s.a.v.s., i njegovi ashabi vratil i u Medinu.
 e:

E' EI-Belka
::> o
iJ]
l

Mu 'ta
PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetul dendel o
o
N

o
o
'<t

o
o
<D

o
o

EI-Bekerat
Es-Si

o
EI-Karade o
o
..-- E

Vel-kare \
Hevazin J
Turbe Has' ame

POHOD E B U U B EJ DE
v

Nedran
B . EL-DZERRAHA
U ZU L-KASSA
rebi' u l -ahir, 6. god. po H idri
 o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

Devmetul dendel o
o
N

(

l Esed Taj

Tima' / ro<:V
Temi m
o
o
oo::t

!1 Fejd Hadre
l g

' H a,?'Et-Tarf .
EI-Mejfe'a
k
\p k
qCI,,1_1r,
'lf
/ Q
CD

Habat 1" _ "'<v<>'C

a
G
El-Gabe B t u -N a hl
EI-Dzumum g

/\
Ridva Medina Zul Kas Cf
\ Jenbu'a
Es- i
-Bekerat
V dan
Benu Sulejme

.....
El

JS o
.

K"a 1 EI-Karade o
.

' Senjetul-m rr o
<:'/fi.J .
d i. 1 "' \1\ Adale 'l/r
Ra b.19 61-H rf a r. E
.:;:.
n
MekkaU zze\\\ Vel-kare
o Hevazin
-Redi'
Taif Turbe >Has' ame
E-s- uaJ. ba

POHOD
ZEJ D BIN HARISE Nedran
- na Benu Sulejme, . . . . . . . . . . . . rebiu l-evvel 6. po H . Hemedan
- na EI-Ajs, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . du madel-ula, 6. po H .
- na Et-Tarf, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . dumadel-u l a , 6. po H .
- na Hisma , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . dumadel-u l a . 6. po H .
- na Vadii-Kura , . . . . . . . . . . . . . dumadel-ula, 6. po H .
 EI-Belka

DO L I NA S E R HAN o

1
o
Du metu l dendel o
Kelb bin vebre N
Uzra

;;
Esed Tajj
Tebuk
o
o

'lt
Tej ma
Temi m

(!/
Gam' me<Z"k

Katan EI-Mejfea o
o
tO

,/
fl
,, - :
Et-Tarf

a nu nahl _...?'

o
Zul kissa o
z.
\
Med lrYci 1J)
; EI-Bekerat
Jenbija Bi'ru Mauna
Als i

Benu sulejm Ka rede

o
o
o

Hevazin

...
Turbe 1'
Has'am

POHOD
AS U R-RAHMANA BIN AVFA Sa'da
Nedran

NA DEVMETU L-D E N D E L
aban, 6 . god. po Hidri
Tvrava Hail
 e:
:J
E EI-Belka
:J o
[jJ
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

Y'

/ Esed Tajj
o
o

Tem im

Fejd o
EI-Mejfe'a o
Hadr CD
Q
Q1)
)
,.
EI-Dumum

__"
o
EI-Karade o
o
..- E

a Hevazin
Turbe Has' ame

POHOD
HAZRETI ALIJ E
Hemedan
U FEDEK
a'ban, 6 . god . po H idri
<:
Vl
e..
o
l
o
>
>N
Vl
>

Vl
lJ
o
>
8
z
<:
,_J
Vl
o
0...

Pohod U kaa ibn M ihsana el- Esedij a sa etrdeset lj udi u El

G amr-Gamru- 1 - M erzuk (oaza koja je pripadala Uenu Esedu, dvije
noi putovanja od M edine. N ije dolo do borbe.

Pohod M uhammeda ibn M esleme, u Zu-1- Kassu, rebiu-1-evvcla

6. h. g.Muh am med ibn Meslcma otiao je u Benu S a'lebe sa deset ljudi,
ali su ih bedui ni napali kopj ima i poubij al i . Muhammed ibn Mcsleme
bio je ranjen, a neki musliman naiao je na njeg i doveo ga u Medinu.

Pohod Ebu U bejde i b n cl-Derraha u Zu-1 - K assu, rebiu-s-sanija

6. h.g.Allahov Posl anik, s.a.v.s., poslao je Ebu Ubejda ibn ei-Derraha
sa etrdeset j udi Benu Sa'lebi i Benu Muharibu, koj i su pobili jahaki
odred Muhammeda ibn Mesleme i okupili sc da j au prema Medi ni, pa
ih je Ebu Ubejde rasturio.

Pohod Zejda ibn H arisa prema Benu Sulejmu u el-Jamumu, u

blizini Batnu-n-Nahla, rebiu-s-sanija 6. h .g.

Pohod Zejda ibn Harisa na El-Ais, dum ade-1 - ula 6. h. g. Predvo

dio je 1 70 lj udi da presretnu karavan Kurejija koji se vraao iz Sirije.
 e:
:J
E EI-Belka
:::> o

jj]
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Petra
Demetul dendel o
o
N

o
o
'<:t

o
EI-Mejfe'a o
Hadr (.0

Q
/ Q
/ )

E I-Du mum o
o
cp
EI-Bekerat

o
EI-Karade o
o
..- E

Has' ame

POHOD
Nedzran

ABDU LLAHA BIN ATI KA

U HAJ BE RU
ramazan 6. god. po H idri
 e
::l
E EI-Belka
::> o

jjJ
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

Demetul dendel o
o
N

Esed Tajj
o
o
'<t

Temi m

Fejd EI-Mejfe'a
o
o
Hadr7" <O

Q
Q
)

o
o
o
.,...
E
.:.!

as'ame

POHOD
Nedran
ABDU LLAHA BIN REVAHA

U HAJ B ERU H em edan

evval , 6. god . p o H idri

 e:
.:J
"2 EI-Belka
.:::> o

jj]
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

Esed Tajj
o
o
'<:t

Temi m

o
o
co

o
o
o
.,....
E

Has' ame

POHOD
v
Nedran
KU RZ B I N DZABI R
Hemedan
EL-FIH RIJA U U REJ NA
evval, 6. g o d . po H idri
 o

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Demetul dendel o
N

Esed Tajj
o
o
"'"

Temi m

o
o
<D

o
o

o
EI-Karade o
o
..- E
.::,(.

Has' ame

POHOD
AM R B I N U M EJ J E
E D-DAM RIJA N A M EKKU

6 . god . po H idri

 o

Devmetul-dendel

o
o
..-

o
o
N

Tima' o
o
(")

<:)
Va dii-Kura

v B u Su lejm e
""& .
:7-c

POHOD
H U D EJ B IJA

(zu l -ka'de, 6. god . po H idri) :.!P

.-!S
fif. Meka
Hunej

Ta if
 Pohod Zejda ibn H arisa u Et-Tarf, dumade-s-sanija 6. h. g. To je
bio pohod na Benu Sa'lebu .

Pohod Zejda ibn H arisa na H isma' dumade-s-sanija 6. h. g. Zejd

ibn Haris je marirao sa pet stotina lj udi u H isma', a to je iznad Vadi-
1 -Kura'a, da napadne pleme Duzam , koje je postavilo zasjedu Dihjeu
Vl
ibn H alifi el-Kel biju i - osim odjee koja nije i mala neku vrijednost >
- oduzelu mu sve to je posjedovao. <

N

Pohod Zejda ibn H arisa u Vadi-l- Kura' redeba 6. h .g. Zej d je oti <
o
_,
ao u U mm Ki rfu, u blizini Vadi-1- Kura'a, da kazni neke ljude iz Fezza o
v
ra, Benu Bedra, koj i su jahali deve iz muslimanskog karavana. Vl
)>

Pohod Abdurahmana ibn Avfa na Devmetu-1- Dendel , a'bana,

6. h.g. Ovo je bio pohod plemenu Kelba, u Devmetu-1-Dendelu. Po
slije toga je El-Esbeg ibn Amr el -Kelbi postao musliman, a Abdura
hman se oenio s Tumadir, Esbcgovom kerkom, koja je majka Ebu
Seleme ibn Abdur ahman .

Pohod Alije ibn ehi Taliba u Fedek, a'bana 6. h .g. I zvjestan broj
judi i z Benu Sa'da ibn B ekra okupio se u Fedeku sa namjerom da po
tpomognu Jevreje H ajbera. Tako je Alija krenuo na nj ih sa stotinu lj udi.
Do borbe n ije dolo - Benu Sa'd se razbjeao, a Alija se vratio u Me
dinu.

Pohod Abdullaha ibn Atika u H ajber, ramazana 6. h .g. Abdullah

je, sa jo dvoj icom judi, otiao u H ajber i ubio Ebu Rafi'a Selama ibn
H ukajku en-Nadarija. O n je hukao Gatafan i okolne arapske murike
da zapodjenu rat protiv muslimana.

Pohod Abdullah ibn Revvahe u H ajberu, evvala 6. h .g. Oti ao u

Hajber zato to je Jevrej Usaj r ibn Zarim otiao G atafanu da ih okupi
da sc bore protiv Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Sa I bn Revvahom bilo je
trideset ljudi. N akon to je dato obeanje o sigurnosti , Usajr je pokuao
poin i ti izdaju, pa su pobij eni i on i oni koji su bili s nji m .
 o

Devmetu 1-dendel

......
o
o

o
o
N

o
Tima' o
(")

o
o
'<:t

<:>

Vadii-Kura
:en u Lih jan

POHOD
NA HAJ B ER, FEDEK
l VADI L-K U RA

(muharrem, 7. god. po H i dri) Meka

"ilt_ .
H unej
. lalf
 POSLAN I KOVA P I S MA
VLADA R I MA

Horosan
'

8
N

o
o
v
o
o
<(-.
<.D

o o
o
f.o co
<lC:> o
o
o
'?'-#
o
o
N
e::::>
..
,.... E
:.tt.

P OSLANO Z E M LJA NOSI LAC BR.

N ED A I ABESINIJA A M R B I N UMEJE DAM R l

PISMO POSLAN I KA S.A.V. S.

M UNZIR BIN SAVI BAHREJN AL U L A BIN EL HADR E M I
MUNZIRU B I N SAV I J U

K ISRA B I N HUZAFA ES SEH

@
H ERAK L E D I HJA KELBI
@)

...... ..., l J,.. ) :=...! i' ....p .. ,.:::} ::. t <JJ l .-J M U KAVKIS
eJ)\ =a. J lo =w ,.)..., u J (_ t' JrW l
HAT I B BIN E B I BEL TEA

x t r J t .!J .r' J l lf s J ' =" '

.;. l J io =:.. \..L.&. " ) ' <=M =.Jtl oll t
_, .o.. f '" - -" l.o. ...:> t
..... t , ",#
.. L r ->' ."
..... JO t...:.... J--'
DEJFER DULENDI OMAN AMR BIN AS

(j)
.J.( :::-.;
.:::::a c&. - .J i cJ) C _. J I.JAI I > -\ HUZA B I N All
.... . ..v l ,.l-t L. ,-lo- - " \. .=. ' t
JE MAMA SULEJT BIN AMR EL A M I R I
l
tl- ... =:. t ..... .... ., - r' J_
, ... ...... )' / "

O. fl' ...., . ......
,:::-> t ==>f
UDA BIN VEHB E L ES EDI
HARIS B I N E B I IMR

a
E L GASANI DAMASK
 <(
Vl
o..
o
f-
0
>
N Pohod Kurza ibn D abira el- Fihrija u Urejnu, evvala 6. h. g. Ku rz
Vl je otiao sa dvadeset ljudi da kazni osam ljudi iz Urejne koji su poi nili
>

Vl
izdaju i ubili Jcsara, osloboe nog roba Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Su
lJ
kobili su se s nji m a i zarobili ih, zatim ih odveli u Medi nu, gdje su, za
o izdaju, kanjeni razapinjanjem.
>
8
z Pohod Amra ibn Umejje ed-Damerija i S eleme ibn Eslema u
:5 M ekim 6. h .g. Amr ibn Umejje i Seleme ibn Eslem otili u Mekku Ebu
Vl
o
o...
Sufjanu nakon to je on poslao nekog da ubije Poslani ka, s.a.v.s. N adali
su se da e nai Ebu Sufj ana nezatienog, ali ih je Muavija prepoznao,
pa su Kurejije rekli : "Amr nije doao n i zbog kakvog dobrog razloga"
te su sc okupili da ga napadnu. Potom se Amr sa Selemom vratio u
Medi nu.

Pohod na Hudejbiju ( Prisega vjernosti Ridvan), zu-1-ka'de 6. h .g.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., sa h i ljadu etiri stoti ne ljudi, zaputio sc vo
dei sedamdeset deva za rtvovanje. Odjenuli su i hrame za umru da
b i se znalo da n isu doli da se bore nego da posjete i iskau potova
nje Svetoj kui. Poslanik, s.a.v.s., i ljudi s njim stigl i su do H udejbije,
gdje su Kurejije odluili da ne dozvole da Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
i kad ue u Mekku. Kurejije su poslale Budejla ibn Verka'a el-Huzaija,
zati m Mi kraza ibn H afsa ibn el-Ahjafa, zatim El-Hilsa ibn Alkamu
(predvodni ka ehabia i l i plemena koj a nastanjuju predgrae), potom
Urvu ibn Mes'uda es-Sekafij a. N akon to su sve ove delegacije dole
Poslaniku, s.a.v.s., ashabi su dali prisegu vjernosti , Er- Ridvan, obea
vajui Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da e prije umrijeti nego to e sc
povui . Kurejijc su poslale Suhejla ibn Amra i sporazum na Hudejbiji
je postignut i ustanovljeno desetogodi nje prim i rje. Time su Kurejije
slubeno priznali islamsku dravu. Takoer je dogovoreno da e musl i
mani obaviti umru slijedee godi ne.

Pohodi na Hajber, Fedek i Vadi-l- Kura', muharrema 7. h.g. Povod

ovi m pohodi m a bilo je stalno narastajuc neprij ateljstvo Jevreja u H aj
beru, nj ihovo kontaktiranje sa Gatafanom s namjerom n ahukavanja
protiv musli m ana, uspostavlj anje nj ihovog saveza sa voama H ajbera, a
cilj toga bio je n apad na Medinu.
Cilj ovih pohoda bio je da se stane u kraj agitiranju Jevreja i nji hovih
saveznika protiv muslimana i da se zaustavi hukanje plemena protiv

'
)>
Vl
Vl

muslimana. Muslimani su zauzeli utvrde H ajbera: En-Netat (Na'im,

Es-Sa'b i Killu), E- ikk (Ubejj i El-Bari') i El-H atibu (El-Kamus, v

Vl
o
El-Vetih i El-Sulal i m ) . Allahov Poslanik, s. a.v.s., ostavio je hajbersku r
>
zemlju u zamjenu za polovi nu njenih plodova i rekao: " Ostavljamo vam z
da imate ono to mi eli mo". Paralelno s dogovorom u H ajberu, sklopio i"'
o
je dogovor sa Jevrej im a iz Fedeka. Zatim je s vojskom odvojeno zauzeo <
o
Vadi-l- K ura' i i Ta'ima'. Da bih objasnio vremesnki slijed dogaaja, Cl
Vl
pripremio sam nekoli ko mapa: >
Poslanikova pisma kraljevima i vladarima, <

D vojica izaslanika Badana koj i su stigli iz San'c u M edinu, N<

Putovanje Marije Koptkinje iz H afne u Medinu, <

o
-i
Putovanje dvoj ice izaslanika Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Hc- o
'V
raklu. Vl
>-
<(
Vl
o..
o
l
o
>
>N
Vl
>
<(
Vl

lJ
o
>
9
z
:)
Vl
o
o...

Poslanikov peat,
Aris u Eris i na na
rednoj strani u tekstu i dopuniti: Bunar
Eris u koji je sa ruke hazreti Osmana upao
Poslanikov prsten, u sl ici kupole: Ispod
kupole se na lazi bunar Eris, u koji je ispao
Poslani kov prsten
DVOJ I CA I ZAS LA N I KA BA DA N A -u

( BA DAMA) I Z SAN ' E U M E D I N I Vl

o
r
)>
z

6
<
o
Cl

Kad je Poslanik, s.a.v.s., htio pisati vladarima i pozvati ih da pri mc

islam, reeno mu je: " Allahov Poslanie, oni nee ni itati bilo kakvo
pismo ukol iko nema peata". To je bilo potrebno da bi se u kazalo da
sadraj niko n ije itao. To je, takoer, bila mjera predostronosti protiv
falsi fici ranja, jer n ije moglo doi do falsificiranja ukol i ko je doku ment
zapeaen. Zato je Allahov Poslanik, s. a.v.s., dozvolio da sc izradi sre
breni prsten, na kome su bile rijei : Muhammed Resu/ Allah (Muham
med, Allahov poslanik), napisane u tri linije, od dna prema vrhu.21
N atpis na ovom prstenu bio je okrenut naopako, tako da bi se, kad
bi se pritisnuo peat, rijei oslikale ispravni m redom. Prsten je nosio
Poslanik, s.a.v.s., zati m Ebu Bekr, pa Omer, pa Osman, r. a. Zatim je
upao u bunar Aris22 u godi n i u kojoj je umro Osman, r.a .. Traili su ga
tri dana, ali ga nisu nali. Poslan ik, s.a.v.s., imao je obiaj nositi prsten
na naj manjem prstu l ijeve ruke. Tako prenosi najvei broj ashaba. A rc
eno je i da ga je nosio na najmanjem prstu desne ruke. Ovako prenosi
nekol icina, ukljuujui Ibn Abbasa i Aiu, r. a.

P I S M O A L LA H OVOG P O S LA N I KA, S .A.V. S . ,

K I S RA U ( P E RV I Z U I B N H U RM U Z U )

Ovo pismo nosio je Abdullah ibn H uzejfe cs-Sehami u Ktesifon

(El-Medain), prijestolnicu Perzije. U njemu je pisalo:
"U ime Allaha, M ilostivog, Samilosnog! Od Muhammeda, Allaho
vog poslanika, Kisri, vladaru Perzije. N eka je mir onima koj i slijede
isti n i tu uputu, vjeruju u A llaha i Njegovog Poslanika, svjedoe da nema
boga osim Allaha, Koji nema sebi ravnog ili sudruga i da je Muham-

" Poslanik, s.a.v.s., ova p i s m a poslao je kraljevima i vladarima 6. h.g., poslije H u

dejbije, a prije Hajbera
22
B u n a r Aris veoma je poznat bunar (vrelo) pok raj damije u Kubba'u u M e d i n i
(Mu'demu-1-Bu/dan, l /298)

E l-Ula

Hajber

Medina

Meka
Turebe

'
' Taif
Mugam
IZAS LAN I C I BAZANA

as' ame
IZ SAN ' E U M E D I N U

o
o
Fursan o

o
w
Mea rib ebve
o
o

N San'a
o
o

JEMEN
...... Aksum
o
o

'il
Te iz
o

ADENSKI ZALJEV
Kisraov Luk u Ktesifonu
<(
Vl
o.
o
r-
0
>
>N med Njegov rob i poslanik. Pozivam te Allahovom pozivu, jer sam ja
Vl Allahov poslanik ovjeanstvu da dostavi m opomenu onima koj i su ivi
>

Vl
i da sc rije (sud) ispuni nad nevjernicimaY Postani musl iman i bit e
v
siguran, a ako odbije, onda e grijesi M aga (Perzijan aca) ii na tvoj
o teret" . 24
>
8 Ispriao je Abdullah ibn H uzafe: "Kad sam stigao na njegova vrata,
z zatraio sam dozvolu da u em. Kad sam doao do njega, predao sam
:s m u u ruke pismo AJJahovog Posla n i ka, s .a.v.s. Proitano mu je, pa je
Vl
o
o...
rekao: ' Kako mi sc usuduje pisati ovakve rijei kad je on moj rob?!"25
Zatim je uzeo pismo i pocijepao ga. Kad je vijest o tome doprla do
Allahovog Poslani ka, s. a.v. s . , rekao je: " Pocijepao Allah njegovo krajcv
stvo" .26 Zatim je K i sra pisao B adanu,27svome predstavniku u Jemenu,
nareuj ui mu: "PoaW dvojicu snanih ovom ovjeku u Hidaz; neka
m i ga dovedu !" Tako je Badan poslao Karkaru i B abavejhaY On je po
nji m a poslao pismo Allahovom Poslani ku, s.a.v.s., govorei mu da s nj i
m a ode K i sri . Tako su oni krenuli, pa kad su stigli u Tai f, sreli su nekog
ovjeka iz Kureja i pitali ga o Poslan i ku, s.a.v.s. O n je odgovorio: " On
je u Mcdini". N arod iz Tai fa i Kurej ije obradovali su se kad su vidijeli
ovu dvoj icu, pa su govorili jedni drugima: " iv i zdrav bio, jer e se
Kisra, kralj svih kraljeva, obraunati s nj i m . Pozabavi t e sc s ovjekom
(Poslan ikom)" . Kad su doli Allahovom. Posla n i ku, s.a.v.s., Babevejh je
priao s nji m i rekao: "Kralj svih kraljeva, K i sra, pi sao je kralju B adanu
i rekao mu da ti poalje nekoga ko e te odvesti njemu. On je poslao
mene da ide sa mnom. Ako tako postupi, n apisat e (Badan) pismo u
tvoju kori st. Tako ti K i sra nee n auditi. Ali, ako odbije, onda zna ko
je on i da e uni ti ti tebe i tvoj n arod i razoriti tvoju zemlj u". Poslanik,
s. s.v.s., rekao mu je: ", di i doi mi opet sutra". Vijesti s neba dole su
Allahovom Poslani ku, s.a.v. s . , da je Allah okrenuo Kisrinog sina crva
iha protiv njega i da ga je ubio. On i h je pozvao B adanove predstavnike

23 J a s i n , 30:70
74 Ujunu-1-asar, 2/262, 263, Et-Tabekatu-1-Kubra, l /259, El-Kami/ fi-t-Tarih, 2/ 1 45, Ibn Hai
d u n , 2/37, Es-Sira en-Nebevijja, I b n Kesir, 3/507, 508, 509, Et-Taberi, 2/654, !'lamu -s-sail in an
Kutu b Sejjidi-1-Murse/in, 9
15Es-Sira en-Nebevijja, I b n Kesir, 3/508,
261'/amu-s-Sai/in, 9,
" Badan ili Bad a m u, kako stoji u EI-Bidaji ve-n-Nihaji, 4/269, Et-Tabekatu-1-kubra, l /260,
Es-Sira en-Nebevijja, I b n Kesi r, 3/508,
28
Prema Ibn Kesi ru, njihova i mena su bila Karkara i Abadh uvejh
29 Kisru je ubio njegov sin $irva i h u noi l O. du made-s-sa n ija, 7. h.g.; Es-Sira en-Nebevij
ja, I b n Kes i r, 3/5 l l
i rekao i m to: "Moj Gospodar je sino ubio tvog gospodara". Ili: "Reci ;:o
tT1

-o
mu da je moj Gospodar sino ubio njegovoga gospodara" .290n i rekoe:
Vl
o
"Zna li ti ta govori? M i postajemo b ijesni i za manje od ovoga. Hoe
s:
mo li m i pisati kraju B adanu i i spriati mu o ovome?" Poslan i k, s.a.v. s . , z
odgovorio je: "Da, recite m u ta s a m kazao i reci te m u da e moja vjera r;
o
i moja mo dospjeti gdje god je i Kisra dospio i da e dospjeti svuda. <
o
I recite mu: 'Ako postane musli man, dat u ti sve to je pod tvojom Cl

kontrolom i postavi t u te za vladara tvog naroda Ebna'a "' .30

Ta dvoj ica su se vratili Badanu i isprial i mu ta sc dogodilo. On j e
rekao: "Tako m i AJlaha, to nisu rijei onoga koj i je kralj . J a m islim da j e
taj ovjek posl an i k , kao to i kae. J a u t o saznati, a siguran s a m da je <
o
-l
isti na to to je rekao. Ako bude istina to to je rekao, onda je on, uisti nu, o
-o
poslanik koji je poslan, a ako ne, onda emo donijeti odluku ta emo Vl

s nj im".
Ubrzo je B adan primio pismo od ervaiha: "Ubio sam K i sru, a jedi
ni razlog da ga ubijem bio je da osvetim perzijski narod, jer je on pobio
m noge plemenite sinove i druge koji su branili svoju zemlju. Kad ti
stigne ovo moje pismo, uzmi prisegu vjernosti u rnoje i me od onih koj i
s u pod tvojom kontrolom, zatim otii onom ovjeku o kojem t i j e Kisra
pisao i nemoj ga provocirati dok ne dobije dalj nje uputc".31
Kad je ervaihovo pismo stiglo B adanu, on je rekao: "Ovaj ovjek je
uistinu poslan i k". Tako je on postao musliman, a i perzijski potomci u
Jemenu takoder su postali muslimani. Babavcjh je rekao B adanu: "Ni
kad nisam razgovarao s nekim ovj ekom koj i je na mene ostavio tol iki
osjeaj potovanja", mi slei na Allahovog Poslan i ka, s.a.v. s. B adan mu je
rekao: "Je l i porkraj sebe imao tjelesnu gardu?" On je odgovrio: "Ne".

30 E b n a ' : perzijski potomci koje je poslao Kisra sa Saifom i bn Zi Jazanom kad je o n za

traio pomo protiv Abesinaca. Oni su porazili Abesince i preuze l i kontro l u nad Jemenom,
sklapali su bra kove sa Arapima, tako su njihovi potomci bili poznati kao EI-Ebna' (sinovi).
Bili su poznati pod ovim nazivom zato to su njihove majke bile d r u kije rase od nj i hovih
oeva
" Vie i nformacija o Bada n u : Et-Tabekatu-1-kubra, 1 /260, EI-Bidaje ve-n-Nihaje, 4/269,
Ujunu-1-Asar, 2/263, Et-Taberi, 2/655, El-Kami/ fi-t-tarih, 2/ 1 45, I bn Hald un, 2/38, ES-Sira en
Nebevijja, I b n Ke s i r, 3/509, Es-Sira ei-Halebijja, 3/278, Es-Sira en-Nebevijja ve-1-Asar e/-Muham
medijja, 2/65
-<
Vl
0...
o
f-
0
>
>N M A RI J A KO P T KI N JA ( I Z H A F N A,
Vl

>
U P RE D G RA U A N S I N A, S E L O
Vl
lJ U G O RN J E M E G I PTU )
o
>
9
z
:5
Vl
o
o...

Nakon to sc Allahov Poslani k, s.a.v. s . , vratio sa H udejhije, u zu-1-

ka'deu 6. h.g. rekao je: " Ljudi, ko e odn ijeti ovo moje p ismo vladaru
Egipta, a njega e nagraditi Allah?" Hatib ibn ebi B clta'a s koio je na
noge i rekao: "Ja u, Allahov Poslanie!" Poslanik, s. a.v. s . , ree: "Allah te
blagoslovio, Hatibc!"32
H atib je otiao u Aleksandriju i raspitao sc o M u kavkisu.33 Reeno
mu je da je on na nekom sastanku na obal i . H atib se u krcao na brod,
pribliio mu se i pokazao mu na pismo koje je drao u ruci . K ad ga je
M u kavkis ugledao, naredio je da H atih bude izveden pred njeg.
S adraj pisma:
" U ime J\Jiaha, M i lostivog , S amilosnog!
Od M uhammeda, Allahovog Poslan i ka,34 M u kavkisu, vl adaru Egi
pta. N e ka je spas onima koji slijede ispravnu uputu. Pozivam vas u islam.
Postani musl i man, bit e spaen; primi islam i Allah e ti dati dvostru
ku n agradu. Al i , ako se okrene, grijesi Egipana e biti tvoj teret".

Reci: "O sljedbenici Knjige, dodite da se okupimo oko jedne rijei i

nama i vama zajednike: da se nikome osim A!lahu ne klanjamo, da niko-

J) Es-Sira ei-Halebijja, 3/280, Es-Sira en-Nebevijja ve-1-Asarei-Muhammedijja, 2/69, gdje se

kae d a je H ati b bio u d rutvu sa Debrom i l i Dubejrom, osloboe n i m robom E bu Ruhma
ei-Gifarija
33 Njegovo ime je Du rejd ibn Mina ei-Kibti; rije M u kavkis znai onaj koji gradi visoke

graevine
34 U 1'/amu-s-Sailinu ( 1 9) kae se: "Od Muham meda, sina A bd u l l a hova, M u kavkisu ...
"
 MEDITERAN
MAR I JA KO PTK I N JA
Mrtvo more

Mean

(j)
o
o

Hajber
o
o

N
o
o

o
Mekka

o Taif

o
N U BIJA
N
o
o
 2:;
r-
>
Vl
Vl

ga Njemu ravnim ne smatramo i dajedni druge, pored Allaha, bogovima

"""
ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi
Vl
o
muslimani!"(Aii lmran, 64) .
:;
I- - Iatib je rekao M u kavkisu: "Mi imamo vjnu koje sc nikad neemo z
odrei , osim za neto holjc od nje ( naime, to je islam). Ovaj poslan i k
6
Muhammed poziva ljude, a Kurcjijc m u s c najenerginije suprotsta <
o
vljaju, n ajvei neprijatelj i su mu jevreji, a najblii su mu kran i . Ra Cl

dosne vijesti Musaa, a.s., u vezi s T saom , a.s., poput su radosnih vijesti
I saa, a.s., u vezi s Muhammedom, s . a.v. s . , a n ae pozivanje vas Kur'anu
je poput vaeg pozivanja naroda Tore Evanelju. Svaki poslanik koji je N
doao lj udima dio je njegovog (Muhammedovog ) ummcta tc ga treba <
o
....,
ju sluati . Ti si meu onima kojima je on doao. Mi ti ne kaemo da n e o
'U
slijedi vjeru Mesije ( Isa, a . s . ) , ve t i nared ujemo da je slijedi !"':> Vl

Mukavkis je rekao: " N ije li tvoj prij atelj (mislei na Allahovog Posla >

nika, s.a.v. s . ,) poslani k?" l l ati b odgovori: "Da, on je Allahov posl anik".
M u kavki s upita: "Zato n ije uputio dovu protiv svog naroda kad su ga
i stjerali iz njegove zemlje?" H atib odgovori: "A ta je sa I saom, Merje
minim sinom? Zar ti ne svjedoi da je on bio Allahov poslanik? Pa,
zato on n ije inio dovu protiv svog naroda kad su ga htjeli razapeti, sve
dok ga Allah nije uzdigao?" M ukavkis ree : " Dobro kae. Ti si mudar
ovjek koji dolazi od mudrog ovjeka".111 Zatim je pozvao svog pisara,
koji je znao pisati arapski , i izdi kti rao sljedee pismo:
"U ime Allah a, M i lostivog, Sami losnog! Muhammcdu, Abdullaho
vom si nu, od Mukavkisa, vladara Egipta. Spas neka je tebi. Proi tao
sam tvoje pismo i razumio ta kae u njemu i emu poziva (lj ude).
Znam da (zadnj i) posl an i k treba doi i mislio sam da e sc poj aviti u
S i rij i . U kazao sam poasti tvojem izaslaniku17 i aljem ti dvije djevoj kc3x
koje su visokog poloj a u Egiptu , neto odjee i mulu da je j ae. Spas
neka je tebi".
Hatib pripovijeda: "Tako sam ga n apustio, a hio sam s njim samo pet
dana. K ad sam doao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., rekao sam mu ta
mi je kazao. On ree: 'On je bio zabrinut za svoje kraljevstvo, ali ono
nee potraj ati"'.

" Ujunu-1-Asar, 2/265, 1'/amu-s-Sailin, 20

'6 Usd u-1-Gabe, 1 /432, Es-S i ra en-Nebevijja od Ibn Kesira, 3/5 1 4, Es-Sira ei-Halebijja,
3/281 ...
3 1 Mu kavkis je dao Hatibu stot i n u d i nara i pet odijela, i poslao je gardu s nj i m da bi m o

gao sigu rno putovati i rekao m u : "Tvoj drug e zavladati zemljom."

38 Mariju Koptkinju i $irin
Vl
<(
0..
o
f-
0
>
N Allahov Poslanik, s.a.v.s., oenio se M arijom Koptki njom, koja je
Vl
>
eostala maj ka njegovom sinu I brahimu, a H asan ibn Sabit sc oenio sa

Vl
1nn.
(.J
Ostatali Mukavkisovi darovi bili s u siva mula D uldul (koja j e bila
o iva do vremena M u avije ibn ebi Sufj ana), takoer je poslao neto meda
>
9 iz B i nha'a, neto mi risa, dvadeset odijela od finog egipatskog lana i sta
z kleni pehar, iz kojeg je Poslanik, s. a.v.s., imao obiaj piti. Poslao mu je
:s i lijenika, ali mu je Posl anik, s.a.v. s . , rekao: " Vrati se svom narodu, jer
Vl
o
e..
smo mi narod koj i ne jede dok ne ogladni, a kad jedemo, ne jedemo da
p repu n i m o stomak". 39
Egipat i Aleksandrija su vani toponimi u vezi s Marijom Koptki
njom; oba su veoma p znati. Marija Koptkinj a je stigl a iz Hafna,40 koj i
se nalazi u predgrau Ansi na. 1 U I bn Dakmakovom42 Ef-Tntisaru spo
minje se: "Ansin je Jrcvni grad u kome se nalaze velike ruevine, mali
nilometar, koj i m se mjeri nivo N ila. Dio grada ostao je do danas. Selo
El-Emunin jc u provin ij i Esj ut, u Gornjem Egiptu .
B i nha'43 j e egipatsko selo, koje danas poznato kao Banha'. Smjeteno
je na obali Nila. N aj kvalitetnij i med u Egiptu je iz Banha'a i njegove
okoline.
U Ef-Bidaji ve-n-Nihaji (5/303) sc, u vezi s M arijom Koptkinjom,
navodi : Ona je iz sela u zemlj i Egipat koje sc zove I I afn , u predgrau
Ans i na. Mu'avija ibn cbi Sufjan potedio je ljude it tog sela plaanja
haraa u toku njegovog namjesnitva kao poast njima, jer je ona Alla
hovom Poslaniku, s.a.v. . , rodila mukog potomka (sina I brahima).

39 Et-Tabekatu-1-Kubra, l /260
40 Vidi, Mu'demu-1-Bu/dan, 2/276
41 Vidi, Mu'demu-1-Bu/dan, 1 /265
42 1 brahim ibn M u h a m med ibn 'A idmir ibn Dakmak ei-Ka hiri (750.-809. h.g./ 1 349.- 1 407.).
egipatski h i storiar koj i je napisao gotovo dvije stotine knjiga iz h i storije, to svojih djela,
to prijepisa drugih. Bio je poznat po svom nepristranom pristupu h i storiji. U njegove knjige
u b rajaju se: Nazmu-1-Jaman, Nuzhatu-1-Eman fi Tarihi-1-/slam, El-lntisar li Vasita 'Akdu-1-Emsar
.(EI-A'Iam, 1 /64}
43 Mu'demu-1-Bu/dan, l /50 1 , Subhu-1-A' a, 3/378
P J SMO A L LA H OVOG PO S LA N I KA
v '"U

CA RU H E RA KLU ( PO C ET KO M o
V\

7 . H .G ./ J E S E N 628. G . ) z

6
<
o
Cl

Ebu Sufjan je otputovao u G azu da bi Kurejij ama obavio trgovake

poslove. Bilo je to nakon primirj a na Hudejbiji (zu-1-ka'de 6. h.g.), u
<
o
_,
vrijeme kad je Herakle pjeke pu tovao iz Himsa u Jerusalem, to je o
-a
bio vid zahval nosti za njegovu pobjedu nad Perzijancima. Probudio se Vl
)>
jednog j utra zabri nut i zagledao se u nebo. Njegov biskup mu je rekao:
" Kralju, izgleda zabri nuto ovog jutra". On odgovori : " Da". "A zato?"
On odgovori : " S ino mi je pokazan onaj koji e mc prevladati".
Zatim je H e rakle pozvao zapovjednika strae i rekao mu: " Pretrai
Si riju od vrha do dna i dovedi mi nekog iz njegovog naroda (misl ei na
Allahovog Poslani ka, s.a.v.s.) da bih ga mogao pitati o njemu!"
Ebu Sufjan pripovijeda: "Tako mi Allaha, moj i prij atelji i ja bili smo
u Gazi kad nam je on doao i upitao n as: 'Odakle ste?' Mi smo mu
kazal i , a on nas je odveo njemu ( Heraklu). Kad smo doli kod njega, on
ree: 'Ko je meu vama s nj i m najblii rod?' Ebu Sufj an ree: 'J a sam ' .
On e: ' Dovedite mi g a blie!' Tako me posadio ispred sebe, a zatim
rekao mojim prijatcWma da sjednu iza mene i kazao: '/\ko bude l agao,
ispravite ga! ' Ebu Sufjan je kazao: 'Znao sam da me oni, ako i budem
lagao, nee ispravlj ati , ali ja sam ovjek visokog poloaj a i bilo mc sram
lagati . Znao sam da bi to, u najmanju ruku, bila vijest koja bi sc o meni
rairila po Mekki. Zato nisam l agao" .
Nakon nekoliko pitanj a i Ebu Sufj anovih odgovora, erakle ree:
" Rekao si da je po porijekl.u jedan od najbolj i h medu vama, a takve oso
he Allah bira za posl an ike; On poslanika bira jedino izmeu najbolj i h u
narodu. Pi tao sam te govori l i iko drugi u njegovoj familiji isto to i on
govori , a ti si rekao - ne. Pitao sam te je li imao vodeu pozicij u koja mu
je oduzeta i govori li to to govori da bi povratio poziciju, a ti si rekao
- ne. Pitao sam tc o njegovi m sljedbenicima, vole li ga i potuj u ili ga se
odriu i naputaju ga, a ti si rekao da mu se rijetko neko pridrui a da
ga zatim napusti. To je slast vjere: ona rijetko ue u srce a da ga zati m
<t::
Vl
Q...
o
f-
0
>
>N napusti. Pitao sam te kako se odvija rat izmeu vas i njega, a ti si rekao
Vl da je to promjenjivo: nekad vi pobijedite, a nekad pobijedi on. Tako se
>

Vl
i odvijaj u ratovi sa poslanicima, ali n a kraju oni (poslan i c i ) prevladaju.
lJ
P itao sam te je li on sklon izdajstvu, a ti si rekao da nije izdaj n i k. Pitao
o sam te ta vam on nareuje, a ti si rekao da vam naredujc da oboa
>
o
::.::
vate jedino Allaha i da Mu nita ne pridruujete, a zabranj uje vam da
z oboavate idole; da vam govori da obavljate molitvu, dajete m i lostinju
:s i budete neporon i . Ako ti govori istinu, onda e on prevladati (tlom)
Vl
o
0..
ispod ova moja dva stopal a. Znao sam da e se poj aviti, ali nisam znao
l-U da e se poj aviti meu vam a. K ad bih bio siguran , ja bih se potrudio da
0:::
mu odem, a kad bih bio s nj i m , p rao bih mu noge"."4 Zati m je rekao:
" Idite i radite svoj posao".
Ebu Sufj an navodi : " Ustao sam pljeui rukama i rekao: 'Allaho
vi robovi , sluaj s Ibn ebi K ebom45 postao je ozbiljan. Kraljevi Benu
Asfara46 poeli su sc boj ati da e on zauzeti nj ihovo kraljevstvo"'.
Pismo Heraklu odnio je D i hje cl-Kclbi,47 a sadraj je sljedei:
"U ime All ah a, M ilostivog , Samilosnog! Od Muhammeda, Allaho
vog poslani ka4x, Heraklu, vladaru Ruma (Bizanta) . Spas neka je onima
koj i slijede i spravnu uputu . Pozivam te u islam. Prim i islam i bit e
spaen , a Allah e ti dati dvostruku nagradu. Ali , ako se okrene, onda
e grijesi ari sijji n a49 biti tebi na teretu".

44 El-Kami/ fi-t-Tarih, 2/1 43; EI-Bidaje ve-n-Nihaje, 4/262, Ibn Hald un, 2/36, l ' l a m u-s-Sai lin,

l O, Es-Sira en-Nebevijja, Ibn Ke s i r, 3/495, Es-Sira ei-Halebijja, 3/272, Es-Sira en-Nebevijja ve-l
Asar ei-Muhammedijje, 2/58
45 Ibn e bi Ke b e je A l la hov Posla n i k, s.a.v.s. Kurejijski nevjernici d a l i su mu to ime po nje
govom ocu po m l ijeku (Reda' a). Ebu Kebe bio je mu Halime es-Sa'dijje, koja ga je doj i la
46 Bizantinci (Rum, R i m ljani) bili su naziva n i Benu Asfar, jer su bili potomci Ruma ibn

ei-A'isa ibn I sh a ka, a.s., Alla hovog posl a n i ka. Nazivan je Asfar jer je njegova koa i mala ut
ton (asfa r - ut). lli se kae da je njegov otac, EI-A'is, bio ukaste boje (Es-Sira ei-Ha/ebijja,
3/1 50)
41 Njegovo i m e se navodi kao Di hje u djelu Usdu-1-Gabe, a kao Dahje u Tabekatu-1-Kubra;
na jemen skom d ijalektu znai voa
48 U 1'/amu-s-Sai/inu kae se: " Od Muham meda, roba i pos l a n i ka Al la hova "
49 EI-Ari sijj i n - seljaka. M i s l i se ovo: Grijesi osoba koje te s l ijede i s l u aju tvoje naredbe
bit e tvoj i . Ovi lj udi se navode pojedinano jer oni prije pokazuju poslunost nego d rugi, i l i
zbog toga t o su veina stanovn itva, tako e nj i h ovi grijesi b i t i njegov teret. Jer, a k o posta
ne m u s l i man, oni e takoer postati m u sl i m a n i , a a ko on odbije, i oni e takoer odbiti

Nasi bi n
M osul

MEDITERAN

PUSTINJA VELIKI N U F U D

e Tebuk

\ e El-Ula
o
o
o
N

Hajber
o

PISMO POSLA N I KA A . S . H ERAKLU

o
o
Linija kretanja Poslanika a . s . ( Dihjetul Kelbi) 1111( < '<t

Linija kretanja Herakla(Kajseri Rum) "( <

e Taif o
o
<D
Linija kretanja trgovake robe Ebi Sufjana
E
prema Haimovoj oblasti .><

Vl
o..
o
f-
0
>
>N
Vl

0,u 1 09; GJ ti.o ;! 9 9 .JJ I

- -
> .JJ - - - .:;;

<:
.- 1 -- - tJ ; - l

Vl
CJ
o
>
8
z Reci: "O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i
:5
Vl nama i vama zajednike: da se nikome osim A/lahu ne klanjamo, da niko
o
0.. ga Njemu ravnim ne smatramo i dajedni druge, pored Allaha, bogovima
d ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo mi
m uslimani!" (Ali Imran, 64).
Herakle je rekao Dihjeu: ,,Tako mi Allaha, ja znam da je tvoj pri
j atelj poslan i k i da je on taj kojeg mi ekamo, a nali smo ga u naim
spisima, ali se ja boj i m ta e mi Bizantinci uiniti. Da n ije toga, ja bih
ga slijedio".
Rekao je El -H afiz ibn H ader: "Da je samo H erakle razumio ta je
Poslanik, s. a.v.s., rekao u pismu: 'Primi islam bit e spaen' i shvatio da
sc to primjenj uje u opem smislu, i na ovom i na onom svijetu, te da je
postao musli m an, bio bi siguran i od toga ega sc boj ao. Ali, uputa je u
Allahovim rukama" .so
1-lcrakle je otputovao za H i ms i , kad je htio napustiti S iriju i vratiti
se u Konstantinipolj, uzjahao je svoju mazgu. Kad je stigao u planinski
prolaz, pogledao je nazad, u S i riju, i rekao: " M i r neka je tebi, zemljo
si rij ska, ja ti navjetam rastanak!" Zatim je n astavio prema Konstanti
nopolju.

50 Es-Sira e/-Ha/ebijja, 3/274, Es-Sira en-Nebevijja ve-1-Asar e/-Muhamedijje, 2/6 1

 e::
:l
'E' EI-Belka
::::> o

[jJ
l

M u'ta PU STINJA VELIKI N U FU D

(..e
-._\0:o
Demetul dendel , o

o
f..e

;:
N

Esed Tan
o
o

Temi m

o
EI-Mejfe'a o
Hadr <:> c.o

Q
)

EI-Bekerat
-:------+ Es-Si
Benu Su lejme
o
EI-Karade o
o

Has' ame

PO H O D H . O M E RA
(Tu rebe)

a'ba n , 7. god. po H idri

 e:
:J
E EI-Belka
::> o

[i]
l

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
o
N

o
o
'<t

o
o
CD

G';,',t:)-1}-- o

o
o
o
E
.:;,(.
T""

Has' ame

POHOD
Nedran
HAZRETI E B U BEKRA
v
Hemedan
U N E DZD
a'ban, 7 . g o d . p o H i dri
 e:
:J
E EI-Belka
:::> o
w
l

M u'ta P USTINJA VELIKI N U F U D

o
o
N

o
o
'<t

Fejd o
EI-Mejfe'a o
/'( Hadr 0 CD

;p
)Q
..A
EI-Du mum o
o

EI-Bekerat
Es-Si
Benu Sulejme

o
o
lfu
EI-Kara de o
:.<J. rl
k
Ada le

Has' ame

POHOD
Nedran
B E I R BIN SA' DA
EL-E N SARIJA U F E D E K

a'ban, 7. god. po Hidri

<(
Vl
o..
o
f-
0
>
N Pohod Omera ibn Hattaba u Turabu, abana 7. h .g. Vodio je 30
Vl ljudi na pleme Hevazin , koje je, im se saznalo da se Omer pribliava,
>

Vl
pobjeglo, pa se i on vratio u Medi nu.
{,J
o Pohod Ehu Bekra es-Siddika u Nedd, abana 7. h .g. On je otiao
>
o

u N edd, gdje su bile dvije skupine iz Benu Kilaba.

z
:s Poh od Beira ibn Sa'da el - E nsarija u Fedek, a'bana 7. h .g. On je,
Vl
o
e...
sa 30 ljudi, krenuo na neke supine iz Benu M u rre.
d
Pohod G aliba ibn 'Abdullaha el- Lejsija u Batn N ahlu, ramaza
na 7. h .g.G alib je, sa 1 30 j udi, krenuo na Benu 'UnvaJ i Benu 'Abd
od plemena Sa'lebe koji su bili u El-Mcjfc'i, iznad Batn-Nahlc prema
N eddu,. U toku ove bitke, Usama ibn Zcjd ubio je nekog ovjeka koji
je izgovorio: La ilahe illal lah, pa mu Posl anik, s.a.v. s . , ree (osuujui
njegov postupak, op. pr.): Zato mu nisi rasporio srce i vidio j e l i go
. .

vorio istinu ili n (je ? ! " '

Pohod Beira ibn Sa'da el - Ensarija u J emen i Debar, evvala 7.

h .g. Allahov Poslanik, s.a.v. s . , poslao ga je sa 300 ljudi da rastjera grupu
G atafana koj i ma je 'Ujej ne ibn H usn obeao da e im sc prikljuiti i
kre nuti na Medi nu. On ih je rastjerao.

' Umretu-1 -kada' ('Umretu -1-kisas ili 'Umretu - 1-kadi.ije)/1zu-1-

kadea 7. h.g. Poslanik, s.a.v.s., skupa sa onima koji su ga prati l i , stigao
je u Mekku i obavio 'umru koju je propustio. Uao je u Kuu, a Bilal
je, sa vrha Ka'bc, zauio ezan, dok su to Kurejije sluali i posmatral i .
etvrtog dana je objavio da je vrijeme d a krenu.

Pohod l bn Ebi-1-'Avde'a es-Su1emija na B e n u Su1ejm, zu-1-

Ibn cbi 'Avde' krenuo je sa 50 ljudi ka Benu Sulcj mu,
h iddeta 7. h . g.
gdje je poela estoka borba, u kojoj je veina neprijatelj a bila ubijena,
a I bn ebi 'Avde' ranjen. Odnesen je A l l ahovom Poslaniku , s.a.v. s. U
Medinu se vratio prvog dana safera 8 . h.g.

5 1 Ovo n ije bio n i voj n i pohod, n i ekspedicija. Ovdje je taj dogaaj spomenut radi prae

nja slijeda dogaaja; spomenut je prije u tekstu u vezi sa pohodom na Hudejbijju

 ?;;
Pohod Galiba ibn 'Avdullaha el-Lejsija u El- Kadid, safera 8. h .g. v

Vl
o
Galib je s vojskom krenuo u pravcu Benu el -M ulevviha, koji se pripa
s;:
dali Bcnu Lcjsu. z

Pohod Galiba ibn 'Abdullaha el- Lejsija u Fedek, safera 8. h .g. Po

o
slan ik, s.a.v.s., rekao je Gal ibu el-Lcjs ij u: , . Idi na mjesto na kom su u hi Cl
Vl
jeni pratioci Bdira ibn Sa 'da ". Tako on krenu sa 200 lj udi. Uspjeli su )>
provesti o vetu za ono to se dogodilo sa akupi nom Bcira ibn Sa'da. <

N<

Pohod uda'a ibn Vehba el- Esedija u E1si , rebi'u-1 -evvela 8. h .g. <
o
-i
On je poveo 24 ovjeka na H cvazininu skupinu u Elsi. o
-o
Vl
:>
Pohod Ka'ba ibn 'Umejra e1-Giffarija u Zatu Eda', rebi 'u-1 -evve1a
8. h .g. Sa Ka'bom je bilo 15 lj udi. On s nji m a krenu u Zatu E tla, izn ad
Vadi-l-Kura' a. Svi su pobijeni, osim jednog, koj i je ranjen i koji je uspio
doi do Medine i prenijeti Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ta se dogodi
lo, to je njega veoma pogodilo.

Bitka na M u'ti, bitka Deju-1-umera', dumade-1-ula 8. h. g. Mu

slimanska vojska odmarira u El-Belka'a Quni Jordan) da b i kaznila
urahbila ibn 'Amra el-G assanija, koj i je ubio El -H arisa ibn 'Umej
ra el-Ezdija, izaslani ka Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Vojska je brojala
3.000 lj udi , a predvodio ih je Zejd ibn Haris; ukoliko bi on bio ubijen,
Da'fer ibn ehi Talib bi preuzeo komandu, a ukoliko bi i on bio ubjcn,
komandu b i preuzeo 'Abdullah ibn Revvah a. Sva trojica padoe kao
ehidi, pa komanda bi povjerena Halidu ibn Velidu, koj i je - zbog ogro
mnog broja bizantskih voj n i ka i pokrtcn i h Arapa koj i su bili s nj i m a
- izveo taktiko povlaenje ka Medi n i .

Pohod 'Amra ibn el-'Asa u Zatu-s-selasil, dum ade-s-sanij a 8 .

h.g. 'Amr ibn el-'As krenu sa tri stotine muhadira i ensarija da bi se
suoio s skupi nom Kuda'a, koji su se okupi l i da bi napali na Medinu.
K ad su uli u oblast Belijj a, razbili su skupi n u 'Uzra' a i Bel kajna.

Pohod Ehu 'Ubejde ibn el-Derraha u El- Kabelijju, redeba 8.

h. g. Ovo je bio pohod EI-Habeta, kad je 300 ljudi od mariralo na jedno
od plemena od Duhejne.
 e:
:J
E EI-Belka
.::::> o

Ui
l

PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Demetul dendel o
N

o
o
-q-

Temi m

o
o
(!)

o
o
'iP
EI-Bekerat
Es-Si

Benu Su lejme
_____".
EI-Karade g
o

<.$f(J
r$k ...-
Ada le
Vel-kare

Hevazin
Turbe Has'ame

POHOD
Nedran
GALI B BIN ABDU LLAHA
E L-LEJ SIJA U M EJ F E'A

a'ban, 7 . g o d . p o H idri
 o

P USTINJA VELIKI N U F U D

o
o
N

Esed Tajj
o
o
..;t

Temi m

o
o
<D

EI-Bekerat

o
o
o
E

H as' ame

POHOD
B E I R B . SA' DA N edran

EL-E NSARIJA U J E M N
Hemedan
l DE BAR

a'ba n , 7 . god . p o H i dri

 U M RA NADOKNAD E
Medina
Zul h i de 7 g. po hidri

Zul Hulejfa

Allah e obistiniti san Poslanika Svoga da

ete sigurno u asni hram ui bezbjedni
ako Allah bude htio , neki obrijanih glava,
a neki podrezanih kosa, bez straha. On

'
je ono to vi niste znali znao i zato vam je,
prije toga, nedavnu pobjedu dao.
(Pobjeda, 27)

\ Mej mu na bint Al Haris Al Hilalia

Bedr
"enu -vjernicu koja sebe pokloni
Vjerovjesniku,
(Saveznici, 50)

El Duhfa

UMRA NADOKNADE _,/

GRANICE HAREMA U MEKKI _/

El Muelel Kedid

....
o

m
z
o
l "
Em"'

.... ;o Kad id Zatu 'lrk

m
o
o

Karnu Menazil

Taif

Jalmelm
 Pohod Ehu Katade ibn Rebi'a el - Ensarija u H adiru, abana 8. "U
Vl
o
h.g.On je, sa 1 5 ljudi, otiao u zemlju Muhariba, u N eddu, da bi ra

zbio Gatafanovu skupinu. z

6
Pohod Ehu Katadea ibn Rebi'a el- Ensarija u Batn - l dem, poe <
o
tkom ramazana 8. h .g. Ovo je bilo neposredno pred osvojenje Mekke. C)
Vl
Ebu Katade je krenuo sa osam lj udi, kao vid d iverzantske taktike, kako )..
bi se pomislila da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., uputio u tom pravcu. <

N<

Osvojenje M ekke, ramazana 8. h .g. Kurejije su prekrili Spora <

o
-1
zum na H udejbij i tako to su pomogli Benu Bekru protiv Huza'a, koji o
'"O
su bili saveznici Allahovog Poslani ka, s.a.v.s., i ubili 25 ljudi. K urejije Vl
su ubrzo zaalili to su to uinili, a 'Amr ibn S alim el-Huza'i doe sa >

40 konjanika iz plemena H u za'a u Medinu da bi obavijestio A ll ahovog

Poslani ka, s.a.v.s., ta se dogodilo i da od njega zatrai pomo. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., potom krenu sa 10.000 judi. I, to je bilo veliko osvaj a
nje - kad su idoli polomljeni, a rije tevhida zavladala u Mekki.

Pohod H alida ibn Velida u N ahlu, ramazana 8. h.g. On krenu sa

30 konj anika da u niti idol El-'Uzza, koj i je pripadao Kurejijama i sve
idole koji su pripadali Benu K i n ani . El-'Uzza je bio njihov n ajvei i dol,
a njegovi uvari bili su iz Benu ejbana i Benu Sulejma.

Upad 'Amra ibn el-'Asa u Benu H uzejl, ramazana 8. h. g. Pohod je

poduzet radi u n itenj a S uva'a, i dola H uzejla.

Upad Sa'da ibn Zejda el-E nsar ija u El-M uellel, ramazana 8 . h .g.
Sa'd je, sa 20 ljudi, krenuo unititi Menata.

Pohod H alida ibn Velida u Benu Dezimu od plemena Kinane,

evvala 8 . h .g.
O n i su bili u n iem predjelu Mekke, u pravcu Jelemle
ma. Sa H alidom je b ilo 350 voj ni ka. H alid je grekom ubio jedan broj
zarobljenika, pa je Poslanik, s.a.v.s., poslao 'Aliju ibn ebi Taliba da plati
krvarinu i nadomjestak za njihov gubitak.

B itka na Hunejnu, B itka Hevazina, evvala 8. h .g.H unej n je do

lina izmeu Mekke i Ta'ifa, gdje su se okupili Hevazin i Sekif, izvrili
 e:
;:,
E EI-Belka
:J o

ili
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Demetul dendel o
N

o
o
'<t

Temim

o
o
(i)

o
o

EI-Bekerat

E GI PAT
"' o
EI-Karade o
o
..- E

as'ame
N U BIJA

POHOD I B N EBIL-'AVD A
Nedran
ES-S U LEJ M IJA

NA BEN U S U LEJ M Hemedan

zul-h ide, 7. god. po H i dri

 o

P USTI NJA VELIKI N U F U D

o
Devmetu l dendel o
N

Esed Tajj

o
o
'<t

Temi m

o
E l Mejfe'a o
co

;;.-;------zu Karede g
o
E
-"

Has'am

POH O D

GALI B B I N 'AB D U LLAH Nedzran

EL LEJ S IJA
Ha medan

( N A KEDID l FEDEK)

safer 8. god. po H idri

 e:

-p EI-Belka
:J o

iii
l

Muete VELI KA SAHARA NUFUDA

o
Devmetul dendel o
N

Esed Tajj

o
o
'<t

Temi m

o
Mejfe'a o

<:>
<D

Hadira

<:>
o
o

o
o
o
..- E
.::,(.

Has'ame

POHOD
Nedran
U DA' BIN VEH B 'ade
He medan
E L-ESEDIJA {ESSEJ )
(rebiu l-eve l , 8 . god . po H idri )
 o

VEL I KA SAHARA N U F U DA

o
o
N

E sed Tajj

o
o
v

Temi m

o
o
CD

E s-Sejj

o
EI-Karede g
..-
E

Has'ame

PO H O D
KA' B B I N U M EJ RA Nedran

EL-G I FARIJA (ZATU ATLA')

(rebiu l-evel , 8 . god . po H i dri )

 Jerihon
O B LAST M U 'TA

Kud s SREDOZEMNO MORE BITKA NA M U 'TI

El Belka (VOJSKA ZAPOVJEDNIKA)
:

,Zejd ibni Harise, Da'fer ibni ebi Tal i b
Betlehem
Abdullah bin Rewaha

El Halil o
D u metu l-dendel
'11("
DOL/N '\:
l .
A E UVEDlf:a
..

3 . .
8 ... P USTINJA VELIKI N U F U D
o
o
N
El Kirk

""
o

El Mazar
o
o
""'

o
Et Tafila El Hasa . o
ID
Medina

Jen bu

Nil o o
. Mehdi Zeheb o
co
E evbek "P
(<\

:j
,

0\
.
Meka o
Petra ------
-
.. . . N UBIJA raif o
o
Ezreh
...- . E
M e' a n J: Defr
MUSAOVA DOLINA
.........- .
 Ravn ica na kojoj se odg i ra l a
bitka na M u'ti, u dalj i n i se
naziru bre u ljci na koje se
povu kao Ha lid b. EI-Ve l i d

Spomen-tu rbe
Abdu l l a h b. Reva he

Mehed (e h i t l u k)

S pomen-tu rbe Zejd b.

Harise, l ijevi Spomen
tu rbe Da'fer b. Ebi Ta l i ba
-.:e:
Vl
0...
o
l
o
>
N mobilizaciju pod vodstvom M alika ibn 'Avfa en-Nesarija te sc ulogorili
Vl u Evtasu. Allahov Poslanik, s.a.v. s . , krenuo je prema nji m a sa 1 0.000
>

Vl
ljudi iz Medi ne i 2 .000 iz Mckkc. N akon iznenadnog napada Hcvazina
lJ
i Sckifa iz zasjede u rani m jutarnj i m satima, muslimanima ipak poe za
o
>
rukom da ih poraze. Neki su pobjegli u Ta'if, a muslimani su sakupili
8 nji hovu i movi nu i poslali je u El-Di'ranu, a zatim krenuli u potjeru za
z njima prema Ta'i fu .
:s
Vl
o
e...
Pohod Tufejla ibn 'Amra ed- Devsija radi unitenja Zu-1-Kaffej
l-U na, evval a 8. h.g. Prije nego to je krenuo na Ta'if, Poslan i k, s. a.v.s.,

naredio je Tufejl u ed-Devsiju da uniti Zu-1- K affej na, idola 'Amra ibn
H umame ed- Devsij a, te da potrai od svoga n aroda pomo u tome, a
potom da se sastane s nji m , .a.v. s . , u Ta'ifu. Stoga j e on brzo otiao u
svoje pleme i unitio Zu-1- Kaffej na, a potom se 400 ljudi iz njegovo
ga plemena uputilo s nji m da bi sc prikljuili A l lahovom Poslaniku,
s.a.v. s . , u opsadi Ta'ifa.

Opsjedanje Ta'ifa, evvala 8. h .g. Musl i m an i su opsij edali Ta'if 1 8

dana. Tokom opsade su koristil i i katapult. Poslanik, s.a.v.s., rekao je na
"
dan Ta'ifa da e "biti s lobodan svaki rob koj i prcc nama , pa je jedan
broj njihovih robova iziao iz Ta'i fa i on, s.a.v. s . , oslobodio i h je te mu
slimanima odredio da ih opreme.52
Allahov Poslanik, s.a.v.s., prekinuo je opsadu nakon to mu Sekif,
kad je shvatio da nema snage boriti protiv Arapa oko sebe koji su po
stali musl i mani, ponudio savez. Devete godine po H idri, oni su poslali
delegaciju koja je objavil a nj ihovo prihvatanje i slama.

Pohod 'Ujejne ibn Hisna el- Fezarija n a Benu Temim, muharrema

9. h .g. 'Ujejne krenu sa 50 konjanika ka Benu Temi mu, koje se nalazilo
izmeu Es-Sekije i oblasti koja je pripadala Benu Temimu. Zarobili su
neke od nj ih, ali im Allahov Poslanik, s.a.v. s . , ukazao m ilost i pustio
ih.

Pohod Kutbe i b n 'Amira u Tebalu, safera 9. h .g. Tu je bilo pleme

H as' am, u pravcu Beje, blizu Tebale. Dolo je do bitke izmeu musli
mana i H as'ama.

52 Tj., da i m daju hranu i odjeu i pobrinu se za nj i h (op.pr.)

 o

P U STINJA VELIKI N U FU D

o
o
N
Kelb bin Vebre

Esed Tajj

o
o
'<t

Temi m

o
El Mejfe'a o
CD
<:>
Hadra

"<::)
Prema Jemami 0
ahi (El Demmum) O

c t l::$
---- eker8t

o
o
El Karede o
.-

E
-"'

Has'a m

POHOD
Nedran
A M RA BIN AL 'ASA
Hamedan
(ZATU S E LASIL)

Dumadel uhra 8 god. po H idri

MEDITERAN
o
1ttt
-s- PUSTINJA VELIKI N U F U D
li'
lt
!\t

o
o
Kelb bin Vebre
N

/
Esed Tajj
o
o

( Katan) Fejd o
El Mejfe'a o
" co
Hadra/ <:)
,... {v<>
./' El Dummum o
(prema Jemamt) O
co
El Bekerat
.,. Es Sajj
-
-- El Karede 8
o

Has'am

POHOD
E B U ' U BEJ DE B I N AL DERRAH
Nedran

Hamedan
P R E M A KABELIJJI
(POHOD AL HA BAT)

redep 8. god. po H idri San'a

 e:
:J
"E' EI-Belka
o
iD
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI N U F U D

o
Devmetul dendel o
N

Esed Tajj
o
o

Tem im

o
EI-M ejfe'a o
Hadr CD
Q
Q
11)

EGI PAT
o
o
o
E

Has' ame
N U B I JA

Nedra n
POHOD E B U KATA D E
(HADARE l BATN U I DA M )

ra maza n , 8 . god . p o H idri

 o

Dewmetul-dendel

o
o
.,....

Sinaj
o
o
N

Tejma o
o
('l')

o
o
.;t
Zatu Rika' E
.;,{.

OS LOBO E N J E M EKKE
(VE LIKA POBJEDA)

ramazan 8 god . po Hidri

 "O
ro
OSVOJ E N E M E KKE
3
QJ
s: 20. ramazan 8 . god.po H i dri
CD
a.
:

Zi Tuva

prema lrakuu

.....
Keda
....
: . .

prema Dida
 e:
:J
I' EI-Belka
:::> o

iii
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Devmetul dendel o
N

Esed Tajj
o
"""
o

Temi m

o
EI-Mejfe'a o
<O
Hadre"
Q
Q1)
o
o

EI-Bekerat
EGIPAT
o
EI-Karade o
o
E
.::.:.

N UBI JA
Has' ame

POHOD HAUD B I N VELIDA

(NAH LA)

ra m a za n , 8. god . po H i dri

 o

P USTINJA VELIKI N U F U D

o
o
N

Esed Tajj
o
o
...,.

Temim

Fejd EI-M ejfe'a

o
o
CD
Hadr
Q
Q
)

EGI PAT
o
o
o
..-
E

Has'ame

N U B IJA

N edran
POHOD AM R B I N A SA
(SUVA' , B E N U H UZEJ L)
Hemedan

ra maza n , 8 .god . po H idri

 e:
:J
E E I-Belka
:J o

iD
l

BEll KA CAXAPA HY<Y.QA

o
Devmetul dendel o
N

Tajj

o
o
'<t

Ternim

o
EI-Mejfe'a o
c.o

o
o
o
.,....
E
.:.:.

Has' ame

POHOD
HALlO BIN VE LIDA
'ade
He medan
-na Benu Duzejme u Jelemlemu 8. po H .
- na Nedran reb i u l -evvel 1 0 . p o H .
 e:
::J
E EI-Belka
.:::> o
[i]
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI N U F U D

o
Devmetul dendel o
N

Esed Tajj
o
o
'<t

Temim

Fejd o
EI-Mejfe'a o
Hadr CD
Q
Q
<v
o

o
-----crKa rade o
o
..-
E

Has' ame

Nedran
POHOD
SA' D B. ZEJ D E L-E H E LIJA 'ade
Hemedan

ramazan , 8. god. po H idri

 o

Devmetul-dendel

o
o
......

o
o
N

Tejma' o
o
('>')

Benu Sulejm

El Murejsi'
Rabig

BITKA NA
H U N EJ N U
8g.

po hidri

Hunejn
Ta if
H U N EJ N (eval 8 . god . po H. februar 630 )

E-era'i

Zasjede murike
u dolini Hunejn
 o

Devmetul dendel

o
o

SINAJ

o
o
N

o
g

o
o
Zatu Rika '<t

E
-"

Zi Emr

Benu Sulejm

TA I F
8 g . po h idri
Mekka

Hunejn
Ta if
 o

VELIKA SAHARA N U F U DA

o
o
N

Esed Tajj

o
o
"""

Temi m

o
o
CD

Has'ame

POHOD U J EJ N E B I N H IS N
Nedran

EL-F EZARIJA ( B E N U T E M I M ) ' ade

Hemedan

m u h arre m , 9 . god . po H i dri

 e
:J
E EI-Belka
:::> o

iii
l

VELIKA SAHARA NUFUDA

o
Devmetul dendel o
N

Esed Tajj

o
o
'<t

Temi m

o
Mejfe'a o
c.o

Q
Had ira
Q
<v
o

o
o
o
..-
E
.:,t;

PO HOD KUTBA B I N AM IRA Nedran

U TABALU 'ade
Hemedan

safer, 9.god. po H i d ri
 e:
;:,
E E I-Belka
,:)l o

iii
M uete VELIKA SAHARA N U F U DA

Petra
o
Devmetul d endel o
N

E sed Tajj

o
o
-:t

Temi m

o
o
<D

o
o
ex>
El-Bekera

o
1-Karede o
o

Has'ame

N edran
POHOD
DAH HAK E L-KI LA B IJJ

rebi'u l-evvel 9 . g o d . p o H i d ri

 o

//
BEIU1KA CAXAPA HY<YAA

Devmetul dendel o
o
N

Azre
Tajj

1//.
o
o
'<:t

e<f
..,-T Temim
;.r

0qj
/

Fejd
_/
o
El-Mejfe'a o

Hadira / -,9
r.o

Et-Ta raf

<v<>
I-Dumum 8
Batnu-Nahl
.---ul
-z Kasa
-.
--

El-Bek rat
ea t .' da111
E s- SeJJ..
Benu Selim

- -fua rade
E
.:,t;

Has' ame

POHOD ALKAM E Nedran

BIN M U H RIZA
(DIDDA)
rebiul-ahir 9.god . p o Hidri

Hemedan
Historijski muzej u Diddi
l
 o

BEflKA CAXAPA HY<J>Y.QA

o
Devmetul dendel o
N

Tajj

o
o
-.:t

Tem im

Fejd E I-Mejfe'a
o
o
CD

:-v<:>
<v<:)
o

1-Karade g
o

..--
E

Has' ame

POHOD H . ALIJ E Nedran

-Tajj re biu l-evvel 9 . po H .

- Jemen ramaza n 1 0 . po H .
SANA
 e:
:J
E EI-Belka
::> o
[j]
l

Mu'ta PUSTINJA VELIKI NUFUD

o
Demetul dendel o
N

Esed Tajj
o
o
'<t

Tem im

o
o
<D

Es-Si

o
-& Karad e o
o
..- E

Has' ame

POHOD

U KAE B . M I H SAN Nedran

E L-ES E D IJA NA GAM R

(vod u koja je pri padala
plemenu Benu Esed)

reb i ' u l -eve l , 6. god. po H idri

 MEDITERAN

o
o (1)
o <
N
3
Sinaj
g
o
(1)
,..,
:J
a.
o
o
("')

o

1- o
Tejma o
v

Medainu Salih
8
Ll)

E
-"

N UBIJA Hajber

TE BU K
POHOD U TEKIM U VJ ETIMA Medina
(redep 9 . god. po Hidri)
Allah je oprostiO Vjerovjesmku, 1 muhad1nma i ensariJama, koji su ga u tekom
asu sltjedlh, u vnjeme kada se srca nekih od nJih zamalo n1su pokolebala On
1e poslije 1 n11ma oprostiO, jer je On prema n11ma blag1 miloshv, (PokaJanje, 1 1 7)

a 1 onOJ trOJICI koJa su bila 1zostala, 1 to tek onda kad 1m Je zemlJa , kol1ko god da
Je b1la prostra na , postala tiJesna, 1 kad 1m se b1lo stisnulo u duama nJihovim 1
kada su uvidjeli da nema uto1ta od Allaha nego samo u Njega . On je pos lije 1 H IDAz
nj1ma oprostio da b1 se 1 u buduce kaJali, Jer Allah. u1st1nu, pnma pokajanje 1
m1lost1v je (Pokajanje, 1 1 8 )

n1 amma kOJima S l rekao, kada s u t i doli d a i m da ivoti nje z a jatlan,e. "Ne mogu

da 1 h k u pe , (Pokaja nje . 92)

nai za vas IVOtinJe za JahanJe" - pa su se vratih suzn1h OIJU, tum to ne mogu
 Pohod Ed-Dahhaka ibn Sufjana el- Kilabija na Benu Kilab, re ;:o
m

bi'u-1 -evvela 9. h .g.

Ed-Dahhak je krenuo na Benu K ilab i naao i h u u

Vl
o
Ez-Zuddu (Zuddi Levah), gdje je dolo do bitke.
:;:
z
Pohod 'Alkame ibn M udezziza el - Mudlidija u Didd u, rebi'u
6
s-sanija 9. h .g.
S nj im je krenulo 300 ljudi da bi odbili napad skupine <
o
koja je, preko mora, dola iz Abesinije. Cl

Pohod Alije ibn ehi Taliba na Tai, rebi'u-s-sanija 9. h .g. Alij a kre
nu sa stoti nu ljudi ka plemenu Tai da bi unitio nj ihovog idola EI N

Fulsa, to je i ui n io. Meu onima koji su zarobljeni bila j<.: Seffana, <
o
-i
sestra 'Adija ibn B atima, koj i je bio pobjegao u Siriju. Allahov Poslani k, o
v
s.a.v.s., oslobodi Seffanu, a njen brat doe All ahovom Poslaniku, s.a.v. s . , Vl
)>
kao musliman n akon to j e o d svoje sestre uo kakvi s u muslimani i
kako bi sc - prema njenom miljenju - mogao tei razvoj dogaaja u
budunosti .

Pohod 'Ukaa ibn M ih sana el- Esedija u El- Dinab, rebi'u-s-sa

nija 9. h .g.On sc uputio ka oblasti gdje su se nalazi la plemena 'Uzra i
Belijj i doao do dijelova nj ihove zemlje, koj a se zvala El-Dinab.

Pohod na Tebuk, Pohod u vrijeme tekoe (Gazvetu-1 -'usra), re

deba 9. h .g. Povod ovom<.: pohodu bilo je masovno okupljanje Bizan
ti naca u junoj S irij i sa plemenima Lahm, Duzam, 'Amila i Gassan .
Predvodnica njihove vojske dola je do E l - Belka a. Bilo je to u vrijeme
'

td koe (}_'t- Tevbe, 1 1 7), vrijeme sue i estoke vruine. Stoga je Alla
hov Poslani k, s.a.v.s., sa Tebuka poslao Halida ibn Velida u Devmctu-
1 -Dendel, a on, s.a.v.s., se - nakon razbij anja b izantske vojske - skupa
sa onima koj i su bili s nj im, vratio e u Medinu.
Pohod na Tebuk bio je zadnji Poslani kov, s. a.v.s., pohod.

Devete godine po H i dri , Ebu Bekr es- S iddik predvodio je nlllsli

mane na had. On je krenuo sa tri stotine lj udi iz Medinc, a Allahov
Poslani k, s.a. v.s., s nji m je poslao dvadeset deva za kurbane. K ad je bio
u El - Ard, Alija ga je sustigao da bi lj udima prouio s uru Bera 'et (Et
'

Tevbe) .
<(
Vl
o..
o
l
o
>
N Pohod H alida ibn Velida u Nedran, rebi'u-1 -evvela 10. h.g. Alla
Vl hov Poslanik, s.a.v. s . , posl ao je Halida ibn Velida Benu 'Abdi -1-Medanu
>

Vl
u N edranu.

\.J
Pohod Alije ibn chi Taliba u Jemen, ramazana 1 0 . h .g. N avodi se
8 da je Alija u Jemen iao dva puta, a jednom je to bilo u ramazanu . On,
z r.a., krenuo je sa 300 konjanika; to su bili prvi konj i koj i su uli u tu
:5 zemlj u , M ezhid, u Jemenu. Alija se po povratku sastao sa Allahovim
Vl
22_ Po lanikom, s.a.v.s., u Mekki, gdje je on bio doao radi obavljanja ha-
w da, l O. h .g.
0:::

r-
>
Vl
Vl

?
G O D I NA D E L E GAC I JA m

Vl
o
r-
>
z

6
<
o
Cl
Ibn I shak kae: Nakon to je Allahov Poslani k, s.a.v.s., osvojio Vl
Mekku i zavrio sa Tebukom, a pleme Sekif prihvatilo islam i obaveza ).
<
lo mu se na pokornost, delegacije A rapa poele su mu dolaziti sa svi h
strana. Veina ovih delegacija dola j e 9. h .g., radi ega j e ova godina i N<
<
bila y rozvana Godinom delegacija.

Cinjenica da su Kurejije pri hvatili islam bila je direktni povod do o
"'
l aska delegacija, jer su Kurej ije bili voe Arapa, sluge Svete kue, to Vl
>
Arapi nikad nisu poricali . Kurejije su bili ti koj i su otpoeli rat protiv
AJ!ahovog Poslanika, s.a.v.s., a sada, u Mekki, oni prihvataju Allaho
vu vjeru u skupinama i unitavaju svoje idole. N akon Bedra, 'Uhuda i

Hendeka, A rapi rekoe: ' Pustite njega i njegov narod neka sc bore. Ako
on nj i h nadvlada, onda je u istinu Poslanik"' .
I bn Sa'd navodi vie o d sedamdeset delegacija u djelu r.;t- Tabekatu-
1-Kubra (knjiga 1 . , str. 2 9 1 -359). Ovdje izdvajamo i navodimo samo
najpoznatije i n ajznaaj n ije:53
- delegacija Mezine (redeb, 5 . godine po H i dri). Poslanik, s.a.v.s.,
rekao im je: " Vi ste muhadiri gdje god bili, pa se vratite svome imetku
i vratite se u svoju zemlj u" ;54
- delegacija B cnu 'Abdi-1- K ajsa;
- delegacija Benu H anife;
- delegacija naroda Nedrana;
- delegacija Benu 'Amira;
- Dimam ibn Sa'lebe, na zahtjev njegovog naroda Benu Sa'd ibn
Be kr;
- delegacij a Tai, sa Zej dom el-Haj lom (Zej d cl- H ajr) i 'Adije m ibn
H atimom et-Taijem;
- dolazak E ' aris a i naroda J e mena;
- delegacija Ferve ibn Musejka el-Muradija;
- dolazak 'Am ra ibn Ma'd i kcriba sa narodom iz Zebida;

sJ El-/ktifa, l / 1 63; Es-Siretu-n-Nebevijje, Ibn Kesir, 4/76; El-Kami/ fi-t-Tarih, 2/1 95; Et-Ta beri,
3/239; Ibn Hald un, 2/5 1 ; Et-Tabekatu-1-Kubra, l /29 1 i dalje
s EI-Bidaje ve-n-Nihaje, 5/4 1
Vl
<(
P-.
o
l
o
>
N - dolazak E'asa ibn Kajsa u delegacij i Ki nde;
Vl - dolazak Surad a ibn 'Abdul l aha el- Ezdija sa grupom iz njegovog
>

Vl
naroda;
lJ
- dolazak izaslan ika kralja Himjcra;
o - dol azak Dcrira ibn 'Abdullaha cl-Bcdelija;
>
o

- dolazak Va'ila ibn Hudra ibn Rcbi'a Qednog od kraljeva H adra-

z mevta);
:s - dol azak Zijad a ibn el- H arisa es-S uda' ija;
Vl
o
0....
- delegacija Benu E eda (meu kojima su bili i Dirar ibn el-E zver i
Tulcjha ibn H uvejlid);
Vl
- delegacij a Bcnu Fezare;
Vl - delegacij a Bcnu Murre;
<(
.....J
- delegacija Benu Sa'lebc;
- delegacija Benu Muhariba;
- delegacija Benu Kilaba (medu kojima je bio i pjesnik Lebid ibn
Rebi'a);
- delegacija K i nane;
- delegacija B ahile;
- delegacija Benu Sulejma;
- delegacija Benu H ila1a ibn 'Amira;
- delegacij a naroda J emena ( iz Tediba i Havlana);
- delegacij a El- Ezda;
- delegacija Eda'a;
- delegacija Bcnu el- Bekka'a.55

ss
Ibn H i a m , 4/ 1 64; Et-Taberi, 3 / 1 36; 'Ujunu-1-Asar, 2/234; Er-Revdu-1-Unuf. 4/220; El-Bi
daje ve-n-Nihaje, 5/46; I b n Hald un, 2/56; Et-Tabekatu-1-Kubra, l /357; Es-Siretu-n-Nebevijje,
3/248; El-Kami/ fi+Tarih, 2/ 1 98
 Dumetul-dendel i raz GODINA

IZAS LAN STVA

OMANSKI
ZALIV

N UBIJA

ARAPSKO MORE

1 00 0 800 600 400 200 o

km ==-----K====--
<
Vl
0...
o
f-
0
>
>N O P RO TAJ N I H A D
Vl
>

Vl
lJ
o
>
8
z Za vrijeme ovoga hadda, Poslanik, s.a.v.s., pokazao je ljudima kako
:s e obavljati obrede hada i pouio ih njegovim sunnetima. On se obra
Vl
o
p... tio narodu svoj i m oprotaj n i m govorom:
t.W
0::
" Ljudi, sasluajte ta vam govorim , jer ja ne znam hou li se s vama
susresti ponovo na ovome mjestu nakon ove godine. L judi, vaa krv i
vaa i manja su vam sveta sve dok se ne susretnete sa svojim Gospoda
rom , kao to je svet ovaj va dan i ovaj va mjesec. Vi ete susresti svoga
Gospodara i O n e vas pitati za vae postupke. Dostavio sam vam po
ruku . . . "
"Svaka kamata (riba') zabranjena je, ali vam pripada glavnica vaih
imetaka. N e inite nasilje drugima, pa se n i vama nee uiniti nasilje.
Allah je naredio da ne smije biti kamate i ponitava sc sva kamata 'Ab
basa ibn 'Abdulmuttaliba . . . "
" Ljudi , vi imate prava kod svojih ena, kao to i one imaju prava kod
vas . . . Lijepo se ophodite prema svoj i m enama . . . "
" Razmi slite o svemu ta sam rekao, lj udi, jer j a sam dostavio Obja-
vu . . .
"
"Allahu, Ti b u d i svjedok! "

Slanje vojske sa Usamom ibn Zejdom na elu u E1-Be1ka', safe

ra l l . h .g. , zadnja misija koj u je Poslanik, s.a.v.s., odaslao. Poslanik,
s. a.v. s . , rekao je Ibn Zejdu: "Idi do mjesta na kom je tvoj otac ubijen Qu
ni dio El-Belka'a na M u'ti ) i neka tvoji konjanici odu tamo" . Usamina
vojska je podigla logor u El-Durfi , tri milje od Medi ne u pravcu Sirije
(Mu'danu-1-Buldan, 2/128). Poslani k, s.a.v. s . , ree: " Poaljite Usam i nu
vojsku " . Potom je Allahov Poslanik, s.a.v.s., preselio, ali je Ebu Bekr,
r.a., otpremio vojsku.
 HAD
Vadi Ibrahim:". ....
. - VE L I KI
..: .. - .
&
C>'
'lf
.../ Debelu N(ir
....'... . . . . . .. . ..,
. .

. . . . . . . . . . . .
..
(zul-h ide 9. god . po h idri )
. Gar Hira . . . . . :: . ....
a" Al M . .
.
:: . . . . fStr
.
.
.
.

. " . . . i p roglas od A l l a h a i Njegova Posla n i ka lj u d i m a

Debel S':J.)<ba
. .. . n a d a n v elikog hadda : "Al l a h i Njegov Posl a n i k
Al Manhar n e p riznaj u m n ogoboce . " ( Et-Tev b a , 3)

.
.: . . B RDO S I TIIR

.: . . ..
.. : .
.
':
. . . .. . Damija na
. . ...
.
M u zde l i fi
..::. .
.
. . . . . . . . . . . . . -
. . . .
. . . . .
Gari Sevr
M u zde l i fa
. .
.
. .
D ebe l S e v r
.
. . .:.
.
. ) .. B RDO SA'D
:
.

. BRDO AL KASSAR
Put Dab
./ : Arfat
. . .. <
;j .
. . .
D E B E L U R-RAH M E T
. BRDO NAM IRA . .. .;..; . . . .. .
.

:. . . ' ' ' :, .

Al Aba bd ija .. . /
.
<:a01j . :;: . . . \
: ; / IVaira ...:
p.. . . .
. . . .
.: . . : oO\ pj>o.
:
"A kada poete s A refata, prema Taifu
, !
.

:s:
. . . . . . : : : : : : :: ; .: : :
s p o m i nj ite Allaha kod asn i h mje sta . "
::
( Be ka ra ,- 1 98 )
. . ..
.
. . . . ..
. . . ejda
..
DOLINA AL N U'MAN
 l
Sa'j - u b rza no k reta nj e izmeu Saffe i Merve
<(
Vl
0...
o
b
>
>N

Vl
c.J
o
>
9
z
:5
Vl
o
o...
u..l

..> ;:...:-- -;] - ,--- -:-....._-

....
.. -- ... ... .... '-

- .! Y--
#
Vl
<(
e..
o
l
o
>
>N
Vl
>

Vl
lJ
o
>
o
:",::
z
.....J
<(
Vl
o
e:...
U-J
c::i
 Kud s
MEDITERAN

Bi'ru Sebe'
o

Pet ra Mea n

o
o

o
o
N

o
o
<'l

Tejma
o
o
..".

Medainu Salih
El-Ula e

Hajber

Medina
VOJ SKA
USAM E BIN ZEJDA

POSLANIKOVA SAV.S.
POSLJEDNJA POSLANA VOJSKA
 <(
Vl
0...
o
f--
0
>
N N AM J E S N I C I l L ZAS LA N I C I
Vl
>

A L LA H OVOG PO S LA N I KA,
Vl v

lJ S .A.V. S . , KOJ I S U B l L I ZA D U Z E N I
o
>
ZA SA KU P LJ A N J E Z E KATA
9
z
:s
Vl
o
0...

d
Vl
Vl Posl anik, s.a.v. s . , poslao je:
<(
...J - El-Muhadira ibn ebi Umejju ibn el-M ugi ru, u San'u,
- Zijad a ibn Lebida cl- Ensarija, u Hadramevt,
- 'Adija ibn I- J ati ma, plemenima Ta'i i Bcnu Esed,
- Malika ibn Nuvejru el-Jerbu'ija, Benu Hanzali,
- Ez-Zeberkana ibn Bedra, jednom dijelu plemena Benu Sa'd,
- K ajs ibn 'Asima, drugom dijelu plemena Benu Sa'd,
- El-'Ala' ibn el-H adremija, u Bahrcj n , a potom Ebana ibn Se'ida
ibn e l-'A a,
- Al iju ibn ebi Tal i ba, u Ned.ran, nakon slanja 'Amra ibn H aznu sa
delegacijom iz Nedrana u svojstvu namjesnika i da bi ih pouio isla
mu te od nji h prikupio zekat. Poslanik, s.a.v. s . , napisao mu je pismo sa
smjern icama kako da radi svoj posao (Ibn Hiam, 4/1 79, 1 82);
 e M ea n El-Ub
Dumetul-dendel
iraz POS LA N I KOV IZAS LAN I C I

ZA PRI K U PLJAN J E ZEKATA
V E L I KI N U F U D
e Tejma

Medain Salih

Hajber e

N UBIJA

NEDRAN
Mea rib

ARAPSKO MORE

1 000 800 600 400 200

km 1::1======......====1
. l l l
.. l
-=
low! 0
M.w.l
<:
Vl
0...
o
1--
0
>
N P R E N O S I OC I H A D I SA
Vl

>
( KN J I G E SA H I H A )
Vl
lJ
o
>
8
z
:5
Vl
o A rapska rije sahih potie od glagola sahha i oznaava neto to je
o..
u..i
isto od bilo kakve greke ( mahane) ili sumnje. Osoba koja je opisana

kao sahih ili sihah je onaj ko je ist od mahana i bolesti.

U terminologiji hadisa rije sahih openito oznaava hadis koj i je
pri hvatlj iv. Suprotno sa h i hu je da' if (slab) ili merdud (odbaen). Izmeu
sahih i daif hadisa nal aze se hasen hadisi, koj i se razlikuju u tome koliko
su jaki, odnosno slabi. Sahih hadis uenjaka hadisa definiraj u ovako:
" H adis koj i se prenosi od Poslanika, s.a.v.s., neprekinutim lancem pre
nosilaca koj i su bili dobrog karaktera i dobrog pamenja i koji pridaju
veliku panju detalj ima, a koj i se ne suprotstavlja drugom hadisu koj i
"
prenose povjerlj ivi prenosi oci i u sebi ne sadri skrivene mah ane . 56
"
Ako se kae "o njemu su se sloili (muttefekun 'alejhi) ili "prenose
"
ga dvoj ica cj hova , to znai da ga navode El-Buhari i Muslim.
Sahih hadis podijeljen je u sedam kategorija:
1 . Oni hadisi o kojima su sc sloili Buhari i Muslim; ovo je najvia
kategorija;
2. Oni koje navodi samo Buhari;
3 . Oni koje navodi samo Muslim;
4. Oni koj i ispunjavaju Buharijine i Muslimove kriterije, iako ih
nj ih dvoj ica ne navode;
5 . O n i koji ispunjavaju Buharij i ne kriterije, iako ih o n n e navodi;
6. Oni koji i punjavaju Muslimove kri terije, iako ih on ne navo
di;
7. Oni koje su drugi uenj aci osim B uharije i Muslima ocijenili
kao sahih, a koj i ne ispunjavaju kriterije nji h dvojice.

1\.ll a hov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio je nekim svojim ashabima koj i su

bili vini pisanju - kao i nekima koji nisu imal i dobro pamenje - da za
pisuju njegove rijei; potom je dao dozvolu da sc hadisi mogu zapisivati .

56 EI-Kamusu-1-islami, 4/253
 DADIGISTAN
N AJ POZNAT I J I A U TO R I
Z B I RKI H A D I SA

Utruk
Nesa 0 e
Merva
Tu s
0 HOROSAN
Nejsabun
M EDITERAN

Sijveh
SI DISTAN
Tebuk NU FUD
e Tejmae
Te mim
Nil Medina

Hader e
est knj iga
1 . Buha rija OMAN
Taif
2. Muslim
3 . Ebu Davu d Tri d odadtne:
800 600 400 200 o
4 . Tirmizi 7 . Ahmed b . Hanbe l
5. Nesai 8 . Dari m i
6 . I bn Ma 'de 9 . I mam M a l i k
 KAZAKISTAN C

/UZBEKISTAM- . . l(iR.G i \ ......

.
.. . . Buhara \
. STAN . . ./
..
. X e >f.: :::::rADIKISTAN{ . . .KIN
Nesai
l"IJ ... . Samerk ?. ::: .. \.
X '?kvt, .. X Tirrntz : : . .

... .. . . .. 'E:tvts :;.; ' . J =::::.:. . .
....._ -v
. . '1/y : .
. \ ... . . : ..(r.."l,s

X . Kabul f ? /
Nisabur r e : .. .: e U
( AF GANISTAN _.: lslamab..
{ : :
. . /
r /
IRAN X ...
.

)
f:: PAKISTAN .:.:
Kairo Sidistan
e
Kerma n
/......
:
= .. ..
EGI PAT ,
.. ')""
.
... ' <:>

.... . . . . . ... . . . .
.. ..

:
Hurtum ... . SADA NJE G RAN ICE

{:... ..........
X Mjesta roenja i smrti
prenosilaca hadisa
... .
..
.... .

EI-Buhari Muslim Ebu Davud

Buhara, Hartenk N iabur, okolina N iabura S istan, Afganistan

Uedno od sela u Samarkandu) u I ranu Basra, juni Irak

Et -Ti rmizi En-Nesai Ibn Made

Tirmiz, Uzbekistan Nesa, Turkmenistan, Kazvin, Iran

Jerusalem , Palestina

I bn Hanbel Ed-Da rem i Malik

Bagdad, I rak Samarkand, Uzbekistan Medina , Saudijska Arabija

S toga su mnogi tan i ' i n i zapisivali hadise u prisustvu ashaba, a S a'd ibn ?;;
-v
'Ubadc cl-En sari i m ao je i knj igu ili knjige koje su sadravale jedan broj
Vl
o
hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Ebu Rafi', osloboeni rob Allaho

vog Poslanika, s.a.v. s . , takoer je i mao neto slino. 'Abdullah ibn 'Amr z
sastavio je Es-Sahifetu-s-Sadika u vrijeme Allahovog Poslan i ka, s.a.v.s.
6
Sahija Dabira ibn 'Abdul laha el- Ensarija bila je sastavljena za vrijeme <
o
ashaba, a jedan njen dio u vrijeme Allahovog Poslan i ka, s.a.v.s. Cl
Vl
Za vrijeme vladavi ne Omera ibn 'Abdul aziza (99. h.g. ), on je pisao ):..
narodu Medinc: "Potraite hadi e Allahovog Poslanika, .a.v. s . , i zapi <
Vl
"
ite ih. Jer, boj i m sc da e nestati znanja i ljudi od znanja . Rekao je Ibn N
ihab ez-Zuhri: "Omer ibn 'Abdulaziz nam je naredio da sakupimo <
o

-1
Sunnet, pa smo ih (had ise) zapisali u knjigu i nainili vie njenih kopija, o
" -o
koje je on posl ao u svaku zcmalju kojom je vladao . Vl
)>
 DADIG ISTAN
B U HAR IJ I NO PUTOVAN J E U POTRAZI
ZA ZNANJ E : Horosa n , I ra n , Egipat, Si rija

MEDITERAN

Sijveh
NUFUD SIDISTAN
PERZIJA
eTejmae
Ternim
Nil

Hader e

mjesto roenja raif OMAN

mjesto smrti X BOO 600 400 200 o

pravac kreta nja "s

;"? f\Aoh r'o
 DADIGISTAN
M U S L I M OVO PUTOVANJ E U POTRAZ I
ZA ZNA N J E : Hidaz, Egi pat, S i rija , I ra n

MEDITERAN

Sijveh
SIDISTAN
PERZIJA

Temim

Hader e

mjesto roenja OMAN

mjesto smrti X 800 600 400 200 o

pravac kretanja
<
Vl
o..
o
l
o
>
N S A H I H - KN J I G E H A D I SA ( E L- KU T U B U
Vl

>
S - S I TT E ) 1 N J I H OV I A U TO R I
Vl
lJ
o
>
8
z
:'5
Vl
o l . Autor: El -B uhari ehu 'Abdullah Muhammed ibn Isma'il ibn
e..
u..J
I brahi m ibn el-M ugire el-Buhari

Mjesto i datum roenja: Bu hara, 1 94. h .g./8 10. g.

Vl
Vl Mjesto i datu m smrti: H artenk (selo u amarkandu, 256. h.g./870.
<(
_J g.
Kratki biografski podaci: Veliki islamski uenjak. Autor je djela E!
Darni 'u-s-Sahih, poznatog kao Sahihu-1-Buhari. N apisao je i Et- Tarih
i Ed-Du'afa ' - o prenosiocima hadisa. Odrastao je kao jctim, a 2 1 0.
godine po H i dri krenuo na dugo putovanje u potrazi za hadisima.
Posjetio je H orasan, I rak, Egipat i S iriju. H ad ise je sl uao od hiljada
ejhova. Sakupio je gotovo 600.000 hadisa, izmedu kojih je izabrao one
ije je lance prenosilaca ocijenio prihvatljivim da budu uvrteni u nje
gov Sahih, koj i sadri 7.275 hadisa, ukljuujui i one koji sc ponavljaju.
Ako se izostave ponavljani hadisi, broj hadisa iznosi 4.000. On je bio
prvi islamski uenjak koj i je sastavio knj igu na ovaj nain.
2. Autor: Muslim ibn ebul H usejn; M uslim ibn H adad ibn
Muslim el-Kuejri en-Nejsaburi
Mjesto i datum roenja: ejsabur (Nejapur, Niapur), 204. h.g./8-
20 g.
Mjesto i datum smrti: Periferij a Nejsabura, 26 1 . h .g./875 . g.
Kratiki biografski podaci: Veliki hafiz i i mam uenjaka hadisa. Pu
tovao je u Hidaz, Egipat, S iriju i I rak. Njegovo najpoznatije djelo je
Sahihu Muslim, koje sadri 4.000 hadisa. P isao ga je petnaest godi na.
Njegova druga djela ukljuuju E!-Musnedu-1-Kebir, koj i je podijeljen u
poglavlja prema prenosiocima hadisa; EI-Dami ', koj i je podijeljen u
poglavlja prema temama; i F-l-Kuna ve-l-Esma '.
3 . Autor: Ebu Davud es-Sidistani; Sulejman ibn cl-E'as ibn
ls hak ibn B eir el- Ezdi es-Sidistani
Mjesto i datum roenja: Sidistan, 202 . h.g./8 1 7. g.
Mjesto i datum smrti: Basra, 275 . h .g./889. g.
 Kratki biografski podaci: Imam uenjaka hadisa u svoje vrijeme. ;;o
m

"
K renuo je na vel i ko putovanje (Bagdad, Basra i prijestonice islamske
Vl
o
drave). N ap isao je Es-Sunen, u kome je zabiljeio 4. 800 hadisa; El
;;
Murasil - o hadisu; Kitahu-z-Zuhd ( K njiga o askctizmu) . z
4 . Autor: Et-Tirm izi; Ebu 'Isa M uhammcd ibn 'Isa ibn Sevrc ibn
6
Musa cs-Sulemi el- Bugi <
o
Mjesto i datum roenja: Tirm iz, 209. h.g./824. g. Cl

Mjesto i datum smrti: Tirmiz, 279. h .g./892. g.

Kratki biografski podaci : Bio je uen i k El- Buharija i jo nekih ista
knutih ejhova. Krenuo je na putovanje u H orasan , I rak i H i daz. Bio
je poznat po svome veoma dobrom pamenju. Njegova djela ukljuuju <
o
--1
El-Dami 'u-1-Kehir i l i Sahihu-t-Thmizi tc Es-ema 'ilu-n-Nehevijje, o
'V
't- Ta rih i El- 'Ile/, koje je o hadisu. Vl
:>
5 . Autor: En-Nesa'i; Ebu 'Abdurrahman Ahmed ihn 'Al i ibn
u'ajb ibn 'Al i ibn S i nan ibn Bahr ibn D inar
Mjesto i datum roenja: Nesa, 2 1 5 . h .g./830. g.
Mjesto i datum smrti: El- Kuds (Jerusalem), 303. h.g./9 1 5 . g.
Kratki biografski podaci : Bio je kadija i hafiz, putovao je kroz ne-
kol i ko zemalja da hi sc nastanio u Egiptu. Umro je u Rem li, a pokopan
je u Jerusalcmu. Kae se, takoer, da je krenuo na had i umro u M ekki.
apisao je Es-Sunenu-1-Kuhra, o hadisu; EI-Mudteba, koje se naziva i
Es-Sunenu-s-Sugra, tc Ed-Du'aja 'u ve-1-Metrukun, Musnedu 'Ali i Mu
medu Malik.
6. Autor: I b n M ade; Ebu 'Abdullah M uhammcd ibn Jezid er-
Rebi' el- Kazvini
Mjesto i datum roenja: Kazvin, 209. h.g./824. g.
Mjesto i datum smrti: Kazvin, 273 . h .g./887. g.
Kratki biografski podaci: Potie iz Kazvi na. U potrazi za hadisima,
putovao je u B asru, Bagdad, Sirij u, Egipat, H idaz i Er- Rej . Napisao
je Sunemt Ibn Made, koji sadri 4.341 hadis, od koj ih se 3 .002 nalaze
u drugi h pet vjerodostoj nih (sahih) knjiga hadisa, tc 1 .339 dodatn i h
had isa, o d koj i h je 6 1 3 slabih (da'ij), a 99 slabog i l i lanog lanca preno
silaca. Radi toga n ijedan hadis iz njegove knj ige ne treba biti pri hvaen
prije nego to se sazna status hadisa.
7. Autor: Ibn H anbel; Ebu 'Abdull ah Ahmed ibn M uhammed
ibn H anbcl e- ejbani d-Va'i l i
Mjesto i datum roenja: B agdad, 1 64. h .g./780. g.
Mjesto i datum smrti: Bahdad, 241 . h.g./855 . g.
 P U TOVANJ E
E B U DAVU DA
BAG DAD , BAS RA,
ISLAMS K I GLAVN I GRADOVI

Nesa' Abjurd

Moro
e Horasan

MEDITERAN

lsfahan

Nil

OBJA N J E NJ E

mjesto roenj a OMAN

mjesto s m rti X 1 000 800 600 400 200 o

linij a putovanj a
JEMEN
 P UTOVANJ E
TI RM IZIJA
B U HARA, HORASAN, I RAK, H I DAZ

Kerman
Teb u k NU FUD
EGIPAT

OBJANJENJE

mjesto roenja
(

e kka
Taif

mjesto smrti X
ARAPSKO MORE
linija putovanja
JEMEN
<(
Vl
e..
o
f-
0
>
N Kratki biografski podaci : Njegovo porijeklo vee e za Merv, ali je
Vl roen u Bagdadu, gdje je i odrastao s posebnim interesom za traenje
>

Vl
znanja. Veoma mnogo je putovao u potrazi za znanjem - u Kufu , Basru,
CJ
Mekku, Medin u , Jemen, S iriju, granine predjele, M aroko, Alir, dana
o nji I rak te june oblasti dananjeg I rana, Perzije, Horasana i planinske
>
8 predjele. Sastavio je Musned, koji sadri 30.000 hadisa, ukljuujui one
z koji se ponavljaju, te brojne druge knj ige. On je i mam hanbclijskog
:5 mczheba; zauzeo je dobro poznati stav protiv vjerovanja mu'tezilija u
Vl
o
0....
vrijeme vladavi ne 'abbasijskog halife El-Mu'tcsima.
L..L.J 8. Autor: Ed-Dari mi; Ebu M uhammed 'Abdullah ibn 'Abdu-r
ci.
Rahman ibn cl-Fadl ibn Behrem et-Tcmimi ed-Darimi es-Samarkan
di
Mjesto i datum roenja: Samarkand, 1 8 1 . h.g./797. g.
Mjesto i datu m smrti : Samarkand, 255. h.g./869. g.
Kratki biografski podaci: H adise je sluao od m nogih ljudi u H ida
zu, S irij i , Egiptu, Iraku i Horasanu. Bio je pronicljiv, estitog karaktera,
vrstan znalac. Napisao je EI-Musned, o hadisu, te EI-Diami 'u-s-Sahih,
koji se naziva Sunenu-d-Darimi. Takoer je napisao i Es-Sulasijjat.
9. Autor: Malik; Ebu 'Abdullah M alik ibn Enes ibn Malik el-As-
bebi e l- H i mjeri
Mjesto i datum roenja: Medina, 93. h.g./7 1 2 . g.
Mjesto i datum smrti: Medina, 1 79. h .g./795. g.
Kratki biografski podaci : I mam Medine,jedan od etiri imama, po
kome je nazvan malikijski mczheb. B io je postojan u svojim vjerskim
ubjecnj i ma. Sastavio je EI-Muvetla ', a napisao je i esej o predavanjima
i ubjeivanju ( Va'z), tc knjigu naslovljenu El-Mesa 'il, jo jedan esej pod
nazivom }.'r-Redd 'ale-1-Kaderi_;je, te knj ige pod naslovima En-Nudium
i Tefsiru Garibi-1- Kur'a n. Delaluddin Suju ti je napisao knjigu pod na
zivom Tez:jinu-1-Memalik bi Menakibi-1-imami Malik.

U potrazi za hadisom, postoje i druga vel i ka djela, takoer poznata

kao Muvetta : Mustedrek i Mzt'diem, kao to su one knjige koje su napi
sali El- l l akim en-Nejsaburi, I bn H ibban, Ed- Darekutni, El- Bejhcki,
El-Begavi i Et-Taberani.

***

Pi sanja o siri Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i njegovi m mcgazi (voj

nim pohodima, bi tkama) stoje ama za sebe. Uenjaci hadisa su njegovu
biografiju u kljuivali u svoje knj ige. N pr. , u poglavlju Megazi (pohodi ,
bitke) u Sahihu-1-Buhari, poglavlje EI-Diihad ve-s-Sijer ( Di had i voj -o

Vl
o
ni pohodi) u Sahihu Muslim, zatim Kitabu-1-Megazi ( Knjiga bitaka,
>:
pohoda) u Musnedu imama Ahmeda ibn H anhela. Prvi historiari sire, z
koj i su ivjeli do poetka treeg stoljea po H idri, mogu se podijeliti
8
na tri kategorije: <
o
l. H i storiari prvog stepena autora sire i megazi. U ovoj grupi Cl
su:
Eban ibn ' U. man ibn 'Aft-an (umro 1 05 . godine po H idri) . Bio
je prvi koj i je napisao megazi i jedan od uenjaka hadisa i fikha. Povjer N<
ljiv je (sika); <
o
-1
' Urve ibn Zubejr (umro oko 92. godine po H i dri ). J edan od o
-o
sedmerice uenjaka iz Med ine, prenosio je hadise i kazivanja starij i h Vl
ashaba, a o d njega su prenosili Ibn H iam i I b n ihab ez-Zuhri; )>

Vehb ibn M u nebbih (umro 1 1 0. godine po H idri) . B io je jedan

od najuglednijih tabi'ina (generacija koja je dola posl ije ashaba) i sika
saduk (povjerljiv).
2. H istoriari drugog stepena autora sire i mcgazi . U ovoj grupi
su:
'Abdul lah ibn Ebi Bekr ibn H azm (umro 1 35 . godine po H id
ri). H istoriari sire i historiari openito ocjenjuju ga kao si ka (povjer
ljiv). Od njega prenose T bn I shak, I bn Sa'd i Et-Taberi;
'Asim ibn Omer ibn Katade ei- Ensari (umro 1 20. godine po
H idri); uenjaci had isa ocjenj uju ga kao sika;
M uhammed ibn ihab ez-Zuhri (umro 1 24. godine po l l idri),
muhaddis i h istoriar, za kojaga je Omer ibn Abdul aziz slao pisma u
pokraj i ne: " Preporuujem vam I bn ihaba, jer vi neete ni kad nai ne
"
koga ko ima vie znanja o sunnetu od njega .
3. H istoriari treeg stepena autora sire i megazi. U ovoj grupi
su:
M usa ibn ' U kbe (umro 1 4 1 . godine po H idri);
M u'ammer ibn Raid (umro 1 50. godine po H idri );
M uhammed ibn I shak (umro 1 52 . godine po H id:lxi); ej h h i-
storiara sire i megazi, od koga su uila dvojica velikih uenjaka: Zijad
el-Bekka'i .i I bn H iam;
M u hammed ibn Omer cl-Vakidi (umro 207. god ine po Hid
ri); imam Ahmed i drugi ocjenj uju da je da'if(slab) u preno"enju;
'Abdulmelik ibn Hiam ibn Ejjub cl- H i mjeri cl-Basri (umro
 DADLIGISTAN
N E SA IJEVO PUTOVANJ E U POTRAZI
ZA ZNAN J E : ivio u Eg ipt u, u mro u Remi i ,
u kopan u Kudsu

MEDITERAN

lsfahan

Sijveh
NU FUD SIDLISTAN
PERZIJA
e Tejmae

Hader e

mjesto roenja OMAN

Taif

mjesto smrti X 800 600 400 200 o

pravac kretanja
 DADIGISTAN
I BN MADEOVO P UTOVANJ E U POTRAZI
ZA ZNAN J E : Basra , Bagdada, sirija, Egi pat,
H idaz, Rejj

rva
e HOROSAN

Nejsabun
MEDITERAN

Sijveh

PERZIJA

Temi m
Nil

Hader e

mjesto roenja
OMAN

mjesto smrti X 800 600 400 200 o

pravac kretanja
 S I DLISTAN

FEZAN

Egmat
VELIKA SAHARA

PUTOVA N J E AHM EDA B I N HAN B E LA

ARAPSKO MORE
Kufa , Basra , M e ka , Medina, Jemen , am,
Maroko, Perzija, Horosan

--
 DADIGISTAN
DARI M I J EVO PUTOVA N J E U POTRAZ I
ZA ZNAN J E : Hidaz, Egipat, S i rija ,
I rak, Horosan . . .

M EDITERAN

Sijveh
NU FUD SIDISTAN
PERZIJA
Tejmae

Hader e

mjesto roenja Taif

mj esto smrti X BOO 600 400

pravac kreta nja "s;

"' Meh re
Vl
<:
0..
o
b
>
2 1 8 . godine po H idri ) . Prenosio je siru od I b n Ishaka putem Ibn Isha
Vl kovog uen i ka Zijada el-Bekka'ija;
>

Vl
Muhammed ibn Sa'd ibn Mani' el-Basri cz-Zuhri (umro 230.
lJ
godine po Hidri), El-Vakidijev pisar. On je nadmaio svoga uitelja i
o povjerlj iv je (sika). Njegovo najznaaj n ije djelo je Et- Tabekatu-1-Kubra,
>
8 koje je posluilo kao jedna od glavnih referenci ove knjige, naroito kad
z se radi o voj n i m pohodima i pohodma, uz Es-Siretu-n-Nebevijje, Ibn
::; H i ama.
Vl
o
0....
KA' BA v

Vl
o

6
<
o
Cl
Vl
)>.
Kua, Allahova kua, Sveta kua, Drevna kua, Kibla - pravac okre <

tanja prilikom namaza. N<
Prib lina udalj e nost izmeu Mekke i m ikata (mjesta na kojima ha <
o
dije moraju obui ihrame prije nego to nastave prema Mekki: -i
o
'"O
Vl
>

Karnu-1- M i kat onima koj i dol azt: iz Ncdda i

80 km
Menazil okol nih regija

M i kat onima koji dol aze iz I raka

Zatu-1-'lrk 90 km
onima koj i prolaze kroz njega

J elemlem tOO km M ikat onima koji dol azt: iz J t:mt:na

Mikat onima koji dol aze iz Egipta i

El-Duhfa 1 87 km
Si rije i onima koji prol azt: kroz nj ih
f
Zu-1 - H uJejfa
4 1 0 km
( Ebjar 'Ali)
M i kat onima koji dolazt: iz M edine

Priblina udaljenost izmeu M esdidu-1-harama i nekih od gra

nica H arema57

57 Iz: Tarihu Mekketi-1-Mukerreme kadimen ve hadisen, Muhammeda ! Ijasa 'Abdu- 1-Ganij

ja, prvo izdanje, 1 422. h.g . ./200 1 . g., Er-Reid, Medina
<:
Vl
o..
o
f-
0
2:
N
Vl
> Et- Ten'im (gdje se nalazi Ovo je n ajblia taka
7,5 km
Vl damija A'ie, r.a.) g ranice Harema Damiji
CJ
o

9
---

Izmeu Mckkc i

z Ta'ifa. Ovo je Nahla

:s
Vl Nahla 1 3 km
el-Jemenijj a, Nahla c
o amijja - koja sc n aziva
0..
El-Medik, udaljena je 45
km
r
' '
.
Edatu-1-Leben (El
'Ukajijja)
. ...

El-Di'rana (El-Mustevfira)

-------il-

El-Hudejbijja (Mevka e
22 km
umejsi)

--------1-

Dehelu 'Arefat (Zatu-s

22 km
Salim)

I brah i m , a.s., po naredbi Dibrila, a.s., prvi je utvrdio granice Ha

rem a, pa je na nj ima postavio kamenje kao oznake. N akon osvajanja
Mekke, Allahov Poslan i k, s.a.v.s., poslao je Temima ibn Eseda el-Hu
za'ij a da ih obnovi . Povrina i kapaci tet Mesdidu-1-Harama

>=
Vl
Vl

l Detalji
1P
ovrsma
. (m
') l Ukupna
povrsma
. (m
'
) l
Kapacitet l Ukupan kapacitet
'"O
Vl
o
Povrina r-
Damije 72.000 >
50.000 z
pnJe prvog hodoasnika
hodoasn i ka SH 6
proi rivanja koj e (nakon
l 29.000 29.000 (prije ukJanj anj a <
je izvela porod i c a uklanjanja o
graevi na u Cl
Saud ( M etaf, graevina u Vl

Metafu)
plus otomanska Metafu)
<
konstrukcija)
N
Prvo proirenje <
o
Sauda (podzemni 327.000 399.000 -i
2 1 3 1 .000 160.000 o
sprat, prizemlje i hodoasnika hodoasn ika "
Vl
prvi sprat) >

t"
...

Dodavanje l
krova na prvo
proi renje na 1 05 . 000 504.000
3 42.000 202 .000
kome se mogao hodoasnika hodoasnika
obavljati n amaz
1 406. h .g.
.. -

Drugo proirenje
Sauda (podzemni 1 90.000 694.000
4 76.000 2 7 8 . 000
sprat, prizemlje, hodoasnika hodoasnika
prvi sprat i krov)

Priprema
otvorenih
povrina oko 220.000 9 1 4.000
5 88 .000 366.000
Damije za hodoasn ika hodoasnika
obavljanje
namaza

U vrijeme naj vee guve, Mesdid moe primiti vie od milion ho-
doasnika.
5 8 Kapacitet je procijenjen na bazi 2 , 5 hodoasnika p o kvadratnom metru. Ovdje se pri-
mjeuje da je u prolosti Mesdid mogao primiti samo 50.000 hodoa s n i ka, to je bilo zato
to su se tu nalazile graevine u Metafu, kao to su etiri mekama, strukture oko izvora
Zemzem, Mekam u-lbrahim, M i n ber, Babu Beni $ejbe. Kad su one uklonjene, kapacitet se
poveao na 72.000
<
Vl
o..
o
f-
0
2:
>N
Vl
>

Vl
Cl
o
>
9
z
:s
Vl
o
o..
L I T E RAT U RA "U
Vl
o

s:
z

o
Cl
Vl
>
EI-Iktifa ' min megazi sejjidina Resulillah ve megazi-s-sadeti-s-salese <

ti-1-hulefa ' Ehi Bekr es-Siddik ve 'Umer el-Faruk ve 'Usman zu-n-Nurejn
N<
(Ono to je dovoljno o pohodima Allahovog Poslani ka i pohodima tro <
o
jice hali fa: Ebu Bekra es-Siddika, Omera el-Faruka i Osmana Zun -;
o
nurej na), Sulej man ibn Musa ibn Salim ibn H assan ibn Sulejman ibn -o
Vl
Ahmed ibn 'Abdussclam el- H i mjeri el-Kula'i el-Belensi , manuskript )>
br. 4.8 1 0 i 4.8 11 , N acionalna javna biblioteka, Damask;

Usdu-1-Gabe ji ma 'rifeti-s-sahabe ( Jo jedna studija o Poslanikovi m

ashabi ma), 'Izzuddin ibn d-Esir cbul H asan 'Al i ibn M uhammed cl
Dezcri; tampano u Darua 'b, Kairo, Egipat;

EI-Isabeji temjizi-s-sahabe (Jasno razli kovanje ashaba), i habuddin

Ebu-1 -Fadl Ahmed ibn 'Ali ibn M uhammed ibn M uhammed ibn 'Ali
el- Kinani ei-'Askalani (Ibn Hader, autor Fethu-1-Bari-ja), Mektebetu-
1-Musenna, Bej rut, Liban, prvo izdanje, 1 328. h .g. ;

EI-Isti 'ab Ji esma 'i-1-ashab (Detaljna studija imena ashaba), Ebu

Omer Jusuf ibn 'Abdullah ibn Muhammed ibn 'Abdulberr i b n 'Asi m
en-N emeri e l -Kurtub i . Ova knj iga sadri biljeke i z djela EI-Isabeji te
mjizi-s-sahabe, Mekebetu-1-Musenna, Bejrut, Liban, prvo izdanje, 1 328.
h. g.;

I'lamu-s-.ra 'ilin 'an kutubi sejjidi-1-murselin (Obavjetavanje onih koji

pitaju o knj igama Gospodara poslanika), emsuddin M uhammed ibn
'Ali ibn Tulun ed-Di meki, manuskript br. 263 i 2 . 1 22, N acional na ja
vna biblioteka, Damas k;
Vl
-<
0..
o
f-
0
>
>N Irtinzalu-n-Nasr bi-t-tevessuli bi eh/i Bedr (Traenje pobjede po
Vl sredstvom sudioni ka Bedra), i habuddi n ebul 'Abbas Ahmed ibn 'Ali
>

Vl
et-Tu rabulusi, manuskript br. 1 0. 4 1 2 , Nacionalna javna biblioteka, Da
Cl
m as k; tampano uz biljeke pod nazivom: erhu-s-Sadr bi .(erhi urdiuze

Istinzali-n-Nasr bi-t-tevessuli bi Eh/i Bedr,

z EI-E'alam ( N ajznaaj n ije vjerske linosti), Hajruddin ez-Ziri kli ,

:s
Vl Daru-1- 1/m li-l-me/ajin, Liban, esto izdanje, 1 984.;
o
O-

E'alamu-n-Nisa ' (Zn aajne ene u islamskom i arapskom svijetu),

Omer Rida K ahhala, Er-Risala, tree izdanje, 1 397./1 977.;

Ejja m u-1- 'Arabji-1-Diahilijje (Arapski dani u doba neznanj a), Mu

hammed Ahmed Dad el-Mevla, 'Ali M uhammed el- B idavi i Mu
hammed Ebu-1-Fadl Ibrahim, Daru Ihja'i-1-Kutubi-1- 'Arabijje, izdanje
El-Babi ei-Halebi, Egipat;

EI-Bidaje ve-n-Nihaje (Poetak i kraj - poznato h istorijsko djelo),

Ebu-1- Fida' el-Hafiz ibn Kcsir ed-Dimeki, Mektebetu-1-Me'a r!f, Bej
rut, i Mektebetu-n-Nasr, Rijad, prvo i zdanje, 1 966.;

Tarihu-r-Resuli ve-1-Mu/uk ( Taruhu-t- Taberi - Historija Tabcrija),

Ebu Da'fer M uh am med ibn Derir et-Taberi, Daru-1-Me 'a rif, Egipat,
1 963.;

Tarihu Halifeti ibn Hajja t (Historija H alife ibn Hajjata) , Ebu 'Am r
H al i fa i b n H ajjat ibn e bi H ubejra el-Lejsi, Daru-l-Ka/em i Er-Risala,
drugo izdanje, 1 397./1977.;

Tarihu-1-is/am (Historija islam a, politika, vjerska, kulturna i soci

jal n a), dr. H asan Ibrahi m H asan, En-Nahda, cgipatksa b iblioteka, esto
izdanje, 1 96 1 .;

Tarihu Mekketi-1-Mukerremeti Kadimen ve Hadisen (Historija Mck

ke el-Mukerreme - nekad i danas), dr. Muhammed Iljas 'Abdulganijj ,
izdavaka kua Er-Reid, Medina M unevvera, Prvo izdanje, 1 422./20-
""'
01 .; o
Vl
r
;>
z
Dafijatu-1-Kurab bi ashabi se.;jidi-1-adern ve-1-areb ( S kupina asha
7"
ba nearapa i Arapa - teza o imenima ashaba koj i su sudjelovali na B edru o
<
i Uhudu), Zej nudd i n el-Berzendi , man uskript br. 9.066, N acionalna o
Cl
javna biblioteka, Damask; Vl
>
<
Vl
Ef-Harb 'Abre-t-tarih ( Rat kroz historiju), Field Marshall Viscount N<
Montgomery, Anglo-egipatska biblioteka, 1 9 7 1 . ; <
o
-i
o
""''
Duvefu-1-isfarn (Islamske drave), El-Hafiz emsuddin ebu 'Abdul Vl
;>
lah M uhammed ibn Ahmed ibn 'Usman ez-Zehebi, uz dodatak znaaj
nih biljeki Hasana Merve, Daru Sadir, Bejrut, prvo izdanje, 1 999.;

Ed-Da 'vetu fi-f-is/arn, S i r 1homas Arnold, En-Nahda, Egipatska bi

blioteka, drugo izdanje, 1 957.;

Zeha 'iru-1- 'Ukbeji rnenakibi zevi-1-kurbe, Muhibbuddin Ahmed ibn

'Abdullah et-Tabcri, Daru-1-Ma 'rife, Bej rut, 1 974.;

Er-Revdu-1-unuf - K nj iga o Poslan ikovoj biografij i , Ibn Hiam,

Ebul Kasim 'Abdurrahman ibn 'Abdullah ibn Ahmed ibn ebul H asan
el-Has' ami es-Suhej l i , Daru-1-Fikr, Bejrut;

Es-Siretu-1-Hafebi.Jje, 'Ali ibn Burhanuddi n el-Halebi e- afi'i, Ef

Mektebetu-t- Tidarijjetu-1-Kubra, 1 382./1 962. ;

Es-Siretu-n-Nebevijjetu ve-1-asaru-1-Muharnrnedijje (Poslanikova

biografija i muhamedanska tradicija), biljeke u Es-Siretu-1-Hafebijje,
Ahmed Zej n i (Dahlan), Ef-Mektebetu-t- Tidarijje el-Kubra, 1 382./1 9-
62 .;

Es-Siretu-n-Nebevijje (Poslan i kova biografija), Ebu-1-Fida' I sma'il

ibn Kesi r, Daru-1-Fikr, Bejrut, drugo izdanje, 1 398./ 1 978 . ;
<:
Vl
o..
o
f-
0
::: Es-Siretu-n-Nebevijje (Poslani kova biografij a), Ebu Muham med
>N
Vl 'Abdulmelik ibn H i am el-Me'afiri el-Basri, Daru-1-Dil, Bej rut,
>

Vl
1 975 . ;
lJ
o
> erhu Esma'i Eh/i Bedr (Pojanjenje imena sudionika B edra), saku
9 pio 'Abdullati f ibn Ahmed el-Beka'i 1 1 64. h .g. , a komentirao Taha ibn
z M uham med el-Dibrin i e- ahir (I bnu- 1 - Muhanna), koji je umro 1 1 -
....J
<:
Vl 78./1 764. , manuskript br. 5 1 5 1 , N acionalna javna biblioteka;
o
0....

Sahihu Muslim, Ebul Husejn Muslim ibn Hadad el-Kuejri en

Nejsaburi, Daru Ihja 'i-1-Kutubi-1- 'Arabijjeti, 'Isa el-Bab i cl-Halebi, 1 3 -
74./ 1 95 5 . ;

Et- Tabekatu-1-Kubra, Ebu 'Abdullah Muhammed ibn Sa'd i b n M ani'

ez-Zuhri, Daru Sadir, Bej rut, 1 388./1968.;

f..!ju nu-1-asar ji fununi-1-megazi ve--J'ema 'ili ve-s-sijer u osnovi ,

-

kompilacija kazivanja u vezi sa poznatom bitkom i dogadaji ma/l ino

stima, Fethuddin ebul Feth Muhammed ibn M uhammed ibn Muham
med ibn 'Abdullah ibn Muhammed ibn Jahja ibn Sejjidi n-Nas cl-En
-

delusi el-I bili, Daru.-1-Dil, Bejrut, drugo izdanje, 1 97 4.;

El- 'Iber ve divanu-1-mu.bteda ' ve-1-haberu.fi. tarihi-1- 'areb ve-1- 'adiem

ve-l-berber (Primjeri i Knj iga izvjea o historij i Arapa, Perzijanaca l
stran aca/ i Berbera) , Vclijj uddin 'Abdurrahman ibn Muhammed ibn
M u hammed ibn Haldun cl-Hadn:mi, Daru.-1-Bejan;

Futuhu-1-Bu/dan (Osvajanje zemalja), Ebul Hasan Ahmed ibn Jahja

ibn Dabir ibn Davud cl-Bagdadi ei-Belazuri , EI-Mektebetu.-t- Tidia
ri.Jjetu-1-Kuhra, Egipat, 1 959.;

EI-Kamum-1-is/ami (Islamski rjenik), Ahmed 'Atijjullah, Mektebe

tu.-n-Nahdati-1-Misri.Jja, K ai ro, prvo i z danje, 1 3 86./1 966. ;
 El-Kami/ ji-t- Tarih ( Historija u potpunosti ), Ebul H asen 'Ali ibn
-v
cbul Kerem Muhammed ibn Muhammcd ibn 'Abdul kcrim ibn 'Abdul
o
Vl
vahid e- ejbani ('Izzuddin ibn el-Esir el-Dezeri), Idaretu-t-Tiba 'ati-
>
1-muniri;ja, Kairo, 1 348. h.g. ; z

6
<
Kitabu-1-ensab ( K nj iga srodstva), Ebu Sa'd 'Abdul kcrim ibn Mu o
Cl
hammed ibn Mensur et-Tcmimi es-Sam'ani ; izdao Muhammed Emin Vl
Demd, Bej rut, drugo izdanje, 1 400./1 980.; >
<
Vl
N
Kitabu-.f-fediareti-n-nebevi;jetiji nesebi hajri-1-berijje (Knji ga o Po <
slani kovoj familijarnoj lozi), Ibn el-Mcbred; verificirao M uhj iddin Dib
o
M estu, Daru-1-Kelimi-t-tajjib, Damask, Bejrut, prvo izdanje, 1 4 1 4./1 - "O
Vl
994.; >

Kitabu-1-muhabber, Ebu Da'fer Muhammed ibn H abib el- H aimi

el-B agdadi, izdavaka kua Novi horizonti, Bejrut (korekcija dr. Elza
Lckhten Eshtetcr);

Murudiu-z-zeheb ve me 'adinu-1-dievher, 'Ali ibn el -H uscj n ibn 'Ali

el-M es'udi, Daru-1-Fikr, Bejrut, peto izdanje, 1 393./1 973 . ;

Mizanu-1-i 't ida/ji nakdi-1-ridia/ (Moderni kri ticizam ljudi), Ebu

'Abdullah M uhammed ibn Ahmed ibn Osman ez-Zehcbi, Daru Ihja 'i-
1-kutubi-1- 'a rebilia, ' T sa cl-Babi e l - I l alcbi i partneri, prvo izdanje, 1 3-
82./ 1 963 .;

Mu'diemu-1-Bu/dan (Leksikon zemalja), ihabuddi n cbu 'Abdullah

Jakut ibn 'Abdullah ei-H amcvi , Dar Sadir, Bejrut;

Muhammed Resu/ul/ah ( Muhammcd, Allahov poslanik), M uham

med Rida, Daru-1-Kutubi-1- 'i/mijjea, Bejrut, 1 395./1 975 . ;

Mu'diemu kaba 'i/i-1-Arab ( Leksi kon arapskih plemena), Omer Rida

Kahhala, Daru-l- 'ilm li-l-me/ajin, drugo izdanje, 1 388./1 96 8 . ;
Vl
<(
o..
o
f-
0
>
N Neta 'idiu-1-ejham ji takvimi-l-amb kable-l-islam ve ji tahkiki me
Vl vlidihi ve umrihi alejhi-s-salatu ve-s-selam ( Razumijevanje arapskog
>

Vl
kalendara koritenog prije islama i utvrivanje datuma njegovog, a.s.,
(.J
roenja i njegovih godi na ivota), Mahmud Paa, astronom, Daru-1-
o
>
Befa 'iri-1-islami;ja, Bejrut, prvo izdanje, 1 407./ 1 98 6 . :
8
z Nesemalu-1-e'ar ve nefehatu-1-ezharfifeda 'ili-1- 'aereti-1-ebrar asha
:)
Vl bi-n-nebijji-1-muhtar ( Knjiga stihova deseterice ashaba Odabranog
o
o.. poslanika), M uhammed el-Kajlani, manuskript br. 8 . 763, Nacionalna
javna bibl ioteka, Damask;
Vl

:S EI- Veja ' bi ahvali-1-mustafa (Potpun opis svih Poslanikovih stanja i

J:< situacija), Ebu-1- Fered 'Abdurrahman ibn el-Devzi, Daru-1-Kutubi-
1-hadisa, Egipat, prvo izdanje, 1 3 86 ./1966.
"U

Vl
o

6<
o
C)

N
<
o
-l
o
"""
Vl
)>
<(
Vl
0..
o
f-
0
>
>N S A D RAJ
Vl
>

Vl
(.J
o
>
9
z
:)
Vl
o
0...
u.J

Vl
Vl

:s
S< PREDGOVO R I ZDAVA A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

U VOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

ARA P S KO POLU OST RVO . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .
. . . . . . . 24

POTOMAK POS LA N I KA I B RA H I M A, S.A.V. S . . . . . . . . 30 . . .

NAJ POZNATIJ I ARAP S KJ

SAJ M OVI TOKOM D A H I L IJJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

GODINA S LO N A (30. august 5 7 1 . ili 5 70. n .e.) . . . . . . . . . . . . . 40

M U H A M M ED I B N 'A B DULLA! l , S.A . V. S . . . . . . . . . . . . . . . 44

RAT E L-FI D A R ( S V ETOGRD N I RAT) . . . . . . . . . . . . . . . . 55

KUREJ IJ E SU U VELE
T D EJU HUMSA ( E K STREMI ZM A ) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59

TUFEJ L I BN AM R EL- EZDI ED- D EVSI

( ZU-N - N U R - V LASN I K S VJ ETLA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
. .
 6<
o
Cl
Vl
>
<
Vl
N<
<
o
-l
o
-o
NEPOSREDNO PRIJE H I D RE Vl
)>
PRVI I DRUG I ZAVJ ET NA AKA B I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

H I D R.i\. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77

PUTOVA NJ E S EL M /\ N /\ E L- F/\ RI SIJA

(IZ I SFAHANA U M EINU) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

PROMJ ENA K I B LE O D B EJTU-L- M A K D T S /\

(JERUSALEMA) PREMA ASNOJ KABI . . . . . . . . . . . . . . . 98

DOGAAJ I I PO H O D I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99

KA'B IBN EL-E REF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 24

UBI STVO KA'B I BN EL-E RE\ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 24

UBI STVO SELAMA I B N EBI H UKAJKA . . . . . . . . . . . . . . . 1 47

DVOJ I CA I ZASLANI KA
BADANA ( BADAMA) I Z S A N ' E U MED I N I . . . . . . . . . . . . 1 71
Vl
-<
0...
o
f-
0
>
>N MARIJA KOPTKlNJA ( I Z H AFNA, U P R ED G RAU
Vl
> AN S I N A , S ELO U GORNJEM EGIPTU) . . . . . . . . . . . . . . . 1 76

Vl
l.? PISMO ALLAHOVOG POS LA N I KA CARU
o
> H ERAKLU (PO ETKOM 7. H . G .IJESEN 628 . G . ) 1 81
9
. . . . . . .

z
:)
Godina delegacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
. . .

Vl
o
o..
Oprotaj ni had . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 228

Namjesnici i izaslanici Allahovog Poslani ka, s.a.v.s.,

koji su bili zaduen i za sakupljanje zekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238

Prenosioci hadisa (knjige Sahiha) . . . . . . .. . . ..

. . . . . . . . . . . 240
.

Sahih-knjige hadisa (EI- Kutubu-s-Si tte) i nji hovi autori . . . . . . 246

Ka'ba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257

L iteratura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260