Lisabonski Prociscena PDF

1
Sadraj
Proiene inaice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju

Europske unije .................................................................................................................................... 2
Proiena inaica Ugovora o Europskoj uniji ................................................................................ 11

Proiena inaica Ugovora o funkcioniranju Europske unije...................................................... 45
Protokoli ........................................................................................................................................... 199
Prilozi ................................................................................................................................................ 331
Izjave priloene zavrnom aktu meuvladine konferencije na kojoj je usvojen
Ugovor iz Lisabona .......................................................................................................................... 337
Tablice ekvivalenata......................................................................................................................... 361
Povelja o temeljnim pravima Europske unije ........................................................................ 396

2
PROIENE INAICE
UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI I UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE

UNIJE
2010/C 83/01
3
Sadraj
PROIENA INAICA UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI .............................................. 11
PREAMBULA ....................................................................................................................................... 13
GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE ............................................................................... 15
GLAVA II. ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA ............................................. 19
GLAVA III. ODREDBE O INSTITUCIJAMA..................................................................... 20
GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI ........................................................ 26
GLAVA V. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE I POSEBNE
ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ
POLITICI .......................................................................................................... 27
Poglavlje 1. Ope odredbe o vanjskom djelovanju Unije ............................................... 27
Poglavlje 2. Posebne odredbe o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ................ 28
Odjeljak 1. Zajednike odredbe ................................................................................. 28
Odjeljak 2. Odredbe o zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici ................ 37
GLAVA VI. ZAVRNE ODREDBE .................................................................................... 40
PROIENA INAICA UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE ........ 45
PREAMBULA ....................................................................................................................................... 46
DIO PRVI NAELA ........................................................................................................... 47
GLAVA I. KATEGORIJE I PODRUJA NADLENOSTI UNIJE .................................. 47
GlAVA II. ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU ................................................. 50
DIO DRUGI NEDISKRIMINACIJA I GRAANSTVO UNIJE........................................... 52
DIO TREI POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNIJE .......................................... 56
GLAVA I. UNUTARNJE TRITE................................................................................... 56
GLAVA II. SLOBODNO KRETANJE ROBE .................................................................... 56
Poglavlje 1. Carinska unija .......................................................................................... 57
Poglavlje 2. Carinska suradnja .................................................................................... 58
Poglavlje 3. Zabrana koliinskih ogranienja meu dravama lanicama ........... 58
GLAVA III. POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO ................................................................. 59
GLAVA IV. SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA ........................ 63
Poglavlje 1. Radnici ...................................................................................................... 63
4
Poglavlje 2. Pravo poslovnog nastana ....................................................................... 65

Poglavlje 3. Usluge ....................................................................................................... 67
Poglavlje 4. Kapital i platni promet ............................................................................ 69
GLAVA V. PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE ...................................... 71
Poglavlje 1. Ope odredbe........................................................................................... 71
Poglavlje 2. Politike o graninoj kontroli, azilu i useljavanju ................................. 73
Poglavlje 3. Pravosudna suradnja u graanskim stvarima ...................................... 76
Poglavlje 4. Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima ......................................... 77
Poglavlje 5. Policijska suradnja ................................................................................... 80
GLAVA VI. Promet .............................................................................................................. 82
GLAVA VII. ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU,
OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU ZAKONODAVSTAVA .................. 85
Poglavlje 1. Pravila o trinom natjecanju ................................................................ 85
Odjeljak 1. Pravila koja se primjenjuju na poduzetnike ................................. 85
Odjeljak 2. Dravne potpore.............................................................................. 88
Poglavlje 2. Porezne odredbe ...................................................................................... 90
Poglavlje 3. Usklaivanje zakonodavstava ............................................................... 91
GLAVA VIII. EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA ................................................. 94
Poglavlje 1. Ekonomska politika ................................................................................ 95
Poglavlje 2. Monetarna politika.................................................................................. 99
Poglavlje 3. Institucionalne odredbe ....................................................................... 102
Poglavlje 4. Odredbe specifine za drave lanice ija je valuta euro ................. 103
Poglavlje 5. Prijelazne odredbe ................................................................................ 104
GLAVA IX. ZAPOLJAVANJE ........................................................................................ 109
GLAVA X. SOCIJALNA POLITIKA ............................................................................... 111
GLAVA XI. EUROPSKI SOCIJALNI FOND ................................................................... 116
GLAVA XII. OBRAZOVANJE, STRUKOVNO OBRAZOVANJE, MLADI I
SPORT ........................................................................................................... 117
GLAVA XIII. KULTURA ..................................................................................................... 119
GLAVA XIV. JAVNO ZDRAVSTVO ................................................................................. 120
GLAVA XV. ZATITA POTROAA ............................................................................. 121
GLAVA XVI. TRANSEUROPSKE MREE ........................................................................ 122
GLAVA XVII. INDUSTRIJA ................................................................................................. 123
GLAVA XVIII. EKONOMSKA, SOCIJALNA I TERITORIJALNA KOHEZIJA................. 124
5
GLAVA XIX. ISTRAIVANJE I TEHNOLOKI RAZVOJ TE SVEMIR .......................... 126

GLAVA XX. OKOLI ......................................................................................................... 130
GLAVA XXI. ENERGIJA ..................................................................................................... 132
GLAVA XXII. TURIZAM ..................................................................................................... 133
GLAVA XXIII. CIVILNA ZATITA ...................................................................................... 133
GLAVA XXIV. ADMINISTRATIVNA SURADNJA ............................................................ 134
DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA.............. 134
DIO PETI VANJSKO DJELOVANJE UNIJE ................................................................. 136
GLAVA I. OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE.......................... 136
GLAVA II. ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA ................................................. 137
GLAVA III. SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMO ........ 138
Poglavlje 1. Razvojna suradnja ................................................................................ 138
Poglavlje 2. Gospodarska, financijska i tehnika suradnja s treim zemljama.. 139
Poglavlje 3. Humanitarna pomo ........................................................................... 140
GLAVA IV. MJERE OGRANIAVANJA ........................................................................ 141
GLAVA V. MEUNARODNI SPORAZUMI ................................................................ 141
GLAVA VI. ODNOSI UNIJE S MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I
TREIM ZEMLJAMA TE DELEGACIJE UNIJE .......................................... 144
GLAVA VII. KLAUZULA SOLIDARNOSTI.................................................................... 145
DIO ESTI INSTITUCIONALNE I FINANCIJSKE ODREDBE .................................... 146
GLAVA I. INSTITUCIONALNE ODREDBE ................................................................ 146
Poglavlje 1. Institucije ............................................................................................... 146
Odjeljak 1. Europski parlament ...................................................................... 146
Odjeljak 2. Europsko vijee ............................................................................. 150
Odjeljak 3. Vijee .............................................................................................. 150
Odjeljak 4. Komisija ......................................................................................... 152
Odjeljak 5. Sud Europske unije ....................................................................... 155
Odjeljak 6. Europska sredinja banka ............................................................ 165
Odjeljak 7. Revizorski sud ............................................................................... 166
Poglavlje 2. Pravni akti Unije, postupci donoenja i druge odredbe ................... 169
Odjeljak 1. Pravni akti Unije............................................................................ 169
Odjeljak 2. Postupci za donoenje akata i druge odredbe ........................... 171
Poglavlje 3. Savjetodavna tijela Unije ..................................................................... 174
Odjeljak 1. Gospodarski i socijalni odbor ..................................................... 175
6
Odjeljak 2. Odbor regija .................................................................................. 176

Poglavlje 4. Europska investicijska banka .............................................................. 177
GLAVA II. FINANCIJSKE ODREDBE ............................................................................ 178
Poglavlje 1. Vlastita sredstva Unije.......................................................................... 179
Poglavlje 2. Viegodinji financijski okvir .............................................................. 180
Poglavlje 3. Godinji proraun Unije ...................................................................... 180
Poglavlje 4. Izvrenje prorauna i razrjenica........................................................ 183
Poglavlje 5. Zajednike odredbe .............................................................................. 184
Poglavlje 6. Borba protiv prijevara .......................................................................... 186
GLAVA III. POJAANA SURADNJA ............................................................................ 186
DIO SEDMI OPE I ZAVRNE ODREDBE .................................................................... 189
PROTOKOLI .................................................................................................................................. 199
Protokol (br. 1) o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji ................................ 200

Protokol (br. 2) o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti ............................ 203
Protokol (br. 3) o Statutu Suda Europske unije ............................................................................ 207
Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje
banke ............................................................................................................. 229
Protokol (br. 5) o Statutu Europske investicijske banke ..................................................... 250
Protokol (br. 6) o mjestu sjedita institucija te odreenih tijela, ureda, agencija i
slubi Europske unije .................................................................................. 264
Protokol (br. 7) o povlasticama i imunitetima Europske unije .......................................... 265
Protokol (br. 8) koji se odnosi na lanak 6. stavak 2. Ugovora o Europskoj uniji o
pristupanju Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda ........................................................................................ 273
Protokol (br. 9) o odluci Vijea o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o
Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s
jedne strane, te od 1. travnja 2017. s druge strane .................................. 274
Protokol (br. 10) o stalnoj strukturiranoj suradnji utvrenoj lankom 42. Ugovora o
Europskoj uniji ............................................................................................. 275
Protokol (br. 11) o lanku 42. Ugovora o Europskoj uniji ................................................... 278
Protokol (br. 12) o postupku u sluaju prekomjernog deficita ............................................ 279
Protokol (br. 13) o konvergencijskim kriterijima .................................................................. 281
Protokol (br. 14) o Euroskupini ............................................................................................... 283
Protokol (br. 15) o odreenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu
Velike Britanije i Sjeverne Irske .................................................................. 284
7
Protokol (br. 16) o odreenim odredbama koje se odnose na Dansku............................... 287

Protokol (br. 17) o Danskoj ...................................................................................................... 288
Protokol (br. 18) o Francuskoj ................................................................................................. 289
Protokol (br. 19) o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije... 290
Protokol (br. 20) o primjeni odreenih aspekata lanka 26. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ........... 293
Protokol (br. 21) o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na podruje
slobode, sigurnosti i pravde ........................................................................ 295
Protokol (br. 22) o stajalitu Danske ....................................................................................... 299
Protokol (br. 23) o vanjskim odnosima drava lanica s obzirom na prelazak
vanjskih granica ........................................................................................... 305
Protokol (br. 24) o azilu za dravljane drava lanica Europske unije................................ 306
Protokol (br. 25) o izvravanju podijeljene nadlenosti ....................................................... 308
Protokol (br. 26) o uslugama od opeg interesa .................................................................... 309
Protokol (br. 27) o unutarnjem tritu i trinom natjecanju .............................................. 310
Protokol (br. 28) o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji .................................... 311
Protokol (br. 29) o sustavu javne radiodifuzije u dravama lanicama .............................. 313
Protokol (br. 30) o primjeni Povelje Europske unije o temeljnim pravima na Poljsku i
Ujedinjenu Kraljevinu .................................................................................. 314
Protokol (br. 31) o uvozu naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima u
Europsku uniju ............................................................................................. 316
Protokol (br. 32) o stjecanju nekretnina u Danskoj ............................................................... 320
Protokol (br. 33) o lanku 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ...................... 321
Protokol (br. 34) o posebnim aranmanima za Grenland .................................................... 322
Protokol (br. 35) o lanku 40.3.3 Ustava Irske ...................................................................... 323
Protokol (br. 36) o prijelaznim odredbama ............................................................................ 323
Protokol (br. 37) o financijskim posljedicama isteka Ugovora o EZU-u i o
Istraivakom fondu za ugljen i elik ........................................................ 329
PRILOZI .......................................................................................................................................... 331

PRILOG I. Popis iz lanka 38. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .............. 332
PRILOG II. Prekomorske zemlje i podruja na koje se primjenjuju odredbe
etvrtog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije ...................... 335
IZJAVE priloene Zavrnom aktu Meuvladine konferencije koja je donijela Ugovor iz

Lisabona, potpisan 13. prosinca 2007.......................................................................................... 337
A. IZJAVE O ODREDBAMA UGOVOR 337
8
1. Izjava o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................................................. 337

2. Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji .............................................. 337
3. Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................... 337
4. Izjava o sastavu Europskog parlamenta ........................................................................ 337
5. Izjava o politikom sporazumu Europskog vijea o nacrtu odluke o sastavu
Europskog parlamenta..................................................................................................... 337
6. Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18.
Ugovora o Europskoj uniji .............................................................................................. 338
7. Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238. stavku 2.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................... 338
8. Izjava o praktinim mjerama koje treba poduzeti u pogledu Predsjednitva
Europskog vijea i Vijea za vanjske poslove nakon stupanja na snagu Ugovora
iz Lisabona......................................................................................................................... 340
9. Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uniji o odluci Europskog
vijea o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea..................................................... 340
10. Izjava o lanku 17. Ugovora o Europskoj uniji ............................................................ 341
11. Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji ................................. 342
13. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ..................................................... 342
14. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici ..................................................... 343
16. Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji ............................................ 343
17. Izjava o nadreenosti ....................................................................................................... 343
18. Izjava u vezi s razgranienjem nadlenosti ................................................................... 344
19. Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije..................................... 344
20. Izjava o lanku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................. 345
21. Izjava o zatiti osobnih podataka u podrujima pravosudne suradnje u
kaznenim stvarima i policijske suradnje ....................................................................... 345
22. Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ..................... 345
23. Izjava o stavku drugom lanka 48. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ....... 345
24. Izjava o pravnoj osobnosti Europske unije ................................................................... 345
25. Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................... 345
26. Izjava o nesudjelovanju drave lanice u nekoj mjeri na temelju glave V. treeg
dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije.......................................................... 346
27. Izjava o lanku 85. stavku 1. podstavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.................................................................................................................................... 346
9
28. Izjava o lanku 98. Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................. 346
29. Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.................................................................................................................................... 346
30. Izjava o lanku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ................................ 346
32. Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.................................................................................................................................... 348
36. Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o pregovorima i
sklapanju meunarodnih sporazuma drava lanica koji se odnose na podruje
slobode, sigurnosti i pravde ............................................................................................ 348
38. Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu broja
nezavisnih odvjetnika u Sudu ......................................................................................... 348
43. Izjava o lanku 355. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ............... 349
B. IZJAVE O PROTOKOLIMA KOJI SU PRILOENI UGOVORIMA ............................. 350
44. Izjava o lanku 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u
okvir Europske unije ........................................................................................................ 350
45. Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini
ukljuenoj u okvir Europske unije.................................................................................. 350
46. Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini
ukljuenoj u okvir Europske unije.................................................................................. 350
47. Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o schengenskoj pravnoj
steevini ukljuenoj u okvir Europske unije ................................................................. 350
48. Izjava o Protokolu o stajalitu Danske ........................................................................... 350
49. Izjava o Italiji ..................................................................................................................... 351
50. Izjava o lanku 10. Protokola o prijelaznim odredbama ............................................ 352
C. IZJAVE DRAVA LANICA .......................................................................................... 352
51. Izjava Kraljevine Belgije o nacionalnim parlamentima ............................................... 352
10
52. Izjava Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Savezne Republike Njemake,

Helenske Republike, Kraljevine panjolske, Talijanske Republike, Republike
Cipar, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Maarske,
Republike Malte, Republike Austrije, Portugalske Republike, Rumunjske,
Republike Slovenije i Slovake Republike o simbolima Europske unije ................... 352
53. Izjava eke Republike o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................... 352
54. Izjava Savezne Republike Njemake, Irske, Republike Maarske, Republike
Austrije i Kraljevine vedske ........................................................................................... 353
55. Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne
Irske .................................................................................................................................... 353
56. Izjava Irske o lanku 3. Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u
pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde............................................................. 353
57. Izjava Talijanske Republike o sastavu Europskog parlamenta ................................... 354
58. Izjava Republike Latvije, Republike Maarske i Republike Malte o pisanju
naziva jedinstvene valute u Ugovorima......................................................................... 354
59. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije .................................................................................................................. 354
60. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije .................................................................................................................. 354
61. Izjava Republike Poljske o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................. 354
62. Izjava Republike Poljske o Protokolu o primjeni Povelje Europske unije o
temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu .............................. 355
63. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o definiciji izraza
dravljani ........................................................................................................................... 355
64. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o pravu glasa za
izbore u Europski parlament........................................................................................... 355
65. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o lanku 75.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije .................................................................... 355
Tablice ekvivalenata ..................................................................................................................... 361

Ugovor o Europskoj uniji................................................................................................................ 361
Ugovor o funkcioniranju Europske unije ..................................................................................... 368
11
PROIENA INAICA
UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI

12
13
PREAMBULA
NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGIJANACA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA

DANSKE, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAKE, PREDSJEDNICA IRSKE,
PREDSJEDNIK HELENSKE REPUBLIKE, NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ PANJOLSKE,
PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALIJANSKE REPUBLIKE,
NJEGOVA KRALJEVSKA VISOST VELIKI VOJVODA OD LUKSEMBURGA, NJEZINO
VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE, PREDSJEDNIK PORTUGALSKE REPUBLIKE,
NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I
SJEVERNE IRSKE1,
ODLUNI da oznae novu fazu u procesu europske integracije koji je zapoeo osnivanjem
Europskih zajednica,
NADAHNUTI kulturnim, vjerskim i humanistikim nasljeem Europe iz kojeg su se razvile

ope vrijednosti nepovredivih i neotuivih prava ljudskog bia, slobode, demokracije,
jednakosti i vladavine prava,
PODSJEAJUI na povijesnu vanost okonanja podijeljenosti europskog kontinenta i na

potrebu stvaranja vrstih temelja za izgradnju budue Europe,
POTVRUJUI svoju privrenost naelima slobode, demokracije i potovanja ljudskih prava i

temeljnih sloboda te vladavine prava,
POTVRUJUI svoju privrenost temeljnim socijalnim pravima utvrenima u Europskoj

socijalnoj povelji potpisanoj u Torinu 18. listopada 1961. te u Povelji Zajednice o temeljnim
socijalnim pravima radnika iz 1989.
ELEI produbiti solidarnost meu svojim narodima, potujui njihovu povijest, kulturu i
tradicije,
ELEI dodatno unaprijediti demokratsko i uinkovito funkcioniranje institucija kako bi im

se omoguilo bolje obavljanje povjerenih im zadaa unutar jedinstvenog institucionalnog
okvira,
ODLUNI da ostvare jaanje i konvergenciju svojih gospodarstava i uspostave ekonomsku i

monetarnu uniju, ukljuujui jedinstvenu i stabilnu valutu u skladu s odredbama ovog
Ugovora i Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
VRSTO ODLUIVI da promiu gospodarski i socijalni napredak svojih naroda, uzimajui u

obzir naelo odrivog razvoja i u okviru ostvarivanja unutarnjeg trita, vre povezanosti i
1
Republika Bugarska, eka Republika, Republika Estonija, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva,
Republika Maarska, Republika Malta, Republika Austrija, Republika Poljska, Rumunjska, Republika Slovenija,
Slovaka Republika, Republika Finska i Kraljevina vedska u meuvremenu su postale lanice Europske unije.
14
zatite okolia, te da provode politike koje osiguravaju da pomaci u gospodarskoj integraciji

budu popraeni usporednim napretkom u drugim podrujima,
ODLUNI da ustanove graanstvo zajedniko svim dravljanima njihovih zemalja,
ODLUNI da provode zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja ukljuuje postupno

oblikovanje zajednike obrambene politike koja bi mogla dovesti do zajednike obrane u
skladu s odredbama lanka 42, a ime bi se ojaao europski identitet i neovisnost radi
promicanja mira, sigurnosti i napretka u Europi i svijetu,
ODLUNI da olakaju slobodno kretanje osoba, a da se pritom osigura zatita i sigurnost

njihovih naroda, uspostavljanjem podruja slobode, sigurnosti i pravde, u skladu s odredbama
ovog Ugovora i Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
ODLUNI da nastave s procesom stvaranja sve tjenje povezane unije izmeu naroda Europe
u kojoj se odluke donose na razini to je mogue blioj graanima, sukladno naelu
supsidijarnosti,
S OBZIROM na daljnje korake koje valja poduzeti radi unapreenja europske integracije,
ODLUILI SU osnovati Europsku uniju i u tu su svrhu odredili kao svoje opunomoenike:
(Popis opunomoenika izostavljen)

15
KOJI su se, razmijenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u valjanom i propisanom

obliku, sporazumjeli kako slijedi:
GLAVA I.
ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 1.
(bivi lanak 1. UEU-a) (2)
Ovim Ugovorom VISOKE UGOVORNE STRANKE meu sobom osnivaju EUROPSKU UNIJU,
dalje u tekstu Unija, kojoj drave lanice dodjeljuju nadlenosti za postizanje zajednikih
ciljeva.
Ovaj Ugovor oznauje novu fazu u procesu stvaranja sve tjenje povezane unije meu
narodima Europe, u kojoj se odluke donose na to otvoreniji nain i na razini to je mogue
blioj graanima.
Unija se temelji na ovom Ugovoru i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem

tekstu Ugovori). Ta dva Ugovora imaju istu pravnu vrijednost. Unija zamjenjuje i nasljeuje
Europsku zajednicu.
lanak 2.
Unija se temelji na vrijednostima potovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije,

jednakosti, vladavine prava i potovanja ljudskih prava, ukljuujui i prava pripadnika
manjina. Te su vrijednosti zajednike dravama lanicama u drutvu u kojem prevladavaju
pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost ena i mukaraca.
lanak 3.
(bivi lanak 2. UEU-a)
1. Cilj Unije je promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda.
2. Unija svojim graanima nudi podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih
granica, na kojem je osigurano slobodno kretanje osoba zajedno s odgovarajuim mjerama u
pogledu nadzora vanjskih granica, azila, useljavanja te spreavanja i suzbijanja kriminala.
2
Ova su upuivanja samo indikativna. Za iscrpnije informacije pogledati tablice ekvivalenata izmeu starog i
novog numeriranja Ugovora.
16
3. Unija uspostavlja unutarnje trite. Ona radi na odrivom razvoju Europe koji se temelji
na uravnoteenom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom
trinom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i drutvenog napretka, te visokoj razini
zatite i poboljanja kvalitete okolia. Ona promie znanstveni i tehnoloki napredak.
Ona suzbija drutvenu iskljuenost i diskriminaciju, promie socijalnu pravdu i zatitu,

ravnopravnost ena i mukaraca, meugeneracijsku solidarnost i zatitu prava djeteta.
Ona promie ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost meu dravama

lanicama.
Ona potuje svoju bogatu kulturnu i jezinu raznolikost te osigurava ouvanje i unapreenje
kulturnog nasljea Europe.
4. Unija uspostavlja ekonomsku i monetarnu uniju ija je valuta euro.
5. U svojim odnosima s ostatkom svijeta, Unija podrava i promie svoje vrijednosti i

interese i doprinosi zatiti svojih graana. Ona doprinosi miru, sigurnosti, odrivom razvoju
Zemlje, solidarnosti i uzajamnom potovanju meu narodima, slobodnoj i potenoj trgovini,
iskorjenjivanju siromatva i zatiti ljudskih prava, osobito prava djeteta, te strogom
potovanju i razvoju meunarodnog prava, ukljuujui potovanje naela Povelje Ujedinjenih
naroda.
6. Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajuim sredstvima, primjerenima nadlenostima

koje su joj dodijeljene Ugovorima.
lanak 4.
1. U skladu s lankom 5., drave lanice zadravaju nadlenosti koje Ugovorima nisu
dodijeljene Uniji.
2. Unija potuje jednakost drava lanica pred Ugovorima, kao i njihove nacionalne
identitete, koji su neodvojivo povezani s njihovim temeljnim politikim i ustavnim
strukturama, ukljuujui regionalnu i lokalnu samoupravu. Ona potuje njihove temeljne
dravne funkcije, ukljuujui osiguranje teritorijalne cjelovitosti drave, ouvanje javnog
poretka i zatitu nacionalne sigurnosti. Nacionalna sigurnost posebice ostaje iskljuiva
odgovornost svake drave lanice.
3. Na temelju naela lojalne suradnje i uz puno uzajamno potovanje, Unija i drave

lanice meusobno si pomau pri obavljanju zadaa koje proizlaze iz Ugovor.
Drave lanice poduzimaju sve odgovarajue mjere, ope ili posebne, kako bi osigurale
ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Ugovor ili akata institucija Unije.
Drave lanice olakavaju ostvarivanje zadaa Unije i suzdravaju se od svake mjere koja bi
mogla ugroziti postizanje ciljeva Unije.
17
lanak 5.
(bivi lanak 5. UEZ-a)
1. Granice nadlenosti Unije ureene su naelom dodjeljivanja. Izvravanje nadlenosti

Unije ureeno je naelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.
2. Na temelju naela dodjeljivanja, Unija djeluje samo u granicama nadlenosti koje su joj
drave lanice dodijelile Ugovorima kako bi postigla njima odreene ciljeve. Nadlenosti koje
Ugovorima nisu dodijeljene Uniji, zadravaju drave lanice.
3. Na temelju naela supsidijarnosti, u podrujima koja nisu u njezinoj iskljuivoj

nadlenosti, Unija djeluje samo ako i u mjeri u kojoj ciljeve predloenog djelovanja drave
lanice ne mogu dostatno ostvariti na sredinjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, nego se zbog
opsega ili uinka predloenog djelovanja oni na bolji nain mogu ostvariti na razini Unije.
Institucije Unije primjenjuju naelo supsidijarnosti kako je utvreno u Protokolu o primjeni

naela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Nacionalni parlamenti osiguravaju usklaenost s
naelom supsidijarnosti u skladu s postupkom koji je odreen u tom Protokolu.
4. Na temelju naela proporcionalnosti, sadraj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono to

je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovor.
Institucije Unije primjenjuju naelo proporcionalnosti kako je utvreno u Protokolu o

primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
lanak 6.
1. Unija priznaje prava, slobode i naela odreena Poveljom Europske unije o temeljnim
pravima od 7. prosinca 2000., kako je prilagoena u Strasbourgu 12. prosinca 2007., koja
ima istu pravnu snagu kao Ugovori.
Odredbama Povelje ni na koji se nain ne proiruju nadlenosti Unije kako su utvrene u

Ugovorima.
Prava, slobode i naela Povelje tumae se u skladu s opim odredbama glave VII. Povelje
kojima se ureuje njezino tumaenje i primjena, uzimajui u obzir objanjenja iz Povelje
kojima se odreuju izvori tih odredaba.
2. Unija pristupa Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. To

pristupanje ne utjee na nadlenosti Unije kako su utvrene u Ugovorima.
3. Temeljna prava, kako su zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama, ine
opa naela prava Unije.
18
lanak 7.
1. Na temelju obrazloenog prijedloga jedne treine drava lanica, Europskog parlamenta

ili Komisije, Vijee moe, odluujui veinom od etiri petine svojih lanova uz prethodnu
suglasnost Europskog parlamenta, utvrditi da postoji oita opasnost da drava lanica teko
prekri vrijednosti iz lanka 2. Prije nego to to utvrdi, Vijee sasluava dotinu dravu lanicu
i moe joj uputiti preporuke odluujui u skladu s istim postupkom.
Vijee redovito provjerava postoje li i dalje razlozi koji su bili temelj za takvo utvrenje.
2. Europsko vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog jedne treine drava lanica ili
Komisije te nakon pribavljanja suglasnosti Europskog parlamenta, moe utvrditi da drava
lanica teko i trajno kri vrijednosti iz lanka 2., nakon to pozove dotinu dravu lanicu da
se oituje.
3. Ako je utvreno krenje temeljem stavka 2., Vijee moe, kvalificiranom veinom
odluiti da se dotinoj dravi lanici suspendiraju odreena prava koja proizlaze iz primjene
Ugovor, ukljuujui pravo glasa predstavnika vlade te drave lanice u Vijeu. Pritom Vijee
uzima u obzir mogue posljedice takve suspenzije na prava i obveze fizikih i pravnih osoba.
Obveze dotine drave lanice temeljem ovog Ugovora u svakom sluaju i dalje obvezuju tu
dravu.
4. Vijee moe kvalificiranom veinom naknadno odluiti izmijeniti ili opozvati mjere
poduzete temeljem stavka 3., ako su se promijenile okolnosti zbog kojih su mjere uvedene.
5. Modaliteti glasovanja koji se primjenjuju na Europski parlament, Europsko vijee i

Vijee za potrebe ovog lanka utvreni su u lanku 354. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.
lanak 8.
1. Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave podruja

blagostanja i dobrosusjedskih odnosa, utemeljen na vrijednostima Unije i obiljeen bliskim i
miroljubivim odnosima koji se temelje na suradnji.
2. Za potrebe stavka 1., Unija moe sklapati posebne sporazume s dotinim zemljama. Ti
sporazumi mogu sadravati uzajamna prava i obveze kao i mogunost zajednikog
poduzimanja aktivnosti. Njihova je provedba predmet periodinih savjetovanja.
19
GLAVA II.
ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA
lanak 9.
U svim svojim aktivnostima Unija potuje naelo jednakosti svojih graana kojima njezine
institucije, tijela, uredi i agencije posveuju jednaku pozornost. Svaki dravljanin drave
lanice graanin je Unije. Graanstvo Unije dodaje se nacionalnom dravljanstvu i ne
zamjenjuje ga.
lanak 10.
1. Funkcioniranje Unije temelji se na predstavnikoj demokraciji.
2. Graani su neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu.
Drave lanice u Europskom vijeu predstavljaju njihovi efovi drava ili vlada, a u Vijeu ih
predstavljaju njihove vlade, koje su i same demokratski odgovorne svojim parlamentima ili
svojim graanima.
3. Svaki graanin ima pravo sudjelovati u demokratskom ivotu Unije. Odluke se donose
na to otvoreniji nain i na razini to je mogue blioj graanima.
4. Politike stranke na europskoj razini doprinose stvaranju europske politike svijesti i

izraavanju volje graana Unije.
lanak 11.
1. Institucije graanima i predstavnikim udrugama na odgovarajui nain omoguuju da

objave i javno razmijene svoje stavove u svim podrujima djelovanja Unije.
2. Institucije odravaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavnikim

udrugama i civilnim drutvom.
3. Europska komisija obavlja ira savjetovanja sa zainteresiranim strankama kako bi

osigurala koherentno i transparentno djelovanje Unije.
4. Najmanje jedan milijun graana, dravljana znatnog broja drava lanica, moe na
svoju inicijativu pozvati Europsku komisiju da u okviru svojih ovlasti podnese odgovarajui
prijedlog o pitanjima za koja graani smatraju da je potreban pravni akt Unije u svrhu
provedbe Ugovor.
Postupci i uvjeti koji se zahtijevaju za takvu graansku inicijativu odreuju se u skladu s

lankom 24. stavkom prvim Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
20
lanak 12.
Nacionalni parlamenti aktivno doprinose dobrom funkcioniranju Unije na nain da:
(a) ih institucije Unije informiraju i da im se prosljeuju nacrti zakonodavnih akata Unije u

skladu s Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji
(b) se brinu da se potuje naelo supsidijarnosti u skladu s postupcima predvienima

Protokolom o primjeni nael supsidijarnosti i proporcionalnosti;
(c) u okviru podruja slobode, sigurnosti i pravde sudjeluju u ocjeni mehanizama za

provedbu politika Unije u tom podruju u skladu s lankom 70. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije i ukljuuju se u politiki nadzor Europola i ocjenu
aktivnosti Eurojusta u skladu s lankom 88. i 85. tog Ugovora;
(d) sudjeluju u postupcima revizije Ugovor u skladu s lankom 48. ovog Ugovora
(e) ih se obavjeuje o zahtjevima za pristupanje Uniji u skladu s lankom 49. ovog Ugovora
(f) sudjeluju u meuparlamentarnoj suradnji nacionalnih parlamenata i suradnji s Europskim

parlamentom u skladu s Protokolom o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji.
GLAVA III.
ODREDBE O INSTITUCIJAMA
lanak 13.
1. Unija ima institucionalni okvir iji je cilj promicati njezine vrijednosti, zalagati se za
njezine ciljeve, sluiti njezinim interesima, interesima njezinih graana i interesima drava
lanica te osigurati koherentnost, uinkovitost i kontinuitet njezinih politika i djelovanja.
Institucije Unije su:
Europski parlament,
Europsko vijee,
Vijee,
Europska komisija (dalje u tekstu: Komisija),
Sud Europske unije,
Europska sredinja banka,
Revizorski sud.
21
2. Svaka institucija djeluje u granicama ovlasti koje su joj dodijeljene u Ugovorima i u

skladu s njima odreenim postupcima, uvjetima i ciljevima. Institucije meusobno odravaju
lojalnu suradnju.
3. Odredbe koje se odnose na Europsku sredinju banku i Revizorski sud te detaljne

odredbe o ostalim institucijama odreene su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.
4. Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji pomau Gospodarski i socijalni odbor te

Odbor regija, koji imaju savjetodavnu ulogu.
lanak 14.
1. Europski parlament, zajedno s Vijeem, izvrava zakonodavne i proraunske funkcije.

On izvrava funkcije politikog nadzora i savjetovanja kako je utvreno u Ugovorima. On bira
predsjednika Komisije.
2. Europski parlament sastavljen je od predstavnika graana Unije. Njihov broj ne smije

biti vei od sedam stotina pedeset, ne raunajui predsjednika. Zastupljenost graana je
degresivno proporcionalna, a minimalni prag je est lanova iz svake drave lanice. Nijednoj
dravi lanici ne dodjeljuje se vie od devedeset est mjesta.
Europsko vijee, na inicijativu Europskog parlamenta i uz njegovu suglasnost, jednoglasno

usvaja odluku kojom se utvruje sastav Europskog parlamenta, potujui naela iz prvog
podstavka.
3. lanovi Europskog parlamenta biraju se na razdoblje od pet godina slobodnim i tajnim

glasovanjem na opim neposrednim izborima.
4. Europski parlament iz redova svojih lanova bira svojeg predsjednika i svoje

predsjednitvo.
lanak 15.
1. Europsko vijee daje Uniji potreban poticaj za njezin razvoj i utvruje ope politike
smjernice i prioritete tog razvoja. Europsko vijee ne izvrava zakonodavne funkcije.
2. Europsko vijee sastoji se od efova drava ili vlada drava lanica zajedno s njegovim
predsjednikom i s predsjednikom Komisije. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku sudjeluje u njegovu radu.
3. Europsko vijee sastaje se dvaput svakih est mjeseci na poziv svojeg predsjednika. Kad
to nalae dnevni red, lanovi Europskog vijea mogu odluiti da svakome od njih pomae
ministar, a u sluaju predsjednika Komisije, lan Komisije. Kad to nalae situacija, predsjednik
saziva izvanredni sastanak Europskog vijea.
22
4. Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, odluke Europskog vijea donose se

konsenzusom.
5. Europsko vijee bira svojeg predsjednika kvalificiranom veinom na razdoblje od dvije i

pol godine koje se moe jednom obnoviti. U sluaju sprijeenosti ili tee povrede dunosti,
Europsko vijee moe okonati mandat predsjednika u skladu s istim postupkom.
6. Predsjednik Europskog vijea:
(a) predsjeda i potie njegov rad
(b) osigurava pripremu i kontinuitet rada Europskog vijea u suradnji s predsjednikom

Komisije i na temelju rada Vijea za ope poslove
(c) nastoji omoguiti koheziju i postizanje konsenzusa u okviru Europskog vijea
(d) podnosi izvjee Europskom parlamentu nakon svakog sastanka Europskog vijea.
Predsjednik Europskog vijea, na svojoj razini i u tom svojstvu, osigurava vanjsko

predstavljanje Unije kad je rije o pitanjima koja se odnose na njezinu zajedniku vanjsku i
sigurnosnu politiku, ne dovodei u pitanje ovlasti Visokog predstavnika Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku.
Predsjednik Europskog vijea ne obnaa nacionalnu dunost.
lanak 16.
1. Vijee, zajedno s Europskim parlamentom, izvrava zakonodavne i proraunske

funkcije. Ono obavlja funkcije utvrivanja politika i koordinacije, kako je utvreno u
Ugovorima.
2. Vijee se sastoji od po jednog predstavnika svake drave lanice na ministarskoj razini,

koji smije preuzimati obveze u ime vlade dotine drave lanice i glasovati.
3. Vijee odluuje kvalificiranom veinom, osim ako je u Ugovorima drukije predvieno.
4. Od 1. studenoga 2014. kvalificirana veina utvruje se kao veina koju ini 55 %

lanova Vijea, sainjena od najmanje petnaest lanova i kojom su predstavljene drave
lanice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva Unije.
Blokirajua manjina mora ukljuivati najmanje etiri lana Vijea; u protivnome se smatra da
je kvalificirana veina postignuta.
Ostali aranmani kojima se ureuje kvalificirana veina utvreni su u lanku 238. stavku 2.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
23
5. Prijelazne odredbe koje se odnose na definiciju kvalificirane veine koje se primjenjuju

do 31. listopada 2014. i odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka
2017. utvrene su u Protokolu o prijelaznim odredbama.
6. Vijee zasjeda u razliitim sastavima iji se popis usvaja u skladu s lankom 236.
Vijee za ope poslove osigurava dosljednost u radu razliitih sastava Vijea. Ono priprema i
osigurava nastavno postupanje nakon sastanka Europskog vijea, u suradnji s predsjednikom
Europskog vijea i Komisijom.
Vijee za vanjske poslove na temelju stratekih smjernica koje utvruje Europsko vijee,
oblikuje vanjsko djelovanje Unije i osigurava dosljednost djelovanja Unije.
7. Odbor stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za pripremu rada Vijea.
8. Vijee se sastaje javno kad raspravlja i glasuje o nacrtu zakonodavnog akta. U tu je svrhu
svaki sastanak Vijea podijeljen na dva dijela, na nain da je jedan dio posveen raspravi
zakonodavnih akata Unije, a drugi aktivnostima koje nisu zakonodavne.
9. Dunost predsjedanja sastavima Vijea, osim kad je rije o sastavu Vijea za vanjske
poslove, obnaaju predstavnici drava lanica u Vijeu na temelju ravnopravne rotacije, u
skladu s uvjetima utvrenima u skladu s lankom 236. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.
lanak 17.
1. Komisija promie opi interes Unije i u tu svrhu poduzima odgovarajue inicijative.

Osigurava primjenu Ugovor i mjera koje na temelju njih donose institucije. Ona nadzire
primjenu prava Unije pod kontrolom Suda Europske unije. Izvrava proraun i upravlja
programima. Izvrava koordinacijske, izvrne i upravljake funkcije, kako je utvreno u
Ugovorima. Osim u sluaju zajednike vanjske i sigurnosne politike i u drugim sluajevima
predvienima u Ugovorima, ona osigurava vanjsko predstavljanje Unije. Pokree godinje i
viegodinje planiranje programa Unije radi ostvarivanja meuinstitucionalnih sporazuma.
2. Zakonodavni akti Unije mogu se donijeti samo na temelju prijedloga Komisije, osim ako
je Ugovorima drukije predvieno. Ostali se akti donose na temelju prijedloga Komisije ako je
to predvieno Ugovorima.
3. Mandat Komisije traje pet godina.
lanovi Komisije biraju se na temelju njihove ope sposobnosti i europskog opredjeljenja, iz

redova osoba ija je neovisnost neupitna.
U obavljanju svojih zaduenja Komisija je u potpunosti neovisna. Ne dovodei u pitanje

lanak 18. stavak 2., lanovi Komisije ne trae i ne primaju naputke od bilo koje vlade ili koje
24
druge institucije, tijela, ureda ili subjekta. Suzdravaju se od svakog djelovanja koje je
nespojivo s njihovim dunostima ili obavljanjem njihovih zadaa.
4. Komisija imenovana u razdoblju od dana stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona do 31.

listopada 2014. sastoji se od po jednog dravljanina svake drave lanice, ukljuujui njezina
predsjednika i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koji je
jedan od njezinih potpredsjednika.
5. Od 1. studenoga 2014. Komisija se sastoji od onog broja lanova, ukljuujui njezina

predsjednika i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji
odgovara dvjema treinama broja drava lanica, osim ako Europsko vijee jednoglasno
odlui taj broj izmijeniti.
lanovi Komisije biraju se meu dravljanima drava lanica na temelju sustava strogo
ravnopravne rotacije meu dravama lanicama koji odraava demografski i zemljopisni
spektar svih drava lanica. Sustav se uspostavlja jednoglasnom odlukom Europskog vijea u
skladu s lankom 244. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
6. Predsjednik Komisije:
(a) utvruje smjernice u okviru kojih Komisija treba raditi
(b) odluuje o unutarnjem ustroju Komisije, osiguravajui da ona djeluje dosljedno,

uinkovito i kao kolegijalno tijelo
(c) imenuje potpredsjednike, osim Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku, iz redova lanova Komisije.
lan Komisije podnosi ostavku ako to zatrai predsjednik. Visoki predstavnik Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku podnosi ostavku u skladu s postupkom odreenim u lanku 18.
stavku 1., ako to zatrai predsjednik.
7. Uzimajui u obzir izbore za Europski parlament te nakon odravanja odgovarajuih

savjetovanja, Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom, predlae Europskom
parlamentu kandidata za predsjednika Komisije. Europski parlament bira toga kandidata
veinom glasova svojih lanova. Ako kandidat ne dobije potrebnu veinu glasova, Europsko
vijee, odluujui kvalificiranom veinom, u roku od jednog mjeseca predlae novog
kandidata kojeg Europski parlament bira prema istom postupku.
Vijee, zajednikom suglasnou s izabranim predsjednikom, utvruje popis ostalih osoba

koje predlae za imenovanje lanovima Komisije. Izbor tih osoba obavlja se na temelju
prijedloga drava lanica u skladu s kriterijima odreenima u stavku 3. drugom podstavku i
stavku 5. drugom podstavku.
Predsjednika, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ostale

lanove Komisije kolektivno, kao tijelo, glasovanjem potvruje Europski parlament. Na
temelju takve potvrde Komisiju imenuje Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom.
25
8. Komisija je kolektivno, kao tijelo odgovorna Europskom parlamentu. U skladu s

lankom 234. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europski parlament moe glasovati
o nepovjerenju Komisiji. U sluaju izglasavanja nepovjerenja, lanovi Komisije kolektivno,
kao tijelo, podnose ostavku, a Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku podnosi ostavku na dunosti koje obavlja u Komisiji.
lanak 18.
1. Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom uz suglasnost predsjednika

Komisije, imenuje Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Europsko vijee moe okonati njegov mandat istim postupkom.
2. Visoki predstavnik vodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije. Svojim

prijedlozima doprinosi razvoju te politike koju provodi u skladu s mandatom koji mu
dodjeljuje Vijee. Isto se primjenjuje i na zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku.
3. Visoki predstavnik predsjeda Vijeem za vanjske poslove.
4. Visoki predstavnik jedan je od potpredsjednika Komisije. On osigurava dosljednost

vanjskog djelovanja Unije. U Komisiji je odgovoran za njezine obveze u pogledu vanjskih
odnosa i za usklaivanje drugih aspekata vanjskog djelovanja Unije. Pri izvravanju tih
zaduenja u Komisiji, i samo za potrebe tih zaduenja, Visokog predstavnika obvezuju
postupci Komisije u mjeri u kojoj je to u skladu sa stavcima 2. i 3.
lanak 19.
1. Sud Europske unije obuhvaa Sud, Opi sud i specijalizirane sudove. On osigurava
potovanje prava pri tumaenju i primjeni Ugovor.
Drave lanice osiguravaju pravne lijekove dostatne za osiguranje uinkovite pravne zatite u
podrujima obuhvaenima pravom Unije.
2. Sud se sastoji od po jednog suca iz svake drave lanice. Pomau mu nezavisni

odvjetnici.
Opi sud ukljuuje najmanje jednog suca iz svake drave lanice.
Suci i nezavisni odvjetnici Suda te suci Opeg suda biraju se iz redova osoba ija je neovisnost
neupitna i koje ispunjavaju uvjete odreene lancima 253. i 254. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije. Imenuju ih vlade drava lanica zajednikom suglasnou na razdoblje od est
godina. Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dunost mogu biti ponovno imenovani.
3. Sud Europske unije, u skladu s Ugovorima:
(a) donosi odluke u postupcima koje pokreu drave lanice, institucije ili fizike ili pravne
osobe
26
(b) odluuje o prethodnim pitanjima, na zahtjev sudova drava lanica, o tumaenju prava
Unije ili valjanosti akata koje su usvojile institucije
(c) donosi odluke u ostalim sluajevima predvienima Ugovorima.
GLAVA IV.
ODREDBE O POJAANOJ SURADNJI
lanak 20.
(bivi lanci 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a i bivi lanci 11. i 11.a UEZ-a)
1. Drave lanice koje meu sobom ele uspostaviti pojaanu suradnju u okviru
neiskljuivih nadlenosti Unije mogu koristiti njezine institucije i izvravati te nadlenosti
primjenjujui odgovarajue odredbe Ugovor, podlono ogranienjima i u skladu s detaljnim
aranmanima utvrenima u ovom lanku i lancima 326. do 334. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije.
Pojaana suradnja usmjerena je na unapreivanje ciljeva Unije, zatitu njezinih interesa i

jaanje procesa njezine integracije. Takva je suradnja u svako doba otvorena svim dravama
lanicama u skladu s lankom 328. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2. Odluku kojom se daje ovlatenje za pojaanu suradnju Vijee donosi kao krajnje
sredstvo, kad utvrdi da ciljeve takve suradnje Unija kao cjelina ne moe ostvariti u razumnom
roku, i pod uvjetom da u njoj sudjeluje najmanje devet drava lanica. Vijee djeluje u skladu s
postupkom predvienim u lanku 329. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
3. U vijeanju mogu sudjelovati svi lanovi Vijea, ali u glasovanju sudjeluju samo lanovi
Vijea koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji. Pravila glasovanja
odreena su u lanku 330. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
4. Akti usvojeni u okviru pojaane suradnje obvezuju samo drave lanice koje u njoj
sudjeluju. Oni se ne smatraju dijelom pravne steevine koju moraju prihvatiti drave
kandidatkinje za pristupanje Uniji.
27
GLAVA V.
OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE I POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ

VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI
POGLAVLJE 1.
OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE
lanak 21.
1. Djelovanje Unije na meunarodnoj sceni vodi se naelima koja su nadahnjivala njezino

stvaranje, razvoj i proirenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta: demokraciji,
vladavini prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, potovanju
ljudskog dostojanstva, naelima jednakosti i solidarnosti te potovanju nael Povelje
Ujedinjenih naroda i meunarodnog prava.
Unija nastoji razvijati odnose i graditi partnerstva s treim zemljama i meunarodnim,

regionalnim ili globalnim organizacijama s kojima dijeli naela iz prvog podstavka. Ona
promie multilateralna rjeenja zajednikih problema, osobito u okviru Ujedinjenih naroda.
2. Unija utvruje i provodi zajednike politike i djelovanja i nastoji ostvariti visok stupanj
suradnje u svim podrujima meunarodnih odnosa radi:
(a) zatite svojih vrijednosti, temeljnih interesa, sigurnosti, neovisnosti i cjelovitosti
(b) uvrivanja i podrke demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima i naelima

meunarodnog prava
(c) ouvanja mira, spreavanja sukoba i jaanja meunarodne sigurnosti u skladu s ciljevima i
naelima Povelje Ujedinjenih naroda, naelima Helsinkoga zavrnog akta i ciljevima
Parike povelje, ukljuujui i one koji se odnose na vanjske granice
(d) podupiranja odrivoga gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zatite okolia u

zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromatva
(e) poticanja integracije svih zemalja u svjetsko gospodarstvo, ukljuujui i postupnim

ukidanjem ogranienja u meunarodnoj trgovini
(f) pruanja pomoi razvoju meunarodnih mjera za ouvanje i poboljanje kvalitete okolia
i odrivog upravljanja svjetskim prirodnim bogatstvima, kako bi osigurala odrivi razvoj
(g) pruanja pomoi stanovnitvu, zemljama i regijama pogoenima prirodnim nepogodama

ili nesreama izazvanima ljudskim djelovanjem te
(h) promicanja meunarodnog sustava utemeljenog na snanijoj multilateralnoj suradnji i

dobrom globalnom upravljanju.
28
3. Unija potuje naela i ostvaruje ciljeve odreene u stavcima 1. i 2. u razvoju i provedbi

razliitih podruja vanjskog djelovanja Unije koja su obuhvaena ovom glavom i petim
dijelom Ugovora o funkcioniranju Europske unije i vanjskih aspekata svojih drugih politika.
Unija osigurava koherentnost meu razliitim podrujima svojeg vanjskog djelovanja, kao i
izmeu njih i svojih drugih politika. Vijee i Komisija, uz pomo Visokog predstavnika Unije
za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, osiguravaju tu koherentnost i surauju u tu svrhu.
lanak 22.
1. Na temelju naela i ciljeva odreenih u lanku 21., Europsko vijee utvruje strateke
interese i ciljeve Unije.
Odluke Europskog vijea o stratekim interesima i ciljevima Unije odnose se na zajedniku

vanjsku i sigurnosnu politiku te na ostala podruja vanjskog djelovanja Unije. Takve se odluke
mogu odnositi na odnose Unije s odreenom zemljom ili regijom ili mogu biti tematske
prirode. U njima se utvruje njihovo trajanje te sredstva koja su Unija i drave lanice dune
osigurati.
Europsko vijee odluuje jednoglasno, na preporuku Vijea, usvojenu od strane potonjeg na

temelju aranmana utvrenih za svako podruje. Odluke Europskog vijea provode se u
skladu s postupcima predvienima u Ugovorima.
2. Vijeu mogu zajednike prijedloge podnositi Visoki predstavnik Unije za vanjske

poslove i sigurnosnu politiku, za podruje zajednike vanjske i sigurnosne politike, a Komisija
za ostala podruja vanjskog djelovanja.
POGLAVLJE 2.
POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI
Odjeljak 1.
ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 23.
Djelovanje Unije na meunarodnoj sceni, na temelju ovog poglavlja, rukovodi se naelima i

ostvaruje ciljeve opih odredaba utvrenih u poglavlju 1. te se provodi u skladu s tim
odredbama.
lanak 24.

29
1. Nadlenost Unije u pitanjima zajednike vanjske i sigurnosne politike obuhvaa sva

podruja vanjske politike i sva pitanja koja se odnose na sigurnost Unije, ukljuujui i
postupno oblikovanje zajednike obrambene politike koja bi mogla voditi prema zajednikoj
obrani.
Zajednika vanjska i sigurnosna politika podlijee posebnim pravilima i postupcima.

Utvruju je i provode Europsko vijee i Vijee, odluujui jednoglasno, osim ako je
Ugovorima drukije predvieno. Usvajanje zakonodavnih akata je iskljueno. Zajedniku
vanjsku i sigurnosnu politiku provode Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku i drave lanice u skladu s Ugovorima. Posebna uloga Europskog
parlamenta i Komisije u tom podruju utvrena je Ugovorima. Sud Europske unije nema
nadlenost u odnosu na te odredbe, izuzev nadlenosti za praenje usklaenosti s lankom
40. ovog Ugovora i ispitivanja zakonitosti odreenih odluka kako je predvieno lankom
275. stavkom drugim Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
2. U okviru naela i ciljeva svojeg vanjskog djelovanja, Unija vodi, utvruje i provodi
zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku na temelju razvoja uzajamne politike solidarnosti
meu dravama lanicama, identifikacije pitanja od opeg interesa i ostvarenja sve veeg
stupnja konvergencije djelovanja drava lanica.
3. Drave lanice aktivno i bez zadrke podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije u
duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti i u skladu su s djelovanjem Unije u tom podruju.
Drave lanice zajedniki rade na jaanju i razvijanju svoje uzajamne politike solidarnosti.
One se suzdravaju od svakog djelovanja koje je suprotno interesima Unije ili koje bi moglo
naruiti njezinu uinkovitost kao kohezivne snage u meunarodnim odnosima.
Vijee i Visoki predstavnik osiguravaju usklaenost s tim naelima.
lanak 25.
Unija vodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku:
(a) utvrivanjem opih smjernica;
(b) donoenjem odluka kojima se utvruju:
(i) djelovanja koje Unija treba poduzeti;
(ii) stajalita koja Unija treba zauzeti;
(iii) aranmani za provedbu odluka iz toaka (i) i (ii);
te
30
(c) jaanjem sustavne suradnje meu dravama lanicama u voenju politike.
lanak 26.
1. Europsko vijee prepoznaje strateke interese Unije, odreuje ciljeve i utvruje ope
smjernice zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui za pitanja s implikacijama u
podruju obrane. Ono donosi potrebne odluke.
Ako to nalae meunarodni razvoj dogaaja, predsjednik Europskog vijea saziva izvanredni
sastanak Europskog vijea radi utvrivanja stratekih odrednica politike Unije u odnosu na
takav razvoj dogaaja.
2. Vijee oblikuje zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i donosi odluke potrebne za

njezino utvrivanje i provedbu na temelju opih smjernica i stratekih odrednica utvrenih od
strane Europskog vijea.
Vijee i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku osiguravaju

jedinstvo, koherentnost i uinkovitost djelovanja Unije.
Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku provode Visoki predstavnik i drave lanice,

koristei nacionalna sredstva i sredstva Unije.
lanak 27.
1. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji predsjeda

Vijeem za vanjske poslove, svojim prijedlozima doprinosi razvoju zajednike vanjske i
sigurnosne politike i osigurava provedbu odluka koje donose Europsko vijee i Vijee.
2. Visoki predstavnik predstavlja Uniju u pitanjima koja se odnose na zajedniku vanjsku i

sigurnosnu politiku. On u ime Unije vodi politiki dijalog s treima i izraava stajalite Unije u
meunarodnim organizacijama i na meunarodnim konferencijama.
3. U ispunjavanju njegovog mandata, Visokom predstavniku pomae Europska sluba za

vanjsko djelovanje. Ta sluba surauje s diplomatskim slubama drava lanica i sastavljena je
od dunosnika iz odgovarajuih odjela Glavnog tajnitva Vijea i Komisije kao i osoblja
upuenog iz nacionalnih diplomatskih slubi drava lanica. Ustroj i funkcioniranje Europske
slube za vanjsko djelovanje utvruje se odlukom Vijea. Vijee odluuje na prijedlog Visokog
predstavnika nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i uz prethodnu suglasnost
Komisije.
31
lanak 28.
1. Kad meunarodna situacija zahtijeva operativno djelovanje Unije, Vijee donosi

potrebne odluke. U njima se utvruju njihovi ciljevi, podruje primjene, sredstva koja Uniji
stoje na raspolaganju, ako je potrebno i njihovo trajanje, te uvjeti za njihovu provedbu.
Ako se promijene okolnosti koje bitno utjeu na pitanje koje je predmetom takve odluke,
Vijee preispituje naela i ciljeve te odluke i donosi potrebne odluke.
2. Odluke iz stavka 1. obvezuju drave lanice u pogledu stajalita koja one zauzimaju i u
pogledu njihovog djelovanja.
3. Kada se planira zauzimanje nacionalnog stajalita ili djelovanje na nacionalnoj razini na

temelju odluke iz stavka 1., potrebno je da dotina drava lanica na vrijeme dostavi obavijest
o tome kako bi se, ako je potrebno, omoguilo prethodno savjetovanje u Vijeu. Obveza
dostavljanja prethodne obavijesti ne odnosi se na mjere koje samo predstavljaju prenoenje
odluka Vijea na nacionalnu razinu.
4. U sluaju nezaobilazne potrebe koja proizlazi iz promijenjene situacije, a u nedostatku

preispitivanja odluke Vijea iz stavka 1., drave lanice mogu hitno poduzeti potrebne mjere,
vodei rauna o opim ciljevima te odluke. Dotina drava lanica odmah obavjeuje Vijee o
svim takvim mjerama.
5. U sluaju bilo kakvih znaajnih potekoa u provedbi odluke iz ovog lanka, drava
lanica ih je duna uputiti Vijeu, koje o njima raspravlja i trai odgovarajua rjeenja. Ta
rjeenja ne smiju biti u suprotnosti s ciljevima odluke iz stavka 1. ili naruavati njezinu
uinkovitost.
lanak 29.
Vijee donosi odluke koje utvruju pristup Unije pojedinom pitanju zemljopisne ili tematske
naravi. Drave lanice osiguravaju da njihove nacionalne politike budu u skladu sa stajalitima
Unije.
lanak 30.
1. Bilo koja drava lanica, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku ili Visoki predstavnik uz potporu Komisije mogu Vijeu uputiti pitanje koje se odnosi
na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku i mogu mu podnositi inicijative ili prijedloge, ako
je to primjereno.
32
2. U sluajevima koji zahtijevaju brzu odluku, Visoki predstavnik, po slubenoj dunosti ili
na zahtjev drave lanice, saziva izvanredni sastanak Vijea u roku od 48 sati ili, u sluaju
hitnosti, u kraem roku.
lanak 31.
1. Odluke na temelju ovog poglavlja donose Europsko vijee i Vijee, odluujui

jednoglasno, osim ako je ovim poglavljem predvieno drukije. Usvajanje zakonodavnih
akata je iskljueno.
Ako glasuje suzdrano, svaki lan Vijea moe obrazloiti svoju suzdranost davanjem
formalne izjave na temelju ovog podstavka. U tom sluaju nije obvezan primjenjivati tu
odluku, ali prihvaa da ona obvezuje Uniju. U duhu uzajamne solidarnosti dotina drava
lanica suzdrava se od svakog djelovanja koje bi moglo biti u suprotnosti ili onemoguavati
djelovanje Unije na temelju te odluke, a ostale drave lanice potuju njezino stajalite. Ako
lanovi Vijea koji na taj nain obrazloe svoju suzdranost predstavljaju najmanje jednu
treinu drava lanica koje zajedno ine najmanje jednu treinu stanovnitva Unije, odluka se
ne donosi. 2. Odstupajui od odredaba stavka 1., Vijee odluuje kvalificiranom veinom:
pri donoenju odluke kojom se utvruje djelovanje ili stajalite Unije na temelju odluke
Europskog vijea koja se odnosi na strateke interese i ciljeve Unije, kako je navedeno u
lanku 22. stavku 1.,
pri donoenju odluke kojom se utvruje djelovanje ili stajalite Unije, na prijedlog koji
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavi nakon
posebnog zahtjeva Europskog vijea, podnesenog na vlastitu inicijativu ili na inicijativu
Visokog predstavnika
pri donoenju svih odluka kojima se provodi odluka kojom se utvruje djelovanje ili
stajalite Unije,
kada se imenuje posebni predstavnik u skladu s lankom 33.
Ako lan Vijea izjavi da se zbog kljunih i navedenih razloga nacionalne politike namjerava
suprotstaviti donoenju odluke o kojoj se odluuje kvalificiranom veinom, glasovanje se ne
provodi. Visoki predstavnik e u neposrednom savjetovanju s dravom lanicom o kojoj je
rije traiti rjeenje koje je za nju prihvatljivo. Ako on u tome ne uspije, Vijee moe,
odluujui kvalificiranom veinom, zatraiti da se to pitanje uputi Europskom vijeu na
jednoglasno odluivanje.
3. Europsko vijee moe jednoglasno donijeti odluku kojom se odreuje da Vijee

odluuje kvalificiranom veinom u sluajevima koji nisu sluajevi iz stavka 2.
4. Stavci 2. i 3. ne primjenjuju se na odluke koje se odnose na vojna ili obrambena pitanja.

33
5. O postupovnim pitanjima Vijee odluuje veinom glasova svojih lanova.
lanak 32.
Kako bi se utvrdio zajedniki pristup, drave se lanice meusobno u okviru Europskog vijea
i Vijea savjetuju o svakom pitanju vanjske i sigurnosne politike koje je od opeg interesa. Prije
poduzimanja bilo kakvog djelovanja na meunarodnoj sceni ili preuzimanja bilo koje obveze
koja bi mogla utjecati na interese Unije, svaka drava lanica savjetuje se s ostalim dravama
lanicama u okviru Europskog vijea ili Vijea. Drave lanice konvergencijom svojih
djelovanja osiguravaju da Unija moe afirmirati svoje interese i vrijednosti na meunarodnoj
sceni. Drave lanice pokazuju meusobnu solidarnost.
Kad Europsko vijee ili Vijee utvrdi zajedniki pristup Unije u smislu stavka prvog, Visoki
predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ministri vanjskih poslova drava
lanica koordiniraju svoje aktivnosti unutar Vijea.
Diplomatske misije drava lanica i misije Unije u treim zemljama i meunarodnim

organizacijama surauju i doprinose oblikovanju i provedbi zajednikog pristupa.
lanak 33.
Vijee moe, na prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu

politiku, imenovati posebnog predstavnika s mandatom u pogledu nekog posebnog
politikog pitanja. Posebni predstavnik je u izvravanju svojeg mandata odgovoran Visokom
predstavniku.
lanak 34.
1. Drave lanice koordiniraju svoje djelovanje u meunarodnim organizacijama i na

meunarodnim konferencijama. U tim forumima one podravaju stajalita Unije. Tu
koordinaciju organizira Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
U meunarodnim organizacijama i na meunarodnim konferencijama, gdje ne sudjeluju sve

drave lanice, one koje sudjeluju podravaju stajalita Unije.
2. U skladu s lankom 24. stavkom 3., drave lanice zastupljene u meunarodnim

organizacijama ili na meunarodnim konferencijama u kojima ne sudjeluju sve drave lanice,
34
redovito obavjeuju ostale drave lanice i Visokog predstavnika o svim pitanjima od

zajednikog interesa.
Drave lanice koje su ujedno lanice Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda uskladit e svoje
djelovanje i u potpunosti obavjeivati ostale drave lanice i Visokog predstavnika. Drave
lanice koje su lanice Vijea sigurnosti brane u obavljanju svojih funkcija stajalita i interese
Unije, ne dovodei u pitanje svoje obveze prema odredbama Povelje Ujedinjenih naroda.
Kad Unija utvrdi stajalite o odreenom pitanju koje je na dnevnom redu Vijea sigurnosti
Ujedinjenih naroda, drave lanice koje su lanice Vijea sigurnosti zahtijevaju da Visoki
predstavnik bude pozvan da iznese stajalita Unije.
lanak 35.
Diplomatske i konzularne misije drava lanica i delegacije Unije u treim zemljama i na

meunarodnim konferencijama te njihova predstavnitva pri meunarodnim organizacijama
surauju kako bi osigurali potovanje i provoenje odluka o utvrivanju stajalita i djelovanja
Unije koje su donesene na temelju ovog poglavlja.
Svoju suradnju oni unapreuju razmjenom podataka i provoenjem zajednikih procjena.
One doprinose provedbi prava graana Unije na zatitu na dravnom podruju treih zemalja
iz lanka 20. stavka 2. toke (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije i mjerama
usvojenim na temelju lanka 23. tog Ugovora.
lanak 36.
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku redovito se savjetuje s

Europskim parlamentom o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima zajednike vanjske
i sigurnosne politike te zajednike sigurnosne i obrambene politike i informira ga o razvoju
tih politika. On osigurava da se stavovi Europskog parlamenta na odgovarajui nain uzmu u
razmatranje. Posebni predstavnici smiju sudjelovati u informiranju Europskog parlamenta.
Europski parlament moe upuivati pitanja ili davati preporuke Vijeu ili Visokom
predstavniku. Europski parlament dvaput godinje odrava raspravu o napretku u provedbi
zajednike vanjske i sigurnosne politike ukljuujui zajedniku sigurnosnu i obrambenu
politiku.
35
lanak 37.
Unija moe sklapati sporazume s jednom ili vie drava ili meunarodnih organizacija u
podrujima obuhvaenima ovim poglavljem.
lanak 38.
Ne dovodei u pitanje lanak 240. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Politiki i

sigurnosni odbor prati meunarodnu situaciju u podrujima obuhvaenima zajednikom
vanjskom i sigurnosnom politikom i doprinosi utvrivanju politika davanjem miljenja
Vijeu, na zahtjev Vijea ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku ili na vlastitu inicijativu. Takoer nadzire provedbu usuglaenih politika, ne dovodei
u pitanje ovlasti Visokog predstavnika.
U okviru podruja primjene ovog poglavlja, Politiki i sigurnosni odbor u sklopu

odgovornosti Vijea i Visokog predstavnika provodi politiki nadzor i strateki usmjerava
operacije upravljanja krizama iz lanka 43.
Vijee moe ovlastiti Odbor da za potrebe i za vrijeme trajanja operacije upravljanja krizama,
kako ih utvrdi Vijee, donosi odgovarajue odluke o politikom nadzoru i stratekom
usmjeravanju operacije.
lanak 39.
U skladu s lankom 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i odstupajui od njegova

stavka 2., Vijee usvaja odluku u kojoj se utvruju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na
obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri obavljanju aktivnosti u podruju
primjene ovog poglavlja i pravila o slobodnom kretanju takvih podataka. Potovanje tih
pravila podlijee nadzoru neovisnih tijela.
lanak 40.
Provedba zajednike vanjske i sigurnosne politike ne utjee na primjenu postupaka i opseg

ovlasti institucija utvrenih Ugovorima za izvravanje nadlenosti Unije iz lanaka 3. do 6.
36
Slino tomu, provedba politika navedenih u tim lancima ne utjee na primjenu postupaka i
opseg ovlasti institucija utvrenih Ugovorima za izvravanje nadlenosti Unije temeljem ovog
poglavlja.
lanak 41.
1. Administrativni izdaci koji za institucije nastanu zbog provedbe ovog poglavlja terete
proraun Unije.
2. Operativni izdaci koji nastanu pri provedbi ovog poglavlja takoer terete proraun
Unije, osim izdataka koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u podruju vojske ili
obrane te u sluajevima kada Vijee jednoglasno odlui drukije.
U sluajevima kada izdaci ne terete proraun Unije, oni terete drave lanice prema kljuu
bruto nacionalnog proizvoda, osim ako Vijee jednoglasno odlui drukije. Kada je rije o
izdacima koji nastanu pri operacijama koje imaju implikacije u podruju vojske ili obrane,
drave lanice iji su predstavnici u Vijeu dali formalnu izjavu na temelju lanka 31. stavka 1.
drugog podstavka, nisu obvezne doprinijeti njihovu financiranju.
3. Vijee donosi odluku u kojoj se utvruju posebni postupci koji jame brzi pristup
odobrenim proraunskim sredstvima u proraunu Unije za urno financiranje inicijativa u
okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike, a osobito za pripremne aktivnosti za zadae iz
lanka 42. stavka 1. i lanka 43. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskim
parlamentom.
Pripremne aktivnosti za zadae iz lanka 42 stavka 1. i lanka 43. koje ne terete proraun
Unije, financiraju se iz poetnog fonda koji ine doprinosi drava lanica.
Na prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijee

kvalificiranom veinom donosi odluke kojima se utvruju:
(a) postupci osnivanja i financiranja poetnog fonda, osobito iznosi koji se dodjeljuju fondu;
(b) postupci upravljanja poetnim fondom;
(c) postupci financijskog nadzora.
Kada zadaa planirana u skladu s lankom 42. stavkom 1. i lankom 43. ne moe teretiti
proraun Unije, Vijee daje ovlatenje Visokom predstavniku Unije da upotrijebi sredstva
fonda. Visoki predstavnik izvjeuje Vijee o provedbi te doznake.
37
ODJELJAK 2.
ODREDBE O ZAJEDNIKOJ SIGURNOSNOJ I OBRAMBENOJ POLITICI
lanak 42.
1. Zajednika sigurnosna i obrambena politika sastavni je dio zajednike vanjske i

sigurnosne politike. Ona Uniji osigurava operativnu sposobnost koja se oslanja na civilna i
vojna sredstva. Unija ih moe koristiti u misijama izvan Unije za ouvanje mira, spreavanje
sukoba i jaanje meunarodne sigurnosti u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda.
Izvravanje tih zadaa obavlja se koritenjem kapaciteta koje osiguravaju drave lanice.
2. Zajednika sigurnosna i obrambena politika ukljuuje postupno oblikovanje zajednike

obrambene politike Unije. To e dovesti do zajednike obrane, kada Europsko vijee
jednoglasno tako odlui. Ono u tom sluaju daje preporuku dravama lanicama da usvoje
takvu odluku u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Politika Unije u skladu s ovim odjeljkom ne dovodi u pitanje poseban karakter sigurnosne i
obrambene politike odreenih drava lanica te potuje obveze pojedinih drava lanica na
temelju Sjevernoatlantskog ugovora, koje svoju zajedniku obranu ostvaruju u okviru
Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i u skladu je sa zajednikom sigurnosnom i
obrambenom politikom utvrenom unutar tog okvira.
3. Drave lanice Uniji stavljaju na raspolaganje civilne i vojne kapacitete za provedbu

zajednike sigurnosne i obrambene politike, kako bi doprinijele ostvarivanju ciljeva koje je
utvrdilo Vijee. Drave lanice koje zajedniki uspostave multinacionalne snage mogu ih
staviti na raspolaganje zajednikoj sigurnosnoj i obrambenoj politici.
Drave lanice obvezuju se postupno poboljati svoje vojne kapacitete. Agencija u podruju
razvoja obrambenih kapaciteta, istraivanja, nabave i naoruanja (u daljnjem tekstu Europska
obrambena agencija) utvruje operativne potrebe, promie mjere za zadovoljavanje tih
potreba te doprinosi utvrivanju i, prema potrebi, provedbi bilo koje mjere potrebne za
jaanje industrijskih i tehnolokih temelja u obrambenom sektoru, sudjeluje pri utvrivanju
europske politike kapacitet i naoruanja te pomae Vijeu pri procjeni poboljanja vojnih
kapaciteta.
4. Odluke koje se odnose na zajedniku sigurnosnu i obrambenu politiku, ukljuujui one

kojima se pokree misija navedena u ovom lanku, Vijee donosi odluujui jednoglasno, na
prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku ili na inicijativu
drave lanice. Visoki predstavnik moe, prema potrebi, zajedno s Komisijom, predloiti
koritenje nacionalnih sredstava i instrumenata Unije.
5. Vijee moe izvrenje zadae, u okviru Unije, povjeriti skupini drava lanica u svrhu
zatite vrijednosti Unije i sluenja njezinim interesima. Izvrenje takve zadae ureeno je
lankom 44.
38
6. Drave lanice iji vojni kapaciteti ispunjavaju vie kriterije i koje su se u ovom podruju
uzajamno vie obvezale radi obavljanja najzahtjevnijih misija, uspostavljaju stalnu
strukturiranu suradnju u okviru Unije. Takva je suradnja ureena lankom 46. Suradnja ne
utjee na odredbe lanka 43.
7. Ako je drava lanica rtva oruane agresije na svoje dravno podruje, ostale drave
lanice obvezne su pruiti joj pomo i potporu svim sredstvima kojima raspolau, u skladu s
lankom 51. Povelje Ujedinjenih naroda. To ni na koji nain ne dovodi u pitanje poseban
karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica.
Obveze i suradnja u ovom podruju moraju biti u skladu s obvezama preuzetima u okviru
Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, koja, za drave koje su njezine lanice, ostaje temelj
njihove kolektivne obrane i forum za njezinu provedbu.
lanak 43.
1. Zadae iz lanka 42. stavka 1. tijekom kojih Unija moe koristiti civilna i vojna sredstva
ukljuuju zajednike operacije razoruavanja, humanitarne zadae i zadae spaavanja,
zadae vojnog savjetovanja i pruanja pomoi, zadae spreavanja sukoba i ouvanja mira,
zadae borbenih snaga u upravljanju krizama, ukljuujui uspostavu mira i stabilizaciju nakon
sukoba. Sve te zadae mogu doprinijeti borbi protiv terorizma, meu ostalim i pruanjem
potpore treim zemljama u suzbijanju terorizma na njihovim dravnim podrujima.
2. Vijee donosi odluke o zadaama iz stavka 1. kojima se utvruju njihovi ciljevi i opseg te
opi uvjeti njihove provedbe. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku, pod nadzorom Vijea te u bliskom i stalnom kontaktu s Politikim i sigurnosnim
odborom, osigurava koordinaciju civilnih i vojnih aspekata tih zadaa.
lanak 44.
1. U okviru odluka donesenih u skladu s lankom 43., Vijee moe povjeriti provedbu
neke zadae skupini drava lanica koje su voljne i imaju potrebne sposobnosti za takvu
zadau. Te se drave lanice, u suradnji s Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku, meusobno dogovaraju o nainu upravljanja zadaom.
2. Drave lanice koje sudjeluju u zadai redovito obavjeuju Vijee o njezinom napretku,
na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge drave lanice. Te lanice odmah obavjeuju Vijee,
ako dovrenje zadae dovodi do znatnih posljedica ili zahtijeva izmjenu cilja, opsega ili uvjeta
odreenih za zadau u odlukama iz stavka 1. U tim sluajevima Vijee donosi potrebne
odluke.
39
lanak 45.
1. Europska obrambena agencija iz lanka 42. stavka 3. koja je u odgovornosti Vijea ima
za zadau:
(a) doprinijeti utvrivanju ciljeva vojnih kapaciteta drava lanica i ocjeni potovanja obveza
povezanih sa sposobnostima koje su preuzele drave lanice;
(b) promicati usklaivanje operativnih potreba i usvajanje uinkovitih i usklaenih metoda

nabave;
(c) predlagati multilateralne projekte radi ispunjenja ciljeva u smislu vojnih kapaciteta,
osigurati koordinaciju programa koje provode drave lanice te upravljanje posebnim
programima suradnje;
(d) podupirati istraivanja obrambene tehnologije te koordinirati i planirati zajednike

istraivake aktivnosti i prouavanje tehnikih rjeenja za budue operativne potrebe;
(e) doprinositi prepoznavanju, a po potrebi, i provedbi svih korisnih mjera za jaanje

industrijske i tehnoloke osnove obrambenog sektora i za poboljanje uinkovitosti
vojnih izdataka.
2. Europska obrambena agencija otvorena je svim dravama lanicama koje ele

sudjelovati u njezinu radu. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom, donosi odluku kojom
se utvruju statut, sjedite i pravila poslovanja Agencije. U toj je odluci potrebno uzeti u obzir
razinu uinkovitog sudjelovanja u aktivnostima Agencije. U okviru Agencije osnivaju se
posebne skupine koje okupljaju drave lanice koje rade na zajednikim projektima. Prema
potrebi, Agencija svoje zadae obavlja u suradnji s Komisijom.
lanak 46.
1. Drave lanice koje ele sudjelovati u stalnoj strukturiranoj suradnji iz lanka 42. stavka
6., koje ispunjavaju kriterije i koje su preuzele obveze povezane s vojnim kapacitetima
odreenima u Protokolu o stalnoj strukturiranoj suradnji, o svojoj namjeri obavjeuju Vijee
i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
2. U roku od tri mjeseca nakon obavijesti iz stavka 1., Vijee usvaja odluku kojom se
uspostavlja stalna strukturirana suradnja i utvruje popis drava lanica koje u njoj sudjeluju.
Vijee odluuje kvalificiranom veinom, nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom.
3. Svaka drava lanica koja naknadno poeli sudjelovati u stalnoj strukturiranoj suradnji
o svojoj namjeri obavjeuje Vijee i Visokog predstavnika.
Vijee usvaja odluku kojom se potvruje sudjelovanje dotine drave lanice koja ispunjava
kriterije i preuzima obveze iz lanaka 1. i 2. Protokola o stalnoj strukturiranoj suradnji. Vijee
odluuje kvalificiranom veinom, nakon savjetovanja s Visokim predstavnikom. U glasovanju
sudjeluju samo lanovi Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice.
40
Kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o
funkcioniranju Europske unije.
4. Ako drava lanica sudionica vie ne ispunjava kriterije ili vie nije u mogunosti
ispunjavati obveze iz lanaka 1. i 2. Protokola o stalnoj strukturiranoj suradnji, Vijee moe
donijeti odluku kojom se suspendira sudjelovanje dotine drave lanice.
Vijee odluuje kvalificiranom veinom. U glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji
predstavljaju drave lanice sudionice, uz iznimku dotine drave lanice.
Kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a) Ugovora o
5. Svaka drava lanica sudionica koja se eli povui iz stalne strukturirane suradnje o
svojoj namjeri obavjeuje Vijee, koje prima na znanje da je dotina drava lanica prestala
sudjelovati.
6. Odluke i preporuke Vijea u okviru stalne strukturirane suradnje, osim onih koje su
predviene u stavcima 2. do 5., donose se jednoglasno. Za potrebe ovog stavka, jednoglasnost
podrazumijeva samo glasove predstavnika drava lanica sudionica.
GLAVA VI.
ZAVRNE ODREDBE
lanak 47.
Unija ima pravnu osobnost.
lanak 48.
1. Ugovori se mogu mijenjati u skladu s redovitim postupkom revizije. Ugovori se mogu

mijenjati i u skladu s pojednostavnjenim postupcima revizije.
Redoviti postupak revizije
2. Vlada bilo koje drave lanice, Europski parlament ili Komisija mogu Vijeu podnijeti
prijedloge za izmjenu Ugovor. Tim se prijedlozima, izmeu ostalog, mogu poveati odnosno
smanjiti nadlenosti koje su Uniji dodijeljene u Ugovorima. Vijee podnosi te prijedloge
Europskom vijeu, a o njima se obavjeuju nacionalni parlamenti.
3. Ako Europsko vijee, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom,

obinom veinom glasova donese odluku o razmatranju predloenih izmjena, predsjednik
41
Europskog vijea saziva konvenciju sastavljanu od predstavnika nacionalnih parlamenata,

efova drava ili vlada drava lanica, Europskog parlamenta i Komisije. U sluaju
institucionalnih promjena u monetarnom podruju, savjetovanja se provode i s Europskom
sredinjom bankom. Konvencija razmatra prijedloge izmjena te konsenzusom donosi
preporuku za konferenciju predstavnika vlada drava lanica kako je predviena u stavku 4.
Europsko vijee obinom veinom glasova, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta,

moe odluiti ne sazvati konvenciju ako opseg predloenih izmjena ne opravdava njezino
sazivanje. U potonjem sluaju Europsko vijee utvruje okvir nadlenosti konferencije
predstavnika vlada drava lanica.
4. Konferenciju predstavnika vlada drava lanica saziva predsjednik Vijea kako bi se

zajednikom suglasnou utvrdile namjeravane izmjene Ugovor.
Izmjene stupaju na snagu nakon to ih ratificiraju sve drave lanice u skladu sa svojim
ustavnim odredbama.
5. Ako dvije godine nakon potpisivanja ugovora o izmjeni Ugovor, etiri petine drava
lanica ratificira ugovor, a jedna ili vie drava lanica pri ratifikaciji nailazi na potekoe,
predmet se upuuje Europskom vijeu.
Pojednostavnjeni postupci revizije
6. Vlada bilo koje drave lanice, Europski parlament ili Komisija mogu Europskom vijeu
podnijeti prijedloge za reviziju svih ili dijela odredaba treeg dijela Ugovora o funkcioniranju
Europske unije koje se odnose na unutarnje politike i djelovanje Unije.
Europsko vijee moe donijeti odluku o izmjeni svih ili dijela odredaba treeg dijela Ugovora o
funkcioniranju Europske unije. Europsko vijee odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom i Komisijom te Europskom sredinjom bankom u sluaju
institucionalnih promjena u monetarnom podruju. Ta odluka stupa na snagu tek nakon to
ju drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Odluka iz drugog podstavka ne proiruje nadlenosti koje su Uniji dodijeljene Ugovorima.
7. Ako Ugovor o funkcioniranju Europske unije ili glava V. ovog Ugovora predvia da u
odreenom podruju ili sluaju Vijee odluuje jednoglasno, Europsko vijee moe donijeti
odluku kojom ovlauje Vijee da u tom podruju ili u tom sluaju odluuje kvalificiranom
veinom. Ovaj se podstavak ne primjenjuje na odluke koje se odnose na podruje vojske ili
obrane.
Ako Ugovor o funkcioniranju Europske unije predvia da zakonodavne akte usvaja Vijee u
skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, Europsko vijee moe donijeti odluku kojom
se doputa usvajanje takvih akata u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom.
O svakoj se inicijativi Europskog vijea na temelju prvog ili drugog podstavka obavjeuju
nacionalni parlamenti. Ako se nacionalni parlament usprotivi u roku od est mjeseci od dana
42
takve obavijesti, odluka iz prvog ili drugog podstavka se ne donosi. Ako protivljenje izostane,
Europsko vijee moe donijeti odluku.
Europsko vijee odluke iz prvog i drugog podstavka donosi jednoglasno, uz prethodnu

suglasnost Europskog parlamenta koju je dala veina njegovih lanova.
lanak 49.
Svaka europska drava koja potuje vrijednosti iz lanka 2. i koja se obvezuje promicati ih,
moe podnijeti zahtjev za lanstvo u Uniji. O tom se zahtjevu obavjeuju Europski parlament
i nacionalni parlamenti. Drava podnositeljica zahtjeva svoj zahtjev upuuje Vijeu, koje
odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Komisijom i nakon dobivene suglasnosti
Europskog parlamenta, koji odluuje veinom svojih lanova. Uzimaju se u obzir uvjeti
prihvatljivosti koje je dogovorilo Europsko vijee.
Uvjeti primanja u lanstvo i prilagodbe Ugovor na kojima se Unija temelji, koje to primanje
povlai za sobom, predmetom su sporazuma izmeu drava lanica i drave podnositeljice
zahtjeva. Taj se sporazum podnosi na ratifikaciju svim dravama ugovornicama u skladu s
njihovim ustavnim odredbama.
lanak 50.
1. Svaka drava lanica moe donijeti odluku o povlaenju iz Unije u skladu sa svojim
ustavnim odredbama.
2. Drava lanica koja donese odluku o povlaenju, o svojoj namjeri obavjeuju Europsko
vijee. S obzirom na smjernice koje daje Europsko vijee, Unija pregovara i sklapa s tom
dravom sporazum kojim se utvruju aranmani njezina povlaenja, uzimajui pritom u
obzir okvir za njezin budui odnos s Unijom. Sporazum se pregovara u skladu s lankom 218.
stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Sporazum u ime Unije sklapa Vijee,
odluujui kvalificiranom veinom, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
3. Ugovori se na dotinu dravu prestaju primjenjivati od dana stupanja na snagu

sporazuma o povlaenju ili, ako do toga ne doe, dvije godine od obavijesti iz stavka 2., osim
ako Europsko vijee, u dogovoru s dotinom dravom lanicom, jednoglasno odlui produljiti
to razdoblje.
4. Za potrebe stavaka 2. i 3. lan Europskog vijea ili Vijea, koji predstavlja dravu lanicu
koja se povlai, ne sudjeluje ni u raspravama Europskog vijea ili Vijea ni u donoenju odluka
koje se na nju odnose.
Kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (b) Ugovora o
43
5. Ako drava koja se povukla iz Unije ponovno zatrai pristupiti Uniji, njezin zahtjev
podlijee postupku iz lanka 49.
lanak 51.
Protokoli i prilozi Ugovorima ine njihov sastavni dio.
lanak 52.
1. Ugovori se primjenjuju na Kraljevinu Belgiju, Republiku Bugarsku, eku Republiku,

Kraljevinu Dansku, Saveznu Republiku Njemaku, Republiku Estoniju, Irsku, Helensku
Republiku, Kraljevinu panjolsku, Francusku Republiku, Talijansku Republiku, Republiku
Cipar, Republiku Latviju, Republiku Litvu, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republiku
Maarsku, Republiku Maltu, Kraljevinu Nizozemsku, Republiku Austriju, Republiku Poljsku,
Portugalsku Republiku, Rumunjsku, Republiku Sloveniju, Slovaku Republiku, Republiku
Finsku, Kraljevinu vedsku i Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske.
2. Teritorijalno podruje primjene Ugovora navedeno je u lanku 355. Ugovora o

lanak 53.
Ovaj se Ugovor sklapa na neogranieno vrijeme.
lanak 54.
1. Visoke ugovorne stranke ratificiraju ovaj Ugovor u skladu sa svojim ustavnim

odredbama. Isprave o ratifikaciji polau se kod Vlade Talijanske Republike.
2. Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. sijenja 1993., pod uvjetom da su prethodno poloene
sve isprave o ratifikaciji ili, u suprotnom, prvog dana mjeseca koji slijedi nakon to posljednja
drava potpisnica poloi ispravu o ratifikaciji.
lanak 55.

44
1. Ovaj Ugovor, koji je sastavljen u jednom izvorniku na bugarskom, ekom, danskom,

engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grkom, irskom, latvijskom, litvanskom,
maarskom, maltekom, nizozemskom, njemakom, poljskom, portugalskom, rumunjskom,
slovakom, slovenskom, panjolskom, vedskom i talijanskom jeziku, pri emu su tekstovi na
svakom od ovih jezika jednako vjerodostojni, pohranjuje se u arhivu Vlade Talijanske
Republike, koja vladama ostalih drava potpisnica dostavlja po jedan ovjereni primjerak.
2. Ovaj Ugovor drave lanice mogu prevesti na bilo koji drugi jezik koji u skladu s
njihovim ustavnim poretkom uiva status slubenog jezika na cijelom ili na dijelu njihova
dravnog podruja. Dotine drave lanice dostavljaju ovjereni primjerak takvih prijevoda
koji se pohranjuje u arhivu Vijea.
U POTVRDU TOGA nie potpisani opunomoenici potpisali su ovaj Ugovor.
Sastavljeno u Maastrichtu dana sedmog veljae godine tisuu devetsto devedeset druge.
(Popis potpisnika izostavljen)

45
PROIENA INAICA
UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE

46
PREAMBULA
NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGIJANACA, PREDSJEDNIK SAVEZNE REPUBLIKE

NJEMAKE, PREDSJEDNIK FRANCUSKE REPUBLIKE, PREDSJEDNIK TALIJANSKE
REPUBLIKE, NJEZINA KRALJEVSKA VISOST VELIKA VOJVOTKINJA OD LUKSEMBURGA,
NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA NIZOZEMSKE3,
VRSTO ODLUIVI DA postave temelje sve tjenje povezane unije meu narodima Europe,
ODLUNI DA osiguraju gospodarski i socijalni napredak svojih drava zajednikim

djelovanjem na uklanjanju zapreka koje dijele Europu,
POTVRUJUI kao osnovni cilj svojih nastojanja neprestana poboljavanja uvjeta ivota i
rada svojih naroda,
PREPOZNAJUI DA uklanjanje postojeih prepreka zahtijeva usklaeno djelovanje kako bi se

zajamio stabilan gospodarski razvoj, uravnoteena trgovina i poteno trino natjecanje,
U VELIKOJ ELJI DA osnae jedinstvo svojih gospodarstava i osiguraju njihov skladan razvoj
smanjivanjem razlika koje postoje meu pojedinim regijama i smanjivanjem zaostalosti regija
u nepovoljnijem poloaju,
ELEI zajednikom trgovinskom politikom doprinijeti postupnom ukidanju ogranienja u

meunarodnoj trgovini,
U NAMJERI DA potvrde solidarnost koja vee Europu i prekomorske zemlje te elei, u skladu
s naelima Povelje Ujedinjenih naroda, osigurati razvoj njihovog blagostanja,
ODLUNI DA ovakvim udruivanjem svojih resursa ouvaju i ojaaju mir i slobodu te

pozivajui ostale narode Europe koji dijele njihove ideale da im se pridrue u njihovim
nastojanjima,
VRSTO ODLUIVI promicati razvoj najvie mogue razine znanja za svoje narode putem
irokog pristupa obrazovanju i njegovim neprestanim osuvremenjivanjem,
i u tu su svrhu ODREDILI kao svoje opunomoenike:
(Popis opunomoenika izostavljen)
KOJI su se, razmijenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u valjanom i propisanom

obliku, sporazumjeli kako slijedi.
3
Republika Bugarska, eka Republika, Kraljevina Danska, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika,
Kraljevina panjolska, Republika Cipar, Republika Latvija, Republiku Litva, Republika Maarska, Republika Malta,
Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovaka
Republika, Republika Finska, Kraljevina vedska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske su otada
postale lanice Europske unije.
47
DIO PRVI
NAELA
lanak 1.
1. Ovim se Ugovorom ureuje funkcioniranje Unije te se utvruju podruja, razgranienje

i aranmani za izvravanje njezinih nadlenosti.
2. Ovaj Ugovor i Ugovor o Europskoj uniji Ugovori su na kojima se temelji Unija. Na ova
se dva Ugovora, koja imaju istu pravnu snagu, upuuje kao na Ugovore.
GLAVA I.
KATEGORIJE I PODRUJA NADLENOSTI UNIJE
lanak 2.
1. Kada je Ugovorima Uniji u posebnom podruju dodijeljena iskljuiva nadlenost, samo

Unija moe donositi i usvajati pravno obvezujue akte, dok drave lanice to mogu initi
samostalno samo ako ih za to ovlasti Unija ili u svrhu provedbe akata Unije.
2. Kada je Ugovorima Uniji u odreenom podruju dodijeljena nadlenost koju ona dijeli s
dravama lanicama, pravno obvezujue akte u tom podruju mogu donositi i usvajati Unija i
drave lanice. Drave lanice svoju nadlenost izvravaju u onoj mjeri u kojoj Unija ne
izvrava svoju nadlenost. Drave lanice svoju nadlenost ponovno izvravaju u mjeri u
kojoj je Unija odluila prestati izvravati svoju nadlenost.
3. Drave lanice koordiniraju svoje ekonomske politike i politike zapoljavanja u skladu s

aranmanima predvienima ovim Ugovorom, za ije je utvrivanje nadlena Unija.
4. Unija je u skladu s odredbama Ugovora o Europskoj uniji nadlena za utvrivanje i

provedbu zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui i postupno oblikovanje
zajednike obrambene politike.
5. U odreenim podrujima i pod uvjetima utvrenima u Ugovorima, Unija je nadlena za

provoenje djelovanja iji je cilj podupiranje, usklaivanje ili dopunjavanje djelovanja drava
lanica, bez da pritom zamjenjuje njihovu nadlenost u tim podrujima.
Pravno obvezujui akti Unije, usvojeni na temelju odredaba Ugovor, koji se odnose na ta
podruja ne smiju ukljuivati usklaivanje zakona ili propisa drava lanica.
6. Opseg i aranmani izvravanja nadlenosti Unije utvruju se odredbama Ugovor koje

se odnose na svako podruje.
48
lanak 3.
1. Unija ima iskljuivu nadlenost u sljedeim podrujima:
(a) carinskoj uniji;
(b) utvrivanju pravila o trinom natjecanju potrebnih za funkcioniranje unutarnjeg trita;
(c) monetarnoj politici za drave lanice ija je valuta euro;
(d) ouvanju morskih biolokih resursa u okviru zajednike ribarstvene politike;
(e) zajednikoj trgovinskoj politici.
2. Unija ima i iskljuivu nadlenost za sklapanje meunarodnog sporazuma kad je njegovo

sklapanje predvieno zakonodavnim aktom Unije ili ako je takav sporazum potreban kako bi
Uniji omoguio izvravanje njezine unutarnje nadlenosti ili u mjeri u kojoj bi njegovo
sklapanje moglo utjecati na zajednika pravila ili izmijeniti njihov opseg.
lanak 4.
1. Unija nadlenost dijeli s dravama lanicama ako joj je Ugovorima dodijeljena

nadlenost koja se ne odnosi na podruja iz lanaka 3. i 6.
2. Podijeljena nadlenost izmeu Unije i drava lanica primjenjuje se u sljedeim glavnim

podrujima:
(a) unutarnjem tritu;
(b) socijalnoj politici za aspekte utvrene u ovom Ugovoru;
(c) ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji;
(d) poljoprivredi i ribarstvu, osim ouvanja morskih biolokih resursa;
(e) okoliu;
(f) zatiti potroaa;
(g) prometu;
(h) transeuropskim mreama;
(i) energetici;
(j) podruju slobode, sigurnosti i pravde;

49
(k) zajednikoj brizi za sigurnost u pitanjima javnog zdravstva, za aspekte utvrene u ovom
Ugovoru.
3. U podrujima istraivanja, tehnolokog razvoja i svemira, Unija je nadlena za

provoenje aktivnosti, posebice za utvrivanje i provedbu programa; meutim, izvravanje te
nadlenosti ne smije drave lanice spreavati u izvravanju njihove nadlenosti.
4. U podrujima razvojne suradnje i humanitarne pomoi, Unija je nadlena za

provoenje aktivnosti i zajednike politike; meutim, izvravanje te nadlenosti ne smije
drave lanice spreavati u izvravanju njihove nadlenosti.
lanak 5.
1. Drave lanice koordiniraju svoje ekonomske politike unutar Unije. U tu svrhu Vijee
usvaja mjere, posebice osnovne smjernice za te politike.
Posebne se odredbe primjenjuju na drave lanice ija je valuta euro.
2. Unija poduzima mjere za osiguranje koordiniranja politika zapoljavanja drava lanica,

posebice utvrivanjem smjernica za te politike.
3. Unija moe poduzimati inicijative kako bi osigurala koordinaciju socijalnih politika

drava lanica.
lanak 6.
Unija je nadlena za poduzimanje djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju

djelovanja drava lanica. Na europskoj se razini takvo djelovanje odnosi na sljedea podruja:
(a) zatitu i poboljanje zdravlja ljudi;
(b) industriju;
(c) kulturu;
(d) turizam;
(e) obrazovanje, strukovno obrazovanje, mlade i sport;
(f) civilnu zatitu;
(g) administrativnu suradnju.

50
GLAVA II.
ODREDBE KOJE IMAJU OPU PRIMJENU
lanak 7.
Unija osigurava dosljednost svojih politika i aktivnosti, uzimajui pritom u obzir sve svoje
ciljeve i u skladu s naelom dodjeljivanja ovlasti.
lanak 8.
(bivi lanak 3. stavak 2. UEZ-a)4
U svim svojim aktivnostima, Unija tei uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti

izmeu mukaraca i ena.
lanak 9.
Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija uzima u obzir zahtjeve povezane s
promicanjem visoke razine zapoljavanja, jamstvom dostatne socijalne zatite, borbom protiv
drutvene iskljuenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zatite zdravlja
ljudi.
lanak 10.
Pri utvrivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija je usmjerena borbi protiv
diskriminacije na temelju spola, rase, etnikog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi
ili spolne orijentacije.
lanak 11.
Zahtjevi u pogledu zatite okolia moraju se ukljuiti u utvrivanje i provedbu politika i

aktivnosti Unije, posebice s ciljem promicanja odrivog razvoja.
lanak 12.
(bivi lanak 153. stavak 2. UEZ-a)
4
Ova upuivanja su samo indikativna.
51
Zahtjevi zatite potroaa uzimaju se u obzir pri utvrivanju i provedbi ostalih politika i
aktivnosti Unije.
lanak 13.
U oblikovanju i provedbi politika Unije u podruju poljoprivrede, ribarstva, prijevoza,

unutarnjeg trita, istraivanja i tehnolokog razvoja te istraivanja svemira, Unija i drave
lanice, budui da su ivotinje uvstvena bia, punu panju posveuju zahtjevima za dobrobit
ivotinja, istovremeno potujui zakonodavne i druge odredbe te obiaje drava lanica,
posebno u odnosu na vjerske obrede, kulturne tradicije i regionalnu batinu.
lanak 14.
Ne dovodei u pitanje lanak 4. Ugovora o Europskoj uniji ili lanke 93., 106. i 107. ovog
Ugovora, a s obzirom na znaenje koje usluge od opeg gospodarskog interesa imaju kao dio
zajednikih vrijednosti Unije, kao i na njihovu ulogu u promicanju socijalne i teritorijalne
kohezije, Unija i drave lanice, svaka u okviru svojih ovlasti i u okviru podruja primjene
Ugovor, vode rauna o tome da se takve usluge odvijaju na temelju naela i uvjeta, osobito
gospodarskih i financijskih, koji im omoguuju ispunjavanje njihovih zadataka. Europski
parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom utvruju ta
naela i postavljaju te uvjete, ne dovodei pritom u pitanje nadlenost drava lanica da, u
skladu s Ugovorima pruaju, naruuju i financiraju takve usluge.
lanak 15.
1. Institucije, tijela, uredi i agencije Unije, radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja
sudjelovanja civilnog drutva, pri svome radu koliko je god to mogue potuju naelo
otvorenosti djelovanja.
2. Europski parlament zasjeda javno, kao i Vijee kad razmatra i glasuje o nacrtu
zakonodavnog akta.
3. Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem ili sjeditem u nekoj
dravi lanici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije
neovisno o njihovu mediju, podlono naelima i uvjetima koji se utvruju u skladu s ovim
stavkom.
Opa naela i ogranienja na temelju javnog ili privatnog interesa koji ureuju pravo na
pristup dokumentima utvruje Europski parlament i Vijee uredbama, u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom.
52
Svaka institucija, tijelo, ured ili agencija osigurava transparentnost svojih postupanja i u
svojem poslovniku utvruje posebne odredbe u vezi s pristupom svojim dokumentima, u
skladu s uredbama iz drugog podstavka.
Sud Europske unije, Europska sredinja banka i Europska investicijska banka podlijeu
odredbama ovog stavka samo kad obavljaju svoje administrativne zadae.
Europski parlament i Vijee osiguravaju objavljivanje dokumenata koji se odnose na

zakonodavne postupke pod uvjetima utvrenima uredbama iz drugog podstavka.
lanak 16.
1. Svatko ima pravo na zatitu svojih osobnih podataka.
2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom, utvruju pravila o zatiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka u
institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije te u dravama lanicama kad obavljaju
svoje aktivnosti u podruju primjene prava Unije i pravila o slobodnom kretanju takvih
podataka. Potovanje tih pravila podlijee nadzoru neovisnih tijela.
Pravila usvojena na temelju ovog lanka ne dovode u pitanje posebna pravila utvrena u
lanku 39. Ugovora o Europskoj uniji.
lanak 17.
1. Unija potuje i ne dovodi u pitanje status koji crkve i vjerske udruge ili zajednice u
dravama lanicama imaju na temelju nacionalnog prava.
2. Unija jednako potuje status koji na temelju nacionalnog prava imaju svjetonazorske i
nekonfesionalne organizacije.
3. Priznajui njihov identitet i njihov specifini doprinos, Unija odrava otvoren,

transparentan i redovit dijalog s tim crkvama i organizacijama.
DIO DRUGI
NEDISKRIMINACIJA I GRAANSTVO UNIJE
lanak 18.

53
Unutar podruja primjene Ugovor i ne dovodei u pitanje bilo koju njegovu posebnu
odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju dravljanstva.
Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

moe donijeti pravila za zabranu takve diskriminacije.
lanak 19.
1. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Vijee moe u okviru nadlenosti koje su
Ugovorima dodijeljene Uniji, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim
postupkom i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta, poduzeti odgovarajue radnje
radi suzbijanja diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etnikog podrijetla, vjere ili
uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
2. Odstupajui od stavka 1., Europski parlament i Vijee odluujui u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom, mogu usvojiti temeljna naela za poticajne mjere Unije,
iskljuujui svako usklaivanje zakona i propisa drava lanica, da bi poduprlo djelovanje
drava lanica u ostvarivanju ciljeva iz stavka 1.
lanak 20.
1. Ovime se ustanovljuje graanstvo Unije. Svaka osoba koja ima dravljanstvo neke
drave lanice graanin je Unije. Graanstvo Unije dodaje se nacionalnom dravljanstvu i ne
zamjenjuje ga.
2. Graani Unije uivaju prava i podlijeu dunostima predvienima Ugovorima. Oni,

izmeu ostalog, imaju:
(a) pravo slobodno se kretati i boraviti na dravnom podruju drava lanica;
(b) pravo da glasuju i budu birani na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima
u dravi lanici u kojoj imaju boravite, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave;
(c) pravo, na dravnom podruju tree zemlje u kojoj drava lanica iji su dravljani nema
svoje predstavnitvo, na zatitu od strane diplomatskih i konzularnih tijela bilo koje
drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave;
(d) pravo na podnoenje peticije Europskom parlamentu, pravo na obraanje Europskom

ombudsmanu te na obraanje institucijama i savjetodavnim tijelima Unije na bilo kojem
jeziku Ugovor te pravo na odgovor na istom jeziku.
54
Ta se prava ostvaruju u skladu s uvjetima i ogranienjima utvrenima Ugovorima i mjerama

usvojenima na temelju tih Ugovora.
lanak 21.
1. Svaki graanin Unije ima pravo slobodno se kretati i boraviti na dravnom podruju
drava lanica, podlono ogranienjima i uvjetima utvrenima u Ugovorima i u mjerama
usvojenima radi njihove provedbe.
2. Ako se pokae da je potrebno djelovanje Unije za ostvarenje tog cilja, a Ugovori ne

predviaju potrebne ovlasti, Europski parlament i Vijee odluujui u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom, mogu usvojiti odredbe radi olakavanja ostvarivanja prava iz
stavka 1.
3. Radi istih ciljeva kao to su oni iz stavka 1. i ako se Ugovorima ne predviaju potrebne
ovlasti, Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe usvojiti mjere koje se
odnose na socijalnu sigurnost ili socijalnu zatitu. Vijee odluuje jednoglasno, nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom.
lanak 22.
1. Svaki graanin Unije koji boravi u nekoj dravi lanici iji nije dravljanin, ima u toj
dravi lanici aktivno i pasivno birako pravo na lokalnim izborima, pod jednakim uvjetima
kao i dravljani te drave. Navedeno pravo ostvaruje se podlono detaljnim aranmanima
koje utvruje Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom
i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom; ti aranmani mogu predviati odstupanja
ako tako nalau problemi svojstveni odreenoj dravi lanici.
2. Ne dovodei u pitanje lanak 223. stavak 1. i odredbe donesene radi njegove provedbe,
svaki graanin Unije koji boravi u nekoj dravi lanici iji nije dravljanin, ima u toj dravi
lanici aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament, pod jednakim
uvjetima kao i dravljani te drave. Navedeno pravo ostvaruje se podlono detaljnim
aranmanima koje utvruje Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim
zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom; ti aranmani
mogu predviati odstupanja ako tako nalau problemi svojstveni odreenoj dravi lanici.
lanak 23.

55
Svaki graanin Unije na dravnom podruju tree zemlje u kojoj drava lanica iji je on
dravljanin nema predstavnitvo, ima pravo na zatitu od strane diplomatskih ili konzularnih
tijela bilo koje drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave. Drave lanice
donose potrebne odredbe i zapoinju meunarodne pregovore potrebne za osiguranje
navedene zatite.
Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s

Europskim parlamentom, moe donijeti direktive o utvrivanju mjera za koordiniranje i
suradnju potrebnih da se ta zatita olaka.
lanak 24.
Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

usvajaju odredbe za postupke i uvjete potrebne za inicijativu graana u smislu lanka 11.
Ugovora o Europskoj uniji, ukljuujui minimalni broj drava lanica iz kojih ti graani
moraju dolaziti.
Svaki graanin Unije ima pravo podnoenja peticije Europskom parlamentu u skladu s
lankom 227.
Svaki graanin Unije moe se obratiti Europskom ombudsmanu imenovanom u skladu s

lankom 228.
Svaki se graanin Unije moe pisanim putem obratiti bilo kojoj instituciji ili tijelu iz ovog
lanka ili iz lanka 13. Ugovora o Europskoj uniji na jednom od jezika navedenih u lanku 55.
stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji i dobiti odgovor na tom istom jeziku.
lanak 25.
Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeu i Gospodarskom i socijalnom odboru

izvjee o primjeni odredaba ovog dijela svake tri godine. U tom se izvjeu uzima u obzir
razvoj Unije.
Na tim temeljima, ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Vijee, odluujui

jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost
Europskog parlamenta, moe donijeti odredbe radi jaanja ili dopune prava navedenih u
lanku 20. stavku 2. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice odobre u
skladu sa svojim ustavnim odredbama.
56
DIO TREI
POLITIKE I UNUTARNJE DJELOVANJE UNIJE
GLAVA I.
UNUTARNJE TRITE
lanak 26.
1. Unija usvaja mjere s ciljem uspostave ili osiguranja funkcioniranja unutarnjeg trita, u
skladu s odgovarajuim odredbama Ugovor.
2. Unutarnje trite obuhvaa podruje bez unutarnjih granica na kojem se slobodno

kretanje robe, osoba, usluga i kapitala osigurava u skladu s odredbama Ugovor.
3. Vijee, na prijedlog Komisije, odreuje smjernice i uvjete potrebne kako bi se osigurao

ravnomjeran napredak u svim odnosnim sektorima.
lanak 27.
Prilikom sastavljanja svojih prijedloga radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 26.,
Komisija uzima u obzir koliko e napora odreena gospodarstva s obzirom na razlike u
stupnju razvoja morati uloiti za uspostavljanje unutarnjeg trita, te moe predloiti
odgovarajue odredbe.
Ako te odredbe poprime oblik odstupanja, moraju biti privremene naravi i smiju uzrokovati
tek najmanji mogui poremeaj funkcioniranja unutarnjeg trita.
GLAVA II.
SLOBODNO KRETANJE ROBE
lanak 28.
1. Unija obuhvaa carinsku uniju koja obuhvaa cjelokupnu trgovinu robom i meu
dravama lanicama ukljuuje zabranu uvoznih i izvoznih carina te svih davanja s istovrsnim
uinkom, kao i donoenje zajednike carinske tarife u njihovim odnosima s treim zemljama.
57
2. Odredbe iz lanka 30. i poglavlja 2. ove glave primjenjuju se na proizvode podrijetlom

iz drava lanica i na proizvode iz treih zemalja koji su u slobodnom prometu u dravama
lanicama.
lanak 29.
Smatra se da su proizvodi iz tree zemlje u slobodnom prometu u nekoj dravi lanici ako je
udovoljeno svim uvoznim formalnostima i ako su u toj dravi lanici naplaene sve propisane
carine ili davanja s istovrsnim uinkom te ako za takve proizvode nije iskoritena povlastica
potpunog ili djelominog povrata takvih carina ili davanja.
POGLAVLJE 1.
CARINSKA UNIJA
lanak 30.
Meu dravama lanicama zabranjene su uvozne i izvozne carine te davanja s istovrsnim

uinkom. Ta se zabrana odnosi i na carine fiskalne naravi.
lanak 31.
Vijee, na prijedlog Komisije, utvruje stope zajednike carinske tarife.
lanak 32.
U izvravanju zadaa koje su joj povjerene na temelju ovog poglavlja, Komisija se rukovodi:
(a) potrebom promicanja trgovine izmeu drava lanica i treih zemalja;
(b) razvojem uvjeta trinog natjecanja unutar Unije, u mjeri u kojoj ono vodi do poboljanja
konkurentske sposobnosti poduzetnik;
(c) zahtjevima Unije s obzirom na opskrbu sirovinama i poludovrenom robom; u tom

smislu Komisija vodi brigu da se izbjegne naruavanje uvjeta trinog natjecanja meu
dravama lanicama u pogledu dovrene robe;
58
(d) potrebom izbjegavanja ozbiljnih poremeaja u gospodarstvima drava lanica i

osiguravanja racionalnog razvoja proizvodnje i rasta potronje unutar Unije.
POGLAVLJE 2.
CARINSKA SURADNJA
lanak 33.
Odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijee

unutar podruja primjene Ugovor poduzimaju mjere za jaanje carinske suradnje meu
dravama lanicama te izmeu njih i Komisije.
POGLAVLJE 3.
ZABRANA KOLIINSKIH OGRANIENJA MEU DRAVAMA LANICAMA
lanak 34.
Koliinska ogranienja uvoza i sve mjere s istovrsnim uinkom zabranjeni su meu dravama
lanicama.
lanak 35.
Koliinska ogranienja izvoza i sve mjere s istovrsnim uinkom zabranjeni su meu dravama
lanicama.
lanak 36.
Odredbe lanaka 34. i 35. ne iskljuuju zabrane ili ogranienja uvoza, izvoza ili provoza robe
koji su opravdani razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zatite zdravlja
i ivota ljudi, ivotinja ili biljaka; zatite nacionalnog blaga umjetnike, povijesne ili
arheoloke vrijednosti; ili zatite industrijskog i trgovakog vlasnitva. Meutim, te zabrane ili
ogranienja ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograniivanja
trgovine meu dravama lanicama.
59
lanak 37.
1. Drave lanice prilagoavaju sve dravne monopole komercijalne naravi kako bi se

osiguralo da meu dravljanima drava lanica ne postoji diskriminacija u pogledu uvjeta
nabave i prodaje robe.
Odredbe ovog lanka primjenjuju se na svako tijelo putem kojeg drava lanica de iure ili de
facto, bilo neposredno ili posredno, nadzire, odreuje ili osjetno utjee na uvoz ili izvoz meu
dravama lanicama. Ove se odredbe na isti nain primjenjuju i na monopole koje je drava
prenijela na druge.
2. Drave lanice suzdravaju se od uvoenja bilo koje nove mjere koja je protivna
naelima utvrenima stavkom 1. ili koja ograniuje podruje primjene lanaka koji se odnose
na zabranu carina i koliinskih ogranienja meu dravama lanicama.
3. Ako dravni monopol komercijalne naravi sadri neko pravilo utvreno kako bi se
olakala prodaja poljoprivrednih proizvoda ili ostvarivanje najboljeg prihoda od njih, pri
primjeni pravila iz ovog lanka potrebno je poduzeti korake radi osiguranja jednake zatite
zapoljavanja i ivotnog standarda dotinih proizvoaa.
GLAVA III.
POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO
lanak 38.
1. Unija utvruje i provodi zajedniku poljoprivrednu i ribarstvenu politiku.
Unutarnje trite obuhvaa poljoprivredu, ribarstvo i trgovinu poljoprivrednim proizvodima.

Poljoprivredni proizvodi su plodovi zemlje, proizvodi stoarstva i ribarstva te proizvodi
prvog stupnja prerade neposredno vezani uz te proizvode. Kada se upuuje na zajedniku
poljoprivrednu politiku ili poljoprivredu te kad se rabi izraz poljoprivredni, podrazumijeva
se da se to odnosi i na ribarstvo, uzimajui u obzir posebne znaajke tog sektora.
2. Osim ako je lancima 39. do 44. drukije predvieno, pravila utvrena radi uspostave i
funkcioniranja unutarnjeg trita primjenjuju se i na poljoprivredne proizvode.
3. Proizvodi na koje se odnose odredbe lanaka 39. do 44. navedeni su u Prilogu I.
4. Djelovanje i razvoj unutarnjeg trita za poljoprivredne proizvode mora biti popraeno

utvrivanjem zajednike poljoprivredne politike.
60
lanak 39.
1. Ciljevi su zajednike poljoprivredne politike sljedei:
(a) poveati poljoprivrednu produktivnost promicanjem tehnikog napretka i osiguranjem

racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje te optimalnog koritenja imbenika
proizvodnje, osobito radne snage;
(b) na taj nain osigurati primjeren ivotni standard poljoprivrednog stanovnitva, osobito
poveanjem osobne zarade osoba koje se bave poljoprivredom;
(c) stabilizirati trita;
(d) osigurati dostupnost opskrbe;
(e) pobrinuti se da roba doe do potroaa po razumnim cijenama.
2. Pri osmiljavanju zajednike poljoprivredne politike i posebnih metoda njezine

primjene, vodi se rauna o:
(a) posebnoj naravi poljoprivredne djelatnosti, koja proizlazi iz socijalne strukture

poljoprivrede te iz strukturnih i prirodnih razlika meu razliitim poljoprivrednim
regijama;
(b) potrebi postupnog izvrenja odgovarajuih prilagodbi;
(c) injenici da poljoprivreda u dravama lanicama predstavlja sektor koji je usko povezan s
gospodarstvom u cjelini.
lanak 40.
1. Radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 39. uspostavlja se zajednika organizacija

poljoprivrednih trita.
Ovisno o vrsti proizvoda, ta organizacija poprima jedan od sljedeih oblika:
(a) zajednika pravila o trinom natjecanju;
(b) obvezna koordinacija razliitih organizacija nacionalnih trita;
(c) organizacija europskog trita.

61
2. Zajednika organizacija uspostavljena u skladu sa stavkom 1. moe ukljuivati sve mjere

potrebne za ostvarivanje ciljeva odreenih lankom 39., osobito reguliranje cijena, potporu
proizvodnji i prodaji razliitih proizvoda, sustave skladitenja i prijenosa, kao i zajednike
mehanizme stabiliziranja uvoza ili izvoza.
Zajednika organizacija ograniena je na ostvarivanje ciljeva odreenih lankom 39. i

iskljuuje svaku diskriminaciju izmeu proizvoaa ili potroaa unutar Unije.
Svaka zajednika politika cijena temelji se na zajednikim kriterijima i jedinstvenim

metodama izraunavanja.
3. Kako bi se zajednikoj organizaciji iz stavka 1. omoguilo ostvarivanje njezinih ciljeva,

mogu se osnovati jedan ili vie fondova za smjernice i jamstva u poljoprivredi.
lanak 41.
Radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 39., u okviru zajednike poljoprivredne politike
mogu se predvidjeti sljedee mjere:
(a) (a) uinkovito koordiniranje napora u podrujima strukovnog osposobljavanja,

istraivanja i irenja znanja o poljoprivredi; navedeno moe obuhvaati i zajedniko
financiranje projekata ili institucija;
(b) zajednike mjere za promicanje potronje odreenih proizvoda.
lanak 42.
Odredbe poglavlja koje se odnosi na pravila o trinom natjecanju primjenjuju se na

proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima samo u onoj mjeri koju utvrdi Europski
parlament i Vijee u okviru lanka 43. stavka 2. i u skladu s postupkom utvrenim tim
lankom, uzimajui u obzir ciljeve odreene lankom 39.
Vijee na prijedlog Komisije moe odobriti dodjeljivanje potpore:
(a) za zatitu poduzetnika koji su zbog strukturnih ili prirodnih uvjeta u nepovoljnijem
poloaju;
(b) u okviru program gospodarskog razvoja.

62
lanak 43.
1. Komisija podnosi prijedloge za razradu i provedbu zajednike poljoprivredne politike,

ukljuujui i prijedloge za zamjenu nacionalnih organizacija jednim od oblika zajednike
organizacije predvienih u lanku 40. stavku 1., kao i prijedloge za provedbu mjera poblie
odreenih ovom glavom.
U tim se prijedlozima vodi rauna o meuovisnosti poljoprivrednih pitanja navedenih u ovoj

glavi.
2. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom

i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, uspostavljaju zajedniku
organizaciju poljoprivrednih trita predvienu u lanku 40. stavku 1. te utvruju ostale
odredbe potrebne za provoenje ciljeva zajednike poljoprivredne politike i zajednike
ribarstvene politike.
3. Vijee na prijedlog Komisije usvaja mjere o utvrivanju cijena, nameta, potpora i

koliinskih ogranienja te o utvrivanju i raspodjeli mogunosti ribolova.
4. U skladu sa stavkom 2., nacionalne organizacije trita mogu se zamijeniti zajednikom

organizacijom predvienom u lanku 40. stavku 1. ako:
(a) zajednika organizacija dravama lanicama koje se protive ovoj mjeri i koje imaju
vlastitu organizaciju za dotinu proizvodnju nudi jednaku zatitu zapoljavanja i ivotnog
standarda dotinih proizvoaa, vodei rauna o moguim prilagodbama, kao i o
specijalizaciji koja e s vremenom biti potrebna;
(b) takva organizacija osigurava uvjete za trgovinu unutar Unije sline onima koji postoje na
nacionalnom tritu.
5. Ako se zajednika organizacija za odreene sirovine uspostavi prije postojanja

zajednike organizacije za odgovarajue preraene proizvode, one sirovine koje se koriste za
preraene proizvode namijenjene izvozu u tree zemlje mogu se uvoziti iz zemalja izvan
Unije.
lanak 44.
Ako u nekoj dravi lanici odreeni proizvod podlijee nacionalnoj organizaciji trita ili
unutarnjim pravilima s istovrsnim uinkom, a koji utjeu na konkurentski poloaj sline
proizvodnje u nekoj drugoj dravi lanici, drave lanice primjenjuju kompenzacijsko davanje
na uvoz tog proizvoda koji dolazi iz drave lanice u kojoj takva organizacija ili pravila
postoje, osim ako ta drava primjenjuje kompenzacijsko davanje na izvoz.
63
Komisija odreuje iznos tih davanja u visini potrebnoj za uspostavu ravnotee; ona moe
odobriti i druge mjere, ije uvjete i pojedinosti sama utvruje.
GLAVA IV.
SLOBODNO KRETANJE OSOBA, USLUGA I KAPITALA
POGLAVLJE 1.
RADNICI
lanak 45.
1. Sloboda kretanja radnika osigurava se unutar Unije.
2. Ta sloboda kretanja podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju

dravljanstva meu radnicima iz drava lanica u vezi sa zapoljavanjem, primicima od rada i
ostalim uvjetima rada i zapoljavanja.
3. Podlono ogranienjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti

ili javnog zdravlja, ta sloboda podrazumijeva pravo na:
(a) prihvaanje stvarno uinjenih ponuda za zaposlenje;
(b) slobodno kretanje unutar dravnog podruja drava lanica u tu svrhu;
(c) boravak u dravi lanici radi zapoljavanja sukladno odredbama koje ureuju
zapoljavanje dravljana te drave utvrenih zakonom i ostalim propisima;
(d) ostanak na dravnom podruju drave lanice nakon prestanka zaposlenja u toj dravi,
pod uvjetima sadranima u uredbama koje sastavlja Komisija.
4. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na zapoljavanje u javnim slubama.
lanak 46.
Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i

nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, donosi direktive ili uredbe kojima
se odreuju mjere potrebne za ostvarivanje slobode kretanja radnika kako je utvreno
lankom 45., a osobito:
(a) osiguravanjem bliske suradnje meu nacionalnim slubama za zapoljavanje;

64
(b) ukidanjem administrativnih postupaka i praksi te rokova propisanih za pristup

slobodnim radnim mjestima, bilo da proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, bilo iz
prethodno sklopljenih sporazuma meu dravama lanicama, a ije bi zadravanje
predstavljalo prepreku liberalizaciji kretanja radnika;
(c) ukidanjem svih propisanih rokova i drugih ogranienja predvienih nacionalnim
zakonodavstvom ili prethodno sklopljenim sporazumima meu dravama lanicama,
kojima se radnicima iz drugih drava lanica nameu uvjeti u vezi sa slobodnim izborom
zaposlenja, a koji su razliiti od uvjeta koji se postavljaju radnicima dotine drave;
(d) uspostavom odgovarajuih mehanizama za povezivanje ponuda i molba za zapoljavanje
te za lake postizanje ravnotee izmeu ponude i potranje na tritu rada, na nain kojim
bi se izbjeglo ozbiljno ugroavanje ivotnog standarda i stupnja zaposlenosti u razliitim
regijama i industrijskim granama.
lanak 47.
U okviru zajednikog programa, drave lanice potiu razmjenu mladih radnika.
lanak 48.
Europski parlament i Vijee, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere u

podruju socijalne sigurnosti nune za omoguavanje slobode kretanja radnika; u tu svrhu,
Europski parlament i Vijee uspostavljaju sustav kojim se zaposlenim i samozaposlenim
radnicima migrantima i njihovim uzdravanicima jami:
(a) zbrajanje ukupnog staa koji se uzima u obzir na temelju zakona razliitih zemalja radi
stjecanja i zadravanja prava na naknadu i obraun visine naknade;
(b) isplatu naknada osobama koje imaju boravite na dravnom podruju drava lanica.
Ako lan Vijea izjavi da bi nacrt zakonodavnog akta iz prvog podstavka mogao utjecati na
vane aspekte njegova sustava socijalne sigurnosti, ukljuujui njegovo podruje primjene,
trokove ili financijsku strukturu, odnosno da bi mogao utjecati na financijsku ravnoteu tog
sustava, moe zatraiti da se taj predmet uputi Europskom vijeu. U tom se sluaju redovni
zakonodavni postupak suspendira. Nakon rasprave, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca
od te suspenzije:
(a) vraa nacrt Vijeu koje okonava suspenziju redovnog zakonodavnog postupka ili
(b) ne poduzima nikakve radnje ili od Komisije trai da podnese novi prijedlog u kojem se
sluaju smatra da izvorni prijedlog akta nije usvojen.
65
POGLAVLJE 2.
PRAVO POSLOVNOG NASTANA
lanak 49.
U okviru nie navedenih odredaba, ograniivanje slobode poslovnog nastana dravljana jedne
drave lanice na dravnom podruju druge drave lanice se zabranjuje. Ta se zabrana
odnosi i na ograniivanje osnivanja zastupnitava, podrunica ili drutava keri od strane
dravljana bilo koje drave lanice s poslovnim nastanom na dravnom podruju bilo koje
druge drave lanice.
Sloboda poslovnog nastana ukljuuje pravo pokretanja i obavljanja djelatnosti kao

samozaposlene osobe te pravo osnivanja i upravljanja poduzeima, osobito trgovakim
drutvima u smislu drugog stavka lanka 54., sukladno uvjetima koje pravo zemlje u kojoj se
taj poslovni nastan ostvaruje utvruje za svoje dravljane, a podlono odredbama poglavlja
koje se odnosi na kapital.
lanak 50.
1. Za postizanje slobode poslovnog nastana s obzirom na odreenu djelatnost, Europski

parlament i Vijee donose direktive u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon
savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom.
2. Europski parlament, Vijee i Komisija izvravaju dunosti koje su im povjerene na

temelju prethodnih odredaba, a osobito:
(a) naelnim davanjem prednosti djelatnostima kod kojih sloboda poslovnog nastana daje
osobito vrijedan doprinos razvoju proizvodnje i trgovine;
(b) osiguravanjem bliske suradnje meu nadlenim vlastima u dravama lanicama kako bi se
utvrdila konkretna stanja u razliitim djelatnostima unutar Unije;
(c) ukidanjem onih administrativnih postupaka i praksa koje bilo da proizlaze iz nacionalnog
zakonodavstva, bilo iz prethodno sklopljenih sporazuma meu dravama lanicama, a
ije bi zadravanje moglo predstavljati prepreku slobodi poslovnog nastana;
(d) osiguravanjem da radnici jedne drave lanice zaposleni na dravnom podruju druge
drave lanice mogu ostati na tom dravnom podruju radi pokretanja djelatnosti kao
samozaposlene osobe ako ispunjavaju pretpostavke koje bi morali ispunjavati da su u tu
dravu uli u trenutku kada namjeravaju pokrenuti tu djelatnost;
66
(e) omoguavanjem dravljaninu jedne drave lanice da stjee i koristi zemljite i graevine
na dravnom podruju druge drave lanice u mjeri u kojoj to nije protivno naelima
utvrenima u lanku 39. stavku 2.;
(f) postupnim ukidanjem ogranienja slobode poslovnog nastana u svakoj razmatranoj grani
djelatnosti, kako s obzirom na uvjete za osnivanje zastupnitava, podrunica ili drutava
keri na dravnom podruju drave lanice i drutva keri na dravnom podruju drave
lanice, tako i s obzirom na uvjete za dolazak osoblja iz matinog poduzea na
upravljake ili nadzorne poloaje u takvim zastupnitvima, podrunicama ili drutvima
kerima;
(g) usklaivanjem, u mjeri u kojoj je to potrebno, zatitnih mehanizama koje drave lanice
zahtijevaju od trgovakih drutava u smislu lanka 54. stavka 2. radi zatite interesa
lanova i treih, s ciljem izjednaavanja takvih zatitnih mehanizama irom Unije;
(h) osiguravanjem da uvjeti poslovnog nastana ne budu narueni potporama koje dodjeljuju
drave lanice.
lanak 51.
Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se u odreenoj dravi lanici na djelatnosti koje su u

toj dravi lanici, makar i povremeno, povezane s izvravanjem javnih ovlasti.

mogu propisati da se odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju na odreene djelatnosti.
lanak 52.
1. Odredbe ovog poglavlja i mjere poduzete na temelju njih ne dovode u pitanje primjenu
odredaba utvrenih u zakonu i ostalim propisima kojima se za strane dravljane predvia
poseban tretman koji je opravdan razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog
zdravlja.

postupkom, donose direktive za usklaivanje gore navedenih odredaba.
lanak 53.

67
1. Radi olakavanja pokretanja i obavljanja djelatnosti samozaposlenim osobama,

donose direktive za meusobno priznavanje diploma, svjedodbi i ostalih dokaza o
formalnim kvalifikacijama i za usklaivanje odredaba utvrenih zakonom ili drugim
propisima drava lanica o pokretanju i obavljanju djelatnosti samozaposlenih osoba.
2. U sluaju medicinskih, njima srodnih i farmaceutskih profesija, postupno ukidanje

ogranienja ovisi o usklaivanju uvjeta njihovog obavljanja u razliitim dravama lanicama.
lanak 54.
Za potrebe ovog poglavlja, trgovaka drutva osnovana sukladno pravu neke drave lanice, a
ije se registrirano sjedite, sredinja uprava ili glavno mjesto poslovanja nalazi unutar Unije,
tretiraju se na isti nain kao i fizike osobe koje su dravljani drava lanica.
Pojam trgovaka drutva znai trgovaka drutva koja su osnovana na temelju pravila
graanskog ili trgovakog prava, ukljuujui i zadruge te ostale pravne osobe ureene javnim
ili privatnim pravom, osim onih koje su neprofitne.
lanak 55.
U vezi sa sudjelovanjem u kapitalu trgovakih drutava u smislu lanka 54., drave lanice
dravljanima drugih drava lanica dodjeljuju isti tretman koji uivaju i njezini vlastiti
dravljani, ne dovodei u pitanje primjenu ostalih odredaba Ugovor.
POGLAVLJE 3.
USLUGE
lanak 56.
U okviru odredaba navedenih u nastavku, zabranjuju se ogranienja slobode pruanja usluga

unutar Unije u odnosu na dravljane drava lanica s poslovnim nastanom u dravi lanici
koja nije drava osobe kojoj su usluge namijenjene.
Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom, proiriti primjenu odredaba ovog poglavlja na dravljane treih zemalja koji
pruaju usluge i koji imaju poslovni nastan unutar Unije.
68
lanak 57.
Uslugama u smislu Ugovor smatraju se one usluge koje se uobiajeno obavljaju uz

naknadu, u mjeri u kojoj nisu ureene odredbama koje se odnose na slobodu kretanja robe,
kapitala i osoba.
Usluge osobito ukljuuju:
(a) djelatnosti industrijske naravi;
(b) djelatnosti komercijalne naravi;
(c) obrtnike djelatnosti;
(d) djelatnosti slobodnih zanimanja.
Ne dovodei u pitanje odredbe poglavlja o pravu poslovnog nastana, osoba koja prua neku
uslugu moe, u svrhu pruanja te usluge, privremeno obavljati svoju djelatnost u dravi
lanici u kojoj se usluga prua, i to prema istim uvjetima koje ta drava propisuje za svoje
dravljane.
lanak 58.
1. Sloboda pruanja usluga u podruju prometa ureena je odredbama glave koja se

odnosi na promet.
2. Liberalizacija bankarskih i osiguravateljskih usluga povezanih s kretanjem kapitala

provodi se istodobno s liberalizacijom kretanja kapitala.
lanak 59.
1. Kako bi se postigla liberalizacija pojedine usluge, Europski parlament i Vijee donose

direktive u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s
Gospodarskim i socijalnim odborom.
2. U odnosu na direktive iz stavka 1., prednost se, u pravilu, daje onim uslugama koje
neposredno utjeu na trokove proizvodnje ili ija liberalizacija pomae promicanju trgovine
robom.
69
lanak 60.
Drave lanice nastoje liberalizirati usluge u veem opsegu nego to to zahtijevaju direktive
donesene na temelju lanka 59. stavka 1. ako im njihovo ope gospodarsko stanje i stanje u
dotinom gospodarskom sektoru to doputaju.
U tu svrhu Komisija daje preporuke zainteresiranim dravama lanicama.
lanak 61.
Do ukidanja ogranienj slobode pruanja usluga, svaka drava lanica primjenjuje ta

ogranienja na sve osobe koje pruaju usluge u smislu lanka 56. stavka 1., bez razlike s
obzirom na njihovo dravljanstvo ili boravite.
lanak 62.
Odredbe lanaka 51. do 54. primjenjuju se na pitanja obuhvaena ovim poglavljem.
POGLAVLJE 4.
KAPITAL I PLATNI PROMET
lanak 63.
1. U okviru odredaba odreenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ogranienja kretanja

kapitala meu dravama lanicama te izmeu drava lanica i treih zemalja.
2. U okviru odredaba odreenih ovim poglavljem, zabranjena su sva ogranienja u

platnom prometu izmeu drava lanica te izmeu drava lanica i treih zemalja.
lanak 64.
1. Odredbe lanka 63. ne dovode u pitanje primjenu onih ogranienja prema treim
zemljama koja prema nacionalnom pravu ili pravu Unije postoje na dan 31. prosinca 1993.
70
godine, usvojenih u odnosu na kretanje kapitala u tree zemlje ili iz njih, koje obuhvaa
izravna ulaganja, ukljuujui ulaganja u nekretnine, u odnosu na poslovni nastan, pruanje
financijskih usluga ili uvrtenje vrijednosnih papira na trita kapitala. U pogledu postojeih
ogranienja prema nacionalnom pravu u Bugarskoj, Estoniji i Maarskoj, odgovarajui datum
je 31. prosinca 1999.
2. Pri nastojanju da ostvari cilj slobodnog kretanja kapitala izmeu drava lanica i treih
zemalja u najveoj moguoj mjeri i ne dovodei u pitanje ostala poglavlja Ugovor, Europski
parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere
koje se odnose na kretanje kapitala u tree zemlje ili iz njih, koje obuhvaa izravna ulaganja,
ukljuujui ulaganja u nekretnine, mjere koje se odnose na poslovni nastan, pruanje
financijskih usluga ili uvrtenje vrijednosnih papira na trita kapitala.
3. Neovisno o stavku 2., samo Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim

postupkom moe jednoglasno i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom usvojiti mjere
koje u pravu Unije predstavljaju korak unatrag kad je rije o liberalizaciji kretanja kapitala u
tree zemlje ili iz njih.
lanak 65.
1. Odredbe lanka 63. ne dovode u pitanje pravo drava lanica:
(a) da primjenjuju odgovarajue odredbe svojeg poreznog prava kojima se pravi razlika
izmeu poreznih obveznika koji nisu u istom poloaju u pogledu mjesta boravita ili
mjesta ulaganja njihova kapitala;
(b) da poduzimaju sve nune mjere za spreavanje povrede nacionalnih zakona i drugih
propisa, osobito u podruju oporezivanja i bonitetnog nadzora financijskih institucija,
odnosno da utvruju postupke za prijavu kretanja kapitala radi pribavljanja
administrativnih ili statistikih podataka ili da poduzimaju mjere koje su opravdane
razlozima javnog poretka ili javne sigurnosti.
2. Odredbe ovog poglavlja ne dovode u pitanje primjenjivost ogranienja prava poslovnog

nastana koja su u skladu s Ugovorima.
3. Mjere i postupci iz stavaka 1. i 2. ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili

prikrivenog ogranienja slobodnog kretanja kapitala i platnog prometa kako je utvreno u
lanku 63.
4. U nedostatku mjera na temelju lanka 64. stavka 3. Komisija ili, ako Komisija ne donese
odluku u roku od tri mjeseca od podnoenja zahtjeva dotine drave lanice, Vijee, moe
donijeti usvojiti odluku u kojoj se navodi da se smatra da su ograniujue porezne mjere koje
je drava lanica usvojila, a koje se odnose na jednu ili vie treih zemalja, u skladu s
Ugovorima u mjeri u kojoj su opravdane jednim od ciljeva Unije te ako su u skladu s pravilnim
funkcioniranjem unutarnjeg trita. Vijee o zahtjevu drave lanice odluuje jednoglasno.
71
lanak 66.
Kada, u iznimnim okolnostima, kretanje kapitala u tree zemlje ili iz njih prouzroi ili prijeti
da e prouzroiti ozbiljne potekoe u djelovanju ekonomske i monetarne unije, Vijee moe,
na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, uvesti zatitne
mjere u odnosu na tree zemlje i to tijekom razdoblja koje nije dulje od est mjeseci, ako su
takve mjere nuno potrebne.
GLAVA V.
PODRUJE SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE
POGLAVLJE 1.
OPE ODREDBE
lanak 67.
(bivi lanak 61. UEZ-a i bivi lanak 29. UEU-a)
1. Unija predstavlja podruje slobode, sigurnosti i pravde s potovanjem temeljnih prava i

razliitih pravnih sustava i tradicija drava lanica.
2. Osigurava da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica ne provjeravaju i oblikuje

zajedniku politiku azila, useljavanja i kontrole vanjskih granica, koja se temelji na
solidarnosti meu dravama lanicama i koja je pravedna prema dravljanima treih zemalja.
Za potrebe ove glave, prema osobama bez dravljanstva postupa se kao prema dravljanima
treih zemalja.
3. Unija nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti putem mjera za spreavanje i suzbijanje
kriminaliteta, rasizma i ksenofobije te mjera za koordinaciju i suradnju policije i pravosudnih
tijela te drugih nadlenih tijela, kao i uzajamnim priznavanjem presuda u kaznenim
predmetima i, prema potrebi, usklaivanjem kaznenog zakonodavstva.
4. Unija olakava pristup pravosuu, posebice putem naela uzajamnog priznavanja

sudskih i izvansudskih odluka u graanskim predmetima.
lanak 68.
Europsko vijee utvruje strateke smjernice za zakonodavno i operativno planiranje u

podruju slobode, sigurnosti i pravde.
72
lanak 69.
Nacionalni parlamenti osiguravaju da se u prijedlozima i zakonodavnim inicijativama

podnesenima na temelju poglavlja 4. i 5. potuje naelo supsidijarnosti u skladu s pravilima
utvrenima Protokolom o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
lanak 70.
Ne dovodei u pitanje lanke 258., 259. i 260., Vijee moe na prijedlog Komisije usvojiti
mjere kojima se utvruju aranmani kojima drave lanice, u suradnji s Komisijom, provode
objektivnu i nepristranu ocjenu provedbe politika Unije iz ove glave od strane tijela drava
lanica, posebice radi olakavanja pune primjene naela uzajamnog priznavanja. O sadraju i
rezultatima te ocjene obavjeuje se Europski parlament i nacionalne parlamente.
lanak 71.
U okviru Vijea osniva se stalni odbor kako bi se osiguralo da se unutar Unije promie i jaa
operativna suradnja u podruju unutarnje sigurnosti. Ne dovodei u pitanje lanak 240. taj
odbor olakava koordinaciju djelovanja nadlenih tijela drava lanica. U rad tog odbora
mogu biti ukljueni predstavnici odnosnih tijela, ureda i agencija Unije. Europski parlament i
nacionalne parlamente obavjeuje se o radu odbora.
lanak 72.
(bivi lanak 64. stavak 1. UEZ-a i bivi lanak 33. UEU-a)
Ova glava ne utjee na izvravanje odgovornosti koju drave lanice imaju u pogledu
ouvanja javnog poretka i zatite unutarnje sigurnosti.
lanak 73.
Drave lanice mogu meu sobom i u okviru svoje odgovornosti uspostaviti oblike suradnje i
koordinacije kakve smatraju primjerenima izmeu nadlenih slubi svojih uprava koji su
odgovorni za zatitu nacionalne sigurnosti.
lanak 74.

73
Vijee usvaja mjere radi osiguranja administrativne suradnje meu odgovarajuim slubama
drava lanica u podrujima obuhvaenima ovom glavom te izmeu tih slubi i Komisije.
Vijee odluuje na prijedlog Komisije, pridravajui se lanka 76., i nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom.
lanak 75.
Ako je to potrebno radi ostvarivanja ciljeva odreenih lankom 67., a povezano sa

spreavanjem i suzbijanjem terorizma i srodnih aktivnosti, Europski parlament i Vijee,
uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju okvir administrativnih
mjera u odnosu na kretanja kapitala i platni promet, kao to su zamrzavanje sredstava,
financijske imovine ili ekonomske dobiti koja pripada ili je u vlasnitvu ili posjedu fizikih ili
pravnih osoba, skupina ili nedravnih subjekata.
Vijee na prijedlog Komisije usvaja mjere za provedbu okvira iz stavka prvog.
Akti iz ovog lanka ukljuuju potrebne odredbe o pravnim jamstvima.
lanak 76.
Akti iz poglavlja 4. i 5. zajedno s mjerama iz lanka 74. koje osiguravaju administrativnu

suradnju u podrujima obuhvaenima tim poglavljima usvajaju se:
(a) na prijedlog Komisije ili
(b) na inicijativu jedne etvrtine drava lanica.
POGLAVLJE 2.
POLITIKE KOJE SE ODNOSE NA GRANINU KONTROLU, AZIL I USELJAVANJE
lanak 77.
1. Unija razvija politiku iji je cilj:
(a) osigurati da se osobe pri prijelazu unutarnjih granica bez obzira na njihovo dravljanstvo
ne provjeravaju;
(b) obavljati kontrolu osoba i uinkovit nadzor prijelaza vanjskih granica;
(c) postupno uvoditi integrirani sustav upravljanja vanjskim granicama.

74
2. Za potrebe stavka 1., Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere koje se odnose na:
(a) zajedniku politiku za vize i druge dozvole za kratkotrajni boravak;
(b) kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice;
(c) uvjete pod kojima dravljani treih zemalja mogu slobodno putovati unutar Unije tijekom
kraeg razdoblja;
(d) sve mjere koje su potrebne za postupnu uspostavu integriranog sustava upravljanja
vanjskim granicama;
(e) ukidanje svake kontrole osoba pri prijelazu unutarnjih granica, bez obzira na njihovo
dravljanstvo.
3. Ako se pokae da je potrebno djelovanje Unije kako bi se olakalo ostvarivanje prava iz

lanka 20. stavka 2. toke (a) te ako Ugovorima nisu predviene potrebne ovlasti, Vijee,
odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe usvojiti odredbe o
putovnicama, osobnim iskaznicama, boravinim dozvolama ili bilo kojim drugim slinim
ispravama. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
4. Ovaj lanak ne utjee na nadlenost drava lanica u pogledu zemljopisnog

razgranienja njihovih granica u skladu s meunarodnim pravom.
lanak 78.
(bivi lanak 63., toke 1. i 2., i lanak 64., stavak 2. UEZ-a)
1. Unija razvija zajedniku politiku azila, supsidijarne zatite i privremene zatite iji je cilj
svakom dravljaninu tree zemlje kojem je potrebna meunarodna zatita ponuditi
odgovarajui status i osigurati potovanje naela zabrane prisilnog udaljenja ili vraanja
imigranta (non-refoulement). Ta politika mora biti u skladu sa enevskom konvencijom od
28. srpnja 1951. i Protokolom od 31. sijenja 1967. o statusu izbjeglica te s drugim
odgovarajuim ugovorima.
2. Za potrebe stavka 1., Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere za zajedniki europski sustav azila koji obuhvaa:
(a) jedinstveni status azila za dravljane treih zemalja koji je na snazi u itavoj Uniji;
(b) jedinstven status supsidijarne zatite za dravljane treih zemalja kojima je, bez dobivanja
europskog azila, potrebna meunarodna zatita;
(c) zajedniki sustav privremene zatite za raseljene osobe u sluaju masovnog priljeva;
(d) zajednike postupke priznavanja i oduzimanja jedinstvenog statusa azila ili supsidijarne
zatite;
75
(e) kriterije i mehanizme kojima se odreuje koja je drava lanica odgovorna za razmatranje
zahtjeva za azil ili supsidijarnu zatitu;
(f) standarde uvjeta za prihvat podnositelja zahtjeva za azil ili supsidijarnu zatitu;
(g) partnerstvo i suradnju s treim zemljama u svrhu upravljanja priljevom osoba koje
podnose zahtjev za azil odnosno supsidijarnu ili privremenu zatitu.
3. U sluaju da se jedna ili vie drava lanica nae u kriznoj situaciji zbog iznenadnog
priljeva dravljana treih zemalja, Vijee, na prijedlog Komisije, moe usvojiti privremene
mjere u korist dotine drave lanice ili dotinih drava lanica. Vijee odluuje nakon
lanak 79.
(bivi lanak 63., toke 3. i 4., UEZ-a)
1. Unija razvija zajedniku politiku useljavanja iji je cilj u svim fazama osigurati
uinkovito upravljanje migracijskim tokovima, pravedno postupanje prema dravljanima
treih zemalja koji zakonito borave u dravama lanicama te spreavanje nezakonitog
useljavanja i trgovanja ljudima i jaanje mjera za njihovo suzbijanje.
2. Za potrebe stavka 1. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom usvajaju mjere u sljedeim podrujima:
(a) uvjeti za ulazak i boravak te standardi drava lanica koji se odnose na postupak izdavanja
viza za dugotrajni boravak i boravinih dozvola, ukljuujui one koje se izdaju radi
spajanja obitelji;
(b) utvrivanje prava dravljana treih zemalja koji zakonito borave u dravi lanici,
ukljuujui i uvjete koji ureuju slobodu kretanja i boravka u drugim dravama
lanicama;
(c) nezakonito useljavanje i neovlateni boravak, ukljuujui udaljavanje i repatrijaciju osoba

koje neovlateno borave;
(d) suzbijanje trgovanja ljudima, posebice trgovanja enama i djecom.
3. Unija moe s treim zemljama sklapati sporazume o ponovnom prihvatu dravljana

treih zemalja koji ne ispunjavaju, ili koji vie ne ispunjavaju, uvjete za ulazak, prisutnost ili
boravak na dravnom podruju jedne od drava lanica, u njihovu dravu izvora ili podrijetla.

postupkom, mogu utvrditi mjere kojima se potie i podupire djelovanje drava lanica s
ciljem promicanja integracije dravljana treih zemalja koji zakonito borave na njihovom
dravnom podruju, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa
drava lanica.
76
5. Ovaj lanak ne utjee na pravo drava lanica da odrede opseg prihvata dravljana treih
zemalja koji na njihovo dravno podruje dolaze iz treih zemalja radi potrage za poslom,
neovisno o tomu radi li se o zaposlenim ili samozaposlenim osobama.
lanak 80.
Politike Unije odreene ovim poglavljem i njihovu provedbu ureuje naelo solidarnosti i
pravedne podjele odgovornosti meu dravama lanicama, ukljuujui i njegove financijske
implikacije. Kada god je to potrebno, akti Unije usvojeni na temelju ovog poglavlja sadravaju
odgovarajue mjere za primjenu tog naela.
POGLAVLJE 3.
PRAVOSUDNA SURADNJA U GRAANSKIM STVARIMA
lanak 81.
1. Unija razvija pravosudnu suradnju u graanskim stvarima s prekograninim

implikacijama, na temelju naela uzajamnog priznavanja presuda i odluka u izvansudskim
predmetima. Ta suradnja moe ukljuivati usvajanje mjera za usklaivanje zakona i drugih
propisa drava lanica.

zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere, osobito kada je to potrebno za pravilno
funkcioniranje unutarnjeg trita, iji je cilj osigurati:
(a) uzajamno priznavanje i izvrenje presuda i odluka u izvansudskim predmetima meu

dravama lanicama;
(b) prekograninu dostavu sudskih i izvansudskih pismena;
(c) usklaenost pravila drava lanica koja se primjenjuju u vezi sa sukobom zakon i
sukobom nadlenosti;
(d) suradnju pri prikupljanju dokaza;
(e) uinkovit pristup pravosuu;
(f) uklanjanje prepreka za neometano odvijanje graanskih postupaka, ako je potrebno

promicanjem usklaenosti propisa o graanskom postupku koji se primjenjuju u
dravama lanicama;
(g) razvoj alternativnih metoda rjeavanja sporova;

77
(h) potporu za osposobljavanje sudaca i sudskog osoblja.
3. Neovisno o stavku 2., Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim

postupkom, utvruje mjere koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograninim
implikacijama. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Vijee, na prijedlog Komisije, moe donijeti odluku kojom se utvruju oni aspekti obiteljskog
prava s prekograninim implikacijama koji mogu biti predmetom akata donesenih u
redovnom zakonodavnom postupku. Vijee odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s
O prijedlogu iz drugog podstavka obavjeuje se nacionalne parlamente. Ako se nacionalni

parlament u roku od est mjeseci od dana takve obavijesti usprotivi, odluka se ne donosi. Ako
protivljenje izostane Vijee moe donijeti odluku.
POGLAVLJE 4.
PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA
lanak 82.
1. Pravosudna suradnja u kaznenim stvarima u Uniji temelji se na naelu uzajamnog

priznavanja presuda i sudskih odluka te ukljuuje usklaivanje zakona i drugih propisa drava
lanica u podrujima iz stavka 2. i lanka 83.

usvajaju mjere za:
(a) utvrivanje pravila i postupaka kojima se osigurava priznavanje svih oblika presuda i
sudskih odluka u itavoj Uniji;
(b) spreavanje i rjeavanje sukoba nadlenosti meu dravama lanicama;
(c) potporu osposobljavanju sudaca i sudskog osoblja;
(d) olakavanje suradnje meu sudskim ili drugim odgovarajuim tijelima drava lanica u
vezi s kaznenim postupcima i izvrenjem odluka.
2. Europski parlament i Vijee mogu direktivama donesenima u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom utvrditi minimalna pravila potrebna za olakavanje uzajamnog
priznavanja presuda i sudskih odluka te policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima
s prekograninim elementima. U tim se pravilima uzimaju u obzir razlike pravnih tradicija i
sustava drava lanica.
Pravila se odnose na:

78
(a) uzajamno prihvaanje dokaza meu dravama lanicama;
(b) prava pojedinaca u kaznenom postupku;
(c) prava rtava kaznenog djela;
(d) sve druge posebne aspekte kaznenog postupka koje je Vijee unaprijed odredilo odlukom;
takvu odluku Vijee donosi jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
Usvajanje minimalnih pravila iz ovog stavka ne spreava drave lanice da zadre ili uvedu
viu razinu zatite pojedinaca.
3. Ako lan Vijea smatra da bi nacrt direktive iz stavka 2. mogao utjecati na temeljne
aspekte njegova kaznenopravnog sustava, moe zatraiti da se nacrt te direktive uputi
Europskom vijeu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak suspendira. Nakon
rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije
vraa nacrt Vijeu koje prekida suspenziju redovnog zakonodavnog postupka.
U istom roku, u sluaju neslaganja i ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti
pojaanu suradnju na temelju nacrta dotine direktive, one u skladu s tim izvjeuju Europski
parlament, Vijee i Komisiju. U tom se sluaju smatra da je ovlatenje za nastavak pojaane
suradnje iz lanaka 20. stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 329. stavka 1. ovog
Ugovora dodijeljeno i primjenjuju se odredbe o pojaanoj suradnji.
lanak 83.
1. Europski parlament i Vijee mogu direktivama donesenima u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom utvrditi minimalna pravila o definiranju kaznenih djela i sankcija
na podruju osobito tekog kriminaliteta s prekograninim elementima koji proizlaze iz
prirode ili uinka takvih kaznenih djela ili iz posebne potrebe njihova zajednikog suzbijanja.
Ta podruja kriminaliteta su sljedea: terorizam, trgovanje ljudima i seksualno iskoritavanje

ena i djece, nezakonita trgovina drogom, nezakonita trgovina orujem, pranje novca,
korupcija, krivotvorenje sredstava plaanja, raunalni kriminal i organizirani kriminal.
S obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijee moe usvojiti odluku kojom se utvruju ostala
podruja kriminaliteta koja ispunjavaju kriterije definirane u ovom stavku. Vijee odluuje
jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
2. Ako se pokae da je za osiguranje uinkovite provedbe politike Unije u podruju koje

podlijee mjerama usklaivanja nuno usklaivanje kaznenih zakona i drugih propisa drava
lanica, direktivama se mogu utvrditi minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i
sankcija u dotinom podruju. Te se direktive donose istim redovnim ili posebnim
zakonodavnim postupkom koji se primjenjivao za donoenje dotinih mjera za usklaivanje,
ne dovodei u pitanje lanak 76.
79
3. Ako lan Vijea smatra da bi nacrt direktive iz stavka 1. ili stavka 2. mogao utjecati na
temeljne aspekte njegova kaznenopravnog sustava, moe zatraiti da se nacrt te direktive
uputi Europskom Vijeu. U tom se sluaju redovni zakonodavni postupak suspendira. Nakon
rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca od te suspenzije
vraa nacrt Vijeu koje prekida suspenziju redovnog zakonodavnog postupka.
pojaanu suradnju na temelju nacrta dotine direktive, one u skladu s tim izvjeuju Europski
lanak 84.

mogu utvrditi mjere za promicanje i podupiranje djelovanja drava lanica u podruju
suzbijanja kriminaliteta, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih
lanak 85.
1. Misija Eurojusta je poduprijeti i ojaati usklaivanje i suradnju meu nacionalnim

tijelima nadlenim za istragu i kazneni progon u vezi s tekim kriminalitetom koji pogaa
dvije ili vie drava lanica ili koji zahtijeva zajedniki kazneni progon, na temelju provedenih
radnji i informacija koje su pribavila tijela drava lanica i Europol.
U tom smislu Europski parlament i Vijee uredbama donesenima u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom utvruju ustroj, funkcioniranje, podruje djelovanja i zadae
Eurojusta. Te zadae mogu ukljuivati:
(a) pokretanje kaznenih istraga i predlaganje pokretanja kaznenog progona koji provode
nadlena nacionalna tijela, ponajprije onih koja se odnose na kaznena djela protiv
financijskih interesa Unije;
(b) koordinaciju istraga i kaznenih progona iz toke (a);
(c) jaanje pravosudne suradnje, ukljuujui rjeavanjem sukob nadlenosti i bliskom

suradnjom s Europskom pravosudnom mreom.
Tim se uredbama utvruju i aranmani za ukljuivanje Europskog parlamenta i nacionalnih

parlamenata u ocjenu aktivnosti Eurojusta.
2. U kaznenim progonima iz stavka 1. i ne dovodei u pitanje lanak 86., formalne radnje

u pravosudnom postupku izvravaju nadleni nacionalni slubenici.
80
lanak 86.
1. Radi suzbijanja kaznenih djela koja utjeu na financijske interese Unije, Vijee uredbama
donesenima u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom moe od Eurojusta osnovati
Ured europskog javnog tuitelja. Vijee odluuje jednoglasno uz prethodnu suglasnost
Europskog parlamenta.
Ako jednoglasna odluka Vijea izostane, skupina od najmanje devet drava lanica moe
zatraiti da se nacrt direktive uputi Europskom vijeu. U tom se sluaju postupak u Vijeu
suspendira. Nakon rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca
od te suspenzije vraa nacrt Vijeu na usvajanje.
U istom roku u sluaju neslaganja i ako najmanje devet drava lanica eli uspostaviti
pojaanu suradnju na temelju nacrta dotine uredbe, one u skladu s tim izvjeuju Europski
2. Ured europskog javnog tuitelja nadlean je za istragu, kazneni progon i podizanje

optunice, po potrebi u suradnji s Europolom, protiv poinitelja i supoinitelja kaznenih djela
protiv financijskih interesa Unije, kako je to utvreno uredbom predvienom stavkom 1. On
svoju tuiteljsku funkciju u odnosu na takva kaznena djela obnaa pred nadlenim sudovima
drava lanica.
3. Uredbama iz stavka 1. utvruju se opa pravila koja se primjenjuju na Ured europskog

javnog tuitelja, uvjeti kojima se ureuje obnaanje njegovih funkcija, poslovnik koji se
primjenjuje na njegove aktivnosti, kao i ona kojima se ureuje prihvaanje dokaza te pravila
koja se primjenjuju na sudsko preispitivanje postupovnih mjera koje ono poduzima pri
obnaaju svojih funkcija.
4. Europsko vijee moe, istodobno ili naknadno, donijeti odluku o izmjeni stavka 1. radi
proirenja ovlasti Ureda europskog javnog tuitelja kako bi se obuhvatila teka kaznena djela s
prekograninim elementima te, se u skladu s time, izmjeni stavka 2. u pogledu poinitelja i
supoinitelja tekih kaznenih djela koja utjeu na vie drava lanica. Europsko vijee odluuje
jednoglasno uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta i nakon savjetovanja s
Komisijom.
POGLAVLJE 5.
POLICIJSKA SURADNJA
lanak 87.

81
1. Unija uspostavlja policijsku suradnju u koju su ukljuena sva nadlena tijela drava
lanica, koja ukljuuje policiju, carinu i druge slube zaduene za izvravanje zakona
specijalizirane u podruju spreavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela.

zakonodavnim postupkom, mogu utvrditi mjere koje se odnose na:
(a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu odgovarajuih podataka;
(b) potporu osposobljavanju osoblja i na suradnju pri razmjeni osoblja, opremu i istraivanje
otkrivanja zloina;
(c) zajednike istrane tehnike za otkrivanje tekih oblika organiziranog kriminala.
3. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, moe utvrditi mjere

koje se odnose na operativnu suradnju meu tijelima iz ovog lanka. Vijee odluuje
jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
Ako jednoglasna odluka Vijea izostane, skupina od najmanje devet drava lanica moe
zatraiti da se nacrt mjera proslijedi Europskom vijeu. U tom se sluaju postupak u Vijeu
suspendira. Nakon rasprave i u sluaju konsenzusa, Europsko vijee u roku od etiri mjeseca
od te suspenzije vraa nacrt Vijeu na usvajanje.
pojaanu suradnju na temelju nacrta dotinih mjera, one u skladu s tim izvjeuju Europski
Poseban postupak predvien drugim i treim podstavcima ne primjenjuje se na akte koji

predstavljaju razvoj schengenske pravne steevine.
lanak 88.
1. Misija Europola je poduprijeti i ojaati djelovanje policijskih i drugih slubi zaduenih

za izvravanje zakona drava lanica i njihovu uzajamnu suradnju u spreavanju i suzbijanju
tekog kriminaliteta koji pogaa dvije ili vie drava lanica, terorizma i oblika kriminaliteta
koji utjeu na zajedniki interes obuhvaen politikom Unije.
2. Europski parlament i Vijee uredbama usvojenima u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom utvruju ustroj, funkcioniranje, podruje djelovanja i zadae Europola. Te zadae
mogu ukljuivati:
(a) prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka, osobito onih koje su
dostavila tijela drava lanica, treih zemalja ili drugih subjekata;
82
(b) koordinaciju, organizaciju i provedbu istranih i operativnih radnji koje se provode

zajedniki s nadlenim tijelima drava lanica ili u okviru zajednikih istranih timova, po
potrebi u suradnji s Eurojustom.
Tim se uredbama utvruju i postupci za kontrolu djelatnosti Europola koju provodi Europski
parlament zajedno s nacionalnim parlamentima.
3. Sva se operativna djelovanja Europola moraju provoditi u suradnji i u dogovoru s

tijelima drave lanice ili drava o ijem je dravnom podruju rije. Primjena prisilnih mjera
iskljuiva je odgovornost nadlenih nacionalnih tijela.
lanak 89.
Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, utvruje uvjete i

ogranienja pod kojima nadlena tijela drava lanica iz lanaka 82. i 87. mogu djelovati na
dravnom podruju druge drave lanice u suradnji i u dogovoru s tijelima te drave. Vijee
odluuje jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
GLAVA VI.
PROMET
lanak 90.
U pitanjima koja ureuje ova glava, ciljevi Ugovor ostvaruju se u okviru zajednike prometne
politike.
lanak 91.
1. Za potrebe provedbe lanka 90. i uzimajui u obzir posebna obiljeja prometa, Europski
parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon
savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, utvruju:
(a) zajednika pravila koja se primjenjuju na meunarodni promet prema dravnom

podruju drave lanice ili iz njega, odnosno, promet preko dravnog podruja jedne
drave lanice ili vie njih;
(b) uvjete pod kojima prijevoznici nerezidentni u nekoj dravi lanici, mogu pruati
prometne usluge unutar te drave lanice;
83
(c) mjere za poboljanje sigurnosti prometa;
(d) sve druge odgovarajue odredbe.
2. Kad se usvajaju mjere iz stavka 1. vodi se rauna o sluajevima kad bi njihova primjena
mogla ozbiljno utjecati na ivotni standard i na razinu zaposlenosti u odreenim regijama kao
i na odvijanje prometa.
lanak 92.
Do donoenja odredaba navedenih u lanku 91. stavku 1., nijedna drava lanica ne smije,
osim ako Vijee jednoglasnom odlukom donese mjeru kojom se odobrava odstupanje,
postupiti tako da razliite odredbe koje su uredile to pitanje 1. sijenja 1958. ili, za drave
pristupnice, na datum njihovog pristupanja uini neposredno ili posredno manje povoljnima
za prijevoznike ostalih drava lanica u odnosu na prijevoznike koji su dravljani te drave
lanice.
lanak 93.
Potpore su u skladu s odredbama Ugovor ako odgovaraju potrebama koordinacije prometa

ili ako predstavljaju naknadu za ispunjavanje odreenih obveza koje su svojstvene konceptu
pruanja javnih usluga.
lanak 94.
Sve mjere poduzete u okviru Ugovor u odnosu na prijevozne naknade i uvjete uzimaju u
obzir gospodarski poloaj prijevoznika.
lanak 95.
1. Za prijevoz unutar Unije, zabranjuje se diskriminacija koja se iskazuje tako to

prijevoznici naplauju razliite cijene i nameu razliite uvjete prijevoza iste robe preko istih
prometnih pravaca na temelju zemlje podrijetla ili odredita te robe.
84
2. Stavak 1. ne spreava Europski parlament i Vijee u donoenju ostalih mjera na temelju

lanka 91. stavka 1.
3. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i

Gospodarskim i socijalnim odborom, utvruje pravila za provedbu odredaba stavka 1.Vijee
osobito moe utvrditi potrebne odredbe kako bi se institucijama Unije omoguilo da
osiguraju potovanje pravila utvrenog u stavku 1. i pobrinu se da korisnici od toga imaju
potpunu korist.
4. Komisija, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drave lanice istrauje sve sluajeve
diskriminacije na koje se odnosi stavak 1. te, nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim
dravama lanicama, donosi potrebne odluke u okviru pravila utvrenih u skladu s
odredbama stavka 3.
lanak 96.
1. Dravama lanicama zabranjuje se, za prijevoz obavljen unutar Unije, nametati cijene i
uvjete koji sadravaju elemente potpore ili zatite jednog ili vie poduzetnika ili industrijskih
grana, osim ako to odobri Komisija.
2. Komisija, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drave lanice, ispituje cijene i uvjete iz
stavka 1., pritom posebno vodei rauna, s jedne strane, o potrebama odgovarajue
regionalne ekonomske politike, potrebama nerazvijenih podruja i problemima u podrujima
ozbiljno pogoenima politikim prilikama te, s druge strane, o uincima koje takve cijene i
uvjeti imaju na trino natjecanje meu razliitim vrstama prometa.
Nakon savjetovanja sa svim zainteresiranim dravama lanicama, Komisija donosi potrebne

odluke.
3. Zabrana iz stavka 1. ne primjenjuje se na tarife utvrene s ciljem odgovora na

konkurenciju.
lanak 97.
Davanja ili pristojbe povezane s prelaskom granica koje prijevoznik naplauje uz prijevozne
naknade ne premauju razuman iznos nakon to se uzmu u obzir stvarni trokovi nastali zbog
prelaska.
Drave lanice nastoje postupno smanjivati te trokove.
Komisija moe dravama lanicama davati preporuke za primjenu ovog lanka.

85
lanak 98.
Odredbe ove glave ne spreavaju primjenu mjera koje se poduzimaju u Saveznoj Republici
Njemakoj u onoj mjeri u kojoj su one potrebne za ublaivanje gospodarskih potekoa u
kojima su se odreena podruja Savezne Republike nala zbog podjele Njemake. Pet godina
nakon stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, Vijee moe, odluujui na prijedlog Komisije,
donijeti odluku o stavljanju ovog lanka izvan snage.
lanak 99.
Pri Komisiji se osniva savjetodavni odbor sastavljen od strunjaka koje odreuju vlade drava
lanica. Kad god smatra da je to poeljno, Komisija se savjetuje s tim Odborom u vezi s
prometnim pitanjima.
lanak 100.
1. Odredbe ove glave odnose se na eljezniki i cestovni promet te promet unutarnjim

plovnim putovima.

postupkom, mogu utvrditi odgovarajue odredbe za pomorski i zrani promet. Oni odluuju
nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija.
GLAVA VII.
ZAJEDNIKA PRAVILA O TRINOM NATJECANJU, OPOREZIVANJU I USKLAIVANJU

ZAKONODAVSTAVA
POGLAVLJE 1.
PRAVILA O TRINOM NATJECANJU
ODJELJAK 1.
PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PODUZETNIKE
lanak 101.

86
1. Budui da su nespojivi s unutarnjim tritem, zabranjuju se: svi sporazumi meu

poduzetnicima, odluke udruenja poduzetnika i usklaeno djelovanje koji bi mogli utjecati na
trgovinu meu dravama lanicama i koji imaju za cilj ili posljedicu spreavanje,
ograniivanje ili naruavanje trinog natjecanja na unutarnjem tritu, a osobito oni kojima
se:
(a) neposredno ili posredno utvruju kupovne ili prodajne cijene ili drugi trgovinski uvjeti;
(b) ograniuju ili nadziru proizvodnja, trita, tehniki razvoj ili ulaganja;
(c) vri podjela trita ili izvora nabave;
(d) primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s ostalim trgovinskim partnerima, ime
ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurenciju;
(e) sklapanje ugovor uvjetuje preuzimanjem dodatnih obveza od strane drugih stranaka
koje, po svojoj naravi ili prema obiajima u trgovini, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom
tih ugovora.
2. Svi sporazumi ili odluke zabranjeni na temelju ovog lanka nitavi su.
3. Meutim, odredbe stavka 1. mogu se proglasiti neprimjenjivima u sluaju:
svakog sporazuma ili vrste sporazuma meu poduzetnicima,
svake odluke ili vrste odluka udruenja poduzetnika,
svakog usklaenog djelovanja ili vrste usklaenog djelovanja,
koji doprinose poboljanju proizvodnje ili distribucije robe ili promicanju tehnikog ili
gospodarskog napretka, a istodobno potroaima omoguuju pravedan udio u koristi koja iz
njih proizlazi te koji:
(a) tim poduzetnicima ne nameu ogranienja koja nisu nuna za postizanje ovih ciljeva;
(b) tim poduzetnicima ne omoguuju iskljuivanje konkurencije s trita s obzirom na

znatan dio dotinih proizvoda.
lanak 102.
Svaka zloporaba vladajueg poloaja od strane jednog poduzetnika ili vie njih na unutarnjem
tritu ili njegovu znatnom dijelu zabranjena je kao nespojiva s unutarnjim tritem u mjeri u
kojoj bi mogla utjecati na trgovinu meu dravama lanicama.
Takva se zloporaba moe osobito sastojati od:

87
(a) neposrednog ili posrednog nametanja nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena ili
drugih nepravednih trgovinskih uvjeta;
(b) ograniivanja proizvodnje, trita ili tehnikog razvoja na tetu potroaa;
(c) primjene nejednakih uvjeta na istovrsne poslove s ostalim trgovinskim partnerima, ime
ih se stavlja u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurenciju;
(d) uvjetovanja sklapanja ugovor preuzimanjem dodatnih obveza od strane drugih stranaka
koje, po svojoj naravi ili prema trgovakoj praksi, nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih
ugovora.
lanak 103.
1. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, utvruje

odgovarajue uredbe ili direktive za primjenu naela odreenih lancima 101. i 102.
2. Uredbe ili direktive iz stavka 1. imaju za cilj osobito:
(a) osigurati potovanje zabrana utvrenih lankom 101. stavkom 1. i lankom 102.
predvianjem novanih kazni i periodinih penala;
(b) utvrditi detaljna pravila za primjenu lanka 101. stavka 3., vodei rauna o potrebi
osiguravanja uinkovitog nadzora s jedne, te najveeg mogueg pojednostavnjenja
administracije s druge strane;
(c) po potrebi, utvrditi podruje primjene odredaba lanaka 101. i 102. u razliitim
gospodarskim granama;
(d) odrediti zadatke Komisije i Suda Europske unije u primjeni odredaba utvrenih ovim
stavkom;
(e) utvrditi odnos izmeu nacionalnih prava i odredaba iz ovog odjeljka ili odredaba
donesenih na temelju ovog lanka.
lanak 104.
Do stupanja na snagu odredaba donesenih na temelju lanka 103., nadlena tijela drava
lanica odluuju o doputenosti sporazum, odluka i usklaenog djelovanja te o zloporabi
vladajueg poloaja na unutarnjem tritu sukladno pravu njihove zemlje i odredbama lanka
101., osobito stavka 3., te lanka 102.
88
lanak 105.
1. Ne dovodei u pitanje lanak 104., Komisija osigurava primjenu naela utvrenih

lancima 101. i 102. Na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicijativu, a u suradnji s
nadlenim tijelima drava lanica koje joj pruaju pomo, Komisija istrauje sluajeve kod
kojih se sumnja na povredu tih naela. Ako ustanovi da je dolo do povrede, Komisija
predlae odgovarajue mjere za njezino otklanjanje.
2. Ako povreda nije uklonjena, Komisija navodi postojanje te povrede naela u

obrazloenoj odluci. Komisija moe objaviti svoju odluku i ovlastiti drave lanice da
poduzmu mjere za otklanjanje tetnih uinaka takvog stanja, ije uvjete i pojedinosti utvruje
Komisija.
3. Komisija moe donijeti uredbe koje se odnose na kategorije sporazum za koje je Vijee
donijelo uredbu ili direktivu na temelju lanka 103. stavka 2. toke (b).
lanak 106.
1. U sluaju javnih poduzea i poduzea kojima drave lanice dodjeljuju posebna ili
iskljuiva prava, drave lanice ne smiju donositi ni ostaviti na snazi mjere koje su u
suprotnosti s pravilima sadranima u Ugovorima, osobito s pravilima predvienima lankom
18. i lancima 101. do 109.
2. Poduzea kojima je povjereno obavljanje usluga od opega gospodarskog interesa ili

koja su po svojoj naravi monopoli koji ostvaruju prihod, podlijeu pravilima sadranima u
Ugovorima, a osobito pravilima o trinom natjecanju, i to u mjeri u kojoj primjena takvih
pravila ne spreava, de iure ili de facto, obavljanje posebnih zadaa koje su im povjerene. Na
razvoj trgovine ne smije se utjecati u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno interesima Unije.
3. Primjenu odredaba ovog lanka osigurava Komisija koja, po potrebi upuuje

odgovarajue direktive ili odluke dravama lanicama.
ODJELJAK 2.
DRAVNE POTPORE
lanak 107.
1. Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, svaka potpora koju dodijeli drava lanica
ili koja se dodjeljuje putem dravnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se naruava ili prijeti
89
da e naruiti trino natjecanje stavljanjem odreenih poduzetnika ili proizvodnje odreene

robe u povoljniji poloaj, nespojiva je s unutarnjim tritem u mjeri u kojoj utjee na trgovinu
meu dravama lanicama.
2. Sljedee su vrste potpora spojive s unutarnjim tritem:
(a) potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potroaima ako se to ini bez
diskriminacije u odnosu na podrijetlo predmetnih proizvoda;
(b) potpore za otklanjanje tete nastale zbog prirodnih nepogoda ili izvanrednih dogaaja;
(c) potpore koje se dodjeljuju gospodarstvu odreenih podruja Savezne Republike

Njemake na koje je utjecala podjela Njemake, u mjeri u kojoj je ta potpora potrebna
kako bi se nadoknadile posljedice gospodarski nepovoljnijeg poloaja prouzroenog tom
podjelom. Pet godina nakon stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, Vijee moe,
odluujui na prijedlog Komisije, usvojiti odluku o stavljanju ove toke izvan snage.
3. Sljedee se vrste potpora mogu smatrati spojivima s unutarnjim tritem:
(a) potpore za promicanje gospodarskog razvoja podruja na kojima je ivotni standard

neuobiajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost te regija iz lanka 349. s
obzirom na njihovo strukturno, gospodarsko i socijalno stanje;
(b) potpore za promicanje provedbe vanog projekta od zajednikog europskog interesa ili
za otklanjanje ozbiljnih poremeaja u gospodarstvu neke drave lanice;
(c) potpore za olakavanje razvoja odreenih gospodarskih djelatnosti ili odreenih

gospodarskih podruja ako takve potpore ne utjeu negativno na trgovinske uvjete u
mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajednikom interesu;
(d) potpore za promicanje kulture i ouvanje batine ako takve potpore ne utjeu na
trgovinske uvjete i trino natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno
zajednikom interesu;
(e) druge vrste potpora koje Vijee odredi svojom odlukom na prijedlog Komisije.
lanak 108.
1. Komisija u suradnji s dravama lanicama neprestano nadzire sve sustave potpora koji
postoje u tim dravama. Komisija im predlae sve odgovarajue mjere koje su potrebne za
postupni razvoj ili funkcioniranje unutarnjeg trita.
2. Ako Komisija ustanovi, nakon to je pozvala odnosne stranke da podnesu svoje

primjedbe, da potpora koju je dodijelila neka drava ili potpora iz dravnih sredstava nije
spojiva s unutarnjim tritem s obzirom na lanak 107. ili da se takva potpora koristi na nain
90
suprotan pravilima, ona donosi odluku prema kojoj dotina drava mora ukinuti ili izmijeniti
takvu potporu u roku koji odredi Komisija.
Ako dotina drava ne postupi u skladu s tom odlukom u propisanom roku, Komisija ili bilo
koja druga zainteresirana drava moe, odstupajui od odredaba lanaka 258. i 259.
neposredno uputiti predmet Sudu Europske unije.
Na zahtjev drave lanice, Vijee moe, odstupajui od odredaba lanka 107. ili uredaba
predvienih lankom 109., jednoglasno odluiti da se, ako iznimne okolnosti opravdavaju
takvu odluku, potpora koju ta drava dodjeljuje ili namjerava dodijeliti smatra spojivom s
unutarnjim tritem. Ako je Komisija u vezi s tom potporom ve pokrenula postupak
predvien prvim podstavkom ovog stavka, injenica da je dotina drava uputila svoj zahtjev
Vijeu prouzroit e suspenziju tog postupka dok Vijee ne objavi svoj stav.
Meutim, ako Vijee u roku od tri mjeseca od podnoenja tog zahtjeva ne objavi svoj stav, o
predmetu odluuje Komisija.
3. Komisija se pravodobno obavjeuje o svim planovima za dodjelu ili izmjenu potpora

kako bi se o njima mogla oitovati. Ako smatra da je svaki takav plan nespojiv s unutarnjim
tritem s obzirom na lanak 107., Komisija bez odgode pokree postupak predvien
stavkom 2. Dotina drava lanica ne primjenjuje predloene mjere sve dok se taj postupak ne
okona konanom odlukom.
4. Komisija moe donijeti uredbe koje se odnose na kategorije dravne potpore za koje je
Vijee na temelju lanka 109. utvrdilo da se mogu izuzeti iz postupka predvienog stavkom 3.
ovog lanka.
lanak 109.
Vijee moe, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, donijeti

sve odgovarajue uredbe za primjenu lanaka 107. i 108., pri emu osobito moe odrediti
uvjete pod kojima se primjenjuje lanak 108. stavak 3., kao i vrste potpore koje su izuzete iz
tog postupka.
POGLAVLJE 2.
POREZNE ODREDBE
lanak 110.

91
Nijedna drava lanica ne uvodi neposredno ili posredno nacionalne poreze bilo koje vrste na
proizvode drugih drava lanica u veoj mjeri od onih koji su neposredno ili posredno
uvedeni na sline domae proizvode.
Nadalje, nijedna drava lanica ne uvodi nacionalne poreze na proizvode drugih drava
lanica koji su takve naravi da omoguuju posrednu zatitu drugih proizvoda.
lanak 111.
Kada se proizvodi izvoze na dravno podruje neke drave lanice, povrat nacionalnih poreza
ne smije prelaziti iznos nacionalnih poreza koji su neposredno ili posredno uvedeni za te
proizvode.
lanak 112.
U sluaju davanja razliitih od poreza na promet, troarina ili drugih oblika posrednog
oporezivanja, ne mogu se odobravati smanjenja i povrati u vezi s izvozom u druge drave
lanice, kao to se u vezi s uvozom iz drava lanica ne mogu naplaivati ni kompenzacijske
pristojbe, osim ako ih je Vijee, na prijedlog Komisije, prethodno odobrilo na ogranieno
vrijeme.
lanak 113.
Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon

savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, donosi
odredbe za usklaivanje zakonodavstva o porezu na promet, troarinama i ostalim oblicima
posrednih poreza u mjeri u kojoj je takvo usklaivanje nuno da bi se osigurala uspostava i
funkcioniranje unutarnjeg trita i kako bi se izbjeglo naruavanje trinog natjecanja.
POGLAVLJE 3.
USKLAIVANJE ZAKONODAVSTAVA
lanak 114.

92
1. Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, sljedee se odredbe primjenjuju za

ostvarivanje ciljeva odreenih lankom 26. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s
redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim
odborom, usvajaju mjere za usklaivanje odredaba zakona ili drugih propisa u dravama
lanicama, iji je cilj uspostava i funkcioniranje unutarnjeg trita.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se na fiskalne odredbe, na odredbe koje se odnose na slobodno

kretanje osoba, ni na odredbe koje se odnose na prava i interese zaposlenih osoba.
3. Komisija e u svojim prijedlozima predvienima u stavku 1. o zdravlju, sigurnosti,

zatiti okolia i zatiti potroaa polaziti od visoke razine zatite, posebice vodei rauna o
svakom novom razvoju utemeljenom na znanstvenim injenicama. U okviru svojih ovlasti
Europski parlament i Vijee takoer e teiti ostvarivanju tog cilja.
4. Ako nakon to su Europski parlament i Vijee, Vijee ili Komisija usvojili neku mjeru za
usklaivanje, drava lanica smatra da treba zadrati nacionalne odredbe na osnovi vanih
potreba iz lanka 36. ili u vezi sa zatitom okolia ili radnom okolinom, ona o tim odredbama
i o razlozima njihova zadravanja obavjeuje Komisiju.
5. Nadalje, ne dovodei u pitanje stavak 4., ako neka drava lanica, nakon to su Europski
parlament i Vijee, Vijee ili Komisija usvojili neku mjeru za usklaivanje, smatra potrebnim
uvesti nacionalne odredbe koje se temelje na novim znanstvenim dokazima u vezi sa zatitom
okolia ili radnom okolinom zbog problema specifinog za tu dravu lanicu koji se pojavio
nakon usvajanja mjere za usklaivanje, ona o predvienim odredbama i o razlozima za
njihovo uvoenje obavjeuje Komisiju.
6. Komisija u roku od est mjeseci od obavijesti iz stavaka 4. i 5. odobrava ili odbija

nacionalne odredbe nakon to je provjerila jesu li one sredstvo proizvoljne diskriminacije ili
prikrivenog ogranienja trgovine meu dravama lanicama te stvaraju li prepreku
funkcioniranju unutarnjeg trita.
Ako Komisija ne donese odluku u tom roku, smatra se da su nacionalne odredbe iz stavaka 4. i
5. odobrene.
U sluaju kada je to opravdano sloenou materije, a ne postoji opasnost za zdravlje ljudi,

Komisija moe obavijestiti dotinu dravu lanicu da se rok iz ovog stavka moe produljiti za
daljnje razdoblje od najvie est mjeseci.
7. U sluaju kada je dravi lanici na temelju stavka 6. odobreno zadrati ili uvesti
nacionalne odredbe kojima se odstupa od mjere za usklaivanje, Komisija odmah razmatra je
li potrebno predloiti prilagoavanje te mjere.
8. Ako drava lanica upozori na odreeni problem javnog zdravlja u podruju koje je bilo
predmetom prethodnih mjera usklaivanja, obavjeuje o tome Komisiju, koja odmah ispituje
hoe li Vijeu predloiti odgovarajue mjere.
93
9. Odstupajui od postupka utvrenog u lancima 258. i 259. Komisija i bilo koja drava
lanica mogu predmet izravno uputiti Sudu Europske unije ako smatraju da druga drava
lanica zloupotrebljava svoje ovlasti predviene ovim lankom.
10. Spomenute mjere za usklaivanje u odgovarajuim sluajevima ukljuuju zatitnu

klauzulu kojom se dravama lanicama odobrava da iz jednog ili vie razloga navedenih u
lanku 36., a koji nisu gospodarske naravi, poduzmu privremene mjere koje podlijeu
postupku nadzora Unije.
lanak 115.
Ne dovodei u pitanje lanak 114., Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim

zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom te Gospodarskim
i socijalnim odborom, donosi direktive za usklaivanje onih zakona ili drugih propisa drava
lanica koji neposredno utjeu na uspostavu ili funkcioniranje unutarnjeg trita.
lanak 116.
Kad Komisija utvrdi da odreena razlika meu odredbama utvrenima zakonom, i drugim
propisima drava lanica naruava uvjete trinog natjecanja na unutarnjem tritu te da se
nastali poremeaj treba otkloniti, ona se savjetuje s dotinim dravama lanicama.
Ako takvo savjetovanje ne dovede do sporazuma kojim se otklanja taj poremeaj, Europski
parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose
potrebne direktive. Mogu se usvojiti sve druge odgovarajue mjere predviene Ugovorima.
lanak 117.
1. Ako postoji razlog za bojazan da bi donoenje ili izmjena odredaba utvrenih zakonom
i drugim propisima mogli prouzroiti naruavanje u smislu lanka 116., drava lanica koja
eli nastaviti s tim postupkom savjetuje se s Komisijom. Nakon savjetovanja s dravama
lanicama Komisija tim dravama preporuuje prikladne mjere kojima e se izbjei takvo
naruavanje.
2. Ako drava koja eli donijeti ili izmijeniti svoje odredbe ne postupi sukladno preporuci
koju joj je uputila Komisija, ostale drave lanice nisu dune u skladu s lankom 116.
izmijeniti svoje odredbe kako bi otklonile takav poremeaj. Ako drava lanica koja se oglui
94
na preporuku Komisije prouzroi poremeaj koji teti iskljuivo njoj samoj, odredbe lanka
116. ne primjenjuju se.
lanak 118.
U kontekstu uspostave i funkcioniranja unutarnjeg trita, Europski parlament i Vijee,

odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, uspostavljaju mjere za stvaranje
europskih prava intelektualnog vlasnitva kako bi osigurali ujednaenu zatitu prava
intelektualnog vlasnitva u itavoj Uniji te za uspostavu centraliziranih aranmana na razini
Unije u podruju ovlatenja, koordinacije i nadzora.
Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, uredbama utvruje

jezine aranmane za europska prava intelektualnog vlasnitva. Vijee odluuje jednoglasno,
nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
GLAVA VIII.
EKONOMSKA I MONETARNA POLITIKA
lanak 119.
1. Za potrebe odreene u lanku 3. Ugovora o Europskoj uniji, aktivnosti drava lanica i

Unije, kako je predvieno Ugovorima, obuhvaaju utvrivanje ekonomske politike koja se
temelji na bliskoj koordinaciji ekonomskih politika drava lanica, na unutarnjem tritu i na
odreivanju zajednikih ciljeva, a koja se provodi sukladno naelu otvorenog trinoga
gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem.
2. Istodobno s gore navedenim i kako je predvieno Ugovorima i njima predvienim

postupcima, te aktivnosti ukljuuju jedinstvenu valutu, euro, odreivanje i voenje
jedinstvene monetarne politike i politike deviznog teaja, iji je glavni cilj odravanje
stabilnosti cijena te, ne dovodei u pitanje taj cilj, podravanje opih ekonomskih politika u
Uniji, u skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa slobodnim trinim
natjecanjem.
3. Navedene aktivnosti drava lanica i Unije podrazumijevaju potovanje sljedeih opih

naela: stabilnih cijena, zdravih javnih financija i monetarnih uvjeta te odrive platne bilance.
95
POGLAVLJE 1.
EKONOMSKA POLITIKA
lanak 120.
Drave lanice vode svoje ekonomske politike tako da doprinose ostvarivanju ciljeva Unije
kako su utvreni lankom 3. Ugovora o Europskoj uniji i u kontekstu opih smjernica iz
lanka 121. stavka 2. Drave lanice i Unija djeluju u skladu s naelom otvorenog trinoga
gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem, dajui pritom prednost uinkovitoj
raspodjeli resursa, te u skladu s naelima odreenima lankom 119.
lanak 121.
1. Drave lanice smatraju svoje ekonomske politike pitanjem od zajednikog interesa i

koordiniraju ih u okviru Vijea u skladu s odredbama lanka 120.
2. Vijee, na preporuku Komisije, oblikuje nacrt opih smjernica ekonomskih politika

drava lanica i Unije te o svojim nalazima izvjeuje Europsko vijee.
Na temelju izvjea Vijea, Europsko vijee raspravlja o zakljuku o opim smjernicama

ekonomskih politika drava lanica i Unije.
Na temelju tog zakljuka, Vijee donosi preporuku kojom se odreuju te ope smjernice.
Vijee o svojoj preporuci obavjeuje Europski parlament.
3. Kako bi se osigurala tjenja koordinacija ekonomskih politika i odrive konvergencije

gospodarskih rezultata drava lanica, Vijee na temelju izvjea koja mu podnosi Komisija
nadzire gospodarski razvoj u svakoj od drava lanica i u Uniji, kao i usklaenost ekonomskih
politika s opim smjernicama iz stavka 2. te redovito provodi sveobuhvatnu procjenu.
Za potrebe ovog multilateralnog nadzora drave lanice dostavljaju Komisiji obavijesti o

vanim mjerama koje su poduzele u podruju svoje ekonomske politike te ostale obavijesti
koje smatraju potrebnima.
4. Ako se na temelju postupka iz stavka 3. utvrdi da ekonomske politike neke drave

lanice nisu u skladu s opim smjernicama iz stavka 2. ili da bi mogle ugroziti ispravno
funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, Komisija moe dotinim dravama lanicama
uputiti upozorenje. Vijee, na preporuku Komisije, moe dotinoj dravi lanici uputiti
potrebne preporuke. Vijee moe, na prijedlog Komisije, odluiti objaviti svoje preporuke.
96
U okviru ovog stavka, Vijee odluuje ne uzimajui u obzir glas lana Vijea koji predstavlja
dotinu dravu lanicu.
Kvalificirana veina ostalih lanova Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3.
tokom (a).
5. Predsjednik Vijea i Komisija izvjeuju Europski parlament o rezultatima

multilateralnog nadzora. Ako Vijee objavi svoje preporuke, predsjednik Vijea moe biti
pozvan da se pojavi pred nadlenim odborom Europskog parlamenta.
6. Europski parlament i Vijee, uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom, mogu usvojiti detaljna pravila za postupak multilateralnog nadzora iz stavaka 3. i
4.
lanak 122.
1. Ne dovodei u pitanje bilo koji drugi postupak predvien Ugovorima, Vijee, na

prijedlog Komisije moe u duhu solidarnosti meu dravama lanicama odluiti o mjerama
primjerenima gospodarskim prilikama, osobito ako se pojave ozbiljne potekoe u opskrbi
odreenim proizvodima, poglavito u podruju energetike.
2. Kada se neka drava lanica nae u potekoama ili joj prijete ozbiljne potekoe zbog
prirodnih katastrofa ili izvanrednih okolnosti koje su izvan njezine kontrole, Vijee moe, na
prijedlog Komisije, pod odreenim uvjetima toj dravi lanici odobriti financijsku pomo. O
donesenoj odluci predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament.
lanak 123.
1. Zabranjena su prekoraenja po raunu i sve druge vrste kredita kod Europske sredinje
banke ili kod sredinjih banaka drava lanica (dalje u tekstu: nacionalne sredinje banke) u
korist institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih
tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea drava lanica, kao to je i
Europskoj sredinjoj banci i nacionalnim sredinjim bankama zabranjena kupnja dunikih
instrumenata neposredno od tih subjekata.
2. Stavak 1. ne primjenjuje se na kreditne institucije u javnom vlasnitvu prema kojima, u

pogledu ponude priuva sredinjih banaka, nacionalne sredinje banke i Europska sredinja
banka postupaju jednako kao i prema privatnim kreditnim institucijama.
97
lanak 124.
Zabranjena je svaka mjera koja se ne temelji na naelima stabilnog i sigurnog poslovanja,

kojom se institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, sredinjim vlastima, regionalnim,
lokalnim ili drugim tijelima javne vlasti, ostalim javnopravnim tijelima ili javnim poduzeima
drava lanica omoguuje povlateni pristup financijskim institucijama.
lanak 125.
1. Ne dovodei u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajedniku provedbu odreenog

projekta, Unija ne snosi nikakvu odgovornost niti preuzima obveze sredinjih vlasti,
regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea
bilo koje drave lanice. Ne dovodei u pitanje uzajamna financijska jamstva za zajedniku
provedbu odreenog projekta, niti jedna drava lanica ne snosi odgovornost niti preuzima
obveze sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili drugih tijela javnih vlasti, ostalih
javnopravnih tijela ili javnih poduzea druge drave lanice.
2. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, moe, po

potrebi, odrediti definicije za primjenu zabrana iz lanaka 123. i 124. i iz ovog lanka.
lanak 126.
1. Drave lanice izbjegavaju prekomjerni dravni deficit.
2. Komisija nadzire razvoj stanja prorauna i dravnog duga u dravama lanicama radi
otkrivanja tekih pogreaka. Osobito provjerava potovanje proraunske discipline na temelju
sljedeih dvaju kriterija:
(a) prelazi li omjer izmeu planiranog ili stvarnog dravnog deficita i bruto domaeg
proizvoda referentnu vrijednost, osim:
ako omjer znatno i postojano opada te je dosegnuo razinu koja je blizu referentne
vrijednosti,
ili, ako je premaivanje referentne vrijednosti samo iznimno i privremeno, a

omjer ostaje blizu referentne vrijednosti;
(b) prelazi li omjer izmeu dravnog duga i bruto domaeg proizvoda referentnu vrijednost,
osim ako se taj omjer smanjuje u dovoljnoj mjeri i pribliava referentnoj vrijednosti
zadovoljavajuim tempom.
98
Referentne su vrijednosti utvrene Protokolom o postupku u sluaju prekomjernog deficita

koji je priloen Ugovorima.
3. Ako drava lanica ne ispunjava zahtjeve na temelju jednog ili oba navedena kriterija,
Komisija priprema izvjee. U svojem izvjeu Komisija vodi rauna o tome je li dravni deficit
vei od dravnih investicijskih izdataka i uzima u obzir sve ostale odgovarajue imbenike,
ukljuujui srednjoroni gospodarski i proraunski poloaj drave lanice.
Komisija takoer moe pripremiti izvjee ako smatra da, neovisno o ispunjavanju zahtjeva
na temelju kriterija, u nekoj dravi lanici postoji opasnost od prekomjernog deficita.
4. Gospodarski i financijski odbor daje svoje miljenje o izvjeu Komisije.
5. Ako Komisija smatra da u nekoj dravi lanici postoji ili bi se mogao pojaviti
prekomjerni deficit, ona dotinoj dravi lanici upuuje svoje miljenje i o tome izvjeuje
Vijee.
6. Vijee, na prijedlog Komisije i uz prethodno razmatranje svih primjedaba koje dotina

drava lanica eli dati te nakon sveobuhvatne procjene, odluuje postoji li prekomjerni
deficit.
7. Kad Vijee u skladu sa stavkom 6. odlui da postoji prekomjerni deficit, ono, bez
nepotrebnog odlaganja, na preporuku Komisije usvaja preporuke i upuuje ih dotinoj dravi
lanici s ciljem okonavanja nastalog stanja u odreenom roku. Pridravajui se odredaba
stavka 8., te se preporuke ne objavljuju.
8. Vijee moe objaviti svoje preporuke ako utvrdi da na njegovu preporuku nije u
zadanom roku odgovoreno nikakvim djelotvornim radnjama.
9. Ako drava lanica ustraje u neprovoenju preporuka Vijea, Vijee moe odluiti
pozvati tu dravu lanicu da u odreenom roku poduzme mjere za smanjenje deficita koje
Vijee smatra potrebnim za ispravljanje nastalog stanja.
U tom sluaju Vijee moe od dotine drave lanice zatraiti podnoenje izvjea u skladu s
odreenim rokovima kako bi se ispitali napori koje ta drava ulae u prilagodbu.
10. Pravo na pokretanje postupka predvieno lancima 258. i 259. ne moe se ostvarivati u
okviru stavaka 1. do 9. ovog lanka.
11. Sve dok drava lanica ne postupi prema odluci donesenoj u skladu sa stavkom 9.,
Vijee moe odluiti primijeniti ili, ovisno o sluaju, pojaati jednu ili vie sljedeih mjera:
traiti od te drave lanice da prije izdavanja obveznica i vrijednosnih papira objavi

dodatne podatke koje odreuje Vijee,
pozvati Europsku investicijsku banku da preispita svoju kreditnu politiku prema dotinoj
dravi lanici,
99
traiti od te drave lanice da kod Unije poloi beskamatni polog u odgovarajuem iznosu
dok prekomjerni deficit, prema stavu Vijea, ne bude ispravljen,
izrei novane kazne u odgovarajuem iznosu.
Predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament o donesenim odlukama.
12. Vijee stavlja izvan snage neke ili sve svoje odluke ili preporuke iz stavaka 6. do 9. i
stavka 11. u mjeri u kojoj je prekomjerni deficit u odnosnoj dravi lanici, prema stavu Vijea,
ispravljen. Ako je Vijee prethodno objavilo preporuke, ono odmah nakon stavljanja izvan
snage odluke na temelju stavka 8. objavljuje izjavu da vie ne postoji prekomjerni deficit u
dotinoj dravi lanici.
13. Kad donosi odluke ili preporuke iz stavaka 8., 9, 11. i 12., Vijee odluuje na preporuku
Komisije.
Kad Vijee usvaja mjere iz stavaka od 6. do 9., 11. i 12., ono odluuje ne uzimajui u obzir glas
lana Vijea koji predstavlja dotinu dravu lanicu.
tokom (a).
14. Daljnje odredbe koje se odnose na provedbu postupka opisanog u ovom lanku
odreene su u Protokolu o postupku u sluaju prekomjernog deficita koji je priloen
Ugovorima.
Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon

savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom, donosi
odgovarajue odredbe kojima se zamjenjuje navedeni Protokol.
Podlono ostalim odredbama ovog stavka Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s
Europskim parlamentom, utvruje detaljna pravila i definicije za primjenu odredaba
navedenog Protokola.
POGLAVLJE 2.
MONETARNA POLITIKA
lanak 127.
1. Glavni cilj Europskog sustava sredinjih banaka (dalje u tekstu: ESSB) je odrati
stabilnost cijena. Ne dovodei u pitanje cilj stabilnosti cijena, ESSB podrava ope ekonomske
politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije utvrenih lankom 3. Ugovora o
Europskoj uniji. ESSB djeluje u skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa
100
slobodnim trinim natjecanjem, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli resursa te u skladu s

naelima odreenima lankom 119.
2. Osnovni su zadaci ESSB-a:
utvrivanje i provoenje monetarne politike Unije,
obavljanje deviznih poslova u skladu s odredbama lanka 219.,
dranje i upravljanje slubenim deviznim priuvama drava lanica,
promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava.
3. Stavak 2. alineja trea ne dovodi u pitanje dranje i upravljanje operativnim deviznim

sredstvima od strane vlada drava lanica.
4. Savjetovanje s Europskom sredinjom bankom potrebno je:
o svakom predloenom aktu Unije iz nadlenosti ESB-a,
od strane nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz podruja nadlenosti

ESB-a, ali u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom utvrenim u
lanku 129. stavku 4.
O pitanjima iz podruja svoje nadlenosti Europska sredinja banka moe podnositi miljenja
odgovarajuim institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije ili nacionalnim tijelima.
5. ESSB doprinosi nesmetanom voenju politika nadlenih tijela, a odnose se na bonitetni

nadzor nad kreditnim institucijama i na stabilnost financijskog sustava.
6. Vijee, uredbama, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, moe jednoglasno,

nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom sredinjom bankom, dodijeliti
Europskoj sredinjoj banci odreene zadatke koji se odnose na politike o bonitetnom nadzoru
nad kreditnim i drugim financijskim institucijama, s iznimkom osiguravajuih poduzea.
lanak 128.
1. Europska sredinja banka ima iskljuivo pravo odobriti izdavanje euronovanica u Uniji.
Te novanice mogu izdavati Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke.
Novanice koje izdaju Europska sredinja banka i nacionalne sredinje banke jedine su koje
imaju status zakonskog sredstva plaanja unutar Unije.
2. Drave lanice mogu izdavati eurokovanice uz odobrenje Europske sredinje banke u

pogledu opsega izdanja. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim
parlamentom i Europskom sredinjom bankom, moe usvojiti mjere za usklaivanje apoena i
101
tehnikih specifikacija svih kovanica koje se namjeravaju staviti u optjecaj u mjeri koja
omoguuje njihovo nesmetano kolanje unutar Unije.
lanak 129.
1. ESSB-om upravljaju tijela Europske sredinje banke nadlena za odluivanje, odnosno

Upravno vijee i Izvrni odbor.
2. Statut Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke (dalje u tekstu
Statut ESSB-a i ESB-a) utvren je Protokolom koji je priloen Ugovorima.
3. Europski parlament i Vijee mogu izmijeniti lanak 5. stavke 5.1., 5.2. i 5.3., lanke 17. i
18., lanak 19. stavak 19.1., lanke 22., 23., 24., 26., lanak 32. stavke 32.2., 32.3., 32.4. i
32.6., lanak 33. stavak 33.1. toku (a) i lanak 36. Statuta ESSB-a i ESB-a odluujui u skladu
s redovnim zakonodavnom postupkom. Oni odluuju ili na preporuku Europske sredinje
banke i nakon savjetovanja s Komisijom ili na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s
Europskom sredinjom bankom.
4. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i

Europskom sredinjom bankom ili na preporuku Europske sredinje banke i nakon
savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, donosi odredbe iz lanka 4., lanka 5.
stavka 4., lanka 19. stavka 2., lanka 20., lanka 28. stavka 1., lanka 29. stavka 2., lanka 30.
stavka 4. i lanka 34. stavka 3. Statuta ESSB-a i ESB-a.
lanak 130.
Pri izvravanju ovlasti i obavljanju zadaa i dunosti koje su im dodijeljene Ugovorima i

Statutom ESSB-a i ESB-a, ni Europska sredinja banka ni nacionalne sredinje banke kao niti
lanovi njihovih tijela nadlenih za odluivanje ne trae i ne primaju naputke od institucija,
tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade drava lanica ili bilo kojeg drugog tijela.
Institucije, tijela, uredi ili agencije Unije i vlade drava lanica obvezuju se da e potovati ovo
naelo i da nee nastojati utjecati na lanove tijela nadlenih za odluivanje u Europskoj
sredinjoj banci ili u nacionalnim sredinjim bankama u obavljanju njihovih zadaa.
lanak 131.
Svaka drava lanica osigurava da njezino nacionalno zakonodavstvo, ukljuujui i statut

njezine nacionalne sredinje banke, bude usklaeno s Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a.
102
lanak 132.
1. Radi izvravanja zadaa povjerenih ESSB-u, Europska sredinja banka, sukladno

odredbama Ugovor i pod uvjetima utvrenima u Statutu ESSB-a i ESB-a:
donosi uredbe u opsegu u kojem su potrebne za provedbu zadaa utvrenih u lanku 3.

stavku 1. alineji 1., lanku 19. stavku 1., lanku 22. i lanku 25. stavku 2. Statuta ESSB-a i
ESB-a te u sluajevima koji se utvruju aktima Vijea iz lanka 129. stavka 4.,
donosi odluke potrebne za izvravanje zadaa koje su ESSB-u povjerene temeljem Ugovor
i Statuta ESSB-a i ESB-a,
make recommendations and deliver opinions.daje preporuke i miljenja.
2. Europska sredinja banka moe odluiti objaviti svoje odluke, preporuke i miljenja.
3. U granicama i pod uvjetima koje Vijee utvrdi u skladu s postupkom utvrenim

lankom 129. stavkom 4., Europska sredinja banka je ovlatena odreivati novane kazne ili
periodine penale poduzetnicima koji ne ispunjavaju obveze na temelju njegovih uredbi i
odluka.
lanak 133.
Ne dovodei u pitanje ovlasti Europske sredinje banke, Europski parlament i Vijee,

odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju mjere potrebne za
uporabu eura kao jedinstvene valute. Te se mjere donose nakon savjetovanja s Europskom
sredinjom bankom.
POGLAVLJE 3.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
lanak 134.
1. Radi promicanja koordinacije politika drava lanica u punoj mjeri potrebnoj za

funkcioniranje unutarnjeg trita ovime se osniva Gospodarski i financijski odbor.
2. Gospodarski i financijski odbor ima sljedee zadae:
davanje miljenja na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu inicijativu radi njihova
podnoenja tim institucijama,
103
praenje gospodarskog i financijskog stanja u dravama lanicama i u Uniji te redovito

izvjetavanje Vijea i Komisije o tome, a osobito o financijskim odnosima s treim
zemljama i meunarodnim institucijama,
ne dovodei u pitanje lanak 240., sudjeluje u pripremi rada Vijea iz lanaka 66. i 75.,
lanka 121. stavaka 2., 3., 4. i 6., lanaka 122., 124., 125. i 126., lanka 127. stavka 6.,
lanka 128. stavka 2., lanka 129. stavaka 3. i 4., lanka 138., lanka 140. stavaka 2. i 3.,
lanka 143., lanka 144. stavaka 2. i 3. i lanka 219. te izvrava ostale savjetodavne i
pripremne zadae koje mu dodijeli Vijee,
najmanje jednom godinje, ispitivanje stanja u odnosu na kretanje kapitala i slobodu

platnog prometa, kako to proizlazi iz primjene Ugovor i mjera koje usvoji Vijee;
ispitivanje obuhvaa i sve mjere u vezi s kretanjem kapitala i platnim prometom; o
rezultatima tog ispitivanja Odbor podnosi izvjee Komisiji i Vijeu.
Drave lanice, Komisija i Europska sredinja banka imenuju najvie po dva lana ovog
Odbora.
3. Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom i

Odborom iz ovog lanka, utvruje detaljne odredbe o sastavu Gospodarskog i financijskog
odbora. O toj odluci predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament.
4. Ako postoje, i sve dok postoje, drave lanice s odstupanjem iz lanka 139., Odbor uz
zadae odreene stavkom 2. neprestano prati monetarno i financijsko stanje te opi sustav
platnog prometa tih drava lanica i o tome redovito izvjetava Vijee i Komisiju.
lanak 135.
U vezi s pitanjima iz lanka 121. stavka 4., lanka 126., osim stavka 14., lanka 138., lanka
140. stavka 1., lanka 140. stavka 2., prvi podstavak, lanka 140. stavka 3. i lanka 219.,
Vijee ili drava lanica mogu od Komisije, prema potrebi, zatraiti da sastavi preporuku ili
prijedlog. Komisija razmatra takav zahtjev i svoje zakljuke bez odgode podnosi Vijeu.
POGLAVLJE 4.
POSEBNE ODREDBE ZA DRAVE LANICE IJA JE VALUTA EURO
lanak 136.
1. Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, a u skladu s

odgovarajuim odredbama Ugovor, Vijee u skladu s odgovarajuim postupkom, od onih
navedenih u lancima 121. i 126., uz iznimku postupka odreenog lankom 126. stavkom
14., usvaja posebne mjere za drave lanice ija je valuta euro, radi:
104
(a) jaanja koordinacije i nadzora nad njihovom proraunskom disciplinom;
(b) utvrivanja smjernica njihove ekonomske politike, pri emu se osigurava da su u skladu sa
smjernicama koje su usvojene za cijelu Uniju, te da se nad njima vri nadzor.
2. U odnosu na mjere odreene u stavku 1., u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea
koji predstavljaju drave lanice ija je valuta euro.
Kvalificirana veina navedenih lanova utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3.

tokom (a).
lanak 137.
Aranmani za sastanke ministara drava lanica ija je valuta euro utvreni su Protokolom o
Euroskupini.
lanak 138.
(bivi lanak 111. stavak 4. UEZ)-a
1. Kako bi se osigurao poloaj eura u meunarodnom monetarnom sustavu, Vijee na

prijedlog Komisije donosi odluku o utvrivanju zajednikih stajalita o pitanjima od osobitog
interesa za ekonomsku i monetarnu uniju u okviru nadlenih meunarodnih financijskih
institucija i konferencija. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskom sredinjom
bankom.
2. Vijee, na prijedlog Komisije, moe usvojiti odgovarajue mjere za osiguranje

jedinstvene zastupljenosti u okviru meunarodnih financijskih institucija i konferencija.
Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom.
3. U odnosu na mjere iz stavaka 1. i 2., u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea koji
predstavljaju drave lanice ija je valuta euro.
Kvalificirana veina navedenih lanova utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3.

tokom (a).
POGLAVLJE 5.
PRIJELAZNE ODREDBE
lanak 139.
1. Drave lanice za koje Vijee jo nije odluilo da ispunjavaju uvjete potrebne za

usvajanje eura u daljnjem se tekstu navode kao drave lanice s odstupanjem.
105
2. Sljedee se odredbe Ugovor ne primjenjuju na drave lanice s odstupanjem:
(a) usvajanje dijelova opih smjernica ekonomske politike koje se openito odnose na
podruje eura (lanak 121. stavak 2.);
prisilna sredstva za rjeavanje prekomjernih deficita (lanak 126. stavci 9. i 11.);
(c) ciljevi i zadaci ESSB-a (lanak 127. stavci 1. do 3. i 5.);
izdanje eura (lanak 128.);
(e) akti Europske sredinje banke (lanak 132.);
(f) mjere kojima se ureuje uporaba eura (lanak 133.);
(g) monetarni sporazumi i druge mjere koje se odnose na teajnu politiku (lanak 219.);
(h) imenovanje lanova Izvrnog odbora Europske sredinje banke (lanak 283. stavak 2.);
(i) odluke o utvrivanju zajednikih stajalita o pitanjima osobito vanima za ekonomsku i

monetarnu uniju u okviru nadlenih meunarodnih financijskih institucija i konferencija
(lanak 138. stavak 1.);
(j) mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru meunarodnih financijskih

institucija i konferencija (lanak 138. stavak 2.).
U lancima navedenima u tokama (a) do (j) drave lanice stoga znai drave lanice ija je
valuta euro.
3. Na temelju poglavlja IX. Statuta ESSB-a i ESB-a, drave lanice s odstupanjem i njihove
nacionalne sredinje banke izuzimaju se od prava i obveza u okviru ESSB-a.
4. Glasaka prava lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice s odstupanjem

suspendiraju se kad Vijee usvaja mjere iz lanaka navedenih u stavku 2. i u sljedeim
sluajevima:
(a) za preporuke upuene dravama lanicama ija je valuta euro u okviru multilateralnog
nadzora, ukljuujui nadzor nad programima stabilnosti i upozorenja (lanak 121. stavak
4.);
(b) za mjere koje se odnose na prekomjerne deficite koje se odnose na drave lanice ija je
valuta euro (lanak 126. stavci 6., 7., 8., 12. i 13.).
tokom (a).
106
lanak 140.
(bivi lanci 121., stavak 1., 122., stavak 2., druga reenica i 123. stavak 5. UEZ-a)
1. Komisija i Europska sredinja banka najmanje jednom svake dvije godine ili na zahtjev
drave lanice s odstupanjem izvjeuju Vijee o napretku koji su drave lanice s
odstupanjem ostvarile u ispunjavanju svojih obveza u odnosu na ostvarenje ekonomske i
monetarne unije. Ta izvjea obuhvaaju provjeravanje usklaenosti nacionalnog
zakonodavstva svake od tih drava lanica, ukljuujui statute njezine nacionalne sredinje
banke, s lancima 130. i 131. i Statutom ESSB-a i ESB-a. U izvjeima se razmatra i postizanje
visokog stupnja odrive konvergencije s obzirom na ispunjavanje sljedeih kriterija od strane
svake drave lanice:
postizanje visokog stupnja stabilnosti cijena; to e biti vidljivo iz stope inflacije koja je
blizu stope zabiljeene u najvie trima dravama lanicama koje su najuspjenije u smislu
stabilnosti cijena,
odrivost stanja javnih financija; to e biti vidljivo iz prorauna drave u kojem nee biti
prekomjernog deficita kako je odreen u skladu s lankom 126. stavkom 6.,
pridravanje uobiajenih granica fluktuacije predvienih teajnim mehanizmom

Europskog monetarnog sustava tijekom najmanje dvije godine, bez devalvacije u odnosu
na euro,
trajnost konvergencije koju je ostvarila drava lanica s odstupanjem te njezina

sudjelovanja u teajnom mehanizmu koje se odraava u razinama dugoronih kamatnih
stopa.
etiri kriterija navedena u ovom stavku te odgovarajua razdoblja tijekom kojih se moraju
potovati, dodatno su razraena u Protokolu koji je priloen Ugovorima. U svojim izvjeima
Komisija i Europska sredinja banka vode rauna i o rezultatima integracije trit, stanju i
razvoju tekueg rauna platnih bilanci, te ispitivanju razvoja jedinine cijene rada i ostalih
indeksa cijena.
2. Nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i nakon rasprave u Europskom vijeu,

Vijee, na prijedlog Komisije, odluuje koje drave lanice s odstupanjem ispunjavaju
potrebne uvjete na temelju kriterija odreenih stavkom 1. te odluuje o prestanku odstupanja
dotinih drava lanica.
Vijee odluuje nakon to dobije preporuku kvalificirane veine onih lanova Vijea koji
predstavljaju drave lanice ija je valuta euro. Ti lanovi odluuju u roku od est mjeseci
nakon to Vijee primi prijedlog Komisije.
Kvalificirana veina navedenih lanova iz drugog podstavka utvruje se u skladu s lankom

238. stavkom 3. tokom (a).
3. Ako je u skladu s postupkom odreenim u stavku 2. donesena odluka o prestanku

odstupanja, Vijee, jednoglasnom odlukom drava lanica ija je valuta euro i dotine drave
107
lanice, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom,

neopozivo utvruje teaj prema kojem e euro zamijeniti valutu dotine drave lanice i
poduzima druge mjere potrebne za uvoenje eura kao jedinstvene valute u dotinoj dravi
lanici.
lanak 141.
(bivi lanci 123. stavak 3. i 117. stavak 2. prvih pet alineja, UEZ-a)
1. Ne dovodei u pitanje lanak 129. stavak 1., ako ima i sve dok ima drava lanica s
odstupanjem, osniva se Ope vijee Europske sredinje banke iz lanka 44. Statuta ESSB-a i
ESB-a kao tree tijelo odluivanja Europske sredinje banke.
2. Ako ima i sve dok ima drava lanica s odstupanjem, Europska sredinja banka u vezi s
tim dravama lanicama:
jaa suradnju meu nacionalnim sredinjim bankama,
jaa koordinaciju monetarnih politika drava lanica kako bi se osigurala stabilnost cijena,
nadzire funkcioniranje teajnog mehanizma,
odrava savjetovanja u vezi s pitanjima koja su u nadlenosti nacionalnih sredinjih

banaka i koja utjeu na stabilnost financijskih institucija i trita,
obavlja zadae koje je prije obavljao Europski fond za monetarnu suradnju, a kasnije
preuzeo Europski monetarni institut.
lanak 142.
Svaka drava lanica s odstupanjem smatra svoju teajnu politiku pitanjem od zajednikog
interesa. Drave lanice pritom vode rauna o iskustvu steenom suradnjom u okviru
teajnog mehanizma.
lanak 143.
1. Ako je drava lanica s odstupanjem suoena s potekoama ili ako joj ozbiljno prijete
potekoe u odnosu na njezinu platnu bilancu, kao rezultat cjelokupne neravnotee njezine
platne bilance ili vrste valute kojom raspolae te osobito ako takve potekoe mogu ugroziti
funkcioniranje unutarnjeg trita ili provedbu zajednike trgovinske politike, Komisija odmah
108
istrauje stanje dotine drave lanice i radnje koje je, koristei se svim njoj dostupnim
sredstvima, ta drava poduzela ili moe poduzeti u skladu s odredbama Ugovor. Komisija
utvruje mjere koje preporuuje dotinoj dravi da poduzme.
Ako se radnje drave lanice s odstupanjem i mjere koje je preporuila Komisija pokau
nedovoljnima za prevladavanje potekoa koje su se pojavile ili koje prijete, Komisija, nakon
savjetovanja s Gospodarskim i financijskim odborom preporuuje Vijeu odobrenje
meusobne pomoi te prikladne metode za njezino provoenje.
Komisija redovito obavjeuje Vijee o stanju i kako se ono razvija.
2. Vijee odobrava takvu meusobnu pomo; donosi direktive ili odluke kojima se
utvruju uvjeti i pojedinosti takve pomoi, iji oblici mogu biti sljedei:
(a) usklaeno djelovanje u odnosu na ili u okviru bilo koje druge meunarodne organizacije
kojima se drave lanice s odstupanjem mogu obratiti;
(b) mjere potrebne za izbjegavanje skretanja trgovinskih tokova, ako drava lanica s
odstupanjem koja je suoena s potekoama odrava ili ponovno uvodi koliinska
ogranienja u odnosu na tree zemlje;
odobravanje zajmova u ogranienom opsegu od strane drugih drava lanica, podlono

njihovoj suglasnosti.
3. Ako Vijee ne odobri meusobnu pomo koju je preporuila Komisija ili ako
meusobna pomo koja je odobrena i poduzete mjere nisu dostatne, Komisija odobrava
dravi lanici s odstupanjem suoenoj s potekoama poduzimanje zatitnih mjera, ije uvjete
i pojedinosti ona odreuje.
Vijee moe opozvati takvo odobrenje te izmijeniti uvjete i pojedinosti primjene takvih mjera.
lanak 144.
1. Kad nastupi nepredviena kriza bilance plaanja, a odluka u smislu lanka 143. stavka 2.
nije odmah donesena, drava lanica s odstupanjem moe preventivno poduzeti potrebne
zatitne mjere. Takve mjere moraju prouzroiti najmanji mogui poremeaj funkcioniranja
unutarnjeg trita te opsegom ne smiju prelaziti okvir koji je nuno potreban za rjeavanje
nepredvieno nastalih potekoa.
2. Komisiju i ostale drave lanice obavjeuje se o takvim zatitnim mjerama najkasnije

do njihova stupanja na snagu. Komisija moe preporuiti Vijeu odobravanje meusobne
pomoi na temelju lanka 143.
109
3. Nakon to Komisija donese preporuku te nakon savjetovanja s Gospodarskim i

financijskim odborom Vijee moe odluiti da dotina drava lanica izmijeni, suspendira ili
ukine gore navedene zatitne mjere.
GLAVA IX.
ZAPOLJAVANJE
lanak 145.
Drave lanice i Unija, u skladu s ovom glavom, rade na razvoju usklaene strategije
zapoljavanja te, posebice, na promicanju kvalificirane, obrazovane i prilagodljive radne snage
i trit rada koja se mogu prilagoditi gospodarskim promjenama u svrhu ostvarenja ciljeva
utvrenih u lanku 3. Ugovora o Europskoj uniji.
lanak 146.
1. Drave lanice svojim politikama zapoljavanja doprinose ostvarivanju ciljeva iz lanka

145. na nain koji je u skladu s opim smjernicama ekonomskih politika drava lanica i
Unije, usvojenih na temelju lanka 121. stavka 2.
2. Drave lanice, uzimajui u obzir nacionalne prakse s obzirom na odgovornost

socijalnih partnera, smatraju poticanje zapoljavanja predmetom od zajednikog interesa te u
Vijeu usklauju svoje djelovanje u tom pogledu u skladu odredbama lanka 148.
lanak 147.
1. Unija doprinosi visokom stupnju zaposlenosti tako to potie suradnju meu dravama
lanicama, podupire njihovo djelovanje i, ako je potrebno, dopunjuje ga. Pritom se potuju
nadlenosti drava lanica.
2. Cilj postizanja visokog stupnja zaposlenosti uzima se u obzir pri oblikovanju i provedbi
politika i aktivnosti Unije.
lanak 148.

110
1. Europsko vijee svake godine razmatra stanje u podruju zapoljavanja u Uniji i o tom
pitanju usvaja zakljuke na temelju zajednikoga godinjeg izvjea Vijea i Komisije.
2. Na temelju zakljuaka Europskog vijea Vijee svake godine, na prijedlog Komisije i

nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom,
Odborom regija i Odborom za zapoljavanje iz lanka 150. utvruje smjernice koje drave
lanice uzimaju u obzir u svojim politikama zapoljavanja. Te smjernice moraju biti u skladu s
opim smjernicama usvojenima na temelju lanka 121. stavka 2.
3. Svaka drava lanica dostavlja Vijeu i Komisiji godinje izvjee o najvanijim mjerama
koje je poduzela u provedbi svoje politike zapoljavanja u svjetlu smjernica za zapoljavanje iz
stavka 2.
4. Vijee svake godine na temelju izvjea iz stavka 3. i po primitku stajalita Odbora za

zapoljavanje provodi ispitivanje provedbe politika zapoljavanja drava lanica u svjetlu
smjernica za zapoljavanje. Vijee moe, na preporuku Komisije, uputiti dravama lanicama
preporuke ako to smatra primjerenim s obzirom na rezultate tog ispitivanja.
5. Na temelju rezultata tog ispitivanja Vijee i Komisija sastavljaju zajedniko godinje

izvjee za Europsko vijee o stanju u podruju zapoljavanja u Uniji i o provedbi smjernica za
zapoljavanje.
lanak 149.
Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija,
donijeti mjere namijenjene poticanju suradnje meu dravama lanicama i podupiranju
njihovog djelovanja u podruju zapoljavanja inicijativama koje su usmjerene na razvijanje
razmjena podataka i najboljih praksi, pruanje usporednih analiza i savjeta te promicanje
inovativnih pristupa i ocjenu iskustava, a posebice koritenjem pilot-projekata.
Ove mjere ne ukljuuju usklaivanje zakona i propisa drava lanica.
lanak 150.
Vijee, odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva

Odbor za zapoljavanje koji ima savjetodavnu ulogu za promicanje koordinacije meu
dravama lanicama u pogledu politika zapoljavanja i trita rada. Zadae Odbora su:
pratiti stanje zapoljavanja i politike zapoljavanja u dravama lanicama i u Uniji,

111
ne dovodei u pitanje lanak 240., na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu inicijativu
oblikovati miljenja te doprinositi pripremi rasprava Vijea iz lanka 148.
U ispunjavanju svojih zaduenja Odbor se savjetuje sa socijalnim partnerima.
Svaka drava lanica i Komisija imenuju po dva lana Odbora.
GLAVA X.
SOCIJALNA POLITIKA
lanak 151.
Imajui na umu temeljna socijalna prava poput onih odreenih u Europskoj socijalnoj povelji
potpisanoj 18. listopada 1961. u Torinu te onih iz Povelje Zajednice o temeljnim socijalnim
pravima radnika iz 1989., Unija i drave lanice imaju za cilj promicanje zapoljavanja,
poboljanje ivotnih i radnih uvjeta, kako bi se na putu napretka omoguilo njihovo
usklaivanje, odgovarajuu socijalnu zatitu, socijalni dijalog, razvoj ljudskih potencijala u
smislu trajne visoke stope zaposlenosti i borbe protiv iskljuenosti.
U tu svrhu Unija i drave lanice provode mjere koje uzimaju u obzir razliite oblike
nacionalnih praksi, posebice u podruju ugovornih odnosa te potrebu ouvanja
konkurentnosti gospodarstva Unije.
Drave lanice vjeruju da e do takvog razvoja doi ne samo zbog funkcioniranja unutarnjeg
trita, koje e pogodovati usklaivanju socijalnih sustava, nego i zbog postupaka predvienih
Ugovorima te zbog ujednaavanja odredaba utvrenih zakonom i drugim propisima.
lanak 152.
Unija prepoznaje i promie ulogu socijalnih partnera na svojoj razini, uzimajui u obzir
raznolikost nacionalnih sustava. Ona olakava dijalog meu socijalnim partnerima potujui
njihovu autonomiju.
Trostrani socijalni samit za rast i zapoljavanje doprinosi socijalnom dijalogu.
lanak 153.
1. Radi postizanja ciljeva iz lanka 151., Unija podupire i dopunjuje djelatnost drava
lanica u sljedeim podrujima:
112
(a) poboljavanju posebice radne okoline radi zatite zdravlja i sigurnosti radnika;
(b) radnim uvjetima;
(c) socijalnoj sigurnosti i socijalnoj zatiti radnika;
(d) zatiti radnika po prestanku njihova ugovora o radu;
(e) obavjeivanju radnika i savjetovanju s njima;
(f) zastupanje i kolektivna obrana interesa radnika i poslodavaca, ukljuujui suodluivanje,

podlono stavku 5.;
(g) uvjetima zapoljavanja za dravljane treih zemalja koji zakonito borave na podruju
Unije;
(h) integriranju osoba iskljuenih s trita rada, ne dovodei u pitanje lanak 166.;
(i) jednakosti mukaraca i ena u pogledu mogunosti na tritu rada i postupanja na

radnom mjestu;
(j) borbi protiv drutvene iskljuenosti;
(k) modernizaciji sustava socijalne zatite, ne dovodei u pitanje toku (c).
2. U tu svrhu Europski parlament i Vijee mogu:
(a) usvojiti mjere koje su namijenjene poticanju suradnje meu dravama lanicama putem
inicijativa iji je cilj poboljanje znanja, razvijanje razmjene podataka i najboljih praksi,
promicanje inovativnih pristupa i vrednovanje iskustava, pri emu je iskljueno bilo
kakvo usklaivanje zakona i propisa drava lanica;
(b) potujui uvjete i tehnika pravila koja postoje u pojedinim dravama lanicama u
podrujima iz stavka 1. toki (a) do (i) posredstvom direktiva usvojiti minimalne uvjete
koji se postupno primjenjuju. Takve direktive nee sadravati upravna, financijska ili
pravna ogranienja kojima bi se oteavalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzea.
Europski parlament i Vijee odluuju u skladu redovnim zakonodavnim postupkom nakon

savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija.
U podrujima iz stavka 1. toki (c), (d), (f) i (g) Vijee odluuje jednoglasno, u skladu s
posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i
navedenim odborima.
Vijee moe jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim

parlamentom odluiti da se na stavak 1. toke (d), (f) i (g) primijeni redovni zakonodavni
postupak.
113
3. Drava lanica moe povjeriti socijalnim partnerima na njihov zajedniki zahtjev

provedbu direktiva donesenih na temelju stavaka 2. ili, kad je to potrebno, provedbu odluke
Vijea usvojene u skladu s lankom 155.
U tom je sluaju duna osigurati da socijalni partneri, najkasnije do dana do kojeg direktiva ili
odluka mora biti prenesena ili provedena, dogovorno donesu potrebne mjere, pri emu
dotina drava lanica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi mogla u svako doba jamiti
postignue ciljeva odreenih tom direktivom ili tom odlukom.
4. Odredbe donesene temeljem ovog lanka:
ne utjeu na pravo drava lanica da utvrde temeljna naela svojih sustava socijalne
sigurnosti i ne smiju znaajnije utjecati na financijsku ravnoteu tog sustava,
ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere koje su u
skladu s Ugovorima.
5. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na plau, pravo na udruivanje, pravo na trajk

ili na pravo uvoenja mjera iskljuenja s posla.
lanak 154.
1. Komisija ima zadau promicati savjetovanje meu socijalnim partnerima na razini Unije
te poduzimati odgovarajue mjere za olakavanje njihova dijaloga pri emu partnerima
osigurava ravnomjernu potporu.
2. U tu svrhu, prije podnoenja prijedloga u podruju socijalne politike, Komisija se

savjetuje sa socijalnim partnerima o moguem smjeru djelovanja Unije.
3. Ako nakon takva savjetovanja Komisija smatra da je preporuljivo djelovanje Unije,

savjetuje se sa socijalnim partnerima o sadraju predvienog prijedloga. Socijalni partneri
dostavljaju Komisiji svoje miljenje ili, ako je primjereno, preporuku.
4. Socijalni partneri mogu tijekom savjetovanja iz stavaka 2. i 3. obavijestiti Komisiju o

elji da pokrenu postupak predvien lankom 155. Taj proces ne smije trajati dulje od devet
mjeseci, osim ako ga socijalni partneri i Komisija zajedniki odlue produljiti.
lanak 155.
1. Ako socijalni partneri to ele, njihov dijalog na razini Unije moe dovesti do uspostave
ugovornih odnosa, ukljuujui sklapanje sporazuma.
114
2. Sporazumi sklopljeni na razini Unije provode se ili u skladu s postupcima i praksom

socijalnih partnera i drava lanica ili, u podrujima obuhvaenima lankom 153., na
zajedniki zahtjev stranaka potpisnica, odlukom Vijea, donesenom na prijedlog Komisije. O
tome se obavjeuje Europski parlament.
Vijee odluuje jednoglasno, ako predmetni sporazum sadrava jednu ili vie odredaba koje se
odnose na jedno od podruja za koje se zahtijeva jednoglasnost na temelju lanka 153. stavka
2.
lanak 156.
Radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 151., ne dovodei pritom u pitanje ostale odredbe Ugovor,
Komisija potie suradnju meu dravama lanicama i olakava koordinaciju njihova
djelovanja u svim podrujima socijalne politike iz ovog poglavlja, posebice u pitanjima koja se
odnose na:
zapoljavanje,
radno pravo i uvjete rada,
osnovno i napredno strukovno obrazovanje,
socijalnu sigurnost,
spreavanje nesrea na radu i profesionalnih bolesti,
higijenu na radu,
pravo na udruivanje i kolektivno pregovaranje izmeu poslodavaca i radnika.
U tu svrhu Komisija blisko surauje s dravama lanicama izraivanjem studija, davanjem

miljenja i provoenjem savjetovanja kako o problemima koji se javljaju na nacionalnoj
razini, tako i o onima koji su od interesa za meunarodne organizacije, osobito inicijative
kojima je cilj utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i
priprema potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje
Europski parlament.
Prije davanja miljenja predvienog ovim lankom, Komisija se savjetuje s Gospodarskim i

socijalnim odborom.
lanak 157.

115
1. Svaka drava lanica osigurava primjenu naela o jednakim plaama mukaraca i ena
za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti.
2. Za potrebe ovog lanka pojam plaa znai redovitu osnovnu ili minimalnu nadnicu ili
plau te svako drugo primanje u gotovini ili u naravi koju radnik prima neposredno ili
posredno od svojeg poslodavca u vezi s zaposlenjem.
Jednakost plae bez diskriminacije na temelju spola znai:
(a) da se plaa za jednak rad plaen po uinku obraunava na temelju jednake mjerne
jedinice;
(b) da je plaa za rad plaen po vremenskoj jedinici jednaka za jednak posao.
3. Odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s

Gospodarskim i socijalnim odborom, Europski parlament i Vijee donose mjere za osiguranje
primjene naela jednakih mogunosti i jednakog postupanja prema mukarcima i enama u
pitanjima zapoljavanja i rada, ukljuujui naelo jednake plae za jednaki rad ili za rad
jednake vrijednosti.
4. Radi osiguranja u praksi potpune jednakosti izmeu mukaraca i ena u radnom

okruenju, naelo jednakog postupanja ne spreava nijednu dravu lanicu da provodi ili
donese mjere koje osiguravaju posebne prednosti kako bi se nedovoljno zastupljenom spolu
olakalo bavljenje strunom djelatnou ili sprijeio odnosno nadoknadio nepovoljan poloaj
u njihovoj profesionalnoj karijeri.
lanak 158.
Drave lanice nastoje odrati postojeu jednakost izmeu sustava plaenih neradnih dana.
lanak 159.
Komisija svake godine izrauje izvjee o postignutom napretku u ostvarivanju ciljeva iz

lanka 151., ukljuujui demografsko stanje u Uniji. Izvjee dostavlja Europskom
parlamentu, Vijeu te Gospodarskom i socijalnom odboru.
lanak 160.

116
Vijee, odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, osniva

Odbor za socijalnu zatitu sa savjetodavnim ulogom kako bi se promicala suradnja u podruju
politika socijalne zatite meu dravama lanicama i s Komisijom. Zadae Odbora su:
pratiti socijalnu situaciju i razvoj politika socijalne zatite u dravama lanicama i u Uniji,
poticati razmjenu podataka, iskustava i dobre prakse meu dravama lanicama i s

Komisijom,
ne dovodei u pitanje lanak 240., u svojem podruju nadlenosti pripremati izvjea,

davati miljenja ili obavljati druge poslove na zahtjev Vijea ili Komisije ili na vlastitu
inicijativu.
U ispunjavanju svojih zaduenja Odbor uspostavlja odgovarajue kontakte sa socijalnim

partnerima.
Svaka drava lanica i Komisija imenuju po dva lana Odbora.
lanak 161.
U svoje godinje izvjee Europskom parlamentu Komisija ukljuuje posebno poglavlje o

socijalnom razvoju unutar Unije.
Europski parlament moe pozvati Komisiju da izradi izvjee o bilo kojim posebnim
problemima vezanima uz socijalne uvjete.
GLAVA XI.
EUROPSKI SOCIJALNI FOND
lanak 162.
Radi poveanja mogunosti zapoljavanja radnika na unutarnjem tritu i time doprinoenja

poboljanju ivotnog standarda, osniva se Europski socijalni fond u skladu s nie navedenim
odredbama; njegov je cilj olakati zapoljavanje radnika i poveati njihovu zemljopisnu i
profesionalnu mobilnost unutar Unije te olakati njihovu prilagodbu industrijskim
promjenama i promjenama u proizvodnim sustavima, osobito kroz strukovno
osposobljavanje i prekvalifikaciju.
117
lanak 163.
Fondom upravlja Komisija.
U izvravanju ove zadae Komisiji pomae Odbor sastavljen od predstavnika vlada, sindikata i
udruga poslodavaca, kojim predsjeda lan Komisije.
lanak 164.

nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija, donose
provedbene uredbe koje se odnose na Europski socijalni fond.
GLAVA XII.
OBRAZOVANJE, STRUKOVNO OBRAZOVANJE, MLADI I SPORT
lanak 165.
1. Unija doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje meu dravama

lanicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri
emu u potpunosti potuje odgovornost drava lanica za nastavni sadraj i ustroj
obrazovnih sustava te njihovu kulturnu i jezinu raznolikost.
Unija doprinosi promidbi europskog sporta, vodei pritom rauna o specifinoj prirodi
sporta, njegovim strukturama koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima te njegovoj
drutvenoj i obrazovnoj ulozi.
2. Ciljevi su djelovanja Unije:
razvoj europske dimenzije u obrazovanju, osobito nastavom i popularizacijom jezika

drava lanica,
poticanje mobilnosti studenata i nastavnika, izmeu ostalog, poticanjem akademskog

priznavanja istovrijednosti diploma i trajanja studija,
promicanje suradnje izmeu obrazovnih ustanova,
razvoj razmjene informacija i iskustava u vezi s pitanjima koja su zajednika obrazovnim

sustavima drava lanica,
118
poticanje razvoja razmjene mladih i razmjene drutveno-pedagokih radnika te poticanje

sudjelovanja mladih u demokratskom ivotu Europe,
poticanje razvoja obrazovanja na daljinu,
razvijanje europske dimenzije u sportu promicanjem pravednosti i otvorenosti na

sportskim natjecanjima i suradnje meu tijelima odgovornima za sport te zatitom
tjelesnog i moralnog integriteta sportaa i sportaica, osobito najmlaih sportaa i
sportaica.
3. Unija i drave lanice podupiru suradnju s treim zemljama i meunarodnim

organizacijama nadlenima u podruju obrazovanja i sporta, osobito s Vijeem Europe.
4. Kako bi doprinijelo ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka:

nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donosi
poticajne mjere, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa
drava lanica,
Vijee, na prijedlog Komisije, donosi preporuke.
lanak 166.
1. Unija provodi politiku strukovnog osposobljavanja koja podupire i dopunjuje

djelovanje drava lanica, pri emu u cijelosti potuje odgovornost drava lanica za sadraj i
ustroj strukovnog osposobljavanja.
2. Djelovanje Unije ima za cilj:
olakati prilagodbu industrijskim promjenama, osobito strukovnim osposobljavanjem i

prekvalifikacijom,
unaprijediti poetno i trajno strukovno osposobljavanje kako bi se olakala strukovna

integracija i reintegracija na trite rada,
olakati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost nastavnika i polaznika,

a osobito mladih ljudi,
poticati suradnju u podruju osposobljavanja izmeu ustanova za obrazovanje ili

osposobljavanje i poduze,
razviti razmjene informacija i iskustava u vezi s pitanjima koja su zajednika sustavima

osposobljavanja u dravama lanicama.
119

organizacijama nadlenima u podruju strukovnog osposobljavanja.

i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, donose mjere
kako bi doprinijeli ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka, pri emu je iskljueno bilo kakvo
usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica, a Vijee, na prijedlog Komisije, usvaja
preporuke.
GLAVA XIII.
KULTURA
lanak 167.
1. Unija doprinosi procvatu kultura drava lanica, potujui pritom njihovu nacionalnu i
regionalnu raznolikost i stavljajui istodobno u prvi plan njihovo zajedniko kulturno
naslijee.
2. Djelovanje Unije usmjereno je prema poticanju suradnje izmeu drava lanica te,
prema potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u sljedeim podrujima:
poboljanju poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda,
ouvanju i zatita kulturne batine od europske vanosti,
nekomercijalnoj kulturnoj razmjeni,
umjetnikom i knjievnom stvaralatvu, ukljuujui i stvaralatvo u audio-vizualnom

sektoru.

organizacijama nadlenima u podruju kulture, osobito s Vijeem Europe.
4. U svojem djelovanju na temelju drugih odredaba Ugovor Unija vodi rauna o

kulturnim aspektima, posebice radi potovanja i promicanja raznolikosti svojih kultura.
5. Kako bi doprinijelo ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka:

nakon savjetovanja s Odborom regija, donosi poticajne mjere, pri emu je iskljueno bilo
kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica,
Vijee, na prijedlog Komisije, donosi preporuke.

120
GLAVA XIV.
JAVNO ZDRAVSTVO
lanak 168.
1. U utvrivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije, osigurava se visok stupanj

zatite zdravlja ljudi.
Djelovanje Unije koje nadopunjuje nacionalne politike usmjereno je prema poboljanju

javnog zdravlja, spreavanju tjelesnih i duevnih bolesti i oboljenja te uklanjanju izvora
opasnosti za tjelesno i duevno zdravlje. Takvo djelovanje obuhvaa borbu protiv velikih
zdravstvenih poasti promicanjem istraivanja njihovih uzroka, prenoenja i prevencije te
zdravstvenim obavjeivanjem i obrazovanjem i praenjem, ranim upozoravanjem i
suzbijanjem ozbiljnih prekograninih zdravstvenih prijetnji.
Unija nadopunjuje djelovanje drava lanica na smanjenju oteenja zdravlja povezanog sa

zloporabom droga, ukljuujui obavjeivanje i prevenciju.
2. Unija potie suradnju meu dravama lanicama u podrujima iz ovog lanka te, prema
potrebi, prua potporu njihovom djelovanju. Osobito potie suradnju meu dravama
lanicama kako bi se poboljala komplementarnost njihovih zdravstvenih slubi u
prekograninim podrujima.
Povezane s Komisijom drave lanice meusobno koordiniraju svoje politike i programe u

podrujima iz stavka 1. U bliskoj suradnji s dravama lanicama Komisija moe pokrenuti
svaku inicijativu korisnu za promicanje takve koordinacije, a osobito inicijative kojima je cilj
utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema
potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski
parlament.

organizacijama nadlenima u podruju javnog zdravlja.
4. Odstupajui od lanka 2. stavka 5. i lanka 6. toke (a) i u skladu s lankom 4. stavkom

2. tokom (k), Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim
postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija,
doprinose ostvarivanju ciljeva iz ovog lanka u svrhu rjeavanja zajednikih sigurnosnih
problema usvajanjem:
(a) mjera kojima se utvruju visoki standardi kvalitete i sigurnosti organa i tvari ljudskog
podrijetla, krvi i proizvoda od krvi; navedene mjere ne spreavaju nijednu dravu lanicu
da zadri ili uvede stroe zatitne mjere;
121
(b) mjera u veterinarskom i fitosanitarnom podruju, kojima je neposredni cilj zatita javnog
zdravlja;
(c) mjera kojima se utvruju visoki standardi kvalitete i sigurnosti uporabe lijekova i
medicinskih proizvoda.

i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, mogu usvajati
i poticajne mjere iji je cilj tititi i poboljati zdravlje ljudi, posebno suzbijati teke bolesti koje
se ire preko granica, mjere povezane s nadzorom ozbiljne prekogranine ugroenosti
zdravlja i ranim izvjeivanjem o toj ugroenosti te mjere iji je izravni cilj zatita javnog
zdravlja u odnosu na duhan i zlouporabu alkohola, pri emu je iskljueno bilo kakvo
usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.
6. Vijee, na prijedlog Komisije, moe donositi i preporuke u svrhe odreene ovim

lankom.
7. Pri djelovanju Unije potuje se odgovornost drava lanica za utvrivanje njihove

zdravstvene politike i organizaciju i pruanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zatite.
Odgovornosti drava lanica ukljuuju upravljanje zdravstvenim uslugama i zdravstvenom
zatitom te raspodjelu dodijeljenih im sredstava. Mjere iz stavka 4. toke (a) ne utjeu na
nacionalne odredbe o doniranju ili medicinskoj uporabi organa i krvi.
GLAVA XV.
ZATITA POTROAA
lanak 169.
1. Radi promicanja interesa potroaa i osiguranja visokog stupnja zatite potroaa, Unija
doprinosi zatiti zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potroaa, kao i promicanju
njihova prava na obavijetenost, obrazovanje i organiziranje u svrhu zatite njihovih interesa.
2. Unija doprinosi ostvarivanju ciljeva iz stavka 1.:
(a) mjerama usvojenima na temelju lanka 114. u kontekstu ostvarenja unutarnjeg trita;
(b) mjerama kojima se podupire, dopunjuje i nadzire politika koju vode drave lanice.
3. Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu redovnim zakonodavnim postupkom i

nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, usvajaju mjere iz stavka 2. toke
(b).
122
4. Mjere usvojene na temelju stavka 3. ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da zadri ili
uvede stroe zatitne mjere. Te mjere moraju biti u skladu s Ugovorima. O tim se mjerama
obavjeuje Komisiju.
GLAVA XVI.
TRANSEUROPSKE MREE
lanak 170.
1. Kako bi pomogla ostvarivanju ciljeva iz lanaka 26. i 174. te kako bi graanima Unije,
gospodarskim subjektima te regionalnim i lokalnim zajednicama omoguila da ostvare punu
korist iz uspostave podruja bez unutarnjih granica, Unija doprinosi uspostavi i razvoju
transeuropskih mrea na podruju prometa, telekomunikacija i energetske infrastrukture.
2. U okviru sustava otvorenih i konkurentnih trita, djelovanje Unije ima za cilj promicati
meupovezanost i meudjelovanje mrea pojedinih drava lanica te njihovu dostupnost.
Unija osobito vodi rauna o potrebi povezivanja otonih regija, regija bez izlaza na more i
rubnih regija sa sredinjim regijama Unije.
lanak 171.
1. Radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 170. Unija:
utvruje niz smjernica koje obuhvaaju ciljeve, prioritete i osnovne crte mjera
predvienih u podruju transeuropskih mrea; tim se smjernicama odreuju projekti od
zajednikog interesa,
provodi sve mjere koje se eventualno pokau potrebnima za omoguavanje

meudjelovanja mrea, osobito u podruju tehnike standardizacije,
moe podupirati projekte od zajednikog interesa koje podupiru drave lanice, a koji su
utvreni u okviru smjernica iz prve alineje, osobito putem studija izvedivosti, kreditnih
jamstava ili subvencioniranja kamatnih stopa; Unija moe i putem Kohezijskog fonda
osnovanog u skladu s lankom 177., doprinijeti financiranju odreenih projekata u
dravama lanicama u podruju prometne infrastrukture.
U svojem djelovanju Unija uzima u obzir potencijalnu ekonomsku odrivost projekata.
2. Drave lanice u suradnji s Komisijom meusobno koordiniraju politike koje se

provode na dravnoj razini, a koje bi mogle bitno utjecati na ostvarivanje ciljeva iz lanka
123
170. U bliskoj suradnji s dravom lanicom Komisija moe poduzeti bilo koju inicijativu
korisnu za promicanje takve koordinacije.
Unija moe odluiti o suradnji s treim zemljama na promicanju projekata od zajednikog

interesa i o osiguravanju meudjelovanja mrea.
lanak 172.
Smjernice i ostale mjere iz lanka 171 stavka 1. Europski parlament i Vijee usvajaju
odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s
Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija.
Za smjernice i projekte u zajednikom interesu koji se odnose na dravno podruje neke

drave lanice potrebno je odobrenje dotine drave lanice.
GLAVA XVII.
INDUSTRIJA
lanak 173.
1. Unija i drave lanice osiguravaju potrebne uvjete za konkurentnost industrije Unije.
U tu svrhu, u skladu sa sustavom otvorenih i konkurentnih trita, njihovo je djelovanje

usmjereno prema:
ubrzanju prilagodbe industrije strukturnim promjenama,
poticanju okruenja pogodnog za inicijativu i razvoj poduzetnika, osobito malih i

srednjih poduzetnika, irom Unije,
poticanju okruenja pogodnog za suradnju meu poduzetnicima,
podupiranju boljeg iskoritavanja industrijskog potencijala politika inovacije, istraivanja

i tehnolokog razvoja.
2. Drave se lanice u suradnji s Komisijom meusobno savjetuju te, prema potrebi,

koordiniraju svoje djelovanje. Komisija moe poduzeti bilo koju inicijativu korisnu za
promicanje takve koordinacije, osobito inicijative kojima je cilj utvrivanje smjernica i
pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema potrebnih elemenata za
periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski parlament.
124
3. Unija doprinosi ostvarivanju ciljeva odreenih stavkom 1. kroz politike i aktivnosti koje
provodi na temelju ostalih odredaba Ugovor. Europski parlament i Vijee, odluujui u
skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i
socijalnim odborom, mogu odluiti o posebnim mjerama koje podupiru djelovanje poduzeto
u dravama lanicama radi ostvarivanja ciljeva odreenih stavkom 1., pri emu je iskljueno
bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.
Ova glava ne predstavlja temelj za uvoenje bilo kakve mjere od strane Unije, koja bi mogla
dovesti do naruavanja trinog natjecanja ili koja sadri porezne odredbe ili odredbe koje se
odnose na prava i interese zaposlenih osoba.
GLAVA XVIII.
EKONOMSKA, SOCIJALNA I TERITORIJALNA KOHEZIJA
lanak 174.
Radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Unija razvija i provodi aktivnosti koje
vode jaanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.
Unija e osobito nastojati smanjiti razlike meu razliitim regijama i zaostalost regija u
najnepovoljnijem poloaju.
Meu dotinim regijama posebna se pozornost poklanja ruralnim podrujima, podrujima

zahvaenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izloene ozbiljnim i trajnim
prirodnim ili demografskim potekoama, kao to su najsjevernije regije s vrlo niskom
gustoom naseljenosti te otoci, pogranine i planinske regije.
lanak 175.
Drave lanice provode svoje ekonomske politike i koordiniraju ih tako da ostvaruju i ciljeve
odreene lankom 174. Oblikovanje i provedba politika i djelovanja Unije i provedba
unutarnjeg trita vode rauna o ciljevima odreenima u lanku 174. i doprinose njihovom
ostvarenju. Jednako tako Unija podupire ostvarivanje tih ciljeva svojim djelovanjem kroz
strukturne fondove (Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi, Komponenta za
smjernice; Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj), Europsku investicijsku
banku i ostale postojee financijske instrumente.
Svake tri godine Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeu, Gospodarskom i

socijalnom odboru te Odboru regija izvjee o napretku postignutom u ostvarivanju
ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te o nainu na koji su tomu doprinijela razliita
125
sredstva predviena ovim lankom. To je izvjee, prema potrebi, popraeno odgovarajuim

prijedlozima.
Ako se pokae potreba za odreenim posebnim djelovanjima izvan okvira fondova, Vijee
moe, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Gospodarskim i
socijalnim odborom te Odborom regija, odluiti o takvim djelovanjima, ne dovodei pritom u
pitanje mjere donesene u okviru drugih politika Unije.
lanak 176.
Europski fond za regionalni razvoj namijenjen je pomoi pri otklanjanju glavnih regionalnih
neuravnoteenosti u Uniji sudjelovanjem u razvoju i strukturnoj prilagodbi razvojno zaostalih
regija te u preobrazbi industrijskih podruja u nazadovanju.
lanak 177.
Ne dovodei u pitanje lanak 178., Europski parlament i Vijee, uredbama donesenima u

skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i savjetovanjem s Gospodarskim i socijalnim
odborom te Odborom regija, poblie odreuju zadae, prioritetne ciljeve i ustroj strukturnih
fondova, to moe ukljuivati i udruivanje fondova. Opa pravila koja se primjenjuju na
fondove i odredbe potrebne kako bi se osigurala njihova uinkovitost i meusobna
usklaenost te usklaenost s drugim postojeim financijskim instrumentima takoer se
odreuju istim postupkom.
Kohezijski fond osnovan u skladu s istim postupkom osigurava financijski doprinos za

projekte povezane s okoliem i transeuropskim mreama u podruju prometne
infrastrukture.
lanak 178.
Provedbene uredbe koje se odnose na Europski fond za regionalni razvoj donose Europski
savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija.
lanci 43. i 164. i dalje se primjenjuju na Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi,
Komponentu za smjernice, i na Europski socijalni fond.
126
GLAVA XIX.
ISTRAIVANJE I TEHNOLOKI RAZVOJ TE SVEMIR
lanak 179.
1. Cilj je Unije jaati svoje znanstvene i tehnoloke temelje ostvarivanjem europskog

istraivakog prostora u kojem e istraivai, znanstvene spoznaje i tehnologija slobodno
cirkulirati, i poticati je kako bi postala konkurentnija, ukljuujui u svojoj industriji, te
istodobno promicati sve istraivake djelatnosti koje se na temelju ostalih poglavlja Ugovor
smatraju potrebnima.
2. U tu svrhu Unija potie poduzetnike irom Unije, ukljuujui male i srednje

poduzetnike, istraivake centre i sveuilita, u njihovim visokokvalitetnim istraivakim i
tehnoloko-razvojnim djelatnostima; podupire njihove napore koje ulau u meusobnu
suradnju i to poglavito kako bi istraivaima omoguila da slobodno surauju s istraivaima
iz drugih zemalja, a poduzeima da u cijelosti iskoriste potencijal unutarnjeg trita, osobito
otvaranjem nacionalnih javnih nabava, utvrivanjem zajednikih standarda i uklanjanjem
zakonskih i poreznih prepreka toj suradnji.
3. O svim se aktivnostima Unije koje su predviene Ugovorima u podruju istraivanja i

tehnolokog razvoja, ukljuujui demonstracijske projekte, te o njihovoj provedbi, odluuje u
skladu s odredbama ove glave.
lanak 180.
Radi ostvarivanja tih ciljeva Unija provodi sljedee aktivnosti kojima nadopunjuje aktivnosti
koje se provode u dravama lanicama:
(a) provedba istraivakih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih programa promicanjem

suradnje s poduzetnicima, istraivakim centrima i sveuilitima te njihove meusobne
suradnje;
(b) poticanje suradnje s treim zemljama i meunarodnim organizacijama u istraivakom,

tehnoloko-razvojnom i demonstracijskom podruju Unije;
(c) irenje i vrednovanje rezultata u istraivakim, tehnoloko-razvojnim i demonstracijskim

aktivnostima Unije;
(d) poticanje usavravanja i pokretljivosti istraivaa u Uniji.

127
lanak 181.
1. Unija i drave lanice koordiniraju svoje aktivnosti istraivanja i tehnolokog razvoja

kako bi se osigurala koherentnost politika pojedinih drava i politike Unije.
2. U bliskoj suradnji s dravom lanicom, Komisija moe pokrenuti svaku korisnu

inicijativu radi promicanja koordinacije iz stavka 1, osobito inicijative kojima je cilj
utvrivanje smjernica i pokazatelja, organizacija razmjene najbolje prakse i priprema
potrebnih elemenata za periodiko praenje i ocjenu. O tome se u cijelosti izvjeuje Europski
parlament.
lanak 182.

i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, usvajaju viegodinji okvirni
program kojim se odreuju sve aktivnosti Unije.
Tim se okvirnim programom:
odreuju znanstveni i tehnoloki ciljevi koje treba postii kroz aktivnosti predviene
lankom 180. te se utvruju odgovarajui prioriteti,
opisuju te aktivnosti u opim crtama,
utvruje najvii ukupni iznos i detaljna pravila financijskog sudjelovanja Unije u

okvirnom programu te odgovarajue udjele u svakoj predvienoj aktivnosti.
2. Okvirni se program prilagoava ili dopunjuje kako se stanje mijenja.
3. Okvirni se program provodi kroz posebne programe razvijene u okviru svake

aktivnosti. Svakim se posebnim programom utvruju detaljna pravila za njegovu provedbu,
odreuje se njegovo trajanje te se predviaju sredstva koja se smatraju potrebnima. Zbroj
iznosa koji se smatraju nunima, utvrenih u okviru posebnih programa, ne moe biti vei od
sveukupnog najvieg iznosa utvrenog za okvirni program i svaku pojedinu aktivnost.
4. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja

s Europskim parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom, usvaja posebne programe.
5. Kao dopuna aktivnostima planiranima u viegodinjem okvirnom programu, Europski

savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, utvruju mjere koje su potrebne za
provedbu europskog istraivakog prostora.
128
lanak 183.
Radi provedbe viegodinjeg okvirnog programa Unija utvruje:
pravila za sudjelovanje poduzetnika, istraivakih centara i sveuilita,
pravila kojima se ureuje irenje rezultata istraivanja.
lanak 184.
Tijekom provedbe viegodinjeg okvirnog programa moe se odluiti o dodatnim

programima koji predviaju sudjelovanje samo odreenih drava lanica koje e ih financirati
uz mogue sudjelovanje Unije.
Unija utvruje pravila koja se primjenjuju na dodatne programe, osobito u pogledu irenja
znanja i pristupa ostalih drava lanica.
lanak 185.
Tijekom provedbe viegodinjeg okvirnog programa Unija u dogovoru s dotinim dravama

lanicama moe predvidjeti sudjelovanje u programima za istraivanje i razvoj koje poduzima
vie drava lanica, ukljuujui i sudjelovanje u strukturama stvorenim za provedbu tih
programa.
lanak 186.
Tijekom provedbe viegodinjeg okvirnog programa, Unija moe u polju svojih istraivakih,
tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih aktivnosti predvidjeti suradnju s treim zemljama ili
meunarodnim organizacijama.
Pojedinosti te suradnje mogu biti predmetom sporazuma izmeu Unije i dotinih treih
strana.
129
lanak 187.
Unija moe osnovati zajednika poduzea ili bilo koju drugu strukturu potrebnu za
uinkovito provoenje svojih istraivakih, tehnoloko-razvojnih i demonstracijskih
programa.
lanak 188.
Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Gospodarskim

i socijalnim odborom, donosi odredbe iz lanka 187.
Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu redovnim zakonodavnim postupkom i

nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom, donose odredbe iz lanaka 183.,
184. i 185. Za usvajanje dodatnih programa zahtijeva se suglasnost dotinih drava lanica.
lanak 189.
1. Za promicanje znanstvenog i tehnikog napretka, industrijske konkurentnosti i

provedbe svojih politika, Unija oblikuje europsku svemirsku politiku. U tu svrhu, ona moe
promicati zajednike inicijative, podupirati istraivanja i tehnoloki razvoj te koordinirati
napore potrebne za istraivanje i iskoritavanje svemira.
2. Kako bi doprinijeli ostvarenju ciljeva iz stavka 1., Europski parlament i Vijee,

odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju potrebne mjere koje
mogu biti u obliku europskog svemirskog programa, pri emu je iskljueno bilo kakvo
usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.
3. Unija uspostavlja sve odgovarajue odnose s Europskom svemirskom agencijom.
4. Ovim se lankom ne dovode u pitanje ostale odredbe ove glave.
lanak 190.
Poetkom svake godine, Komisija dostavlja izvjee Europskom parlamentu i Vijeu. Izvjee
sadrava podatke o aktivnostima istraivanja i tehnolokog razvoja i o irenju rezultata tih
aktivnosti u prethodnoj godini te program rada za tekuu godinu.
130
GLAVA XX.
OKOLI
lanak 191.
1. Politika Unije u podruju okolia doprinosi ostvarivanju sljedeih ciljeva:
ouvanju, zatiti i poboljanju kvalitete okolia,
zatiti ljudskog zdravlja,
razboritom i racionalnom koritenju prirodnih bogatstava,
promicanju mjera na meunarodnoj razini za rjeavanje regionalnih, odnosno svjetskih

problema okolia, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.
2. Politika Unije u podruju okolia usmjerena je prema postizanju visokog stupnja zatite,
uzimajui u obzir raznolike prilike u razliitim regijama Unije. Temelji se na naelu opreznosti
te na naelu preventivnog djelovanja, naelu da se teta nanesena okoliu popravlja ponajprije
na samom izvoru te na naelu da oneiiva plaa.
S tim u vezi mjere usklaivanja kojima se odgovara na zahtjeve zatite okolia ukljuuju, kada
je to primjereno, zatitnu klauzulu kojom se dravama lanicama omoguuje da iz
neekonomskih razloga zatite okolia poduzmu privremene mjere koje podlijeu
inspekcijskom postupku Unije.
3. Pri oblikovanju politike u podruju okolia Unija uzima u obzir:
dostupne znanstvene i tehnike podatke,
uvjete okolia u razliitim regijama Unije,
mogue koristi i trokove djelovanja odnosno nedjelovanja,
ekonomski i socijalni razvoj Unije u cjelini i uravnoteeni razvoj njezinih regija.
4. U okviru svojih nadlenosti Unija i drave lanice surauju s treim zemljama i

nadlenim meunarodnim organizacijama. Aranmani za suradnju Unije mogu biti
predmetom sporazuma izmeu Unije i dotinih treih strana.
Prethodnim podstavkom ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica za voenje

pregovora u okviru meunarodnih tijela i sklapanje meunarodnih sporazuma.
131
lanak 192.

i nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, odluuju o
aktivnostima koje Unija poduzima radi ostvarivanja ciljeva iz lanka 191.
2. Odstupajui od postupka odluivanja predvienog stavkom 1. i ne dovodei u pitanje

lanak 114., Vijee, odluujui jednoglasno, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i
nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom te
Odborom regija, usvaja:
(a) odredbe prvenstveno fiskalne prirode;
(b) mjere koje utjeu na:
prostorno planiranje,
kvantitativno gospodarenje vodnim resursima ili, neposredno ili posredno, na

dostupnost tih resursa,
uporabu zemljita, osim gospodarenja otpadom;

(c) mjere koje znatno utjeu na izbor drave lanice izmeu razliitih energetskih izvora i
ope strukture njezine opskrbe energijom.
Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim

parlamentom, Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija, moe odluiti da se na
pitanja iz prvog podstavka primjenjuje redovni zakonodavni postupak.
3. Ope programe djelovanja kojima se odreuju prioritetni ciljevi Europski parlament i

Vijee usvajaju odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon
savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija.
Mjere potrebne za provedbu tih programa usvajaju se pod uvjetima iz stavka 1. ili 2., ovisno o
sluaju.
4. Ne dovodei u pitanje pojedine mjere koje je usvojila Unija, drave lanice financiraju i
provode politiku zatite okolia.
5. Ne dovodei u pitanje naelo da oneiiva plaa, ako mjera koja se temelji na

odredbama stavka 1. ukljuuje nerazmjerno visoke trokove za tijela javne vlasti neke drave
lanice, takvom se mjerom utvruju odgovarajue odredbe u obliku:
privremenih odstupanja i/ili
financijske potpore iz Kohezijskog fonda osnovanog u skladu s lankom 177.

132
lanak 193.
Zatitne mjere usvojene u skladu s lankom 192. ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da
zadri ili uvede stroe zatitne mjere. Te mjere moraju biti u skladu s Ugovorima. Komisiju se
obavjeuje o tim mjerama.
GLAVA XXI.
ENERGIJA
lanak 194.
1. U kontekstu uspostavljanja i funkcioniranja unutarnjeg trita i u pogledu potrebe za

ouvanjem i unapreenjem okolia, cilj je energetske politike Unije u duhu solidarnosti meu
dravama lanicama:
(a) osigurati funkcioniranje energetskog trita;
(b) osigurati sigurnost opskrbe energijom u Uniji;
(c) promicati energetsku uinkovitost i utedu energije te razvoj novih i obnovljivih oblika
energije te
(d) promicati meupovezanost energetskih mrea.
2. Ne dovodei u pitanje primjenu ostalih odredaba Ugovor, Europski parlament i Vijee,

odluujui u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, utvruju mjere potrebne za
ostvarenje ciljeva iz stavka 1. Te se mjere usvajaju nakon savjetovanja s Gospodarskim i
socijalnim odborom i Odborom regija.
Te mjere ne utjeu na pravo drave lanice da utvruje uvjete za iskoritavanje svojih

energetskih resursa, svoj izbor meu razliitim izvorima energije i opu strukturu svoje
opskrbe energijom, ne dovodei u pitanje lanak 192. stavak 2. toku (c).
3. Odstupajui od stavka 2., Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim

postupkom, jednoglasno, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, utvruje mjere
navedene u njemu ako su one prvenstveno fiskalne naravi.
133
GLAVA XXII.
TURIZAM
lanak 195.
1. Unija dopunjuje djelovanje drava lanica u sektoru turizma, osobito promicanjem

konkurentnosti poduzea Unije u tom sektoru.
U tu svrhu djelovanje Unije ima za cilj:
(a) poticati stvaranje okruenja koje pogoduje razvoju poduzetnika u tom sektoru;
(b) promicati suradnju meu dravama lanicama, ponajprije razmjenom dobre prakse.

postupkom, utvruju posebne mjere za dopunjavanje djelovanja unutar drava lanica radi
postizanja ciljeva iz ovog lanka, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i
drugih propisa drava lanica.
GLAVA XXIII.
CIVILNA ZATITA
lanak 196.
1. Unija potie suradnju meu dravama lanicama kako bi poboljala uinkovitost

sustav za spreavanje prirodnih nepogoda i nesrea izazvanih ljudskim djelovanjem i zatitu
od njih.
Djelovanje Unije ima za cilj:
(a) poduprijeti i dopuniti djelovanje drava lanica na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj

razini u pogledu spreavanja rizika, pripremom osoblja civilne zatite i reagiranjem na
prirodne nepogode i nesree izazvane ljudskim djelovanjem unutar Unije;
(b) promicati brzu i uinkovitu operativnu suradnju unutar Unije meu nacionalnim
slubama za civilnu zatitu;
promicati dosljednost djelovanja civilne zatite na meunarodnoj razini.

postupkom, utvruju potrebne mjere kako bi pomogli u ostvarivanju ciljeva iz stavka 1., pri
emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih propisa drava lanica.
134
GLAVA XXIV.
ADMINISTRATIVNA SURADNJA
lanak 197.
1. Uinkovita provedba prava Unije od strane drava lanica, koja je bitna za pravilno
funkcioniranje Unije, smatra se pitanjem od zajednikog interesa.
2. Unija moe poduprijeti napore koje drave lanice ulau kako bi poboljale svoju
administrativnu sposobnost za provedbu prava Unije. Takvo djelovanje moe ukljuivati
olakavanje razmjene informacija i javnih slubenika kao i podupiranje programa
osposobljavanja. Nijedna drava lanica nije obvezna koristiti se tom potporom. Europski
parlament i Vijee, odluujui uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, u tu
svrhu utvruju potrebne mjere, pri emu je iskljueno bilo kakvo usklaivanje zakona i drugih
3. Ovim se lankom ne dovode u pitanje obveze drava lanica da provode pravo Unije ili
nadlenosti i dunosti Komisije. Njime se ne dovode u pitanje ni ostale odredbe Ugovor
kojima se predvia administrativna suradnja meu dravama lanicama te izmeu njih i Unije.
DIO ETVRTI
PRIDRUIVANJE PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA
lanak 198.
Drave lanice suglasne su da se Uniji pridrue neeuropske zemlje i podruja koja imaju
posebne odnose s Danskom, Francuskom, Nizozemskom i Ujedinjenom Kraljevinom. Te
zemlje i podruja (dalje u tekstu: zemlje i podruja) navedeni su u Prilogu II.
Svrha pridruivanja jest promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja tih zemalja i podruja
te uspostava bliskih gospodarskih odnosa izmeu njih i Unije u cjelini.
Sukladno naelima odreenima u preambuli ovog Ugovora, pridruivanje u prvom redu slui
promicanju interesa i napretka stanovnika tih zemalja i podruja, kako bi ih se povelo ka
gospodarskoj, socijalnoj i kulturnoj razvijenosti kojoj tee.
lanak 199.
Pridruivanje ima sljedee ciljeve:

135
1. Drave lanice na trgovinu s tim zemljama i podrujima primjenjuju isti tretman koji na
temelju Ugovor odobravaju jedna drugoj.
2. Svaka zemlja ili podruje primjenjuje na trgovinu s dravama lanicama i s ostalim

zemljama i podrujima isti tretman koji primjenjuje i prema europskoj dravi s kojom
ima posebne odnose.
3. Drave lanice sudjeluju u ulaganjima potrebnima za postupni razvoj tih zemalja i

podruja.
4. Sve fizike i pravne osobe koje su dravljani drave lanice ili jedne od zemalja i podruja
mogu ravnopravno sudjelovati u javnim nadmetanjima i nabavama za ulaganja koja
financira Unija.
5. U meusobnim odnosima drava lanica i zemalja i podruja pravo poslovnog nastana

dravljana te trgovakih drutava ureuje se sukladno odredbama i postupcima
utvrenima u poglavlju koje se odnosi na pravo poslovnog nastana, i to na
nediskriminirajuoj osnovi i podlono posebnim odredbama utvrenima na temelju
lanka 203.
lanak 200.
1. Carine na uvoz robe podrijetlom iz tih zemalja i podruja u drave lanice zabranjuju se
sukladno zabrani carina meu dravama lanicama, u skladu s odredbama Ugovor.
2. Carine na uvoz u svaku zemlju ili podruje iz drava lanica ili iz drugih zemalja ili
podruja zabranjuju se sukladno odredbama lanka 30.
3. Meutim, te zemlje i podruja mogu uvesti carine koje su potrebne za njihov razvoj i
industrijalizaciju ili za financiranje njihovog prorauna.
Carine iz prethodnog podstavka ne smiju prelaziti razinu onih koje su uvedene za uvoz
proizvoda iz drave lanice s kojom svaka zemlja ili podruje ima posebne odnose.
4. Stavak 2. ne primjenjuje se na zemlje i podruja koja zbog svojih posebnih

meunarodnih obveza ve primjenjuju nediskriminirajuu carinsku tarifu.
5. Uvoenje ili bilo kakva promjena carina na robu uvezenu u zemlje i podruja ne dovodi
ni de iure niti de facto do bilo kakve neposredne ili posredne diskriminacije meu uvozima iz
razliitih drava lanica.
lanak 201.

136
Ako bi visina carina koje se na robu iz tree zemlje primjenjuju pri ulasku u neku zemlju ili
podruje mogla nakon primjene odredaba lanka 200. stavka 1. prouzroiti preusmjeravanje
trgovinskih tokova na tetu bilo koje drave lanice, ta drava lanica moe zahtijevati od
Komisije da ostalim dravama lanicama predloi mjere potrebne za popravljanje stanja.
lanak 202.
Pridravajui se odredba koje se odnose na javno zdravstvo, javnu sigurnost ili javni poredak,
sloboda kretanja radnika iz zemalja i podruja unutar drava lanica, kao i radnika iz drava
lanica unutar zemalja i podruja, ureuje se aktima usvojenima u skladu s lankom 203.
lanak 203.
Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije, na temelju iskustva steenog

povezivanjem zemalja i podruja sa Unijom i na temelju naela odreenih Ugovorima, donosi
odredbe koje sadre detaljna pravila i postupak za povezivanje zemalja i podruja s Unijom.
Kad Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom usvaja dotine odredbe, ono
odluuje jednoglasno na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
lanak 204.
Odredbe lanaka 198. do 203. primjenjuju se na Grenland, podlono posebnim odredbama

za Grenland utvrenima u Protokolu o posebnim aranmanima za Grenland koji je priloen
Ugovorima.
DIO PETI
VANJSKO DJELOVANJE UNIJE
GLAVA I.
OPE ODREDBE O VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE
lanak 205.
Djelovanje Unije na meunarodnoj sceni na temelju ovog dijela vodi se naelima, ostvaruje
ciljeve i provodi se u skladu s opim odredbama utvrenima u poglavlju 1. glave V. Ugovora o
Europskoj uniji.
137
GLAVA II.
ZAJEDNIKA TRGOVINSKA POLITIKA
lanak 206.
Uspostavom carinske unije u skladu s lancima 28. do 32., Unija u zajednikom interesu
doprinosi skladnom razvoju svjetske trgovine, postupnom ukidanju ogranienja
meunarodne trgovine i izravnih stranih ulaganja te smanjenju carinskih i ostalih prepreka.
lanak 207.
1. Zajednika trgovinska politika temelji se na jedinstvenim naelima, osobito u odnosu na

promjene carinskih stopa, sklapanje carinskih i trgovinskih sporazuma o trgovini robom i
uslugama te komercijalne aspekte intelektualnog vlasnitva, izravna strana ulaganja i
postizanje ujednaenosti mjera liberalizacije, izvoznu politiku i mjere za zatitu trgovine
poput onih koje se poduzimaju u sluaju dampinga ili subvencija. Zajednika trgovinska
politika vodi se u kontekstu naela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije.
2. Europski parlament i Vijee, odluujui uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom, usvajaju mjere kojima se utvruje okvir za provedbu zajednike trgovinske
politike.
3. Kad je potrebno pregovarati o sporazumima s jednom ili vie treih zemalja ili
meunarodnih organizacija i te sporazume sklapati primjenjuje se lanak 218., pridravajui
se posebnih odredaba ovog lanka.
Komisija daje preporuke Vijeu, koje ju ovlauje da zapone potrebne pregovore. Vijee i
Komisija su odgovorni za osiguravanje usklaenosti sporazuma o kojima se pregovara s
unutarnjim politikama i pravilima Unije.
Te pregovore vodi Komisija uz savjetovanje s posebnim odborom koji imenuje Vijee i koji
pomae Komisiji u obavljanju te zadae te u okviru direktiva koje joj moe uputiti Vijee. O
tijeku pregovora Komisija redovito izvjeuje posebni odbor i Europski parlament.
4. U pogledu pregovora i sklapanja sporazum iz stavka 3. Vijee odluuje kvalificiranom

veinom.
U pogledu pregovora i sklapanja sporazum u podrujima trgovine uslugama i komercijalnih

aspekata intelektualnog vlasnitva kao i izravnih stranih ulaganja, Vijee odluuje jednoglasno
ako ti sporazumi sadravaju odredbe za koje je potrebna jednoglasnost pri donoenju
unutarnjih pravila.
138
Vijee odluuje jednoglasno i u pogledu pregovora i sklapanja sporazum:
(a) u podruju trgovine kulturnim i audiovizualnim uslugama ako postoji opasnost da bi ti

sporazumi mogli dovesti u pitanje kulturnu i jezinu raznolikost Unije;
(b) u podruju trgovine socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama ako postoji

opasnost da bi ti sporazumi mogli ozbiljno naruiti nacionalno ureenje tih usluga i
dovesti u pitanje odgovornost drava lanica za njihovo pruanje.
5. Pregovori i sklapanje meunarodnih sporazuma u podruju prometa podlijeu glavi VI.

treeg dijela i lanku 218.
6. Izvravanje nadlenosti dodijeljenih ovim lankom u podruju zajednike trgovinske

politike ne utjee na razgranienje nadlenosti izmeu Unije i drava lanica te ne dovodi do
usklaivanja zakonskih i drugih odredaba drava lanica ako je Ugovorima iskljueno takvo
usklaivanje.
GLAVA III.
SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA I HUMANITARNA POMO
POGLAVLJE 1.
RAZVOJNA SURADNJA
lanak 208.
1. Politika Unije u podruju razvojne suradnje provodi se u okviru naela i ciljeva vanjskog
djelovanja Unije. Politika razvojne suradnje Unije i politike razvojne suradnje drava lanica
meusobno se dopunjuju i jaaju.
Glavni cilj politike razvojne suradnje Unije je smanjenje i dugorono iskorjenjivanje

siromatva. Unija uzima u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi
mogle utjecati na zemlje u razvoju.
2. Unija i drave lanice potuju preuzete obveze i vode rauna o ciljevima koje su odobrile
u okviru Ujedinjenih naroda i ostalih nadlenih meunarodnih organizacija.
lanak 209.

postupkom, usvajaju mjere potrebne za provedbu politike razvojne suradnje, koje se mogu
139
odnositi na viegodinje programe suradnje sa zemljama u razvoju ili na tematski usmjerene

programe.
2. Unija moe s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama sklopiti bilo

kakav sporazum kojim se pomae postizanje ciljeva iz lanka 21. Ugovora o Europskoj uniji i
lanka 208. ovog Ugovora.
Prvim podstavkom ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica za voenje pregovora u

okviru meunarodnih tijela i sklapanje sporazuma.
3. Europska investicijska banka doprinosi provedbi mjera iz stavka 1., sukladno pravilima
utvrenima njezinim Statutom.
lanak 210.
1. Radi promicanja komplementarnosti i uinkovitosti njihova djelovanja, Unija i drave

lanice koordiniraju svoje politike razvojne suradnje i meusobno se savjetuju, ukljuujui i u
okviru meunarodnih organizacija i meunarodnih konferencija, o svojim programima
pomoi. One mogu poduzeti zajednike aktivnosti. Drave lanice doprinose, ako je to
potrebno, provedbi programa pomoi Unije.
2. Komisija moe pokrenuti svaku korisnu inicijativu radi promicanja koordinacije iz

stavka 1.
lanak 211.
U okviru svojih nadlenosti Unija i drave lanice surauju s treim zemljama i nadlenim
meunarodnim organizacijama.
POGLAVLJE 2.
GOSPODARSKA, FINANCIJSKA I TEHNIKA SURADNJA S TREIM ZEMLJAMA
lanak 212.
(bivi lanak 181.a UEZ-a)
1. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, osobito lanke 208. do 211., Unija
provodi mjere gospodarske, financijske i tehnike suradnje, ukljuujui pruanje pomoi,
osobito financijske pomoi, treim zemljama koje nisu zemlje u razvoju. Te su mjere u skladu
140
s razvojnom politikom Unije i provode se u okviru naela i ciljeva njezinog vanjskog

djelovanja. Djelovanja Unije i drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju.

postupkom, usvajaju mjere potrebne za provedbu stavka 1.
3. U okviru svojih nadlenosti Unija i drave lanice surauju s treim zemljama i

nadlenim meunarodnim organizacijama. Aranmani za suradnju Unije mogu biti
predmetom sporazuma izmeu Unije i dotinih treih strana.

okviru meunarodnih tijela i sklapanje meunarodnih sporazuma.
lanak 213.
Kad situacija u nekoj treoj zemlji zahtijeva urnu financijsku pomo Unije, Vijee, na
prijedlog Komisije, usvaja potrebne odluke.
POGLAVLJE 3.
HUMANITARNA POMO
lanak 214.
1. Aktivnosti Unije u podruju humanitarne pomoi provode se u okviru naela i ciljeva

vanjskog djelovanja Unije. Te su aktivnosti namijenjene pruanju ad hoc pomoi i potpore i
zatite ljudima u treim zemljama koji su rtve prirodnih nepogoda i nesrea izazvanih
ljudskim djelovanjem, radi ispunjavanja humanitarnih potreba koje proizlaze iz tih razliitih
situacija. Mjere Unije i drava lanica meusobno se dopunjuju i jaaju.
2. Aktivnosti humanitarne pomoi provode se u skladu s naelima meunarodnog prava i

naelima nepristranosti, neutralnosti i zabrane diskriminacije.

postupkom, utvruju mjere kojima se odreuje okvir u kojem se provode aktivnosti
humanitarne pomoi Unije.
4. Unija moe s treim zemljama i nadlenim meunarodnim organizacijama sklopiti bilo

kakav sporazum kojim se pomae postizanje ciljeva iz stavka 1. i lanka 21. Ugovora o
Europskoj uniji.

okviru meunarodnih tijela i sklapanje sporazuma.
5. Radi uspostave okvira za zajednike doprinose mladih Europljana aktivnostima

humanitarne pomoi Unije osniva se Europsko volontersko tijelo za humanitarnu pomo.
141
Europski parlament i Vijee, uredbama donesenima u skladu s redovnim zakonodavnim

postupkom, utvruju pravila i postupke za djelovanje Tijela.
6. Komisija moe pokrenuti svaku inicijativu korisnu za promicanje koordinacije izmeu

djelovanja Unije i djelovanja drava lanica kako bi poveala uinkovitost i
komplementarnost mjera humanitarne pomoi na razini Unije i na nacionalnoj razini.
7. Unija osigurava da su njezine aktivnosti humanitarne pomoi koordinirane i usklaene s

aktivnostima meunarodnih organizacija i tijela, osobito onih koji su sastavni dio sustava
Ujedinjenih naroda.
GLAVA IV.
MJERE OGRANIAVANJA
lanak 215.
1. Kada se odlukom usvojenom u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o Europskoj

uniji predvia prekid ili djelomino ili potpuno smanjenje gospodarskih i financijskih odnosa
s jednom ili vie treih zemalja, Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na zajedniki
prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije,
usvaja potrebne mjere. O tome izvjeuje Europski parlament.
2. Kada je to predvieno odlukom donesenom u skladu s poglavljem 2. glave V. Ugovora o

Europskoj uniji, Vijee moe usvojiti mjere ograniavanja na temelju postupka iz stavka 1.
protiv fizikih ili pravnih osoba i skupina ili nedravnih subjekata.
3. Akti iz ovog lanka ukljuuju potrebne odredbe o pravnim jamstvima.
GLAVA V.
MEUNARODNI SPORAZUMI
lanak 216.
1. Unija moe sklopiti sporazum s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih
organizacija ako se tako predvia Ugovorima ili ako je sklapanje sporazuma potrebno radi
postizanja nekog od ciljeva iz Ugovor, u okviru politika Unije, ili ako je to predvieno nekim
pravno obvezujuim aktom Unije ili bi moglo utjecati na zajednika pravila ili promijeniti
njihovo podruje primjene.
2. Sporazumi koje sklapa Unija obvezujui su za institucije Unije i za njezine drave

lanice.
142
lanak 217.
Unija moe s jednom ili vie treih zemalja ili meunarodnih organizacija sklapati sporazume
o pridruivanju koji ukljuuju uzajamna prava i obveze, zajedniko djelovanje i posebni
postupak.
lanak 218.
1. Ne dovodei u pitanje posebne odredbe utvrene u lanku 207., pregovori o

sporazumima izmeu Unije i treih zemalja ili meunarodnih organizacija i njihovo sklapanje
provodi se u skladu sa sljedeim postupkom.
2. Vijee odobrava otvaranje pregovora, donosi direktive za pregovore, odobrava

potpisivanje sporazuma i sklapa ih.
3. Komisija ili Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kada se
predvieni sporazum odnosi iskljuivo ili poglavito na zajedniku vanjsku i sigurnosnu
politiku, daje preporuke Vijeu koje donosi odluku kojom se odobrava otvaranje pregovora i
kojom se, ovisno o predmetu predvienog sporazuma, imenuje pregovara Unije ili voditelj
pregovarakog tima Unije.
4. Vijee moe pregovarau uputiti direktive i odrediti poseban odbor u savjetovanju s

kojim se pregovori moraju voditi.
5. Vijee na prijedlog pregovaraa donosi odluku kojom se odobrava potpisivanje

sporazuma i, prema potrebi, njegova privremena primjena prije stupanja na snagu.
6. Vijee na prijedlog pregovaraa donosi odluku o sklapanju sporazuma.
Osim kada se sporazumi odnose iskljuivo na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, Vijee
donosi odluku o sklapanju sporazuma:
(a) uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta u sljedeim sluajevima:
(i) sporazum o pridruivanju;
(ii) sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i

temeljnih sloboda;
(iii) sporazum kojima se utvrivanjem postupaka suradnje uspostavlja poseban

institucionalni okvir;
(iv) sporazum sa znatnim proraunskim implikacijama za Uniju;

143
(v) sporazum kojima se pokrivaju podruja na koja se primjenjuje ili redovni

zakonodavni postupak ili posebni zakonodavni postupak kada je potrebna suglasnost
Europski parlament i Vijee mogu se u hitnim sluajevima dogovoriti o roku za davanje

suglasnosti.
(b) nakon savjetovanja s Europskim parlamentom u ostalim sluajevima. Europski parlament

daje svoje miljenje u roku koji Vijee moe odrediti s obzirom na urnost predmeta. Ako
Europski parlament u tom roku ne da miljenje, Vijee moe odluivati.
7. Pri sklapanju sporazuma Vijee moe, odstupajui od stavaka 5., 6. i 9., ovlastiti
pregovaraa da odobri izmjene sporazuma u ime Unije ako je njime predvieno da se one
usvajaju pojednostavnjenim postupkom ili ako ih usvaja tijelo osnovano sporazumom. Vijee
za takvo ovlatenje moe postaviti posebne uvjete.
8. Vijee tijekom itavog postupka odluuje kvalificiranom veinom.
Meutim, Vijee odluuje jednoglasno kad se sporazum odnosi na podruje za koje je za

donoenje akta Unije potrebna jednoglasna odluka kao i za sporazume o pridruivanju i
sporazume iz lanka 212. s dravama koje su kandidatkinje za pristupanje. Vijee odluuje
jednoglasno i u pogledu sporazuma o pristupanju Unije Europskoj konvenciji za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda; odluka o sklapanju tog sporazuma stupa na snagu nakon
to je odobre drave lanice u skladu sa svojim odgovarajuim ustavnim odredbama.
9. Vijee na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku donosi odluku kojom se obustavlja primjena sporazuma i utvruju
stajalita koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma kada je to tijelo
pozvano donositi akte koji proizvode pravne uinke, uz iznimku akata kojima se dopunjuje ili
mijenja institucionalni okvir sporazuma.
10. Europski se parlament odmah i u potpunosti izvjeuje o svim fazama tog postupka.
11. Drava lanica, Europski parlament, Vijee ili Komisija mogu pribaviti miljenje Suda o
tome je li predvieni sporazum u skladu s Ugovorima. Ako je miljenje Suda negativno,
predvieni sporazum moe stupiti na snagu samo ako se izmijeni ili ako se revidiraju Ugovori.
lanak 219.
(bivi lanak 111. stavci 1. do 3. i stavak 5. UEZ-a)
1. Odstupajui od lanka 218. stavka 1., Vijee moe, ili na preporuku Europske sredinje
banke ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, u
nastojanju da postigne konsenzus u skladu s ciljem ouvanja stabilnosti cijena, sklopiti
formalne sporazume o deviznom teaju eura u odnosu na valute treih drava. Vijee odluuje
jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s postupkom
predvienim u stavku 3.
144
Vijee moe, ili na preporuku Europske sredinje banke ili na preporuku Komisije i nakon
savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, u nastojanju da postigne konsenzus sukladno
cilju ouvanja stabilnosti cijena uvesti, prilagoditi ili odustati od sredinjih teajeva eura
unutar sustava deviznog teaja. Predsjednik Vijea obavjeuje Europski parlament o
uvoenju, prilagodbi ili odustajanju od sredinjih teajeva eura.
2. U nedostatku sustava deviznog teaja u odnosu na jednu ili vie valuta treih zemalja iz
stavka 1., Vijee, na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskom sredinjom
bankom ili na preporuku Europske sredinje banke, moe oblikovati opa usmjerenja za
teajnu politiku u odnosu na te valute. Ta opa usmjerenja ne dovode u pitanje glavni cilj
ESSB-a, ouvanje stabilnosti cijena.
3. Odstupajui od lanka 218., kada Unija treba s jednom treom zemljom ili
meunarodnom organizacijom ili s vie njih pregovarati o sporazumima koji se odnose na
pitanja povezana s pitanjima monetarnog ili deviznog reima, Vijee, na preporuku Komisije i
nakon savjetovanja s Europskom sredinjom bankom, odluuje o modalitetima za voenje
pregovora i sklapanje takvih sporazuma. Tim se modalitetima osigurava jedinstveno stajalite
Unije. Komisija je u potpunosti ukljuena u pregovore.
4. Drave lanice mogu voditi pregovore u okviru meunarodnih tijela i sklapati

meunarodne sporazume, ne dovodei pritom u pitanje nadlenost i sporazume Unije u
odnosu na ekonomsku i monetarnu uniju.
GLAVA VI.
ODNOSI UNIJE S MEUNARODNIM ORGANIZACIJAMA I TREIM ZEMLJAMA TE DELEGACIJE

UNIJE
lanak 220.
(bivi lanci 302. do 304. UEZ-a)
1. Unija uspostavlja odgovarajue oblike suradnje s tijelima Ujedinjenih naroda i njihovim

specijaliziranim agencijama, Vijeem Europe, Organizacijom za sigurnost i suradnju u Europi
i Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj.
Unija takoer, ako je to primjereno, odrava takve odnose s drugim meunarodnim

organizacijama.
2. Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija provode

ovaj lanak.
lanak 221.
1. Uniju u treim zemljama i pri meunarodnim organizacijama zastupaju delegacije

Unije.
145
2. Delegacije Unije pod vodstvom su Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku. One djeluju u bliskoj suradnji s diplomatskim i konzularnim misijama
drava lanica.
GLAVA VII.
KLAUZULA SOLIDARNOSTI
lanak 222.
1. Unija i njezine drave lanice zajedniki djeluju u duhu solidarnosti ako je neka drava
lanica meta teroristikog napada, rtva prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim
djelovanjem. Unija pokree sve instrumente s kojima raspolae, ukljuujui vojna sredstva
koja su joj na raspolaganje stavile drave lanice, kako bi:
(a)
sprijeila teroristiku prijetnju na dravnom podruju drava lanica;
zatitila demokratske institucije i civilno stanovnitvo od bilo kakvog teroristikog

napada;
pomogla nekoj dravi lanici na njezinu dravnom podruju, na zahtjev njezinih

politikih tijela, u sluaju teroristikog napada;
(b) pomogla nekoj dravi lanici na njezinu dravnom podruju, na zahtjev njezinih
politikih tijela, u sluaju prirodne nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem.
2. Ako neka drava lanica postane metom teroristikog napada ili rtvom prirodne
nepogode ili nesree izazvane ljudskim djelovanjem, ostale joj drave lanice pomau na
zahtjev njezinih politikih tijela. U tu se svrhu drave lanice meusobno koordiniraju u
Vijeu.
3. Aranmani Unije za provedbu klauzule solidarnosti utvruju se odlukom koju donosi

Vijee odluujui na zajedniki prijedlog Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske
poslove i sigurnosnu politiku. Vijee odluuje u skladu s lankom 31. stavkom 1. Ugovora o
Europskoj uniji kada se ta odluka odnosi na obrambena pitanja. O tome se obavjeuje
Europski parlament.
Za potrebe ovog stavka i ne dovodei u pitanje lanak 240., Vijeu pomae Politiki i
sigurnosni odbor uz potporu struktura oblikovanih u kontekstu zajednike sigurnosne i
obrambene politike te Odbor iz lanka 71.; ta dva odbora po potrebi dostavljaju zajednika
miljenja.
4. Europsko vijee redovito ocjenjuje prijetnje s kojima se suoava Unija kako bi Uniji i
njezinim dravama lanicama omoguilo uinkovito djelovanje.
146
DIO ESTI
INSTITUCIONALNE I FINANCIJSKE ODREDBE
GLAVA I.
INSTITUCIONALNE ODREDBE
POGLAVLJE 1.
INSTITUCIJE
ODJELJAK 1.
EUROPSKI PARLAMENT
lanak 223.
(bivi lanak 190. stavak 4. i 5. UEZ-a)
1. Europski parlament izrauje prijedlog za utvrivanje odredaba potrebnih za izbor

svojih lanova opim neposrednim izborima prema jedinstvenom postupku u svim dravama
lanicama ili u skladu s naelima koja su zajednika svim dravama lanicama.
Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz

prethodnu suglasnost Europskog parlamenta koji odluuje veinom svojih lanova, utvruje
potrebne odredbe. Te odredbe stupaju na snagu nakon to ih sve drave lanice odobre u
skladu sa svojim ustavnim odredbama.
2. Europski parlament, uredbama, na vlastitu inicijativu, u skladu s posebnim

zakonodavnim postupkom nakon to zatrai miljenje Komisije i uz suglasnost Vijea,
utvruje pravila i ope uvjete kojima se ureuje obavljanje dunosti njegovih lanova. Sva
pravila i uvjete koji se odnose na oporezivanje lanova ili bivih lanova Vijee utvruje
jednoglasno.
lanak 224.
(bivi lanak 191. drugi podstavak UEZ-a)

uredbama, utvruju propise koji ureuju politike stranke na europskoj razini iz lanka 10.
stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji, a posebice pravila o njihovu financiranju.
lanak 225.
(bivi lanak 192. drugi podstavak UEZ-a)

147
Odlukom veine svojih lanova Europski parlament moe od Komisije zatraiti podnoenje
odgovarajueg prijedloga o pitanjima za koje smatra da ih je, radi provedbe Ugovor,
potrebno urediti aktom Unije. Ako Komisija ne podnese prijedlog, o razlozima obavjeuje
Europski parlament.
lanak 226.
Pri obavljanju svojih dunosti Europski parlament moe, na prijedlog jedne etvrtine svojih
lanova, osnovati privremeni Istrani odbor koji, ne dovodei u pitanje ovlasti koje su
Ugovorima dodijeljene ostalim institucijama ili tijelima, istrauje navodne povrede ili
nepravilnosti u provedbi prava Unije, osim ako se navodne injenice razmatraju u postupku
pred sudom i dok je postupak u tijeku.
Privremeni Istrani odbor podnoenjem izvjea prestaje postojati.
Europski parlament uredbama, na vlastitu inicijativu, u skladu s posebnim zakonodavnim

postupkom i uz prethodnu suglasnost Vijea i Komisije, utvruje detaljne odredbe o
ostvarivanju prava na istragu.
lanak 227.
Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem odnosno registriranim
sjeditem u jednoj dravi lanici ima pravo, pojedinano ili zajedno s drugim graanima ili
osobama, podnijeti peticiju Europskom parlamentu, a u vezi s pitanjem koje spada u podruje
djelovanja Unije te koje neposredno utjee na podnositelja.
lanak 228.
1. Europski ombudsman kojeg bira Europski parlament ovlaten je primati pritube od

svakoga graanina Unije ili svake fizike ili pravne osobe s boravitem odnosno registriranim
sjeditem u jednoj dravi lanici, a u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela,
ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvravanju njegovih pravosudnih
ovlasti. On ili ona ispituje pritube i izvjeuje o njima. U skladu sa svojim dunostima
Europski ombudsman, po slubenoj dunosti ili na temelju prituaba koje su mu podnesene
neposredno ili preko lana Europskog parlamenta, provodi istrage za koje ustanovi da su
osnovane, osim kad navodne injenice jesu predmetom pravnog postupka ili su to bile. Ako
Europski ombudsman utvrdi nepravilnosti u djelovanju, upuuje predmet instituciji, tijelu,
uredu ili agenciji na koju se istraga odnosi, koja ga u roku od tri mjeseca obavjeuje o svojim
148
stavovima. Tada Europski ombudsman prosljeuje izvjee Europskom parlamentu i

instituciji, tijelu, uredu ili agenciji na koju se istraga odnosi. Osobu koja je podnijela pritubu
obavjeuje se o ishodu takvih istraga.
Europski ombudsman podnosi Europskom parlamentu godinje izvjee o ishodu svojih

istraga.
2. Europski ombudsman bira se nakon svakih izbora za Europski parlament na razdoblje

mandata parlamenta. Europski ombudsman moe biti ponovno imenovan.
Ako Europski ombudsman vie ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dunosti ili
poini tei propust u radu, Sud ga moe, na zahtjev Europskog parlamenta, smijeniti s
dunosti.
3. Europski ombudsman je potpuno neovisan u obavljanju svojih dunosti. U obavljanju

tih dunosti on ne smije traiti ni primati naputke ni od koje vlade, institucije, tijela, ureda ili
subjekta. Za trajanja mandata Europski ombudsman ne moe se baviti ni jednim drugim
zanimanjem, plaenim ili neplaenim.
4. Europski parlament uredbama, na vlastitu inicijativu, u skladu s posebnim

zakonodavnim postupkom, nakon to zatrai miljenje Komisije i uz suglasnost Vijea,
utvruje pravila i ope uvjete kojima se ureuje obavljanje dunosti Europskog ombudsmana.
lanak 229.
Europski parlament odrava godinje zasjedanje. Sastaje se drugog utorka u oujku bez
potrebe za sazivanjem.
Europski parlament se moe na zahtjev veine svojih lanova, ili na zahtjev Vijea ili Komisije,
sastati na izvanrednoj sjednici.
lanak 230.
(bivi lanak 197. stavak drugi, trei i etvrti UEZ-a)
Komisija moe prisustvovati svim sjednicama i na vlastiti zahtjev govoriti.
Na pitanja koja joj postavi Europski parlament ili njegovi lanovi, Komisija odgovara usmeno
ili u pisanom obliku.
Europsko vijee i Vijee govore pred Europskim parlamentom u skladu s uvjetima utvrenima
u poslovniku Europskog vijea i poslovniku Vijea.
149
lanak 231.
Osim ako je Ugovorima drukije predvieno, Europski parlament odluuje veinom danih
glasova.
Kvorum se utvruje poslovnikom.
lanak 232.
Europski parlament donosi svoj poslovnik odlukom veine svojih lanova.
Zapisnici sa sjednica Europskog parlamenta objavljuju se na nain utvren u Ugovorima i u

poslovniku.
lanak 233.
Europski parlament o opem godinjem izvjeu koje mu podnosi Komisija raspravlja na

javnoj sjednici.
lanak 234.
Ako se Europskom parlamentu u vezi s aktivnostima Komisije podnese prijedlog za

izglasavanje nepovjerenja Komisiji, on o tom prijedlogu glasuje najranije tri dana nakon
podnoenja prijedloga i to iskljuivo javnim glasanjem.
Ako se taj prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prihvati dvotreinskom veinom danih

glasova, koja predstavlja veinu lanova Europskog parlamenta, lanovi Komisije kolektivno
podnose ostavku, a Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku podnosi
ostavku na funkciju koje on ili ona obnaa u Komisiji. Oni ostaju na dunosti i nastavljaju
obavljati tekue poslove dok ih se ne zamijeni u skladu s lankom 17. Ugovora o Europskoj
uniji. U tom sluaju mandat lanova Komisije koji su imenovani kao njihova zamjena, prestaje
danom prestanka mandata lanova Komisije koji su morali kolektivno podnijeti ostavku.
150
ODJELJAK 2.
EUROPSKO VIJEE
lanak 235.
1. Pri glasovanju svaki lan Europskog vijea moe takoer djelovati u ime najvie jo
jednog lana.
lanak 16. stavak 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanak 238. stavak 2. ovog Ugovora
primjenjuju se na Europsko vijee kad odluuje kvalificiranom veinom. Kad Europsko vijee
odluuje glasovanjem, njegov predsjednik i predsjednik Komisije ne sudjeluju u glasovanju.
Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju usvajanje akata Europskog
vijea za koje je potrebna jednoglasnost.
2. Predsjednik Europskog parlamenta moe biti pozvan da govori pred Europskim

vijeem.
3. Europsko vijee odluuje obinom veinom u pogledu postupovnih pitanja i usvajanja

svog poslovnika.
4. Europskom vijeu pomae Glavno tajnitvo Vijea.
lanak 236.
Europsko vijee kvalificiranom veinom usvaja:
(a) odluku o utvrivanju popisa razliitih sastava Vijea, osim sastav Vijea za ope poslove i
Vijea za vanjske poslove, u skladu s lankom 16. stavkom 6. Ugovora o Europskoj uniji;
(b) odluku o predsjednitvu razliitih sastava Vijea, osim sastava Vijea za vanjske poslove, u
skladu s lankom 16. stavkom 9. Ugovora o Europskoj uniji.
ODJELJAK 3.
VIJEE
lanak 237.
Vijee se sastaje kada ga sazove predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev jednog od
njegovih lanova ili Komisije.
151
lanak 238.
(bivi lanak 205. stavak 1. i 2. UEZ-a)
1. Kada je potrebno da Vijee odluuje obinom veinom, ono odluuje veinom svojih
lanova.
2. Odstupajui od lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji od 1. studenoga 2014. i

pridravajui se odredaba utvrenih u Protokolu o prijelaznim odredbama, kad Vijee ne
odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku, kvalificirana se veina utvruje kao najmanje 72 % lanova Vijea koji predstavljaju
drave lanice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva Unije.
3. Od 1. studenoga 2014. i pridravajui se odredaba utvrenih u Protokolu o prijelaznim

odredbama, u sluajevima kada na temelju Ugovor svi lanovi Vijea ne sudjeluju u
glasovanju, kvalificirana se veina utvruje kako slijedi:
(a) Kvalificirana veina utvruje se kao najmanje 55 % lanova Vijea koji predstavljaju
drave lanice sudionice koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva tih drava.
Blokirajua manjina mora sadravati barem minimalni broj lanova Vijea koji
predstavljaju vie od 35 % stanovnitva drava lanica sudionica i jednog dodatnog lana,
a u protivnom se smatra da je ostvarena kvalificirana veina.
(b) Odstupajui od lanka toke (a), kad Vijee ne odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog
predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, kvalificirana se veina
utvruje kao najmanje 72 % lanova Vijea koji predstavljaju drave lanice sudionice
koje zajedno ine najmanje 65 % stanovnitva tih drava.
4. Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju usvajanje akata Vijea
za koje je potrebna jednoglasnost.
lanak 239.
Pri glasovanju svaki lan Vijea moe takoer djelovati u ime najvie jo jednog lana.
lanak 240.
1. Odbor koji se sastoji od stalnih predstavnika vlada drava lanica odgovoran je za

pripremu rada Vijea i za obavljanje zadataka koje mu Vijee povjeri. Odbor moe donositi
postupovne odluke u sluajevima predvienima poslovnikom Vijea.
152
2. Vijeu u radu pomae Glavno tajnitvo za koje je odgovoran glavni tajnik kojeg imenuje
Vijee.
O ustroju Glavnog tajnitva odluuje Vijee obinom veinom.
3. Vijee odluuje obinom veinom u pogledu postupovnih pitanja i o usvajanju svog

poslovnika.
lanak 241.
Vijee, odluujui obinom veinom, moe zatraiti od Komisije da izradi sve studije koje
Vijee smatra poeljnima za postizanje zajednikih ciljeva te da mu dostavi sve odgovarajue
prijedloge. Ako Komisija ne podnese prijedlog, o razlozima obavjeuje Vijee.
lanak 242.
Vijee, odluujui obinom veinom nakon savjetovanja s Komisijom, utvruje pravila koja se
primjenjuju na odbore predviene Ugovorima.
lanak 243.
Vijee utvruje plae, naknade i mirovine predsjednika Europskog vijea, predsjednika

Komisije, Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, lanova
Komisije, predsjednik, lanova i tajnik Suda Europske unije i glavnog tajnika Vijea. Vijee
utvruje i svaku isplatu koja se daje umjesto primitka od rada.
ODJELJAK 4.
KOMISIJA
lanak 244.
U skladu s lankom 17. stavkom 5. Ugovora o Europskoj uniji, lanovi Komisije biraju se na
temelju sustava rotacije koji je jednoglasno utvrdilo Europsko vijee na temelju sljedeih
naela:
(a) drave lanice uivaju u potpunosti ravnopravan tretman glede odreivanja redoslijeda i
trajanja mandata njihovih dravljana kao lanova Komisije; slijedom toga, razlika meu
153
ukupnim brojem mandata koje imaju dravljani bilo kojih dviju drava lanica ne smije
nikada biti vea od jedan;
(b) pridravajui se toke (a) svaka je uzastopna Komisija sastavljena tako da na

zadovoljavajui nain odraava demografski i zemljopisni spektar svih drava lanica.
lanak 245.
lanovi Komisije suzdravaju se od svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim

dunostima. Drave lanice potuju njihovu neovisnost i ne pokuavaju na njih utjecati dok
obavljaju svoje zadae.
Za trajanja svog mandata lanovi Komisije ne smiju se baviti ni jednim drugim zanimanjem,
ni plaenim ni neplaenim. Pri preuzimanju dunosti sveano priseu da e za trajanja i nakon
isteka mandata potovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dunost asnog i
suzdranog ponaanja u pogledu prihvaanja odreenih imenovanja ili povlastica nakon to
prestanu obavljati tu dunost. U sluaju povrede tih obveza Sud moe, u postupku
pokrenutom od strane Vijea, koje u tom sluaju odluuje obinom veinom, ili Komisije,
odluiti da se dotini lan, ovisno o okolnostima, ili razrijei dunosti sukladno odredbama
lanka 247., ili da mu se uskrati pravo na mirovinu ili druge zamjenske povlastice.
lanak 246.
Osim redovitom zamjenom ili smru, dunosti lana Komisije prestaju i njegovom ostavkom
ili razrjeenjem dunosti.
Slobodno mjesto zbog ostavke, razrjeenja dunosti ili smrti, do kraja mandata tog lana
zauzima novi lan istog dravljanstva kojeg imenuje Vijee uz zajedniku suglasnost s
predsjednikom Komisije, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i u skladu s
kriterijima odreenima u drugom podstavku lanka 17. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji.
Vijee moe, odluujui jednoglasno na prijedlog predsjednika Komisije, odluiti da slobodno

mjesto nije potrebno popunjavati, osobito ako je preostali dio mandata lana kratak.
U sluaju ostavke, razrjeenja dunosti ili smrti predsjednik se zamjenjuje za preostalo vrijeme
njegova mandata. Pri zamjeni predsjednika primjenjuje se postupak utvren u lanku 17.
stavku 7. podstavku 1. Ugovora o Europskoj uniji.
U sluaju ostavke, razrjeenja dunosti ili smrti, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i
sigurnosnu politiku zamjenjuje se za preostalo vrijeme njegova mandata u skladu s lankom
18. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji.
154
U sluaju ostavke svih lanova Komisije, oni do kraja mandata ostaju na dunosti i nastavljaju
obavljati tekue poslove dok ih se ne zamijeni, u skladu s lankom 17. Ugovora o Europskoj
uniji.
lanak 247.
Ako neki lan Komisije vie ne ispunjava uvjete koji su potrebni za obavljanje dunosti ili ako
je poinio tei propust u radu, Sud ga, na zahtjev Vijea, koje u tom sluaju odluuje obinom
veinom, ili Komisije, moe razrijeiti dunosti.
lanak 248.
Ne dovodei u pitanje lanak 18. stavak 4. Ugovora o Europskoj uniji, predsjednik Komisije
rasporeuje odgovornosti Komisije i dodjeljuje ih njezinim lanovima u skladu s lankom 17.
stavkom 6. tog Ugovora. Tijekom mandata Komisije predsjednik moe promijeniti tu podjelu
odgovornosti. lanovi Komisije izvravaju zadae koje im je dodijelio predsjednik pod
njegovim vodstvom.
lanak 249.
(bivi lanak 218. stavak 2. i lanak 212. UEZ-a)
1. Komisija donosi svoj poslovnik kako bi osigurala da ona i njezini odjeli djeluju. Komisija
osigurava objavljivanje poslovnika.
2. Svake godine, najkasnije mjesec dana prije poetka zasjedanja Europskog parlamenta,
Komisija objavljuje ope izvjee o aktivnostima Unije.
lanak 250.
Komisija odluuje veinom glasova svojih lanova.
Kvorum se utvruje njezinim poslovnikom.

155
ODJELJAK 5.
SUD EUROPSKE UNIJE
lanak 251.
Sud zasjeda u sudskim vijeima ili u velikom vijeu u skladu s pravilima koja su u tu svrhu
utvrena u Statutu Suda Europske unije.
Kada je to u skladu sa Statutom, Sud moe zasjedati i u punom sastavu.
lanak 252.
Sudu pomae osam nezavisnih odvjetnika. Na zahtjev Suda Vijee moe, odluujui
jednoglasno, poveati broj nezavisnih odvjetnika.
Dunost je nezavisnog odvjetnika, djelujui posve nepristrano i neovisno, na javnoj raspravi

iznositi obrazloene prijedloge odluka u predmetima u kojima se u skladu sa Statutom Suda
Europske unije zahtijeva njegovo sudjelovanje.
lanak 253.
Suci i nezavisni odvjetnici Suda biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koji
ispunjavaju uvjete koji se u njihovim zemljama zahtijevaju za obavljanje najviih sudakih
dunosti ili koji su priznati pravni strunjaci; imenuju ih vlade drava lanica zajednikom
suglasnou na razdoblje od est godina, nakon savjetovanja s odborom predvienim u lanku
255.
Svake tri godine provodi se djelomina zamjena sudaca i nezavisnih odvjetnika u skladu s
uvjetima utvrenima u Statutu Suda Europske unije.
Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Suda na razdoblje od tri godine. On moe biti
ponovno izabran.
Suci i nezavisni odvjetnici kojima je istekla dunost mogu biti ponovno imenovani.
Sud imenuje svojeg tajnika i utvruje pravila kojima se ureuje njegov poloaj.
Sud utvruje svoj poslovnik. Za donoenje poslovnika potrebno je odobrenje Vijea.

156
lanak 254.
Broj sudaca Opeg suda odreuje se u Statutu Suda Europske unije. Statutom moe biti
predvieno da Opem sudu pomau nezavisni odvjetnici.
lanovi Opeg suda biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koji posjeduju
sposobnosti koje se zahtijevaju za obavljanje visoke sudake dunosti. Imenuju ih vlade
drava lanica zajednikom suglasnou na razdoblje od est godina, nakon savjetovanja s
odborom predvienim u lanku 255. lanstvo se djelomino obnavlja svake tri godine.
lanovi kojima dunost istjee mogu biti ponovno imenovani.
Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Opeg suda na razdoblje od tri godine. On moe
biti ponovno izabran.
Opi sud imenuje svojeg tajnika i utvruje pravila kojima se ureuje njegov poloaj.
Opi sud utvruje svoj poslovnik u dogovoru sa Sudom. Za donoenje poslovnika potrebno je
odobrenje Vijea.
Osim ako je Statutom Suda Europske unije predvieno drukije, odredbe Ugovor koje se
odnose na Sud primjenjuju se na Opi sud.
lanak 255.
Prije nego to vlade drava lanica imenuju kandidate iz lanaka 253. i 254. osniva se odbor
zaduen za davanje miljenja o prikladnosti kandidat za obnaanje dunosti suca i
nezavisnog odvjetnika Suda i Opeg suda.
Odbor se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivih lanova Suda i Opeg suda,
lanova nacionalnih vrhovnih sudova i priznatih odvjetnika, od kojih jednoga predlae
Europski parlament. Vijee donosi odluku o utvrivanju pravil rada odbora i odluku o
imenovanju njegovih lanova. Ono odluuje na inicijativu predsjednika Suda.
lanak 256.
1. Opi sud nadlean je za provoenje postupka i odluivanje u prvom stupnju u sluaju

predmeta i postupaka iz lanaka 263., 265., 268., 270. i 272., osim u onima koji su
dodijeljeni specijaliziranom sudu osnovanom na temelju lanka 257. ili su na temelju Statuta
pridrani Sudu. Statut moe predvidjeti nadlenost Opeg suda za druge vrste predmeta i
postupaka.
157
Protiv odluka Opeg suda temeljem ovog stavka postoji pravo albe Sudu iskljuivo o
pitanjima prava te u granicama utvrenima Statutom
2. Opi sud nadlean je za provoenje postupka i odluivanje u sluaju predmeta i

postupaka pokrenutih protiv odluka specijaliziranih sudova.
Sud moe iznimno ispitati odluke Opeg suda donesene na temelju ovog stavka u skladu s
uvjetima i ogranienjima utvrenima u Statutu kada postoji ozbiljna opasnost utjecaja na
jedinstvo ili dosljednost prava Unije.
3. Opi sud nadlean je za provoenje postupka i odluivanje o prethodnim pitanjima

temeljem lanka 267. u posebnim podrujima utvrenima Statutom.
Kada Opi sud smatra da je u predmetu potrebno donijeti odluku od naelnog znaenja, koja
bi mogla utjecati na jedinstvo ili dosljednost prava Unije, moe predmet uputiti Sudu na
odluivanje.
Odluke Opeg suda o prethodnim pitanjima moe iznimno ispitati Sud u skladu s uvjetima i
ogranienjima utvrenima u Statutu kada postoji ozbiljna opasnost ugroavanja jedinstva ili
dosljednosti prava Unije.
lanak 257.

mogu osnivati specijalizirane sudove koji se pridruuju Opem sudu radi provoenja
postupka i odluivanja u prvom stupnju u odreenim vrstama predmeta ili postupaka koji se
odnose na posebna podruja. Europski parlament i Vijee odluuju uredbama ili na prijedlog
Komisije nakon savjetovanja sa Sudom ili na zahtjev Suda nakon savjetovanja s Komisijom.
Uredbom o osnivanju specijaliziranog suda utvruju se pravila o njegovom ustroju i o opsegu

nadlenosti koja mu je dodijeljena.
Protiv odluka specijaliziranih sudova postoji pravo albe Opem sudu samo o pitanjima prava
ili, ako je to predvieno uredbom o osnivanju specijaliziranog suda, pravo albe koja se
odnosi i na injenino stanje.
lanovi specijaliziranih sudova biraju se iz redova osoba ija je neovisnost neupitna i koji
posjeduju sposobnosti koje se zahtijevaju za obavljanje sudake dunosti. Imenuje ih Vijee
koje u tu svrhu odluuje jednoglasno.
Specijalizirani sudovi utvruju svoj poslovnik u dogovoru sa Sudom. Za donoenje

poslovnika potrebno je odobrenje Vijea.
Odredbe Ugovor koje se odnose na Sud Europske unije i odredbe Statuta Suda Europske
unije primjenjuju se na specijalizirane sudove, osim ako je uredbom o osnivanju
158
specijaliziranog suda odreeno drukije. Na specijalizirane sudove u svakom se sluaju

primjenjuje glava I. Statuta i njegov lanak 64.
lanak 258.
Ako smatra da neka drava lanica nije ispunila neku obvezu na temelju Ugovor, Komisija o
tom predmetu, nakon to je dotinoj dravi dala priliku da se oituje, daje obrazloeno
miljenje.
Ako dotina drava ne postupi u skladu s miljenjem u roku koji odredi Komisija, Komisija taj
predmet moe uputiti Sudu Europske unije.
lanak 259.
Drava lanica koja smatra da neka druga drava lanica nije ispunila neku obvezu temeljem
Ugovor moe predmet uputiti Sudu Europske unije.
Prije nego to neka drava lanica pokrene postupak protiv druge drave lanice zbog
navodne povrede obveze temeljem Ugovor, predmet mora uputiti Komisiji.
Nakon to je svakoj od zainteresiranih drava pruena prilika da iznese svoje navode i da se

izjasni o navodima druge stranke, u usmenom i pisanom obliku, Komisija daje obrazloeno
miljenje.
Ako Komisija u roku od tri mjeseca od dana kada joj je predmet dostavljen ne da miljenje,
izostanak takvog miljenja nije zapreka za upuivanje predmeta Sudu.
lanak 260.
1. Ako Sud Europske unije ustanovi da drava lanica nije ispunila neku obvezu na temelju
Ugovor, ta je drava duna poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi
Suda.
2. Ako smatra da dotina drava lanica nije poduzela potrebne mjere kako bi postupila u
skladu s presudom Suda, Komisija, nakon to toj dravi prui priliku za oitovanje, moe
predmet uputiti Sudu. Komisija pritom odreuje visinu paualnog iznosa ili novane kazne
koju je dotina drava lanica duna platiti, a koju smatra primjerenom s obzirom na
okolnosti.
159
Utvrdi li Sud da drava lanica nije postupila sukladno njegovoj presudi, moe joj odrediti
plaanje paualnog iznosa ili novane kazne.
Ovaj postupak ne dovodi u pitanje lanak 259.
3. Kad Komisija uputi predmet Sudu na temelju lanka 258. zbog toga to dotina drava
lanica nije ispunila svoju obvezu priopavanja mjera za prenoenje direktive donesene na
temelju zakonodavnog postupka, moe, ako to smatra primjerenim, odrediti paualni iznos ili
novanu kaznu koju je dotina drava lanica duna platiti, a koju smatra primjerenom s
obzirom na okolnosti.
Ako utvrdi da je dolo do povrede, Sud moe dotinoj dravi lanici naloiti plaanje
paualnog iznosa ili novane kazne koja ne premauje iznos koji je odredila Komisija. Obveza
plaanja proizvodi uinke od dana koji Sud odredi u svojoj presudi.
lanak 261.
Uredbama koje na temelju odredaba Ugovor zajedniki donose Europski parlament i Vijee
te onima koje donosi Vijee, Sudu Europske unije se moe dati neograniena nadlenost u
vezi s kaznama predvienima u tim uredbama.
lanak 262.
Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, Vijee moe, odluujui jednoglasno, u skladu
s posebnim zakonodavnim postupkom te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom,
usvojiti odredbe kojima se Sudu Europske unije dodjeljuje nadlenost, u opsegu koji odredi
Vijee, u sporovima koji se odnose na primjenu akata donesenih temeljem Ugovor kojima se
ustanovljuju europska prava intelektualnog vlasnitva. Te odredbe stupaju na snagu nakon to
ih sve drave lanice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
lanak 263.
Sud Europske unije ispituje zakonitost zakonodavnih akata, akata Vijea, Komisije i Europske
sredinje banke, osim preporuka i miljenja, te akata Europskog parlamenta i Europskog vijea
koji proizvode pravne uinke prema treima. On ispituje i zakonitost akata tijela, ureda ili
agencija Unije koji bi mogli proizvesti pravne uinke prema treima.
160
U tu svrhu Sud je nadlean u postupcima koje pokreu drava lanica, Europski parlament,
Vijee ili Komisija zbog nenadlenosti, bitne povrede postupka, povrede Ugovor ili bilo kojeg
pravnog pravila vezanog uz njegovu primjenu ili zbog zloporabe ovlasti.
Sud je nadlean pod istim uvjetima u postupcima koje pokrenu Revizorski sud, Europska
sredinja banka i Odbor regija radi zatite svojih prava.
Svaka fizika ili pravna osoba moe pod uvjetima utvrenima u stavku prvom i drugom
pokrenuti postupke protiv akta koji je upuen toj osobi ili koji se izravno i osobno odnosi na
nju te protiv regulatornog akta koji se izravno odnosi na nju, a ne podrazumijeva provedbene
mjere.
Aktima o osnivanju tijel, ured i agencija Unije mogu se utvrditi posebni uvjeti i aranmani u
vezi s postupcima koje su fizike ili pravne osobe pokrenule protiv tih tijela, ureda ili agencija i
koji prema njima imaju pravni uinak.
Postupak predvien ovim lankom mora se pokrenuti u roku od dva mjeseca, ovisno o
sluaju, od objavljivanja akta ili obavjeivanja tuitelja o njoj ili, ako takva objava ili obavijest
izostanu, od dana kada je tuitelj saznao za akt.
lanak 264.
Ako je tuba osnovana, Sud Europske unije proglaava predmetni akt nitavim.
Meutim, Sud, ako to smatra potrebnim, navodi koji se uinci akta koji je proglasio nitavim
moraju smatrati konanima.
lanak 265.
Ako Europski parlament, Europsko vijee, Vijee, Komisija ili Europska sredinja banka
propuste djelovati i time povrijede Ugovore, drave lanice i ostale institucije Unije mogu pred
Sudom Europske unije pokrenuti postupak radi utvrivanja povrede. Ovaj se lanak pod istim
uvjetima primjenjuje na tijela, urede i agencije Unije koje propuste djelovati.
Pokretanje postupka je doputeno samo ako je dotina institucija, tijelo, ured ili agencija
prethodno bila pozvana da djeluje. Ako u roku od dva mjeseca od takvog poziva dotina
institucija, tijelo, ured ili agencija ne zauzme stajalite, postupak se moe pokrenuti u daljnjem
roku od dva mjeseca.
Pod pretpostavkama utvrenima u prethodnim stavcima svaka fizika ili pravna osoba moe
podnijeti Sudu pritubu zato to joj institucija, tijelo, ured ili agencija Unije propustila uputiti
bilo koji akt, osim preporuke ili miljenja.
161
lanak 266.
Institucija iji je akt proglaen nitavim, ili ije je proputanje djelovanja proglaeno protivnim
Ugovorima, duna je poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda
Europske unije.
Ova obveza ne utjee ni na koju obvezu koja bi mogla proizai iz primjene drugog stavka
lanka 340.
lanak 267.
Sud Europske unije je nadlean odluivati o prethodnim pitanjima koja se tiu:
(a) tumaenja Ugovor;
(b) valjanosti i tumaenja akata institucija, tijela, ureda ili agencija Unije;
Ako se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom drave lanice, taj sud moe, ako smatra da
je odluka o tom pitanju potrebna da bi mogao donijeti presudu, zatraiti od Suda da o tome
odlui.
Ako se takvo pitanje pojavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke drave lanice, protiv
ijih odluka prema nacionalnom pravu nema pravnog lijeka, taj je sud duan uputiti to pitanje
Sudu.
Ako se to pitanje postavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke drave lanice u
pogledu osobe kojoj je oduzeta sloboda, Sud Europske unije djeluje u najkraem moguem
roku.
lanak 268.
Sud Europske unije je nadlean u sporovima koji se odnose na naknadu tete predvienu
drugim i treim stavkom lanka 340.
lanak 269.
Sud je nadlean odluivati o zakonitosti akta koji je usvojilo Europsko vijee ili Vijee na
temelju lanka 7. Ugovora o Europskoj uniji iskljuivo na zahtjev dotine drave lanice na
162
koju se odnosi utvrenje Europskog vijea ili Vijea i iskljuivo u odnosu na postupovne
odredbe sadrane u tom lanku.
Taj se zahtjev mora podnijeti u roku od mjesec dana od dana tog utvrenja. Sud odluuje u
roku od mjesec dana od dana podnoenja zahtjeva.
lanak 270.
Sud Europske unije je nadlean u svim sporovima izmeu Unije i njezinih slubenika u
granicama i prema uvjetima utvrenima u Pravilniku o osoblju za dunosnike i Uvjetima
zaposlenja za ostale slubenike Unije.
lanak 271.
U dolje utvrenim granicama, Sud Europske unije je nadlean u sporovima koji se odnose na:
(a) ispunjavanje obveza drava lanica iz Statuta Europske investicijske banke. S tim u vezi
Upravno vijee Banke ima ovlasti koje su na temelju lanka 258. dodijeljene Komisiji;
(b) mjere koje donosi Vijee guvernera Europske investicijske banke. S tim u vezi, svaka
drava lanica, Komisija ili Upravno vijee Banke mogu pokrenuti postupak pod uvjetima
utvrenima u lanku 263.;
(c) mjere koje donosi Upravno vijee Europske investicijske banke. Postupak protiv tih mjera
mogu pod uvjetima utvrenima lankom 263. pokrenuti samo drave lanice ili Komisija,
i to samo zbog povrede postupka predvienog lankom 19. stavcima 2., 5., 6. i 7. Statuta
Banke.
(d) ispunjavanje obveza temeljem Ugovor i Statuta ESSB-a i ESB-a od strane nacionalnih
sredinjih banaka. S tim u vezi ovlasti Vijea ESB-a za nacionalne sredinje banke iste su
kao ovlasti dodijeljene Komisiji za drave lanice u lanku 258. Ako Sud ustanovi da
nacionalna sredinja banka nije ispunila obvezu temeljem Ugovor, ta je banka duna
poduzeti potrebne mjere kako bi postupila sukladno presudi Suda.
lanak 272.

163
Sud Europske unije je nadlean donositi presude na temelju svake arbitrane klauzule
sadrane u ugovoru sklopljenom od strane Unije ili u njezino ime, bez obzira na to radi li se o
javnopravnom ili privatnopravnom ugovoru.
lanak 273.
Sud je nadlean u svakom sporu meu dravama lanicama koji se odnosi na predmet
Ugovor ako mu je spor podnesen na temelju posebnog sporazuma meu strankama.
lanak 274.
Sporovi u kojima je Unija jedna od stranaka nisu na osnovi toga izuzeti iz nadlenosti sudova
drava lanica, osim kada je nadlenost dodijeljena Sudu Europske unije Ugovorima.
lanak 275.
Sud Europske unije nije nadlean za odredbe koje se odnose na zajedniku vanjsku i
sigurnosnu politiku niti za akte donesene na temelju tih odredaba.
Meutim, Sud je nadlean za nadzor potovanja lanka 40. Ugovora o Europskoj uniji i
odluivanje u postupcima pokrenutima u skladu s uvjetima utvrenima u lanku 263. stavku
etvrtom ovog Ugovora u kojima se ocjenjuje zakonitost odluka kojima se predviaju mjere
ograniavanja protiv fizikih ili pravnih osoba koje je Vijee usvojila na temelju glave V.
poglavlja 2. Ugovora o Europskoj uniji.
lanak 276.
U izvravanju svojih ovlasti u pogledu odredaba treeg dijela glave V. poglavlja 4. i 5. koje se
odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde, Sud Europske unije nije nadlean ispitivati
valjanost ili razmjernost operacija koje provodi policija ili druge slube zaduene za
izvravanje zakona drave lanice ili izvravanje odgovornosti drava lanica u pogledu
ouvanja javnog poretka i zatite unutarnje sigurnosti.
lanak 277.

164
Neovisno o isteku roka utvrenog u lanku 263. stavku estom, svaka se stranka u
postupcima o aktu ope primjene koji je donijela neka institucija, tijelo, ured ili agencija Unije,
pred Sudom Europske unije moe pozvati na neprimjenjivost tog akta iz razloga odreenih u
lanku 263. stavku drugom.
lanak 278.
Pokretanje postupka pred Sudom Europske unije nema suspenzivni uinak. Meutim, ako
smatra da to okolnosti zahtijevaju, Sud moe narediti privremenu suspenziju primjene
osporavanog akta.
lanak 279.
Sud Europske unije moe u svim predmetima koji se pred njim vode odrediti sve potrebne
privremene mjere.
lanak 280.
Presude Suda Europske unije izvrive su prema uvjetima utvrenima u lanku 299.
lanak 281.
Statut Suda Europske unije utvruje se u posebnom Protokolu.

mogu izmijeniti odredbe Statuta, uz iznimku glave I. i lanka 64. Europski parlament i Vijee
odluuju ili na zahtjev Suda i nakon savjetovanja s Komisijom ili na prijedlog Komisije i nakon
savjetovanja sa Sudom.
165
ODJELJAK 6.
EUROPSKA SREDINJA BANKA
lanak 282.
1. Europska sredinja banka, zajedno s nacionalnim sredinjim bankama, ini Europski

sustav sredinjih banaka (ESSB). Europska sredinja banka, zajedno s nacionalnim sredinjim
bankama drava lanica ija je valuta euro, ini Eurosustav i provodi monetarnu politiku
Unije.
2. ESSB-om upravljaju tijela Europske sredinje banke nadlena za odluivanje. Glavni cilj
ESSB-a je odrati stabilnost cijena. Ne dovodei u pitanje taj cilj, ESSB podupire ope
ekonomske politike Unije kako bi doprinio postizanju njezinih ciljeva.
3. Europska sredinja banka ima pravnu osobnost. Samo ona moe dopustiti izdanje eura.
Neovisna je u izvravanju svojih ovlasti i upravljanju svojim financijama. Institucije, tijela,
uredi i agencije Unije te vlade drava lanica potuju njezinu neovisnost.
4. Europska sredinja banka usvaja mjere koje su potrebne za izvravanje njezinih zadaa u
skladu s lancima 127. do 133., lankom 138. i uvjetima utvrenima u Statutu ESSB-a i ESB-a.
U skladu s tim lancima, drave lanice ija valuta nije euro i njihove sredinje banke
zadravaju svoje ovlasti u monetarnom podruju.
5. S Europskom sredinjom bankom mora se u podrujima njezine nadlenosti savjetovati

o svim predloenim aktima Unije i o svim prijedlozima propisa na nacionalnoj razini te o
njima Europska sredinja banka moe dati miljenje.
lanak 283.
1. Upravno vijee Europske sredinje banke sastoji se od lanova Izvrnog odbora

Europske sredinje banke i guvernera nacionalnih sredinjih banaka drava lanica ija je
valuta euro.
2. Izvrni odbor sastoji se od predsjednika, potpredsjednika i etiri ostala lana.
Europsko vijee odluujui kvalificiranom veinom, a na preporuku Vijea nakon

savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijeem Europske sredinje banke,
imenuje predsjednika, potpredsjednika i ostale lanove Izvrnog odbora iz redova osoba s
ugledom i strunim iskustvom u monetarnom ili bankarskom podruju.
Njihov mandat traje osam godina i ne moe se obnavljati.
lanovi Izvrnog odbora mogu biti samo dravljani drava lanica.

166
lanak 284.
1. Na sastancima Upravnog vijea Europske sredinje banke mogu sudjelovati predsjednik

Vijea i lan Komisije, ali bez prava glasa.
Predsjednik Vijea moe Upravnom vijeu Europske sredinje banke podnijeti prijedlog za
vijeanje.
2. Predsjednika Europske sredinje banke poziva se da sudjeluje na sastancima Vijea kada

Vijee raspravlja o pitanjima u vezi s ciljevima i zadaama ESSB-a.
3. Europska sredinja banka upuuje Europskom parlamentu, Vijeu, Komisiji, a takoer i

Europskom vijeu, godinje izvjee o aktivnostima ESSB-a i monetarnoj politici u prethodnoj
i tekuoj godini. Predsjednik Europske sredinje banke to izvjee predstavlja Vijeu i
Europskom parlamentu, koji tim povodom mogu odrati opu raspravu.
Na zahtjev Europskog parlamenta ili na vlastitu inicijativu, predsjednik Europske sredinje

banke i ostali lanovi Izvrnog odbora mogu biti sasluani pred nadlenim odborima
ODJELJAK 7.
REVIZORSKI SUD
lanak 285.
Revizorski sud obavlja reviziju Unije.
Revizorski sud se sastoji od po jednog dravljanina iz svake drave lanice. U opem interesu
Unije njegovi su lanovi potpuno neovisni u obavljanju svojih dunosti.
lanak 286.
1. lanovi Revizorskog suda biraju se iz redova osoba koje u svojim dravama pripadaju ili
su pripadale tijelima za vanjsku reviziju ili koje su posebno kvalificirane za tu dunost.
Njihova neovisnost mora biti neupitna.
2. lanovi Revizorskog suda imenuju se na razdoblje od est godina. Vijee, nakon

savjetovanja s Europskim parlamentom, u skladu s prijedlozima svih drava lanica utvruje
popis lanova. Mandat lanova Revizorskog suda moe se obnoviti.
167
Oni iz vlastitih redova biraju predsjednika Revizorskog suda na razdoblje od tri godine.
Predsjednik moe biti ponovno izabran.
3. U obavljanju tih dunosti lanovi Revizorskog suda ne smiju traiti ni primati naputke
od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela. lanovi Revizorskog suda suzdravaju se od
svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim dunostima.
4. Za trajanja mandata lanovi Revizorskog suda ne mogu se baviti ni jednim drugim

zanimanjem ni plaenim ni neplaenim. Pri preuzimanju dunosti sveano priseu da e za
trajanja i nakon isteka mandata potovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju
dunost asnog i suzdranog ponaanja u pogledu prihvaanja odreenih imenovanja ili
povlastica nakon to prestanu obavljati tu dunost.
5. Osim redovitom zamjenom ili smru, dunosti lana Revizorskog suda prestaju i
njegovom ostavkom ili razrjeenjem dunosti odlukom Suda na temelju stavka 6.
Slobodno mjesto koje tako nastane, zauzima, do kraja mandata tog lana, novi lan.
Osim u sluaju razrjeenja dunosti, lanovi Revizorskog suda ostaju na dunosti dok ne budu
zamijenjeni.
6. lan Revizorskog suda moe biti razrijeen dunosti ili mu se moe oduzeti pravo na
mirovinu ili druge zamjenske povlastice samo ako Sud, na zahtjev Revizorskog suda, utvrdi da
taj lan vie ne ispunjava propisane uvjete ili obveze koje proizlaze iz njegove slube.
7. Vijee utvruje uvjete zaposlenja predsjednika i lanova Revizorskog suda, a osobito

njihove plae, naknade i mirovine. Vijee utvruje i svaku isplatu koja se daje umjesto
primitka od rada.
8. Odredbe Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije koje se primjenjuju na

suce Suda Europske unije primjenjuju se i na lanove Revizorskog suda.
lanak 287.
1. Revizorski sud provjerava raune svih prihoda i rashoda Unije. Takoer ispituje
raunovodstvene evidencije svih prihoda i rashoda svih tijela, ureda ili agencija koje osniva
Unija, u mjeri u kojoj odgovarajui osnivaki akt ne iskljuuje takvo ispitivanje.
Revizorski sud Europskom parlamentu i Vijeu dostavlja izjavu o jamstvu u odnosu na

pouzdanost rauna te zakonitost i pravilnost transakcija, a ista se objavljuje u Slubenom listu
Europske unije. Ta se izjava moe dopuniti posebnim ocjenama za svako vee podruje
djelovanja Unije.
2. Revizorski sud ispituje zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda te ispravnost

financijskog upravljanja. Pritom posebice izvjeuje o svim nepravilnostima.
168
Revizija prihoda obavlja se na temelju utvrenih dospjelih iznosa te iznosa stvarno plaenih
Uniji.
Revizija rashoda obavlja se na temelju preuzetih obveza i izvrenih plaanja.
Te se revizije mogu obavljati i prije zakljuivanja izvjetaja za odgovarajuu financijsku

godinu.
3. Revizija se provodi na temelju evidencije i, prema potrebi, neposredno u drugim

institucijama Unije, u prostorijama bilo kojeg tijela, ureda ili agencije koja upravlja prihodima
ili rashodima u ime Unije i u dravama lanicama, ukljuujui prostorije svih fizikih ili
pravnih osoba koje primaju isplate iz prorauna. U dravama lanicama revizija se provodi u
suradnji s revizorskim tijelima pojedine drave ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, u suradnji
s nadlenim dravnim slubama. Revizorski sud i nacionalna revizijska tijela drava lanica
surauju u duhu povjerenja, zadravajui pritom svoju nezavisnost. Ta tijela ili slube
obavjeuju Revizorski sud o tome namjeravaju li sudjelovati u reviziji.
Ostale institucije Unije, sva tijela, uredi ili agencije koje upravljaju prihodima ili rashodima u
ime Unije, sve fizike ili pravne osobe koje primaju isplate iz prorauna te nacionalna
revizijska tijela ili, ako ona nemaju potrebne ovlasti, nadlene dravne slube dostavljaju
Revizorskom sudu, na njegov zahtjev, sve dokumente ili podatke koji su mu potrebni za
izvravanje njegovog zadatka.
Pravo Revizorskog suda na pristup podacima Europske investicijske banke u vezi s njezinim
djelatnostima upravljanja prihodima i rashodima Unije ureuje se dogovorom izmeu
Revizorskog suda, Banke i Komisije. Ako takav dogovor ne postoji, Revizorski sud i tada ima
pravo na pristup podacima koji su potrebni za reviziju prihoda i rashoda Unije kojima
upravlja Banka.
4. Revizorski sud sastavlja godinje izvjee nakon zakljuenja svake financijske godine.
Izvjee se prosljeuje ostalim institucijama Unije i, zajedno s oitovanjima tih institucija na
primjedbe Revizorskog suda, objavljuje u Slubenom listu Europske unije.
Nadalje, Revizorski sud moe u svakom trenutku iznijeti svoje primjedbe o posebnim
pitanjima, osobito u obliku posebnih izvjea, te davati miljenja na zahtjev ostalih institucija
Unije.
Svoja godinja izvjea, posebna izvjea i miljenja, Revizorski sud usvaja veinom glasova
svojih lanova. Meutim, on moe osnovati unutarnja vijea za usvajanje odreenih vrsta
izvjea ili miljenja prema uvjetima utvrenima u njegovu poslovniku.
Revizorski sud pomae Europskom parlamentu i Vijeu u izvravanju njihovih ovlasti

nadzora nad izvrenjem prorauna.
Revizorski sud utvruje svoj poslovnik. Za donoenje poslovnika potrebno je odobrenje

Vijea.
169
POGLAVLJE 2.
PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOENJA I DRUGE ODREDBE
ODJELJAK 1.
PRAVNI AKTI UNIJE
lanak 288.
Radi izvravanja nadlenosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i
miljenja.
Uredba ima opu primjenu. Obvezujua je u cijelosti i neposredno se primjenjuje u svim

dravama lanicama.
Direktiva je obvezujua, u pogledu rezultata koji je potrebno postii, za svaku dravu lanicu
kojoj je upuena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata preputen je nacionalnim
tijelima.
Odluka je u cijelosti obvezujua. Odluka u kojoj je odreeno kome je upuena, obvezujua je

samo za njih.
Preporuke i miljenja nemaju obvezujuu snagu.
lanak 289.
1. U skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament i Vijee zajedno

donose uredbe, direktive ili odluke na prijedlog Komisije. Taj je postupak utvren u lanku
294.
2. U posebnim sluajevima predvienima Ugovorima, Europski parlament uz sudjelovanje

Vijea ili Vijee uz sudjelovanje Europskog parlamenta u skladu s posebnim zakonodavnim
postupkom donosi uredbe, direktive ili odluke.
3. Pravni akti doneseni zakonodavnim postupkom su zakonodavni akti.
4. U posebnim sluajevima predvienima Ugovorima, zakonodavni se akti mogu donositi

na inicijativu skupine drava lanica ili Europskog parlamenta, na preporuku Europske
sredinje banke ili na zahtjev Suda ili Europske investicijske banke.
170
lanak 290.
1. Zakonodavnim aktom, moe se Komisiji delegirati ovlast za donoenje nezakonodavnih

akata ope primjene radi dopune ili izmjene odreenih elemenata zakonodavnog akta koji
nisu kljuni.
Ciljevi, sadraj, opseg i trajanje delegiranja ovlasti izriito su utvreni u zakonodavnim

aktima. Kljuni elementi nekog podruja rezervirani su za zakonodavni akt i u skladu s time
ne mogu biti predmet delegiranja ovlasti.
2. Zakonodavnim aktima izriito se utvruju uvjeti koji vrijede za delegiranje ovlasti; ti

uvjeti mogu biti kako slijedi:
(a) Europski parlament ili Vijee mogu odluiti o opozivu delegiranja;
(b) delegirani akt moe stupiti na snagu samo ako Europski parlament ili Vijee na njega ne
uloi nikakav prigovor u razdoblju odreenom zakonodavnim aktom.
Za potrebe toaka (a) i (b) Europski parlament odluuje veinom svojih lanova, a Vijee
kvalificiranom veinom.
3. Pridjev delegiran u odgovarajuem rodu umee se u naslov delegiranih akata.
lanak 291.
1. Drave lanice donose sve mjere nacionalnog prava potrebne za provedbu pravno
obvezujuih akata Unije.
2. Kad su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujuih akata Unije, tim se
aktima provedbene ovlasti dodjeljuju Komisiji ili Vijeu u posebnim valjano utemeljenim
sluajevima i u sluajevima predvienima u lancima 24. i 26. Ugovora o Europskoj uniji.
3. Za potrebe stavka 2. Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom, unaprijed utvruju pravila i opa naela za mehanizme kojima
drave lanice nadziru izvrenje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji.
4. Rije provedben u odgovarajuem rodu umee se u naslov provedbenih akata.
lanak 292.
Vijee usvaja preporuke. Vijee odluuje na prijedlog Komisije u svim sluajevima kada se
Ugovorima predvia da Vijee usvaja akte na prijedlog Komisije. Vijee odluuje jednoglasno
u podrujima u kojima je potrebna jednoglasnost za usvajanje akta Unije. Komisija, i Europska
sredinja banka u posebnim sluajevima predvienima u Ugovorima, usvaja preporuke.
171
ODJELJAK 2.
POSTUPCI ZA DONOENJE AKATA I DRUGE ODREDBE
lanak 293.
1. Kada Vijee na temelju Ugovor odluuje na prijedlog Komisije, ono moe taj prijedlog
izmijeniti samo odluujui jednoglasno, osim u sluajevima iz stavaka 10. i 13. lanka 294., iz
lanaka 310., 312. i 314. te iz stavka drugog lanka 315.
2. Sve dok Vijee ne donese odluku, Komisija moe izmijeniti svoj prijedlog u bilo koje
vrijeme tijekom postupka donoenja akta Unije.
lanak 294.
(bivi lanak 251. UEZ.a)
1. Kada se za donoenje akta u Ugovorima upuuje na redovni zakonodavni postupak,

primjenjuje se sljedei postupak.
2. Komisija podnosi prijedlog Europskom parlamentu i Vijeu.
Prvo itanje
3. Europski parlament usvaja svoje stajalite na prvom itanju i dostavlja ga Vijeu.
4. Ako Vijee odobri stajalite Europskog parlamenta, dotini akt usvaja se u tekstu koji
odgovara stajalitu Europskog parlamenta.
5. Ako Vijee ne odobri stajalite Europskog parlamenta, ono usvaja svoje stajalite na
prvom itanju i dostavlja ga Europskom parlamentu.
6. Vijee u potpunosti obavjeuje Europski parlament o razlozima na temelju kojih je

usvojilo svoje stajalite na prvom itanju. Komisija u potpunosti obavjeuje Europski
parlament o svom stajalitu.
Drugo itanje
7. Ako u roku od tri mjeseca od takvog priopenja Europski parlament:
(a) odobri stajalite Vijea na prvom itanju ili ne donese odluku, smatra se da je dotini akt
usvojen u tekstu koji odgovara stajalitu Vijea;
172
(b) veinom svojih lanova odbije stajalite Vijea na prvom itanju, smatra se da predloeni
akt nije usvojen;
(c) veinom svojih lanova predloi izmjene stajalita Vijea u prvom itanju, tako
izmijenjeni tekst upuuje se Vijeu i Komisiji, koji o tim izmjenama daju miljenje.
8. Ako u roku od tri mjeseca od primanja izmjena Europskog parlamenta Vijee,

odluujui kvalificiranom veinom:
(a) odobri sve te izmjene, smatra se da je dotini akt usvojen;
(b) ne odobri sve izmjene, predsjednik Vijea, u dogovoru s predsjednikom Europskog

parlamenta, u roku od est tjedana saziva Odbor za mirenje.
9. Vijee odluuje jednoglasno o izmjenama o kojima je Komisija donijela negativno

miljenje.
Mirenje
10. Odbor za mirenje, koji je sastavljen od lanova Vijea ili njihovih predstavnika te od
jednakog broja predstavnika Europskog parlamenta, ima zadatak kvalificiranom veinom
lanova Vijea ili njihovih predstavnika i veinom predstavnika Europskog parlamenta postii
dogovor o zajednikom tekstu u roku od est tjedana od svog sazivanja, na temelju stajalita
Europskog parlamenta i Vijea u drugom itanju.
11. Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi
usuglaavanja stajalita Europskog parlamenta i Vijea.
12. Ako u roku od est tjedana od svog sazivanja Odbor za mirenje ne odobri zajedniki
tekst, smatra se da predloeni akt nije usvojen.
Tree itanje
13. Ako u tom roku Odbor za mirenje odobri zajedniki tekst, Europski parlament i Vijee
imaju svaki na raspolaganju rok od est tjedana od tog odobrenja za usvajanje predmetnog
akta u skladu sa zajednikim tekstom, pri emu Europski parlament odluuje veinom danih
glasova, a Vijee kvalificiranom veinom. Ako to ne uine, smatra se da predloeni akt nije
usvojen.
14. Rokovi od tri mjeseca, odnosno est tjedana iz ovog lanka produljuju se za najvie
mjesec dana, odnosno dva tjedna, na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijea.
173
Posebne odredbe
15. Kad se, u sluajevima predvienima u Ugovorima, zakonodavni akt uputi u redovni
zakonodavni postupak na inicijativu skupine drava lanica, na preporuku Europske sredinje
banke ili na zahtjev Suda, ne primjenjuju se stavak 2., druga reenica stavka 6. i stavak 9.
U tim sluajevima Europski parlament i Vijee Komisiji dostavljaju predloeni akt sa svojim
stajalitima u prvom i drugom itanju. Europski parlament ili Vijee mogu zatraiti miljenje
Komisije tijekom itavog postupka, koje Komisija moe dati i na vlastitu inicijativu. Komisija,
ako to smatra potrebnim, moe sudjelovati i u Odboru za mirenje u skladu sa stavkom 11.
lanak 295.
Europski parlament, Vijee i Komisija meusobno se savjetuju i zajednikim sporazumom

odluuju o aranmanima za svoju suradnju. U tom smislu i u skladu s Ugovorima, mogu
sklopiti meuinstitucionalne sporazume koji mogu biti obvezujue prirode.
lanak 296.
Kada se Ugovorima ne definira vrsta akta koji se donosi, institucije ga biraju ovisno o sluaju,
u skladu s vaeim postupcima i u skladu s naelom proporcionalnosti.
U pravnim se aktima navode razlozi na kojima se akti temelje i u njima se upuuje na sve
prijedloge, inicijative, preporuke, zahtjeve ili miljenja koja su potrebna na temelju Ugovor.
Pri razmatranju nacrta zakonodavnih akata, Europski parlament i Vijee ne donose nijedan
akt koji nije predvien odgovarajuim zakonodavnim postupkom u predmetnom podruju.
lanak 297.
1. Zakonodavne akte donesene na temelju redovnog zakonodavnog postupka potpisuju

predsjednik Europskog parlamenta i predsjednik Vijea.
Zakonodavne akte donesene na temelju posebnog zakonodavnog postupka potpisuje

predsjednik institucije koja ih je donijela.
Zakonodavni se akti objavljuju u Slubenom listu Europske unije. Stupaju na snagu na dan
koji je u njima odreen ili, ako taj dan nije odreen, dvadesetog dana od njihove objave.
2. Nezakonodavni akti usvojeni u obliku uredaba, direktiva ili odluka, kad u potonjima nije
odreeno kome su upuene, potpisuje predsjednik institucije koja ih je donijela.
174
Uredbe i direktive upuene svim dravama lanicama kao i odluke u kojima nije odreeno
kome su upuene objavljuju se u Slubenom listu Europske unije. Stupaju na snagu na dan
koji je u njima odreen ili, ako taj dan nije odreen, dvadesetog dana od njihove objave.
O ostalim direktivama i odlukama u kojima je odreeno kome su upuene priopuju se onima

kojima su upuene, a stupaju na snagu od tog priopenja.
lanak 298.
1. U obavljanju svojih zadaa, institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu
otvorene, uinkovite i neovisne europske administracije.
2. U skladu s Pravilnikom o osoblju i Uvjetima zaposlenja usvojenima na temelju lanka

336., Europski parlament i Vijee uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
utvruju odredbe u tu svrhu.
lanak 299.
Akti Vijea, Komisije ili Europske sredinje banke kojima se namee novana obveza, osim
ako se ona namee dravama, izvrivi su.
Izvrenje je ureeno pravilima graanskog postupka koja su na snazi u dravi na ijem se

dravnom podruju ono provodi. Dravno tijelo, koje vlada svake drave lanice odredi u tu
svrhu i o tome obavijesti Komisiju i Sud Europske unije, prilae odluci potvrdu o izvrivosti,
pri emu se ne zahtijeva nikakva druga formalnost osim provjere vjerodostojnosti odluke.
Kada se na traenje zainteresirane stranke ove formalnosti ispune, ta stranka moe pristupiti
izvrenju u skladu s nacionalnim pravom upuujui predmet neposredno nadlenom tijelu.
Izvrenje se moe suspendirati samo odlukom Suda. Meutim, ispitivanje pravilnosti u

postupku izvrenja u nadlenosti je sudova dotine drave.
POGLAVLJE 3.
SAVJETODAVNA TIJELA UNIJE
lanak 300.
1. Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji pomau Gospodarski i socijalni odbor i

Odbor regija koji obnaaju savjetodavne funkcije.
175
2. Gospodarski i socijalni odbor sastoji se od predstavnika organizacija poslodavaca,

zaposlenika i drugih predstavnika civilnog drutva, osobito onih u socioekonomskom,
graanskom, profesionalnom i kulturnom podruju.
3. Odbor regija sastoji se od predstavnika regionalnih i lokalnih tijela, koji ili imaju izborni
mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili su politiki odgovorni izabranoj skuptini.
4. lanovi Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija nisu vezani nikakvim

obvezujuim napucima. U opem interesu Unije potpuno su neovisni u obavljanju svojih
dunosti.
5. Vijee redovito preispituje pravila iz stavaka 2. i 3., kojima se ureuje priroda sastava
Odbor, kako bi se uzele u obzir gospodarske, drutvene i demografske promjene u Uniji.
Vijee, na prijedlog Komisije, u tu svrhu donosi odluke.
ODJELJAK 1.
GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR
lanak 301.
Broj lanova Gospodarskog i socijalnog odbora ne smije biti vei od 350.
Vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije, donosi odluku kojom se odreuje sastav
Odbora.
Vijee odreuje naknade lanova Odbora.
lanak 302.
1. lanovi Odbora imenuju se na razdoblje od pet godina. Vijee u skladu s prijedlozima

pojedinih drava lanica utvruje popis lanova. Mandat lanova Odbora moe se obnoviti.
2. Vijee odluuje nakon savjetovanja s Komisijom. Ono moe zatraiti miljenje

europskih organizacija koje predstavljaju razliite gospodarske i socijalne sektore i civilno
drutvo na koje utjeu aktivnosti Unije.
lanak 303.

176
Odbor iz redova svojih lanova bira svojeg predsjednika i predsjednitvo na razdoblje od dvije
i pol godine.
Odbor donosi svoj poslovnik.
Odbor saziva predsjednik na zahtjev Europskog parlamenta, Vijea ili Komisije. Odbor se
moe sastajati i na vlastitu inicijativu.
lanak 304.
Europski parlament, Vijee ili Komisija moraju se savjetovati s Odborom kada je to

predvieno Ugovorima. Te institucije mogu se savjetovati s Odborom u svim sluajevima
kada to smatraju primjerenim. Odbor moe davati miljenja na vlastitu inicijativu u
sluajevima u kojima takav postupak smatra primjerenim.
Ako to smatraju nunim, Europski parlament, Vijee ili Komisija odreuju Odboru rok za
davanje miljenja, koji ne moe biti krai od mjesec dana od dana kada predsjednik primi
obavijest o tome. Izostanak miljenja nakon isteka tog roka ne spreava daljnje djelovanje.
Miljenje Odbora dostavlja se Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji zajedno sa

zapisnikom njegova raspravljanja.
ODJELJAK 2.
ODBOR REGIJA
lanak 305.
(bivi lanak 263. stavak drugi, trei i etvrti UEZ-a)
Broj lanova Odbora regija ne smije biti vei od 350.
Vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije, donosi odluku kojom se odreuje sastav
Odbora.
lanovi Odbora i jednak broj njihovih zamjenika imenuju se na razdoblje od pet godina.
Njihov se mandat moe obnoviti. Vijee usvaja popis lanova i njihovih zamjenika sastavljen
u skladu s prijedlozima svake drave lanice. Kada istekne mandat iz lanka 300. stavka 3., na
temelju kojeg su bili predloeni, mandat lanova Odbora automatski prestaje, a za ostatak
navedenog mandata zamjenjuju se u skladu s istim postupkom. Nijedan lan Odbora ne smije
istodobno biti i lan Europskog parlamenta.
177
lanak 306.
Odbor regija iz redova svojih lanova bira predsjednika i predsjednitvo na razdoblje od dvije i
pol godine.
Odbor donosi svoj poslovnik.
Odbor saziva predsjednik na zahtjev Europskog parlamenta, Vijea ili Komisije. Odbor se
moe sastajati i na vlastitu inicijativu.
lanak 307.
Europski parlament, Vijee ili Komisija moraju se savjetovati s Odborom regija kada je to
predvieno Ugovorima i u svim drugim sluajevima u kojima jedna od tih institucija to smatra
primjerenim, a posebice u sluajevima koji se odnose na prekograninu suradnju.
Ako to smatraju nunim, Europski parlament, Vijee ili Komisija odreuju Odboru rok za
davanje miljenja, koji ne moe biti krai od mjesec dana od dana kada predsjednik primi
obavijest o tome. Izostanak miljenja nakon isteka tog roka ne spreava daljnje djelovanje.
Kad se u skladu s lankom 304. savjetuje s Gospodarskim i socijalnim odborom, Europski

parlament, Vijee ili Komisija obavjeuju Odbor regija o zahtjevu za davanje miljenja. Ako
smatra da se predmetno pitanje tie posebnih regionalnih interesa, Odbor regija moe o
njemu dati miljenje.
Odbor moe davati miljenja na vlastitu inicijativu u sluajevima u kojima takav postupak
smatra primjerenim.
Miljenje Odbora dostavlja se Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji zajedno sa

zapisnikom njegova raspravljanja.
POGLAVLJE 4.
EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA
lanak 308.
Europska investicijska banka ima pravnu osobnost.
lanovi Europske investicijske banke su drave lanice.

178
Statut Europske investicijske banke utvren je u Protokolu koji je priloen Ugovorima. Vijee
moe, odluujui jednoglasno u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, na zahtjev
Europske investicijske banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom ili
na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom
investicijskom bankom, izmijeniti Statut Banke.
lanak 309.
Zadaa Europske investicijske banke jest da u interesu Unije doprinosi uravnoteenom i

trajnom razvoju unutarnjeg trita, pri emu ima pristup tritu kapitala i koristi se vlastitim
sredstvima. U tu svrhu Banka, djelujui na neprofitnoj osnovi, odobrava zajmove i izdaje
jamstva koja u svim sektorima gospodarstva olakavaju financiranje sljedeih projekata:
(a) projekata za razvoj slabije razvijenih regija;
(b) projekata za modernizaciju ili preustroj poduzea ili za razvoj novih djelatnosti koje su
postale potrebne uspostavom ili funkcioniranjem unutarnjeg trita, ako su ti projekti
takvog opsega ili naravi da ih nije mogue u cijelosti financirati iz razliitih sredstava
kojima raspolau pojedine drave lanice;
(c) projekata od zajednikog interesa za vie drava lanica koji su tolikog opsega ili naravi da
se ne mogu u cijelosti financirati iz razliitih sredstava kojima raspolau pojedine drave
lanice.
U obavljanju svojih zadaa Banka, zajedno s potporom koju pruaju strukturni fondovi te s
ostalim financijskim instrumentima Unije, olakava financiranje programa ulaganja.
GLAVA II.
FINANCIJSKE ODREDBE
lanak 310.
1. Sve stavke prihoda i rashoda Unije, obuhvaene su procjenama koje se izrauju za svaku
financijsku godinu i prikazuju se u proraunu.
Europski parlament i Vijee utvruju godinji proraun Unije u skladu s lankom 314.
Prihodi i rashodi prikazani u proraunu moraju biti uravnoteeni.
2. Rashodi prikazani u proraunu odobravaju se za jednogodinje proraunsko razdoblje u

skladu s uredbom iz lanka 322.
179
3. Za provedbu rashoda prikazanih u proraunu potrebno je prethodno donoenje pravno

obvezujueg akta Unije kojim se predvia pravna osnova za njegovo djelovanje i za
provoenje predmetnog rashoda u skladu s uredbom iz lanka 322., osim za sluajeve
predviene zakonom.
4. Radi odravanja proraunske discipline, Unija ne donosi nijedan akt koji bi mogao imati
znatne posljedice za proraun, a da pritom ne osigura mogunost financiranja rashoda koji
proizlaze iz tog akta u granicama vlastitih sredstava Unije i u skladu s viegodinjim
financijskim okvirom iz lanka 312.
5. Proraun se izvrava u skladu s naelom zdravog financijskog upravljanja. Drave

lanice surauju s Unijom kako bi osigurale da se proraunska sredstva koriste u skladu s tim
naelom.
6. Unija i drave lanice, u skladu s lankom 325., suzbijaju prijevaru i svaki drugi oblik
nezakonitih aktivnosti koje utjeu na financijske interese Unije.
POGLAVLJE 1.
VLASTITA SREDSTVA UNIJE
lanak 311.
Unija osigurava sebi sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provoenje svojih politika.
Ne dovodei u pitanje ostale prihode, proraun se u cijelosti financira iz vlastitih izvora.
Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, jednoglasno i nakon

savjetovanja s Europskim parlamentom usvaja odluku kojom se utvruju odredbe o sustavu
vlastitih sredstava Unije. U tom kontekstu moe uspostaviti nove kategorije vlastitih sredstava
ili ukinuti postojee kategorije. Ta odluka stupa na snagu tek nakon to ju drave lanice
odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Vijee uredbama, u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, utvruje provedbene

mjere za sustav vlastitih sredstava Unije u onoj mjeri u kojoj se to predvia odlukom
donesenom na temelju stavka treeg. Vijee odluuje uz prethodnu suglasnost Europskog
parlamenta.
180
POGLAVLJE 2.
VIEGODINJI FINANCIJSKI OKVIR
lanak 312.
1. Viegodinjim financijskim okvirom osigurava se da se izdaci Unije razvijaju na uredan

nain i u granicama njezinih vlastitih sredstava.
Utvruje se za razdoblje od najmanje pet godina.
Godinji proraun Unije mora biti u skladu s viegodinjim financijskim okvirom.
2. Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom, donosi uredbu

kojom se utvruje viegodinji financijski okvir. Vijee odluuje jednoglasno uz prethodnu
suglasnost Europskog parlamenta, koja se daje veinom glasova njegovih lanova.
Europsko vijee moe jednoglasno usvojiti odluku kojom se Vijee ovlauje za odluivanje
kvalificiranom veinom prilikom donoenja uredbe iz prvog podstavka.
3. Financijskim okvirom utvruju se godinje gornje granice odobrenih proraunskih

sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama izdataka i godinje gornje granice
odobrenih proraunskih sredstava za plaanja. Kategorije izdataka, iji je broj ogranien,
odgovaraju glavnim podrujima aktivnosti Unije.
Financijskim okvirom utvruju se sve druge odredbe koje su potrebne da bi se godinji

proraunski postupak neometano odvijao.
4. Ako se do kraja prethodnog financijskog okvira ne donese uredba Vijea kojom se

utvruje novi financijski okvir, gornje granice i druge odredbe koje se odnose na prethodnu
godinu tog okvira nastavljaju se primjenjivati sve dok se taj akt ne donese.
5. Tijekom itavog postupka do donoenja financijskoga okvira Europski parlament,

Vijee i Komisija poduzimaju sve mjere potrebne kako bi se olakalo njegovo donoenje.
POGLAVLJE 3.
GODINJI PRORAUN UNIJE
lanak 313.
Financijska godina traje od 1. sijenja do 31. prosinca.

181
lanak 314.
(bivi lanak 272. stavak 2. do 10. UEZ-a)
Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

utvruju godinji proraun Unije u skladu sa sljedeim odredbama.
1. Svaka institucija, uz iznimku Europske sredinje banke, do 1. srpnja izrauje procjene

svojih izdataka za sljedeu financijsku godinu. Komisija te procjene objedinjuje u nacrtu
prorauna koji moe sadravati razliite procjene.
Nacrt prorauna sadrava procjenu prihoda i procjenu rashoda.
2. Komisija Europskom parlamentu i Vijeu dostavlja prijedlog koji sadrava nacrt

prorauna najkasnije do 1. rujna godine koja prethodi godini izvrenja tog prorauna.
Komisija tijekom postupka moe do sazivanja Odbora za mirenje iz stavka 5. izmijeniti nacrt
prorauna.
3. Vijee usvaja svoje stajalite o nacrtu prorauna i prosljeuje ga Europskom parlamentu

najkasnije do 1. listopada godine koja prethodi godini izvrenja tog prorauna. Vijee
obavjeuje Europski parlament u potpunosti o razlozima na temelju kojih je usvojilo svoje
stajalite.
4. Ako u roku od etrdeset dva dana od takvog priopenja Europski parlament:
(a) odobri stajalite Vijea, proraun se usvaja;
(b) ne donese nikakvu odluku, smatra se da je proraun usvojen;
(c) usvoji izmjene veinom svojih lanova, izmijenjeni nacrt prosljeuje se Vijeu i Komisiji.
Predsjednik Europskog parlamenta, u dogovoru s predsjednikom Vijea, odmah saziva
Odbor za mirenje. Meutim, ako Vijee u roku od deset dana od prosljeivanja nacrta
obavijesti Europski parlament da je odobrilo sve njegove izmjene, Odbor za mirenje nee
se sastajati.
5. Odbor za mirenje, koji je sastavljen od lanova Vijea ili njihovih predstavnika te od

jednakog broja predstavnika Europskog parlamenta, ima zadatak kvalificiranom veinom
lanova Vijea ili njihovih predstavnika i veinom predstavnika Europskog parlamenta postii
dogovor o zajednikom tekstu u roku od dvadeset jednog dana od svog sazivanja, na temelju
stajalita Europskog parlamenta i Vijea.
Komisija sudjeluje u radu Odbora za mirenje i poduzima sve potrebne inicijative radi
usuglaavanja stajalita Europskog parlamenta i Vijea.
6. Ako se u roku od dvadeset jednog dana iz stavka 5. Odbor za mirenje dogovori o

zajednikom tekstu, Europski parlament i Vijee imaju svaki po etrnaest dana od dana
postizanja tog dogovora za odobrenje zajednikog teksta.
182
7. Ako u roku od etrnaest dana iz stavka 6.:
(a) i Europski parlament i Vijee odobre zajedniki tekst ili ne donesu nikakvu odluku ili ako
jedna od tih institucija odobri zajedniki tekst, a druga ne donese nikakvu odluku, smatra
se da je proraun konano usvojen u skladu sa zajednikim tekstom, ili
(b) i Europski parlament, odluujui veinom svojih lanova, i Vijee odbiju zajedniki tekst,
ili ako jedna od tih institucija odbije zajedniki tekst, a druga ne donese nikakvu odluku,
Komisija dostavlja novi nacrt prorauna, ili
(c) Europski parlament, odluujui veinom svojih lanova, odbije zajedniki tekst, a Vijee
ga odobri, Komisija dostavlja novi nacrt prorauna, ili
(d) Europski parlament odobri zajedniki tekst, a Vijee ga odbije, Europski parlament moe
u roku od etrnaest dana od dana kada ga je Vijee odbilo i odluujui veinom svojih
lanova i s tri petine danih glasova odluiti potvrditi sve ili neke izmjene iz stavka 4. toke
(c). Ako izmjena Europskog parlamenta nije potvrena, zadrava se stajalite dogovoreno
u okviru Odbora za mirenje o proraunskoj stavci koja je predmet izmjene. Na temelju
toga smatra se da je proraun konano usvojen.
8. Ako se Odbor za mirenje u roku od dvadeset jednog dana iz stavka 5. ne dogovori o

zajednikom tekstu, Komisija dostavlja novi nacrt prorauna.
9. Po okonanju postupka predvienog ovim lankom, predsjednik Europskog parlamenta

proglaava proraun konano usvojenim.
10. Svaka institucija izvrava ovlasti koje su joj dodijeljene na temelju ovog lanka u skladu s
Ugovorima i aktima donesenih na temelju njih, a osobito onih koji se odnose na vlastita
sredstva Unije i na uravnoteenost prihoda i rashoda.
lanak 315.
Ako na poetku financijske godine proraun jo nije konano usvojen, iznos ne vei od jedne
dvanaestine odobrenih proraunskih sredstava za prethodnu financijsku godinu moe se
utroiti svaki mjesec za bilo koju skupinu prorauna u skladu s odredbama uredaba donesenih
na temelju lanka 322.; meutim, taj iznos ne smije prelaziti jednu dvanaestinu odobrenih
sredstava predvienih u istoj skupini u nacrtu prorauna.
Vijee na prijedlog Komisije moe odobriti izdatke vee od jedne dvanaestine, pod uvjetom da
se potuju ostali uvjeti utvreni u prvom stavku, u skladu s uredbama donesenima na temelju
lanka 322. Vijee odluku odmah prosljeuje Europskom parlamentu.
Odluka iz stavka drugog utvruje potrebne mjere vezane uz sredstva potrebna kako bi se
osigurala primjena ovog lanka, u skladu s aktima iz lanka 311.
183
Ona stupa na snagu tridesetog dana od njezina donoenja ako Europski parlament, odluujui
veinom svojih lanova, u tom roku ne odlui te izdatke smanjiti.
lanak 316.
Sukladno uvjetima koji se utvruju na temelju lanka 322., sva odobrena proraunska
sredstva, osim onih koja se odnose na izdatke za osoblje, koja nisu utroena do kraja
financijske godine, mogu se prenijeti samo u sljedeu financijsku godinu.
Odobrena proraunska sredstva za pokrie izdataka rasporeuju se po razliitim skupinama u

kojima se stavke izdataka grupiraju prema vrsti ili namjeni te se dalje dijele, sukladno
uredbama donesenima na temelju lanka 322.
Izdaci Europskog parlamenta, Europskog vijea i Vijea, Komisije i Suda Europske unije
iskazuju se u odvojenim dijelovima prorauna, ne dovodei u pitanje posebna rjeenja za
odreene zajednike stavke izdataka.
POGLAVLJE 4.
IZVRENJE PRORAUNA I RAZRJENICA
lanak 317.
Komisija izvrava proraun u suradnji s dravama lanicama, u sladu s odredbama uredaba

donesenih na temelju lanka 322., na vlastitu odgovornost i u granicama odobrenih
proraunskih sredstava, vodei pritom rauna o naelima zdravog financijskog upravljanja.
Drave lanice surauju s Komisijom kako bi osigurale da se proraunska sredstva koriste u
skladu s naelima zdravog financijskog upravljanja.
Uredbama se utvruju obveze drava lanica u pogledu nadzora i revizije u izvrenju

prorauna i nastalih odgovornosti. Uredbama se utvruju i odgovornosti i detaljna pravila za
svaku instituciju u vezi s njezinom ulogom u izvrenju vlastitih izdataka.
U okviru prorauna Komisija moe, podlono ogranienjima i uvjetima utvrenima u

uredbama donesenima na temelju lanka 322., prenijeti odobrena proraunska sredstva iz
jedne skupine u drugu ili iz jedne podskupine u drugu.
lanak 318.

184
Komisija svake godine podnosi Europskom parlamentu i Vijeu izvjea za prethodnu

financijsku godinu koja se odnose na izvravanje prorauna. Komisija im takoer upuuje
financijski izvjetaj o imovini i obvezama Unije.
Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeu i izvjee o ocjeni financija Unije na

temelju postignutih rezultata, osobito s obzirom na konstatacije koje su Europski parlament i
Vijee dali na temelju lanka 319.
lanak 319.
1. Europski parlament, odluujui na preporuku Vijea, daje razrjenicu Komisiji u odnosu

na izvravanje prorauna. U tu svrhu Vijee i Europski parlament naizmjence ispituju raune,
financijsko izvjee i izvjee o ocjeni iz lanka 318., godinje izvjee Revizorskog suda,
zajedno s odgovorima na primjedbe Revizorskog suda od strane institucija koje su bile
obuhvaene revizijom, izjavu o jamstvu iz lanka 287. stavka 1. drugog podstavka te sva
odgovarajua posebna izvjea Revizorskog suda.
2. Prije davanja razrjenice Komisiji ili u bilo koju drugu svrhu u vezi s izvravanjem ovlasti
nadzora nad izvrenjem prorauna, Europski parlament moe od Komisije zatraiti dokaze o
izvrenju rashoda ili radu sustava financijskog nadzora. Komisija Europskom parlamentu na
njegov zahtjev dostavlja sve potrebne podatke.
3. Komisija poduzima sve odgovarajue mjere kako bi postupila prema primjedbama

sadranim u odlukama o davanju razrjenice i prema drugim primjedbama Europskog
parlamenta u vezi s izvrenjem rashoda te prema primjedbama sadranim u preporukama
vezanim uz davanje razrjenice koje je donijelo Vijee.
Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijea, Komisija izvjeuje o mjerama poduzetim u

svjetlu tih primjedaba i napomena, a osobito o naputcima koje je dala slubama odgovornima
za izvrenje prorauna. Ta se izvjea prosljeuju i Revizorskom sudu.
POGLAVLJE 5.
ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 320.
Viegodinji financijski okvir i godinji proraun izrauju se u eurima.

185
lanak 321.
Komisija moe, pod uvjetom da o tome obavijesti nadlena tijela zainteresiranih drava
lanica, svoja sredstva koja su u valuti jedne od drava lanica promijeniti u valutu druge
drave lanice, u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se ta sredstva mogla iskoristiti u svrhe
koje ulaze u podruje primjene Ugovor. Komisija u najveoj moguoj mjeri izbjegava ovakve
konverzije ako raspolae gotovinom ili likvidnim sredstvima u valutama koje su joj potrebne.
Komisija sa svakom dravom lanicom komunicira putem tijela koje odredi dotina drava.
Za obavljanje financijskih poslova Komisija se koristi uslugama emisijske banke dotine
drave lanice ili druge financijske institucije koju odobri ta drava.
lanak 322.

i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom, uredbama donose:
(a) financijska pravila kojima se poblie odreuje postupak koji treba usvojiti za utvrivanje i
izvrenje prorauna te za prikazivanje i reviziju rauna;
(b) pravila kojima se predvia provjera odgovornosti financijskih izvritelja, osobito

dunosnika za ovjeravanje i raunovodstvenih slubenika.
2. Vijee, odluujui na prijedlog Komisije te nakon savjetovanja s Europskim

parlamentom i Revizorskim sudom, odreuje metode i postupak prema kojima se prihodi
prorauna predvieni aranmanima o vlastitim sredstvima Unije stavljaju na raspolaganje
Komisiji te mjere koje se prema potrebi primjenjuju za zadovoljavanje potreba za gotovinom.
lanak 323.
Europski parlament, Vijee i Komisija osiguravaju da Unija na raspolaganju ima financijska

sredstva koja joj omoguuju ispunjavanje njezinih pravnih obveza u odnosu na tree.
lanak 324.
Na inicijativu Komisije redovito se sazivaju sastanci predsjednika Europskog parlamenta,

predsjednika Vijea i predsjednika Komisije u okviru proraunskih postupaka iz ove glave.
Predsjednici poduzimaju sve potrebne korake za promicanje savjetovanja meu institucijama
kojima predsjedaju i usuglaavanja njihovih stajalita kako bi olakali provedbu ove glave.
186
POGLAVLJE 6.
BORBA PROTIV PRIJEVARA
lanak 325.
1. Unija i drave lanice suzbijaju prijevare i sva druga nezakonita djelovanja koja su
usmjerena protiv financijskih interesa Unije pomou mjera iz ovog lanka koje djeluju kao
sredstvo za odvraanje i koje pruaju djelotvornu zatitu u dravama lanicama i u svim
institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije.
2. Radi suzbijanja prijevara koje utjeu na financijske interese Unije drave lanice
poduzimaju iste mjere koje poduzimaju radi suzbijanja prijevara koje su usmjerene protiv
njihovih vlastitih financijskih interesa.
3. Ne dovodei u pitanje ostale odredbe Ugovor, drave lanice koordiniraju svoje

djelovanje usmjereno na zatitu financijskih interesa Unije od prijevara. Radi toga uz pomo
Komisije organiziraju blisku i redovitu suradnju meu nadlenim tijelima.
4. Radi postizanja uinkovite i jednake zatite u dravama lanicama i u svim

institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije, Europski parlament i Vijee, odluujui u
skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s Revizorskim sudom,
donose potrebne mjere za suzbijanje i borbu protiv prijevara usmjerenih protiv financijskih
interesa Unije.
5. Komisija u suradnji s dravama lanicama svake godine Europskom parlamentu i Vijeu

podnosi izvjee o mjerama poduzetima za provedbu ovog lanka.
GLAVA III.
POJAANA SURADNJA
lanak 326.
Prilikom svake pojaane suradnje potuju se Ugovori i pravo Unije.
Takvom suradnjom ne smije se tetiti unutarnjem tritu ili gospodarskoj, socijalnoj i

teritorijalnoj koheziji. Ona ne predstavlja prepreku ili diskriminaciju u trgovini meu
dravama lanicama i ne naruava trino natjecanje meu njima.
187
lanak 327.
Prilikom svake se pojaane suradnje potuju nadlenosti, prava i obveze onih drava lanica
koje u njoj ne sudjeluju. Te drave ne smiju spreavati provedbu pojaane suradnje drava
lanica koje sudjeluju u njoj.
lanak 328.
1. Pojaana suradnja je nakon njezine uspostave otvorena za sve drave lanice, podlono
ispunjavanju svih uvjeta sudjelovanja utvrenih odlukom o odobrenju. Takoer im je
otvorena i u svakom drugom trenutku, pri emu trebaju uz navedene uvjete prihvatiti i akte
koji su u tom okviru ve usvojeni.
Komisija i drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji osiguravaju poticanje to je

mogue vie drava lanica na sudjelovanje.
2. Komisija i, ako je to primjereno, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku redovito izvjeuju Europski parlament i Vijee o razvoju dogaaja u
pogledu pojaane suradnje.
lanak 329.
1. Drave lanice koje meu sobom ele uspostaviti pojaanu suradnju u jednom od
podruja obuhvaenih Ugovorima, uz iznimku podruja iskljuive nadlenosti i zajednike
vanjske i sigurnosne politike, upuuju Komisiji zahtjev u kojem navode podruje primjene i
ciljeve predloene pojaane suradnje. Komisija moe u tom smislu Vijeu uputiti prijedlog. U
sluaju da Komisija ne uputi prijedlog, ona obavjeuje dotine drave lanice o razlozima
neupuivanja.
Odobrenje za pojaanu suradnju iz prvog podstavka daje Vijee na prijedlog Komisije i uz

prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
2. Zahtjev drava lanica koje meu sobom ele uspostaviti pojaanu suradnju u okviru
zajednike vanjske i sigurnosne politike upuuje se Vijeu. Zahtjev se prosljeuje Visokom
predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji daje miljenje o tome je li
predloena pojaana suradnja u skladu sa zajednikom vanjskom i sigurnosnom politikom
Unije, te Komisiji, koja posebno daje miljenje o tome je li predloena pojaana suradnja u
skladu s ostalim politikama Unije. Zahtjev se na znanje prosljeuje i Europskom parlamentu.
Odobrenje za pojaanu suradnju daje se odlukom Vijea koje odluuje jednoglasno.

188
lanak 330.
U vijeanju mogu sudjelovati svi lanovi Vijea, ali u glasovanju sudjeluju samo lanovi Vijea
koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju u pojaanoj suradnji.
Jednoglasnost ine samo glasovi predstavnika drava lanica koje sudjeluju u pojaanoj
suradnji.
Kvalificirana se veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3.
lanak 331.
1. Svaka drava lanica koja eli sudjelovati u pojaanoj suradnji koja je u tijeku u jednom
od podruja iz lanka 329. stavka 1. priopuje svoju namjeru Vijeu i Komisiji.
Komisija u roku od etiri mjeseca od dana primitka priopenja potvruje sudjelovanje dotine
drave lanice. Ona po potrebi navodi da su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje i usvaja sve
prijelazne mjere potrebne za primjenu akata koji su ve doneseni u okviru pojaane suradnje.
Meutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Komisija navodi aranmane koje je
potrebno usvojiti kako bi se ti uvjeti ispunili te utvruje rok za ponovno ispitivanje zahtjeva.
Nakon isteka tog roka ponovno ispituje zahtjev, u skladu s postupkom odreenim u drugim
podstavku. Ako Komisija smatra da uvjeti za sudjelovanje jo uvijek nisu ispunjeni, dotina se
drava lanica moe obratiti Vijeu, koje odluuje o zahtjevu. Vijee odluuje u skladu s
lankom 330. Vijee na prijedlog Komisije moe usvojiti i prijelazne mjere iz drugog
podstavka.
2. Svaka drava lanica koja eli sudjelovati u pojaanoj suradnji koja je u tijeku u okviru
zajednike vanjske i sigurnosne politike, priopuje svoju namjeru Vijeu, Visokom
predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiji.
Vijee potvruje sudjelovanje dotine drave lanice, nakon savjetovanja s Visokim

predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i nakon to, po potrebi, navede
da su ispunjeni uvjeti za sudjelovanje. Vijee na prijedlog Visokog predstavnika moe usvojiti i
sve prijelazne mjere potrebne za primjenu akata koji su ve doneseni u okviru pojaane
suradnje. Meutim, ako smatra da uvjeti sudjelovanja nisu ispunjeni, Vijee navodi aranmane
koje je potrebno usvojiti kako bi se ti uvjeti ispunili te utvruje rok za ponovno ispitivanje
zahtjeva za sudjelovanjem.
Za potrebe ovog stavka Vijee odluuje jednoglasno i u skladu s lankom 330.

189
lanak 332.
Izdaci koji nastanu provedbom pojaane suradnje, a ne ulaze u administrativne trokove

institucija, terete drave lanice koje sudjeluju u suradnji, osim ako svi lanovi Vijea,
odluujui jednoglasno nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, odlue drukije.
lanak 333.
1. Kada se odredbom Ugovor, koja se moe primijeniti u kontekstu pojaane suradnje,

propisuje da Vijee odluuje jednoglasno, Vijee, odluujui jednoglasno u skladu s
aranmanima utvrenima u lanku 330., moe donijeti odluku kojom se propisuje da e
odluivati kvalificiranom veinom.
2. Kada se odredbom Ugovor, koja se moe primijeniti u kontekstu pojaane suradnje,

propisuje da Vijee donosi akte na temelju posebnog zakonodavnog postupka, Vijee,
odluujui jednoglasno, u skladu s aranmanima utvrenima u lanku 330., moe donijeti
odluku kojom se propisuje da e odluivati na temelju redovnog zakonodavnog postupka.
Vijee odluuje nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na odluke koje se odnose na vojna ili obrambena pitanja.
lanak 334.
Vijee i Komisija osiguravaju koherentnost aktivnosti koje se poduzimaju u kontekstu

pojaane suradnje i koherentnost takvih aktivnosti s politikama Unije te u tu svrhu surauju.
DIO SEDMI
OPE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 335.
Unija u svakoj dravi lanici uiva najiru pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim
osobama na temelju njihova nacionalnog prava; ona osobito moe stjecati pokretnine i
nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. U tu svrhu Uniju zastupa
Komisija. Meutim, u pitanjima povezanima s djelovanjem pojedinih institucija, Uniju
zastupa svaka institucija na temelju svoje administrativne autonomije.
190
lanak 336.
Europski parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i

nakon savjetovanja s ostalim zainteresiranim institucijama, utvruju Pravilnik o osoblju za
dunosnike Europske unije i uvjete zaposlenja ostalih slubenika Unije.
lanak 337.
U okviru ogranienja i prema uvjetima koje utvrdi Vijee odluujui obinom veinom u
skladu s odredbama Ugovor Komisija moe prikupljati sve podatke i provoditi sve provjere
koje su potrebne za obavljanje zadaa koje su joj povjerene.
lanak 338.
1. Ne dovodei u pitanje lanak 5. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih

banaka i Europske sredinje banke, Europski parlament i Vijee, odluujui u skladu s
redovnim zakonodavnim postupkom, usvajaju mjere za izradu statistika kada je to potrebno
za obavljanje djelatnosti Unije.
2. Pri izradi statistika Unije potuju se nepristranost, pouzdanost, objektivnost, znanstvena

nezavisnost, uinkovitost u odnosu na trokove i statistika povjerljivost; izrada ne smije
pretjerano opteretiti gospodarske subjekte.
lanak 339.
lanovi institucija Unije, lanovi odbora te dunosnici i ostali slubenici Unije ne smiju, ak ni
nakon prestanka njihove dunosti, otkrivati one podatke koji su obuhvaeni obvezom
uvanja profesionalne tajne, a osobito podatke o poduzeima, njihovim poslovnim odnosima
ili trokovima.
lanak 340.
Ugovorna odgovornost Unije ureuje se pravom koje je mjerodavno za predmetni ugovor.

191
U pogledu izvanugovorne odgovornosti Unija je, u skladu s opim naelima koja su

zajednika pravima drava lanica, duna naknaditi svaku tetu koju njezine institucije ili
slubenici prouzroe pri obavljanju svojih dunosti.
Neovisno o stavku drugom, Europska sredinja banka je, u skladu s opim naelima koja su
zajednika pravima drava lanica, duna naknaditi svaku tetu koju ona ili njezini slubenici
prouzroe pri obavljanju svojih dunosti.
Osobna odgovornost slubenik prema Uniji ureuje se odredbama utvrenima u Pravilniku

o osoblju ili u Uvjetima zaposlenja koji se na njih primjenjuju.
lanak 341.
Sjedite institucija Unije zajednikom suglasnou utvruju vlade drava lanica.
lanak 342.
Ne dovodei u pitanje odredbe sadrane u Statutu Suda Europske unije, Vijee, odluujui
jednoglasno uredbama, utvruje pravila kojima se ureuje uporaba jezika u institucijama
Unije.
lanak 343.
Na dravnom podruju drava lanica, Unija uiva povlastice i imunitete koji su joj potrebni
za obavljanje njezinih zadaa, prema uvjetima utvrenima Protokolom od 8. travnja 1965. o
povlasticama i imunitetima Europske unije. Isto vrijedi za Europsku sredinju banku i
Europsku investicijsku banku.
lanak 344.
Drave lanice obvezuju se da sporove o tumaenju ili primjeni Ugovor nee rjeavati ni na
koji drugi nain osim onog koji je njime predvien.
192
lanak 345.
Ugovori ni na koji nain ne dovode u pitanje pravila kojima se u dravama lanicama ureuje
sustav vlasnitva.
lanak 346.
1. Odredbe Ugovor ne iskljuuju primjenu sljedeih pravila:
(a) nijedna drava lanica nije obvezna davati informacije ako smatra da bi njihovo otkrivanje
bilo suprotno osnovnim interesima njezine sigurnosti;
(b) svaka drava lanica moe poduzeti one mjere koje smatra potrebnima za zatitu
osnovnih interesa svoje sigurnosti, koje su povezane s proizvodnjom ili trgovinom
orujem, streljivom i ratnom opremom; takve mjere ne smiju tetno utjecati na uvjete
trinog natjecanja na unutarnjem tritu u odnosu na proizvode ija namjena nije
specifino vojna.
2. Vijee moe, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije, izmijeniti popis proizvoda

na koji se primjenjuju odredbe stavka 1. toke (b) sastavljen 15. travnja 1958.
lanak 347.
Drave lanice meusobno se savjetuju o poduzimanju koraka potrebnih kako bi sprijeile da

na funkcioniranje unutarnjeg trita utjeu mjere na ije bi poduzimanje neka drava lanica
mogla biti primorana u sluaju ozbiljnih unutarnjih poremeaja koji utjeu na ouvanje
javnog poretka u sluaju rata, ozbiljnih meunarodnih napetosti koje predstavljaju ratnu
prijetnju ili radi ispunjavanja obveza koje je prihvatila radi ouvanja mira i meunarodne
sigurnosti.
lanak 348.
Ako mjere poduzete u okolnostima iz lanaka 346. i 347. dovedu do naruavanja uvjeta
trinog natjecanja na unutarnjem tritu, Komisija, zajedno sa zainteresiranom dravom,
ispituje naine na koje se te mjere mogu uskladiti s pravilima utvrenim Ugovorima.
193
Odstupajui od postupka utvrenog lancima 258. i 259., Komisija ili bilo koja drava lanica
mogu predmet uputiti neposredno Sudu ako smatraju da druga drava lanica
zloupotrebljava ovlasti predviene lancima 346. i 347. Sud o tome odluuje na zatvorenoj
sjednici.
lanak 349.
(bivi lanak 299. stavak 2. drugi, trei i etvrti podstavak UEZ-a)
Vodei rauna o strukturno uvjetovanom drutvenom i gospodarskom stanju u Guadeloupeu,

Francuskoj Gvajani, Martiniku, Reunionu, Saint-Barthlemyju, Saint-Martinu, Azorima,
Madeiri i Kanarskim otocima, koje je jo sloenije zbog njihove udaljenosti, izoliranosti, male
povrine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda,
kao i o tome da postojanost i meudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograniuju njihov
razvoj, Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja
posebne mjere koje su posebice namijenjene utvrivanju uvjeta primjene Ugovor u tim
regijama, ukljuujui zajednike politike. Kad Vijee u skladu s posebnim zakonodavnim
postupkom usvaja posebne mjere, ono takoer odluuje na prijedlog Komisije i nakon
Mjere iz stavka prvog posebno se odnose na carinsku, trgovinsku i poreznu politiku, slobodne
zone, poljoprivrednu i ribarstvenu politiku, uvjete za opskrbu sirovinama i osnovnom robom
iroke potronje, dravne potpore i na uvjete pristupanja strukturnim fondovima i
horizontalnim programima Unije.
Vijee usvaja mjere iz prvog stavka vodei rauna o posebnim svojstvima i ogranienjima
najudaljenijih regija, ne ugroavajui cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije,
ukljuujui unutarnje trite i zajednike politike.
lanak 350.
Odredbe Ugovor ne iskljuuju postojanje ili ostvarenje regionalnih unija izmeu Belgije i
Luksemburga, ili izmeu Belgije, Luksemburga i Nizozemske, u mjeri u kojoj se ciljevi tih
regionalnih unija ne postiu primjenom Ugovor.
lanak 351.
Odredbe Ugovor ne utjeu na prava i obveze koje proizlaze iz sporazuma sklopljenih prije 1.
sijenja 1958. ili, za drave pristupnice, prije datuma njihova pristupanja, a koje su sklopile
jedna ili vie drava lanica s jedne strane te jedna ili vie treih zemalja s druge strane.
194
Ako ti sporazumi nisu sukladni Ugovorima, dotina drava lanica ili dotine drave lanice
poduzimaju sve odgovarajue korake za otklanjanje utvrenih neusklaenosti. U tu svrhu
drave lanice po potrebi pomau jedna drugoj i, ako je to potrebno, zauzimaju zajedniki
stav.
U primjeni sporazuma iz prvog stavka drave lanice uzimaju u obzir injenicu da prednosti
koje su svakoj dravi lanici dodijeljene na temelju Ugovor ine sastavni dio osnivanja Unije
te su stoga neodvojivo povezane sa stvaranjem zajednikih institucija, davanjem ovlasti tim
institucijama i pruanjem istih prednosti od strane svih drugih drava lanica.
lanak 352.
1. Ako se u okviru politika utvrenih Ugovorima pokae da je potrebno djelovanje Unije

za postizanje jednog od ciljeva odreenih Ugovorima, a Ugovorima nisu predviene potrebne
ovlasti, Vijee, odluujui jednoglasno na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost
Europskog parlamenta usvaja odgovarajue mjere. Kad Vijee u skladu s posebnim
zakonodavnim postupkom usvaja dotine posebne mjere, ono takoer odluuje jednoglasno
na prijedlog Komisije i uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.
2. Primjenom postupka za praenje potovanja naela supsidijarnosti iz lanka 5. stavka 3.

Ugovora o Europskoj uniji, Komisija upozorava nacionalne parlamente na prijedloge koji se
temelje na ovom lanku.
3. Mjere koje se temelje na ovom lanku ne ukljuuju usklaivanje zakona ili drugih
propisa drava lanica u sluaju kada se Ugovorima iskljuuje takvo usklaivanje.
4. Ovaj lanak ne moe biti temeljem za ostvarivanje ciljeva koji se odnose na zajedniku
vanjsku i sigurnosnu politiku i bilo kojim aktom donesenim na temelju ovog lanka moraju se
potovati ogranienja odreena u drugom stavku lanka 40. Ugovora o Europskoj uniji.
lanak 353.
lanak 48. stavak 7. Ugovora o Europskoj uniji ne primjenjuje se na sljedee lanke:
Article 311, third and fourth paragraphs,lanak 311. stavak trei i etvrti,
Article 312(2), first subparagraph,lanak 312. stavak 2. prvi podstavak,
Article 352, andlanak 352. i
Article 354.lanak 354.

195
lanak 354.
Za potrebe lanka 7. Ugovora o Europskoj uniji o suspenziji odreenih prava koja proizlaze iz
lanstva u Uniji, lan Europskog vijea ili Vijea koji predstavlja dotinu dravu lanicu ne
sudjeluje u glasovanju i dotina drava lanica ne uzima se u obzir pri izraunavanju jedne
treine ili etiri petine drava lanica iz stavaka 1. i 2. tog lanka. Suzdrani glasovi nazonih
ili zastupanih lanova ne spreavaju donoenje odluka iz stavka 2. tog lanka.
Za donoenje odluka iz lanka 7. stavaka 3. i 4. Ugovora o Europskoj uniji kvalificirana se

veina odreuje u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (b) ovog Ugovora.
Kad nakon donoenja odluke o suspenziji glasakih prava, donesene na temelju lanka 7.
stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, Vijee odluuje kvalificiranom veinom na temelju
odredbe Ugovor, ta se kvalificirana veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3.
tokom (b) ovog Ugovora ili, kad Vijee odluuje na prijedlog Komisije ili Visokog
predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, u skladu s lankom 238. stavkom
3. tokom (a).
Za potrebe lanka 7. Ugovora o Europskoj uniji, Europski parlament odluuje dvotreinskom

veinom danih glasova, koja predstavlja veinu njegovih lanova.
lanak 355.
(bivi lanak 299. stavak 2. prvi podstavak i lanak 299. stavci 3. do 6. UEZ-a)
Osim odredaba iz lanka 52. Ugovora o Europskoj uniji koje se odnose na teritorijalno
podruje primjene Ugovor, primjenjuju se sljedee odredbe:
1. Odredbe Ugovor primjenjuju se na Guadeloupe, Francusku Gvajanu, Martinik,

Reunion, Saint-Barthlemy, Saint-Martin, Azore, Madeiru i Kanarske otoke u skladu s
lankom 349.
2. Na prekomorske zemlje i podruja navedena u Prilogu II. primjenjuje se poseban sustav

pridruivanja predvien u etvrtom dijelu.
Ugovori se ne primjenjuju na one prekomorske zemlje i podruja koja imaju posebne odnose
s Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske, a koja nisu ukljuena u navedeni
popis.
3. Odredbe Ugovor primjenjuju se na europska podruja za ije je vanjske odnose

odgovorna drava lanica.
4. Odredbe Ugovor primjenjuju se na landske otoke u skladu s odredbama odreenima

Protokolom 2 uz Akt o uvjetima pristupanja Republike Austrije, Republike Finske i Kraljevine
vedske.
196
5. Neovisno o lanku 52. Ugovora o Europskoj uniji i stavcima 1. do 4. ovog lanka:
(a) Ugovori se ne primjenjuju na Farske otoke;
(b) Ugovori se ne primjenjuju na suverene baze Ujedinjene Kraljevine Akrotiri i Dhekeliju na

Cipru osim u mjeri potrebnoj za osiguranje provedbe aranmana odreenih u Protokolu o
suverenim vojnim bazama Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske na Cipru,
priloenog Aktu o uvjetima pristupanja eke Republike, Republike Estonije, Republike
Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Maarske, Republike Malte,
Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovake Republike Europskoj uniji te u skladu s
uvjetima tog Protokola;
Ugovori se primjenjuju na Kanalske otoke i Otok Man samo u mjeri potrebnoj za

osiguranje provedbe aranmana za te otoke odreenih u Ugovoru o pristupanju novih
drava lanica Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici za atomsku energiju
potpisanom 22. sijenja 1972.
6. Europsko vijee na inicijativu predmetne drave lanice moe donijeti odluku o izmjeni
statusa, u odnosu na Uniju, danske, francuske ili nizozemske zemlje ili podruja iz stavaka 1. i
2. Europsko Vijee odluuje jednoglasno nakon savjetovanja s Komisijom.
lanak 356.
Ovaj se Ugovor sklapa na neogranieno vrijeme.
lanak 357.
Visoke ugovorne stranke ratificiraju ovaj Ugovor u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Isprave o ratifikaciji polau se kod Vlade Talijanske Republike.
Ovaj Ugovor stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon to posljednja drava
potpisnica poloi ispravu o ratifikaciji. Meutim, ako se to polaganje isprave o ratifikaciji
obavi manje od 15 dana prije poetka sljedeeg mjeseca, ovaj Ugovor stupa na snagu prvog
dana drugog mjeseca od dana tog polaganja.
lanak 358.
Odredbe lanka 55. Ugovora o Europskoj uniji primjenjuju se na ovaj Ugovor.

197
U POTVRDU TOGA nie potpisani opunomoenici potpisali su ovaj Ugovor.
Sastavljeno u Rimu dana dvadeset i petog oujka godine tisuu devetsto pedeset sedme.
(Popis potpisnika izostavljen)

198
199
PROTOKOLI
200
PROTOKOL (br. 1)
O ULOZI NACIONALNIH PARLAMENATA U EUROPSKOJ UNIJI
VISOKE UGOVORNE STRANKE,
PODSJEAJUI da je nain na koji nacionalni parlamenti nadziru svoje vlade kad je rije o
aktivnostima Unije predmet ustavnog ureenja i prakse svake drave lanice,
ELEI potaknuti veu ukljuenost nacionalnih parlamenata u aktivnosti Europske unije i

poveati njihovu sposobnost izraavanja svojih stavova o nacrtima zakonodavnih akata Unije
i o drugim pitanjima koja za njih mogu biti od posebnog interesa,
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji,

Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za
atomsku energiju:
GLAVA I.
INFORMACIJE ZA NACIONALNE PARLAMENTE
lanak 1.
Dokumente o savjetovanju Komisije (zelene i bijele knjige i komunikacije) Komisija nakon

objavljivanja izravno prosljeuje nacionalnim parlamentima. Komisija prosljeuje i godinji
zakonodavni program kao i svaki drugi instrument zakonodavnog planiranja ili politike
nacionalnim parlamentima, i to istodobno kad i Europskom parlamentu i Vijeu.
lanak 2.
Nacrti zakonodavnih akata koji se alju Europskom parlamentu i Vijeu prosljeuju se

nacionalnim parlamentima.
Za potrebe ovog Protokola "nacrt zakonodavnih akata" znai prijedloge Komisije, inicijative
skupine drava lanica, inicijative Europskog parlamenta, zahtjeve Suda, preporuke Europske
sredinje banke i zahtjeve Europske investicijske banke za donoenje zakonodavnog akta.
Komisija nacrte zakonodavnih akata koje je sama predloila prosljeuje izravno nacionalnim
parlamentima, i to istodobno kad i Europskom parlamentu i Vijeu.
Europski parlament nacrte zakonodavnih akata koje je sam predloio prosljeuje izravno
Nacrte zakonodavnih akata koje je predloila skupina drava lanica, Sud, Europska sredinja
banka ili Europska investicijska banka Vijee prosljeuje nacionalnim parlamentima.
201
lanak 3.
Nacionalni parlamenti mogu predsjednicima Europskog parlamenta, Vijea i Komisije uputiti

obrazloeno miljenje o tome potuje li se u nacrtu zakonodavnog akta naelo supsidijarnosti,
u skladu s postupkom utvrenim Protokolom o primjeni nael supsidijarnosti i
proporcionalnosti.
Ako nacrt zakonodavnog akta predlae skupina drava lanica, predsjednik Vijea prosljeuje
obrazloeno miljenje ili miljenja vladama tih drava lanica.
Ako nacrt zakonodavnog akta predlae Sud, Europska sredinja banka ili Europska
investicijska banka, predsjednik Vijea prosljeuje obrazloeno miljenje ili miljenja dotinoj
instituciji ili tijelu.
lanak 4.
Od trenutka kad je nacrt zakonodavnog akta dostupan nacionalnim parlamentima na

slubenim jezicima Unije do dana kad se stavlja na privremeni dnevni red Vijea radi njegova
donoenja ili usvajanja stajalita na temelju zakonodavnog postupka mora proi osam
tjedana. Iznimke su mogue u urnim sluajevima, a razlozi za urnost navode se u aktu ili u
stajalitu Vijea. Osim u urnim sluajevima za koja su navedeni valjani razlozi, o nacrtu
zakonodavnog akta nije mogue postii dogovor tijekom tih osam tjedana. Osim u urnim
sluajevima za koja su navedeni valjani razlozi, izmeu stavljanja nacrta zakonodavnog akta
na privremeni dnevni red Vijea i usvajanja stajalita mora proi deset dana.
lanak 5.
Dnevni redovi i rezultat sastanaka Vijea, ukljuujui zapisnike sa sastanaka na kojima Vijee
razmatra nacrte zakonodavnih akata, dostavljaju se izravno nacionalnim parlamentima,
istodobno kad i vladama drava lanica.
lanak 6.
Kad Europsko vijee namjerava koristiti lanak 48. stavak 7. prvi ili drugi podstavak Ugovora
o Europskoj uniji, nacionalni parlamenti obavjeuju se o inicijativi Europskog vijea
najmanje est mjeseci prije donoenja bilo kakve odluke.
lanak 7.
Revizorski sud svoje godinje izvjee prosljeuje na znanje nacionalnim parlamentima

istodobno kad i Europskom parlamentu i Vijeu.
202
lanak 8.
Kad nacionalni parlamentarni sustav nije jednodoman, primjenjuju se lanci 1. do 7. na sve

domove od kojih se sastoji parlament.
GLAVA II.
MEUPARLAMENTARNA SURADNJA
lanak 9.
Europski parlament i nacionalni parlamenti zajedno utvruju organizaciju i promicanje

uinkovite i redovite meuparlamentarne suradnje unutar Unije.
lanak 10.
Konferencija parlamentarnih odbora za poslove Unije moe svaki doprinos koji smatra
uputnim proslijediti na razmatranje Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji. Ta konferencija
nadalje promie razmjenu informacija i najbolje prakse izmeu nacionalnih parlamenata i
Europskog parlamenta, ukljuujui i njihove posebne odbore. Takoer moe organizirati
meuparlamentarne konferencije o posebnim temama, posebice kako bi se raspravljalo o
pitanjima zajednike vanjske i sigurnosne politike, ukljuujui zajedniku sigurnosnu i
obrambenu politiku. Doprinosi s konferencije ne obvezuju nacionalne parlamente i ne
dovode u pitanje njihova stajalita.
203
PROTOKOL (br. 2)
O PRIMJENI NAELA SUPSIDIJARNOSTI I PROPORCIONALNOSTI
ELEI osigurati da se odluke donose na razini to je mogue blioj graanima Unije,
ODLUNE da uspostave uvjete za primjenu naela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako je

to utvreno u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji, te da uspostave sustav nadzora nad
primjenom tih naela,
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i

Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:
lanak 1.
Svaka institucija osigurava trajno potovanje naela supsidijarnosti i proporcionalnosti, kako

je to utvreno u lanku 5. Ugovora o Europskoj uniji.
lanak 2.
Prije nego to predloi zakonodavne akte, Komisija provodi opsena savjetovanja. U tim se
savjetovanjima po potrebi uzima u obzir regionalni i lokalni aspekt predviene mjere. U
izuzetno urnim sluajevima Komisija ne provodi takva savjetovanja. Komisija u svom
prijedlogu navodi razloge za svoju odluku.
lanak 3.
Za potrebe ovog Protokola nacrt zakonodavnih akata znai prijedloge Komisije, inicijative
skupine drava lanica, inicijative Europskog parlamenta, zahtjeve Suda, preporuke Europske
sredinje banke i zahtjeve Europske investicijske banke, za donoenje zakonodavnog akta.
lanak 4.
Komisija prosljeuje svoje nacrte zakonodavnih akata i njihove izmijenjene nacrte

nacionalnim parlamentima istodobno kad i zakonodavcu Unije.
Europski parlament prosljeuje svoje nacrte zakonodavnih akata i njegove izmijenjene nacrte
204
Vijee prosljeuje nacrte zakonodavnih akata koje je predloila skupina drava lanica, Sud,
Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka te izmijenjene nacrte nacionalnim
parlamentima.
Nakon njihova donoenja, Europski parlament prosljeuje svoje zakonodavne rezolucije, a

Vijee svoja stajalita nacionalnim parlamentima.
lanak 5.
Nacrti zakonodavnih akata opravdani su s obzirom na naela supsidijarnosti i

proporcionalnosti. Svaki nacrt zakonodavnog akta mora sadravati detaljnu izjavu kojom se
omoguuje procjena sukladnosti s naelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ta bi izjava
trebala sadravati ocjenu financijskog utjecaja prijedloga i, u sluaju direktive, njezinih
uinaka za pravila koja drave lanice moraju uvesti, ukljuujui po potrebi i regionalno
zakonodavstvo. Razlozi za zakljuak da se cilj Unije moe bolje ostvariti na razini Unije
obrazlau se pomou kvalitativnih i, kad god je to mogue, kvantitativnih pokazatelja. U
nacrtima zakonodavnih akata uzima se u obzir potreba da se svako optereenje, financijsko ili
administrativno, koje nastaje za Uniju, nacionalne vlade, regionalne ili lokalne vlasti,
gospodarske subjekte i graane svede na najmanju moguu mjeru i da bude primjereno cilju
koji se treba ostvariti.
lanak 6.
Svaki nacionalni parlament ili svaki dom nacionalnog parlamenta moe u roku od osam
tjedana od dana prosljeivanja nacrta zakonodavnog akta na slubenim jezicima Unije uputiti
predsjednicima Europskog parlamenta, Vijea i Komisije obrazloeno miljenje u kojem
navodi zato smatra da dotini nacrt nije u skladu s naelom supsidijarnosti. Svaki nacionalni
parlament ili svaki dom nacionalnog parlamenta po potrebi se savjetuje s regionalnim
parlamentima koji imaju zakonodavne ovlasti.
Ako nacrt zakonodavnog akta predlae skupina drava lanica, predsjednik Vijea prosljeuje
miljenje vladama tih drava lanica.
Ako nacrt zakonodavnog akta predlae Sud, Europska sredinja banka ili Europska
investicijska banka, predsjednik Vijea prosljeuje miljenje dotinoj instituciji ili tijelu.
lanak 7.
1. Europski parlament, Vijee i Komisija te, kad je to primjereno, skupina drava lanica,
Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka ako su oni predloili nacrt
zakonodavnog akta, uzimaju u obzir obrazloeno miljenje koje su donijeli nacionalni
parlamenti ili dom nacionalnog parlamenta.
205
Svaki nacionalni parlament ima dva glasa podijeljena na temelju nacionalnog parlamentarnog
sustava. U sluaju dvodomnog parlamentarnog sustava, svaki dom ima jedan glas.
2. Kad obrazloena miljenja o nepotovanju naela supsidijarnosti u nekom nacrtu

zakonodavnog akta predstavljaju najmanje jednu treinu svih glasova koji su dodijeljeni
nacionalnim parlamentima u skladu s drugim podstavkom stavka 1., nacrt se mora preispitati.
Taj je prag etvrtina u sluaju kada je nacrt zakonodavnog akta dostavljen na temelju lanka
76. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnosi na podruje slobode, sigurnosti i
pravde.
Nakon tog preispitivanja Komisija ili, kad je to primjereno, skupina drava lanica, Europski
parlament, Sud, Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka ako su oni
predloili nacrt zakonodavnog akta, mogu odluiti zadrati, izmijeniti ili povui nacrt. Za
takvu se odluku mora dati obrazloenje.
3. Nadalje, na temelju redovnog zakonodavnog postupka, kad obrazloena miljenja o

nepotovanju naela supsidijarnosti u predloenom zakonodavnom aktu predstavljaju
najmanje obinu veinu glasova koji su dodijeljeni nacionalnim parlamentima u skladu s
drugim podstavkom stavka 1., nacrt se mora preispitati. Nakon tog preispitivanja Komisija
moe odluiti zadrati, izmijeniti ili povui prijedlog.
Ako odlui zadrati prijedlog, Komisija mora obrazloenim miljenjem opravdati zato
smatra da je prijedlog u skladu s naelom supsidijarnosti. To obrazloeno miljenje zajedno s
obrazloenim miljenjima nacionalnih parlamenata moraju se dostaviti zakonodavcu Unije
da ih uzme u obzir u okviru postupka:
(a) prije zakljuenja prvog itanja zakonodavac (Europski parlament i Vijee) razmatra je li
zakonodavni prijedlog u skladu s naelom supsidijarnosti, uzimajui osobito u obzir dane
razloge koji su zajedniki veini nacionalnih parlamenata te obrazloeno miljenje
Komisije;
(b) ako, veinom koju ini 55 % lanova Vijea ili veinom danih glasova u Europskom
parlamentu, zakonodavac smatra da prijedlog nije u skladu s naelom supsidijarnosti,
zakonodavni se prijedlog vie ne razmatra.
lanak 8.
Sud Europske unije nadlean je za odluivanje u postupcima koje zbog povrede naela
supsidijarnosti zakonodavnim aktom, u skladu s pravilima utvrenima u lanku 263.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije pokreu ili o kojima izvjeuju drave lanice u
skladu sa svojim pravnim poretkom u ime svog nacionalnog parlamenta ili njegova doma.
U skladu s pravilima utvrenima navedenim lankom, Odbor regija takoer moe pokrenuti
takve postupke protiv zakonodavnih akata pri ijem je donoenju Ugovorom o
funkcioniranju Europske unije predvieno savjetovanje s Odborom regija.
206
lanak 9.
Komisija svake godine Europskom Vijeu, Europskom parlamentu, Vijeu i nacionalnim

parlamentima dostavlja izvjee o primjeni lanka 5. Ugovora o Europskoj uniji. To se
godinje izvjee prosljeuje i Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
207
PROTOKOL (br. 3)
O STATUTU SUDA EUROPSKE UNIJE
ELEI utvrditi Statut Suda Europske unije predvien lankom 281. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije,

atomsku energiju:
lanak 1.
Sud Europske unije je osnovan i djeluje u skladu s odredbama Ugovor, Ugovora o osnivanju
Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o EZAE-u) i ovog Statuta.
GLAVA I.
SUCI I NEZAVISNI ODVJETNICI
lanak 2.
Prije preuzimanja dunosti svaki sudac pred Sudom koji zasjeda javno prisee da e svoje
dunosti obnaati nepristrano i savjesno te da e uvati tajnost vijeanja Suda.
lanak 3.
Suci uivaju imunitet od sudskih postupaka. Nakon prestanka obnaanja dunosti oni
nastavljaju uivati imunitet u pogledu radnji koje su poduzeli u slubenom svojstvu,
ukljuujui izgovorene ili napisane rijei.
Sud moe ukinuti imunitet zasjedajui u punom sastavu. Ako se odluka odnosi na lana
Opeg suda ili specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim
sudom.
Ako je sucu ukinut imunitet te je protiv njega pokrenut kazneni postupak, njemu se u bilo
kojoj dravi lanici sudi samo pred sudom nadlenim za suenje lanovima najviih
nacionalnih pravosudnih tijela.
lanci 11. do 14. i lanak 17. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije
primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnika Suda Europske unije i pomone
208
izvjestitelje Suda Europske unije, ne dovodei u pitanje odredbe odreene prethodnim

stavcima o imunitetu sudaca od pokretanja sudskih postupaka.
lanak 4.
Suci ne smiju obnaati nikakvu politiku ili upravnu funkciju.
Ne smiju se baviti nikakvim zanimanjem, ni plaenim ni neplaenim, osim ako to iznimno

odobri Vijee odluujui obinom veinom.
Pri stupanju na dunost, sveano se obvezuju da e tijekom i nakon prestanka obnaanja iste
potovati obveze koje iz nje proizlaze, osobito obvezu da e se nakon prestanka obnaanja
dunosti pri prihvaanju odreenih imenovanja ili pogodnosti ponaati poteno i diskretno.
Sud odlukom rjeava sve dvojbe o tom pitanju. Ako se odluka odnosi na lana Opeg suda ili
specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom.
lanak 5.
Osim redovitom zamjenom ili smru, dunosti suca prestaju i njegovom ostavkom.
Kada sudac podnosi ostavku, ona se u pisanom obliku upuuje predsjedniku Suda koji je
prosljeuje predsjedniku Vijea. Nakon upuivanja potonje obavijesti mjesto suca postaje
slobodno.
Osim u sluaju kada se primjenjuje lanak 6., sudac ostaje na dunosti sve dok njegov
nasljednik ne stupi na dunost.
lanak 6.
Sudac moe biti razrijeen dunosti ili mu se moe oduzeti pravo na mirovinu ili druge
zamjenske povlastice samo ako, prema jednoglasnom miljenju sudaca i nezavisnih
odvjetnika Suda, vie ne ispunjava propisane uvjete ili obveze koje proizlaze iz njegove slube.
Dotini sudac ne sudjeluje u toj raspravi. Ako je dotina osoba lan Opeg suda ili
specijaliziranog suda, Sud odluku donosi nakon savjetovanja s dotinim sudom.
Tajnik Suda dostavlja odluku Suda predsjedniku Europskog parlamenta i predsjedniku

Komisije te o njoj obavjeuje predsjednika Vijea.
U sluaju odluke o razrjeenju suca, mjesto suca postaje slobodno nakon upuivanja obavijesti
predsjedniku Vijea.
209
lanak 7.
Sudac koji zamjenjuje lana Suda ija dunost nije istekla imenuje se za preostalo vrijeme
trajanja dunosti svojeg prethodnika.
lanak 8.
Odredbe lanaka 2. do 7. primjenjuju se na nezavisne odvjetnike.
GLAVA II.
USTROJ SUDA
lanak 9.
Kada se svake tri godine provodi djelomina zamjena sudaca, naizmjence se zamjenjuje 14,
odnosno 13 sudaca.
Kada se svake tri godine provodi djelomina zamjena nezavisnih odvjetnika, svakom se
prilikom zamjenjuju etiri nezavisna odvjetnika.
lanak 10.
Tajnik Suda prisee pred Sudom da e svoje dunosti obavljati nepristrano i savjesno te da e
uvati tajnost vijeanja Suda.
lanak 11.
Sud u sluajevima sprijeenosti tajnika osigurava njegovu zamjenu.
lanak 12.
Sudu se dodjeljuju dunosnici i ostali slubenici koji omoguuju njegov rad. Oni su odgovorni
tajniku Suda koji je podreen predsjedniku.
lanak 13.
Na zahtjev Suda, Europski parlament i Vijee mogu, odluujui u skladu s redovnim

zakonodavnim postupkom, osigurati imenovanje pomonih izvjestitelja i utvrditi pravila koja
ureuju njihovu slubu. Prema uvjetima utvrenim poslovnikom, od pomonih se izvjestitelja
moe zahtijevati da sudjeluju u pripremnim radnjama u predmetima pred Sudom te da
surauju sa sucem izvjestiteljem.
210
Pomone izvjestitelje imenuje Vijee odluujui obinom veinom. Biraju se meu osobama
ija je neovisnost neupitna i koje imaju potrebne pravne kvalifikacije. Pred Sudom polau
prisegu da e svoje dunosti obavljati nepristrano i savjesno te da e uvati tajnost vijeanja
Suda.
lanak 14.
Suci, nezavisni odvjetnici i tajnik Suda obvezni su boraviti u mjestu u kojem Sud ima svoje
sjedite.
lanak 15.
Sud zasjeda stalno. Trajanje sudskih praznika odreuje Sud uzimajui u obzir potrebe svojeg
poslovanja.
lanak 16.
Sud osniva sudska vijea koja su sastavljena od tri i pet sudaca. Predsjednike sudskih vijea
biraju suci iz vlastitih redova. Predsjednici sudskih vijea od pet sudaca biraju se na razdoblje
od tri godine. Mogu biti ponovno izabrani jednom. Veliko vijee sastoji se od 13 sudaca.
Predsjedava mu predsjednik Suda. lanovi velikog vijea su i predsjednici sudskih vijea od
pet sudaca i drugi suci imenovani u skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku.
Sud zasjeda u velikom vijeu kada to zatrai drava lanica ili institucija Unije kao stranka u
postupku.
Sud zasjeda u punom sastavu kada su mu predmeti upueni temeljem lanka 228. stavka 2.,
lanka 245. stavka 2., lanka 247. ili lanka 286. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije.
Osim toga, kada smatra da je predmet koji mu je upuen od iznimna znaaja, Sud moe
odluiti, nakon to saslua nezavisnog odvjetnika, predmet uputiti Sudu u punom sastavu.
lanak 17.
Odluke Suda valjane su samo ako u vijeanju sudjeluje neparan broj njegovih lanova.
Odluke sudskih vijea od tri ili pet sudaca valjane su samo ako ih donese troje sudaca.
Odluke velikog vijea valjane su samo ako je nazono devetoro sudaca.
Odluke Suda u punom sastavu valjane su samo ako je nazono 15 sudaca.

211
U sluaju sprijeenosti suca jednog sudskog vijea, moe se pozvati suca drugog sudskog
vijea u skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku.
lanak 18.
Suci i nezavisni odvjetnici ne mogu sudjelovati u odluivanju u bilo kojem predmetu u kojem
su prethodno sudjelovali kao zastupnici, savjetnici ili odvjetnici jedne od stranaka ili o kojem
su bili pozvani oitovati se u svojstvu lana suda, istranog povjerenstva ili u nekom drugom
svojstvu.
Ako zbog nekog posebnog razloga sudac ili nezavisni odvjetnik smatra da ne moe
sudjelovati u donoenju odluke ili razmatranju odreenog predmeta, o tome obavjeuje
predsjednika. Ako zbog nekog posebnog razloga predsjednik smatra da sudac ili nezavisni
odvjetnik ne smiju sudjelovati u postupku ili odluivanju u odreenom predmetu, o tome ih
obavjeuje.
Sve potekoe koje proizlaze iz primjene ovog lanka rjeavaju se odlukom Suda.
Stranka ne moe zahtijevati izmjenu sastava Suda ili jednog od njegovih sudskih vijea na
temelju dravljanstva suca ili zato to u Sudu ili sudskom vijeu nema suca istog dravljanstva
kao ta stranka.
GLAVA III.
POSTUPAK PRED SUDOM
lanak 19.
Drave lanice i institucije Unije pred Sudom zastupa zastupnik, koji se imenuje za svaki
pojedinani predmet; zastupniku moe pomagati savjetnik ili pravnik.
Drave koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, a nisu drave

lanice, i u tom Sporazumu navedeno nadzorno tijelo EFTA-e zastupane su na isti nain.
Ostale stranke mora zastupati pravnik.
Samo pravnik koji je ovlaten zastupati pred sudom drave lanice ili druge drave koja je
stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru moe pred Sudom nastupiti kao
zastupnik ili savjetnik neke stranke.
Takvi zastupnici, savjetnici i pravnici, u nastupu pred Sudom, uivaju prava i imunitete
potrebne za neovisno obnaanje svojih dunosti, prema uvjetima utvrenima u poslovniku.
U odnosu na takve savjetnike i pravnike koji nastupaju pred Sudom, Sud ima ovlasti
uobiajeno dodijeljene sudovima prema uvjetima utvrenima u poslovniku.
212
Sveuilini profesori koji su dravljani drava lanica, iji im zakoni daju pravo nastupanja
pred sudom, uivaju pred Sudom ista prava koja su ovim lankom priznata pravnicima.
lanak 20.
Postupak pred Sudom sastoji se od dva dijela: pisanog i usmenog.
Pisani dio postupka sastoji se od dostave tuba, podnesaka, odgovora na tubu i oitovanja te
od eventualnih replika, kao i svih isprava i dokumenata koji ih potkrepljuju ili njihovih
ovjerenih preslika strankama i institucijama Unije ije su odluke predmet postupka.
Dostavu obavlja tajnik redoslijedom i u rokovima utvrenima u poslovniku.
Usmeni dio postupka sastoji se od itanja izvjea suca izvjestitelja, sasluanja, od strane Suda,
zastupnika, savjetnika i pravnika te prijedloga odluka nezavisnog odvjetnika kao i, prema
potrebi, od sasluanja svjedoka i strunjaka.
Ako Sud smatra da se u predmetu ne javlja nikakvo novo pravno pitanje, moe, nakon to
saslua nezavisnog odvjetnika, odluiti da e rjeavati predmet bez prijedloga odluke
nezavisnog odvjetnika.
lanak 21.
Postupak pred Sudom pokree se pisanom tubom upuenom tajniku. Tuba sadrava ime i
stalnu adresu podnositelja, poloaj potpisnika, ime stranke ili imena stranaka protiv koje se
podnosi tuba, predmet spora, tubeni zahtjev i kratak opis razloga na kojima se temelji
tuba.
Tubi mora biti priloen, kada je to prikladno, akt ije se ponitenje zahtijeva ili, u
okolnostima iz lanka 265. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, isprava kojom se
dokazuje datum poziva predvienog u tim lancima. Ako navedeni dokumenti nisu priloeni
tubi, tajnik poziva zainteresiranu stranku da ih dostavi u razumnom roku, ali u tom sluaju
prava stranke ne prestaju ak i ako se navedeni dokumenti dostave nakon isteka roka
odreenog za pokretanje postupka.
lanak 22.
U sluajevima ureenima lankom 18. Ugovora o EZAE-u, postupak pred Sudom pokree se
albom upuenom tajniku. alba sadrava ime i stalnu adresu podnositelja, poloaj
potpisnika, naznaku odluke protiv koje se podnosi alba, imena protivnih stranaka, predmet
spora, albeni prijedlog i kratak opis razloga na kojima se temelji alba.
albi mora biti priloena ovjerena preslika odluke Arbitranog odbora koja se pobija.
Ako Sud odbije albu, odluka Arbitranog odbora postaje konana.

213
Ako Sud poniti odluku Arbitranog odbora, postupak se, kada je to potrebno, na inicijativu
jedne od stranaka u postupku moe ponoviti pred Arbitranim odborom. Arbitrani odbor
vezan je odlukama Suda o pravnim pitanjima.
lanak 23.
U sluajevima iz lanka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, sud drave lanice
koji suspendira postupak i uputi predmet Sudu obavjeuje Sud o svojoj odluci. Tajnik Suda o
navedenoj odluci obavjeuje stranke, drave lanice i Komisiju, institucije, tijela, ured ili
agenciju Unije koja je donijela akt ija je valjanost ili tumaenje predmet spora.
U roku od dva mjeseca od takve obavijesti stranke, drave lanice, Komisija i, kada je to
prikladno, institucija, tijelo, ured ili agencija koja je donijela akt ija je valjanost odnosno
tumaenje predmet spora imaju pravo podnositi Sudu podneske ili pisana oitovanja.
U sluajevima iz lanka 267. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tajnik Suda o odluci
nacionalnog suda obavjeuje i drave stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom
prostoru koje nisu drave lanice i u tom Sporazumu navedeno nadzorno tijelo EFTA-e, koji
mogu u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti Sudu dostaviti podneske ili pisana
oitovanja, kada se odluka odnosi na jedno od podruja primjene tog Sporazuma.
Ako je sporazumom o odreenom predmetu, koji je sklopilo Vijee i jedna ili vie drava
nelanica, predvieno da te drave imaju pravo podnositi podneske ili pisana oitovanja u
sluajevima kada sud drave lanice uputi Sudu prethodno pitanje obuhvaeno podrujem
primjene sporazuma, dotine drave nelanice se takoer obavjetava o odluci nacionalnog
suda koja sadri to pitanje. U roku od dva mjeseca od takve obavijesti te drave mogu Sudu
podnijeti podneske ili pisana oitovanja.
lanak 23.a5
Poslovnikom se moe predvidjeti ubrzani postupak, te hitni postupak za upuena prethodna

pitanja koja se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde.
Tim se postupcima, u pogledu podnoenja podnesaka ili pisanih oitovanja, mogu odrediti
krai rokovi od onih predvienih lankom 23., te se, odstupajui od lanka 20. etvrtog
stavka, moe predvidjeti rjeavanje predmeta i bez prijedloga odluke nezavisnog odvjetnika.
Nadalje, u okviru hitnog postupka moe se predvidjeti ui krug stranaka i ostalih

zainteresiranih osoba od onog iz lanka 23. ovlatenih za podnoenje podnesaka ili pisanih
oitovanja te, u sluaju krajnje hitnosti, izostavljanje pisanog dijela postupka.
5
lanak umetnut Odlukom 2008/79/EZ, Euratom (SL L 24, 29.1.2008., str. 42.).
214
lanak 24.
Sud moe zahtijevati od stranaka da dostave sve dokumente i podatke koje Sud smatra
potrebnima. U sluaju odbijanja, sastavlja se slubena zabiljeka.
Sud takoer moe zahtijevati od drava lanica i institucija, tijela, ureda i agencija koje nisu
stranke u postupku da dostave sve podatke koje Sud smatra potrebnima za postupak.
lanak 25.
Sud u svako doba moe povjeriti bilo kojem pojedincu, tijelu, vlasti, odboru ili drugoj
organizaciji koju izabere zadau davanja strunog miljenja.
lanak 26.
Svjedoci se mogu sasluati prema uvjetima utvrenima u poslovniku.
lanak 27.
U odnosu na svjedoke koji se ne odazovu sudskom pozivu, Sud ima ovlasti koje su openito u
takvim sluajevima dodijeljene sudovima te moe izrei novane kazne prema uvjetima
utvrenima u poslovniku.
lanak 28.
Svjedoci i strunjaci mogu se sasluati pod prisegom danom u obliku utvrenom u

poslovniku ili na nain utvren pravom zemlje svjedoka ili strunjaka.
lanak 29.
Sud moe naloiti sasluanje svjedoka ili strunjaka pred pravosudnim tijelom njegova
stalnog boravita.
Nalog se alje na provedbu nadlenom pravosudnom tijelu prema uvjetima utvrenima u

poslovniku. Dokumenti sastavljeni u skladu sa zamolnicom vraaju se Sudu pod istim
uvjetima.
Sud snosi trokove, ne dovodei u pitanje njegovo pravo da, kada je to prikladno, naloi
strankama njihovo plaanje.
215
lanak 30.
Prema svakom krenju prisege svjedoka ili strunjaka drava lanica postupa na isti nain kao
da je povreda poinjena pred jednim od njezinih sudova nadlenih u graanskim stvarima. Po
prijavi Suda dotina drava lanica pokree postupak protiv poinitelja povrede pred svojim
nadlenim sudom.
lanak 31.
Rasprava je javna, osim ako Sud, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranaka, zbog
ozbiljnih razloga odlui drukije.
lanak 32.
Tijekom rasprave Sud moe ispitivati strunjake, svjedoke i same stranke. Stranke se,
meutim, mogu obraati Sudu samo putem svojih zastupnika.
lanak 33.
O svakoj se raspravi sastavlja zapisnik koji potpisuju predsjednik i tajnik.
lanak 34.
Popis rasprava utvruje predsjednik.
lanak 35.
Vijeanje je Suda tajno i ostaje tajno.
lanak 36.
Presude moraju imati obrazloenje. Sadravaju imena sudaca koji su sudjelovali u vijeanju.
lanak 37.
Presude potpisuju predsjednik i tajnik Suda. One se javno itaju.

216
lanak 38.
Sud odluuje o trokovima.
lanak 39.
Predsjednik Suda moe u skraenom postupku, koji se moe, u mjeri u kojoj je to potrebno,
razlikovati od nekih pravila sadranih u ovom Statutu i koji se utvruje u poslovniku, odluiti
o prijedlozima za suspenziju primjene, kako je predvieno u lanku 278. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije i lanku 157. Ugovora o EZAE-u, ili za odreivanje
privremenih mjera na temelju lanka 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili za
suspenziju izvrenja sukladno lanku 299. stavku 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
ili lanku 164. stavku 3. Ugovora o EZAE-u.
Predsjednika, u sluaju njegove sprijeenosti, zamjenjuje drugi sudac prema uvjetima

utvrenima u poslovniku.
Odluka predsjednika ili suca koji ga zamjenjuje privremena je i ni na koji nain ne utjee na
odluku Suda o glavnoj stvari.
lanak 40.
Drave lanice i institucije Unije mogu se ukljuiti u postupak pred Sudom.
Isto pravo imaju tijela, uredi i agencije Unije te svaka druga osoba koja dokae svoj pravni
interes za ishod postupka pred Sudom. Fizike ili pravne osobe ne mogu se ukljuiti u
postupke meu dravama lanicama, meu institucijama Unije ili izmeu drava lanica i
institucija Unije.
Ne dovodei u pitanje drugi stavak, drave stranke Ugovora o Europskom gospodarskom

prostoru koje nisu drave lanice te u tom Sporazumu navedeno nadzorno tijelo EFTA-e,
mogu se ukljuiti u postupke pred Sudom u kojima je u pitanju jedno od podruja primjene
tog Sporazuma.
Prijedlog za ukljuenje u postupak ogranien je na potporu tubenog zahtjeva jedne od

stranaka.
lanak 41.
Ako tuena stranka, nakon to je uredno pozvana, ne podnese pisani odgovor na tubu,
protiv te stranke donosi se presuda zbog ogluhe. Takvoj presudi moe se prigovoriti u roku od
mjesec dana od njezine dostave. Prigovaranje ne suspendira izvrenje presude zbog ogluhe,
osim ako Sud odlui drukije.
217
lanak 42.
Drave lanice, institucije, tijela, uredi i agencije Unije i sve druge fizike ili pravne osobe
mogu u sluajevima i prema uvjetima odreenima poslovnikom pokrenuti postupak tree
strane radi osporavanja presude donesene bez njihova sudjelovanja kada presuda tetno utjee
na njihova prava.
lanak 43.
Ako je smisao ili doseg presude nejasan, Sud daje njezino tumaenje na prijedlog bilo koje
stranke ili institucije Unije koja za to dokae svoj pravni interes.
lanak 44.
Prijedlog za ponavljanje postupka moe se podnijeti Sudu samo ako se sazna za injenicu
odluujue naravi, koja u vrijeme donoenja presude nije bila poznata ni Sudu niti stranci koja
trai ponavljanje postupka.
Ponavljanje postupka pokree se odlukom Suda u kojoj se izrijekom utvruje postojanje nove
injenice, priznaje joj se karakter injenice podobne za pokretanje ponavljanja postupka te se
prijedlog proglaava doputenim po toj osnovi.
Prijedlog za ponavljanje postupka ne moe se podnijeti nakon proteka roka od 10 godina od

dana presude.
lanak 45.
Poslovnikom se utvruju rokovi, koji uzimaju u obzir udaljenosti.
Istek roka nema tetan utjecaj na prava zainteresirane stranke ako ona dokae postojanje
nepredvidivih okolnosti ili vie sile.
lanak 46.
Postupci protiv Unije u predmetima koji proizlaze iz izvanugovorne odgovornosti ne mogu se

pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od nastanka dogaaja koji je povod pokretanju
postupka. Rok zastare prekida se pokretanjem postupka pred Sudom ili ako je prije
pokretanja tog postupka oteena strana podnijela zahtjev nadlenoj instituciji Unije. U
potonjem sluaju postupak se mora pokrenuti u roku od dva mjeseca predvienom u lanku
263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; kada je to prikladno, primjenjuju se odredbe
lanka 265. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
218
Ovaj se lanak primjenjuje i na postupke protiv Europske sredinje banke u pogledu

izvanugovorne odgovornosti.
GLAVA IV.
OPI SUD
lanak 47.
lanak 9. stavak prvi , lanci 14. i 15., lanak 17. stavak prvi, drugi, etvrti i peti i lanak 18.
primjenjuju se na Opi sud i njegove lanove.
lanak 3. stavak 4. i lanci 10., 11. i 14. primjenjuju se mutatis mutandis na tajnika Opeg
suda.
lanak 48.
Opi sud sastoji se od 27 sudaca.
lanak 49.
lanove Opeg suda moe se pozvati da obavljaju zadae nezavisnog odvjetnika.
Dunost je nezavisnog odvjetnika, djelujui posve nepristrano i neovisno, javno iznositi

obrazloene prijedloge odluka u odreenim predmetima koji su upueni Opem sudu kako bi
Opem sudu pomogao u obavljanju njegove zadae.
Kriteriji za odabiranje takvih predmeta, kao i postupci za odreivanje nezavisnih odvjetnika

utvruju se u poslovniku Opeg suda.
lan koji je pozvan obavljati zadae nezavisnog odvjetnika u odreenom predmetu ne smije
sudjelovati pri odluivanju u tom predmetu.
lanak 50.
Opi sud zasjeda u sudskim vijeima od tri ili pet sudaca. Predsjednike sudskih vijea biraju
suci iz vlastitih redova. Predsjednici sudskih vijea od pet sudaca biraju se na razdoblje od tri
godine. Mogu biti ponovno izabrani jednom.
Sastav sudskih vijea i dodjeljivanje predmeta tim sudskim vijeima ureuje se poslovnikom.
U odreenim sluajevima ureenima poslovnikom, Opi sud moe zasjedati u punom sastavu
ili kao sudac pojedinac.
219
Poslovnikom se moe predvidjeti i da Opi sud zasjeda u sastavu velikog vijea u sluajevima i
pod uvjetima koji su utvreni u poslovniku.
lanak 51.
Odstupajui od pravila utvrenog u lanku 256. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije, Sud zadrava nadlenost u postupcima iz lanka 263. i 265. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije kada ih drava lanica pokree protiv:
(a) akta ili proputanja djelovanja Europskog parlamenta ili Vijea, ili obiju institucija kada
odluuju zajedniki, osim:
odluka koje donosi Vijee na temelju lanka 108. stavka 2. podstavka 3. Ugovora
o funkcioniranju Europske unije;akata Vijea donesenih na temelju uredbe Vijea
o mjerama za zatitu trgovine u smislu lanka 207. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije;
akata Vijea kojima Vijee izvrava provedbene ovlasti u skladu s lankom 291.
drugim stavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
(b) odluke ili u sluaju nedonoenja odluke Komisije na temelju lanka 331. prvog stavka
Sud zadrava nadlenost i za postupke iz istih lanaka kada ih pokree institucija Unije protiv
akta ili proputanja djelovanja Europskog parlamenta, Vijea, obiju tih institucija kada
odluuju zajedniki, ili Komisije ili kada institucija Unije pokree postupak protiv akta ili
proputanja djelovanja Europske sredinje banke.
lanak 52.
Predsjednik Suda i predsjednik Opeg suda zajednikom suglasnou odreuju uvjete pod
kojima dunosnici i ostali slubenici dodijeljeni Sudu pruaju usluge Opem sudu kako bi se
omoguilo njegovo djelovanje. Odreeni dunosnici ili ostali slubenici odgovorni su tajniku
Opeg suda koji je podreen predsjedniku Opeg suda.
lanak 53.
Postupak pred Opim sudom ureen je glavom III.
U poslovniku Prvostupanjskog suda se, u mjeri u kojoj je to potrebno, utvruju daljnje i

detaljnije odredbe u pogledu tog postupka. Poslovnik moe odstupiti od lanka 40. stavka 4. i
lanka 41. kako bi se uzele u obzir posebnosti sporova u podruju intelektualnog vlasnitva.
Neovisno o lanku 20. stavku 4., nezavisni odvjetnik moe svoje obrazloene prijedloge
odluka dati u pisanom obliku.
220
lanak 54.
Ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Opem sudu, grekom podnesen
tajniku Suda, on ga bez odgode upuuje tajniku Opeg suda; jednako tako, ako je tuba ili neki
drugi podnesak, koji je namijenjen Sudu, grekom podnesen tajniku Opeg suda, on ga bez
odgode upuuje tajniku Suda.
Ako Opi sud utvrdi da nije nadlean provoditi postupak i odluivati u predmetu koji je u
nadlenosti Suda, upuuje taj predmet Sudu; ako Sud utvrdi da neki predmet pripada u
nadlenost Opeg suda, upuuje taj predmet Opem sudu, koji se tada ne smije oglasiti
nenadlenim.
Ako su pred Sudom i Opim sudom pokrenuti postupci s istim predmetom spora, istim
pitanjem tumaenja ili u kojima se ispituje valjanost istog akta, Opi sud moe nakon
sasluanja stranaka suspendirati postupak koji je pred njime u tijeku dok Sud ne donese
presudu ili, u sluaju da je postupak pokrenut prema lanku 263. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, moe se oglasiti nenadlenim kako bi Sudu omoguio odluivanje u
postupcima. U istim okolnostima, Sud takoer moe odluiti suspendirati postupak koji je
pred njime u tijeku; u tom se sluaju postupak pred Opim sudom nastavlja.
Ako neka drava lanica i institucija pobijaju isti akt, Opi sud oglaava se nenadlenim tako
da Sud moe odluiti o tim prijedlozima.
lanak 55.
Tajnik Opeg suda dostavlja svim strankama te svim dravama lanicama i institucijama
Unije, ak i ako se one nisu ukljuile u postupak pred Opim sudom, konane odluke Opeg
suda, djelomine odluke o meritornim pitanjima te odluke o postupovnim pitanjima glede
prigovora nenadlenosti ili nedoputenosti.
lanak 56.
Protiv konanih odluka Opeg suda i protiv njegovih djelominih odluka o meritornim
pitanjima te odluka o postupovnim pitanjima glede prigovora nenadlenosti ili
nedoputenosti moe se podnijeti alba Sudu u roku od dva mjeseca od dostave pobijane
odluke.
Takvu albu moe podnijeti bilo koja stranka koja nije uspjela sa svojim zahtjevom u cijelosti
ili djelomino. Stranke koje su se ukljuile u postupak, a koje nisu drave lanice i institucije
Unije, mogu podnijeti takvu albu samo ako se odluka Opeg suda na njih neposredno
odnosi.
Osim u predmetima koji se odnose na sporove izmeu Unije i njezinih slubenika, albu
mogu podnijeti i drave lanice i institucije Unije koje se nisu ukljuile u postupak pred
221
Opim sudom. U tom sluaju te drave lanice i institucije imaju jednak poloaj kao i drave
lanice ili institucije koje su se ukljuile u postupak u prvom stupnju.
lanak 57.
Ako je Opi sud odbio prijedlog za ukljuenje u postupak, podnositelj prijedloga moe u roku
od dva tjedna od dostave odluke kojom se odbija njegov prijedlog podnijeti albu Sudu.
Protiv svih odluka Opeg suda donesenih na temelju lanka 278., lanka 279. ili lanka 299.
stavka 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ili na temelju lanka 157. ili lanka 164.
stavka 3. Ugovora o EZAE-u, stranke u postupku mogu u roku od dva mjeseca od njihove
dostave podnijeti albu Sudu.
Povodom albe iz prva dva stavka ovog lanka provodi se postupak i odluuje se u skladu s
postupkom iz lanka 39.
lanak 58.
alba podnesena Sudu ograniena je na pitanja prava. Moe se podnijeti zbog nenadlenosti
Opeg suda, zbog povrede postupka kojom se povreuju interesi podnositelja albe te zbog
povrede prava Unije od strane Opeg suda.
alba samo protiv odluke o naknadi trokova ili o njihovoj visini nije doputena.
lanak 59.
Ako se protiv odluke Opeg suda podnese alba, postupak se pred Sudom sastoji od pisanog i
usmenog dijela. U skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku, Sud moe, nakon to saslua
nezavisnog odvjetnika i stranke, donijeti odluku bez provoenja usmenog postupka.
lanak 60.
Ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili lanak
157. Ugovora o EZAE-u, alba nema suspenzivni uinak.
Odstupajui od lanka 280. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odluke Opeg suda
kojima se uredba proglaava nitavom stupaju na snagu tek istekom roka iz lanka 56. stavka
1. ovog Statuta ili, ako je u tom roku podnesena alba, od dana njezina odbijanja; meutim, ne
dovodei pritom u pitanje pravo stranke da od Suda zatrai, u skladu s lancima 278. i 279.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili lankom 157. Ugovora o EZAE-u, suspenziju
uinaka uredbe koja je proglaena nitavom ili odreivanje druge privremene mjere.
222
lanak 61.
Ako je alba osnovana, Sud ukida odluku Opeg suda. Moe sam konano odluiti o sporu
ako stanje postupka to doputa ili moe vratiti predmet na odluivanje Opem sudu.
U sluaju vraanja predmeta Opem sudu taj je sud vezan odlukom Suda glede pravnih
pitanja.
Ako je alba koju je podnijela drava lanica ili institucija Unije, koja se nije ukljuila u
postupak pred Opim sudom, osnovana, Sud moe, ako to smatra potrebnim, navesti koji se
uinci ukinute odluke Opeg suda imaju smatrati konanima za stranke u sporu.
lanak 62.
Ako u sluajevima predvienima u lanku 256. stavcima 2. i 3. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije, prvi nezavisni odvjetnik smatra da je ozbiljno ugroeno jedinstvo ili
dosljednost prava Unije, moe predloiti Sudu da ispita odluku Opeg suda.
Prijedlog se mora podnijeti u roku od mjesec dana od objave odluke Opeg suda. Sud odluuje
u roku od mjesec dana od primitka prijedloga prvog nezavisnog odvjetnika treba li odluku
ispitati ili ne.
lanak 62.a
Sud donosi odluku o pitanjima koji podlijeu postupku preispitivanja u hitnom postupku na
temelju spisa koji mu je proslijedio Opi sud.
Stranke iz postupka pred Opim sudom iz lanka 23. ovog Statuta, u sluajevima iz lanka
256. stavka 2. Ugovora o EZ-u, ovlatene su podnositi podneske ili pisana oitovanja Sudu o
pitanjima koja podlijeu postupku preispitivanja u za to predvienom razdoblju.
Sud moe pokrenuti usmeni postupak prije donoenja odluke.
lanak 62.b
U sluajevima predvienim u lanku 256. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prijedlozi
za preispitivanje i odluke da se pokrene postupak preispitivanja nemaju suspenzivni uinak.
Ako Sud utvrdi da odluka Opeg suda utjee na jedinstvo i dosljednost prava Unije, predmet
vraa Opem sudu koji je obvezan potivati odluke Suda o pitanjima prava; Sud moe navesti
koji se uinci odluke Opeg suda imaju smatrati konanima za stranke u sporu. Ako,
meutim, uzimajui u obzir rezultat preispitivanja, ishod postupka proizae iz injeninog
stanja na kojem se temelji odluka Opeg suda, Sud donosi konanu odluku.
223
U sluajevima iz lanka 256. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u nedostatku

prijedloga za preispitivanje ili odluke za pokretanje postupka preispitivanja, odluke koje Opi
sud donosi o pitanjima koja su mu podnesena proizvode uinke nakon isteka razdoblja koji su
u tu svrhu propisani u drugom stavku lanka 62. Ako se pokrene postupak preispitivanja,
odluke koje podlijeu postupku preispitivanja proizvode uinke nakon obavljenog postupka,
osim ako Sud odlui drukije. Ako Sud utvrdi da odluka Opeg suda utjee na jedinstvo i
dosljednost prava Unije, odluka Suda o pitanju koje podlijee postupku preispitivanja
zamjenjuje odluku Opeg suda.
GLAVA IV.a
SPECIJALIZIRANI SUDOVI
lanak 62.c
Odredbe koje se odnose na nadlenost, sastav, organizaciju i proceduru specijaliziranih

sudova osnovanih na temelju lanka 257. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navedene
su u Prilogu ovom Statutu.
GLAVA V.
ZAVRNE ODREDBE
lanak 63.
Poslovnici Suda i Opeg suda sadre sve odredbe koje su potrebne za primjenu i, ako je
potrebno, dopunu ovog Statuta.
lanak 64.
Pravila koja ureuju pitanje jezika koji se primjenjuju na Sudu Europske unije utvruju se
uredbom koju Vijee donosi odluujui jednoglasno. Ta se uredba donosi na zahtjev Suda i
nakon savjetovanja s Komisijom i Europskim parlamentom ili na prijedlog Komisije i nakon
savjetovanja sa Sudom i Europskim parlamentom.
Odredbe poslovnika Suda i poslovnika Opeg suda koje se odnose na ureivanje pitanja jezika
vrijede sve dok se ne utvrde pravila. Odstupajui od lanaka 253. i 254. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije te se odredbe mogu izmijeniti ili staviti izvan snage samo na
temelju jednoglasne suglasnosti Vijea.
224
PRILOG I.
SLUBENIKI SUD EUROPSKE UNIJE
lanak 1.
Slubeniki sud Europske unije (dalje u tekstu Slubeniki sud) nadlean je u prvom stupnju
za rjeavanje sporova izmeu Unije i njenih slubenika kako je navedeno u lanku 270.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ukljuujui i sporove izmeu svih tijela ili agencija i
njihovih slubenika za koje je nadlenost dodijeljena Sudu Europske unije.
lanak 2.
Slubeniki sud se sastoji od sedam sudaca. Na zahtjev Suda Vijee moe, odluujui
kvalificiranom veinom, poveati broj sudaca.
Suci se imenuju na razdoblje od est godina. Suci kojima je istekla dunost mogu biti ponovno
imenovani.
Svako slobodno mjesto popunjava se imenovanjem novog suca na razdoblje od est godina.
lanak 3.
1. Suce imenuje Vijee, odluujui u skladu s lankom 257. stavkom 4. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije, nakon savjetovanja s odborom predvienim ovim lankom.
Pri imenovanju sudaca, Vijee osigurava ujednaen sastav Slubenikog suda na to iroj
zemljopisnoj osnovi izmeu dravljana drava lanica i u odnosu na zastupljene nacionalne
pravne sustave.
2. Svaki graanin Unije koji ispunjava uvjete iz etvrtog stavka lanka 257. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije podnijeti prijavu. Vijee, odluujui na preporuku Suda,
utvruje uvjete i modalitete podnoenja i obrade prijava.
3. Uspostavlja se odbor koji se sastoji od sedam osoba izabranih iz redova bivih lanova
Suda i Opeg suda i priznatih odvjetnika. Vijee, odluujui na preporuku predsjednika Suda,
utvruje pravila lanstva u odboru kao i pravila njegova rada.
4. Odbor daje miljenje o prikladnosti kandidat za obnaanje dunosti suca Slubenikog

suda. Odbor svom miljenju prilae popis kandidata s najprikladnijim visokim stupnjem
iskustva. Takav popis sadri imena barem dvostruko vie kandidata negoli ih Vijee imenuje
za suce.
225
lanak 4.
1. Suci iz vlastitih redova biraju predsjednika Slubenikog suda na razdoblje od tri godine.
On moe biti ponovno izabran.
2. Slubeniki sud zasjeda u sudskim vijeima od tri suca. U odreenim sluajevima
ureenima poslovnikom, Slubeniki sud moe zasjedati u punom sastavu ili u sudskom
vijeu od pet sudaca ili kao sudac pojedinac.
3. Predsjednik Slubenikog suda predsjeda punim sastavom i sudskim vijeem od pet

sudaca. Predsjednici sudskih vijea od tri suca bit e odreeni na nain predvien u stavku 1.
Ako predsjedniku Slubenikog suda bude dodijeljeno sudsko vijee od tri suca, on e njime
predsjedati.
4. Nadlenost i kvorum Slubenikog suda u punom sastavu, kao i sastav sudskih vijea i
dodjeljivanje predmeta tim sudskim vijeima ureuje se poslovnikom.
lanak 5.
lanci 2. do 6., 14., 15., prvi, drugi i peti stavak lanka 17. te lanak 18. Statuta Suda
Europske unije primjenjuju se na Slubeniki sud i njegove lanove.
Prisega iz lanka 2. Statuta daje se pred Sudom, a odluke iz njegovih lanaka 3., 4., i 6. Sud
donosi nakon savjetovanja sa Slubenikim sudom.
lanak 6.
1. Slubeniki sud podupiru odjeli Suda i Opeg suda. Predsjednik Suda, ili, u
odgovarajuim sluajevima, predsjednik Opeg suda, zajednikom suglasnou s
predsjednikom Slubenikog suda odreuju uvjete pod kojima dunosnici i ostali slubenici
dodijeljeni Sudu i Opem sudu pruaju usluge Slubenikom sudu kako bi se omoguilo
njihovo djelovanje. Odreeni dunosnici i ostali slubenici odgovorni su tajniku Slubenikog
suda, koji je podreen predsjedniku Slubenikog suda.
2. Slubeniki sud imenuje svojeg tajnika i utvruje pravila kojima se ureuje njegov
poloaj. etvrti stavak lanka 3. i lanci 10., 11. i 14. Statuta Suda Europske unije primjenjuju
se na tajnika Slubenikog suda.
lanak 7.
1. Postupak pred Slubenikim sudom ureen je glavom III. Statuta Suda Europske unije,
uz iznimku lanaka 22. i 23. U poslovniku se, u mjeri u kojoj je to potrebno, utvruju daljnje i
detaljnije odredbe u pogledu tog postupka.
2. Odredbe koje ureuju pitanje jezika Opeg suda primjenjuju se na Slubeniki sud.
226
3. Pisani dio postupka sastoji se od podnoenja tube i odgovora na tubu, osim ako
Slubeniki sud ne odlui da je potrebna druga razmjena pisanih podnesaka. Ako doe do
takve druge razmjene, Slubeniki sud moe, uz suglasnost stranaka, donijeti presudu
izostavljajui usmeni dio postupka.
4. U svim fazama postupka, ukljuujui i trenutak podnoenja tube, Slubeniki sud

moe razmotriti mogunosti sporazumnog rjeenja spora, te omoguiti takvo rjeenje.
5. Slubeniki sud odluuje o trokovima sluaja. Podlono posebnim odredbama

Poslovnika, stranka koja izgubi spor plaa trokove ako sud tako odlui.
lanak 8.
1. Ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Slubenikom sudu, grekom
podnesen tajniku Suda ili Opeg suda on ga bez odgode upuuje tajniku Slubenikog suda.
Jednako tako, ako je tuba ili neki drugi podnesak, koji je namijenjen Sudu ili Opem sudu,
grekom podnesen tajniku Slubenikog suda, on ga bez odgode upuuje tajniku Suda ili
Opeg suda.
2. Ako Slubeniki sud utvrdi da nije nadlean provoditi postupak i odluivati u predmetu
koji je u nadlenosti Suda ili Opeg suda, upuuje taj zahtjev Sudu ili Opem sudu. Jednako
tako, ako Sud ili Opi sud utvrdi da neki predmet pripada u nadlenost Slubenikog suda,
upuuje taj predmet Slubenikom sudu, koji se tada ne smije oglasiti nenadlenim.
3. Ako su pred Slubenikim sudom i Opim sudom pokrenuti postupci s istim pitanjem
tumaenja ili u kojima se ispituje valjanost istog akta, Slubeniki sud moe nakon sasluanja
stranaka suspendirati postupak dok Opi sud ne donese presudu.
Ako su pred Slubenikim sudom i Opim sudom pokrenuti postupci s istim predmetom
spora, Slubeniki sud oglaava se nenadlenim tako da Opi sud moe odluivati o tim
predmetima.
lanak 9.
Protiv konanih odluka Slubenikog suda i protiv njegovih djelominih odluka o meritornim
pitanjima te odluka o postupovnim pitanjima glede prigovora nenadlenosti ili
nedoputenosti moe se podnijeti alba Opem sudu u roku od dva mjeseca od dostave
pobijane odluke.
Takvu albu moe podnijeti bilo koja stranka koja nije uspjela sa svojim zahtjevom u cijelosti
ili djelomino. Stranke koje su se ukljuile u postupak, a koje nisu drave lanice i institucije
Unije, mogu podnijeti takvu albu samo ako se odluka Slubenikog suda na njih neposredno
odnosi.
227
lanak 10.
1. Ako je Slubeniki sud odbio prijedlog za ukljuenje u postupak, podnositelj prijedloga

moe u roku dva tjedna od dostave odluke kojom se odbija njegov prijedlog podnijeti albu
Opem sudu.
2. Protiv svih odluka Slubenikog suda donesenih na temelju lanka 278. ili lanka 279.
ili etvrtog stavka lanka 299. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ili na temelju lanka
157. ili treeg stavka lanka 164. Ugovora o EZAE-u, stranke u postupku mogu u roku od dva
mjeseca od njihove dostave podnijeti albu Opem sudu.
3. Predsjedniku Opeg suda moe u skraenom postupku, koji se moe, u mjeri u kojoj je
to potrebno, razlikovati od nekih pravila sadranih u ovom Prilogu i koji se utvruje u
poslovniku Opeg suda, odluiti o albama, kako je predvieno u stavcima 1. i 2.
lanak 11.
1. alba podnesena Opem sudu ograniena je na pitanja prava. Moe se podnijeti zbog
nenadlenosti Slubenikog suda, zbog povrede postupka kojom se povreuju interesi
podnositelja albe te zbog povrede prava Unije od strane Slubenikog suda.
2. alba samo protiv odluke o naknadi trokova ili o njihovoj visini nije doputena.
lanak 12.
1. Ne dovodei u pitanje lanke 278. i 279. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili
lanak 157. Ugovora o EZAE-u, alba pred Opim sudom nema suspenzivni uinak.
2. Ako se protiv odluke Slubenikog suda podnese alba, postupak se pred Opim sudom
sastoji se od pisanog ili usmenog dijela. U skladu s uvjetima utvrenima u poslovniku, Opi
sud moe, nakon to saslua stranke u postupku, donijeti odluku bez provoenja usmenog
postupka.
lanak 13.
1. Ako je alba osnovana, Opi sud ukida odluku Slubenikog suda te sam konano
odluuje o sporu. Sud vraa predmet na odluivanje Slubenikom sudu, ako stanje postupka
Sudu ne doputa odluivanje.
2. U sluaju vraanja predmeta Slubenikom sudu taj je sud vezan odlukom Opeg suda u
vezi s pravnim pitanjima.
228
229
PROTOKOL (br. 4)
O STATUTU EUROPSKOG SUSTAVA SREDINJIH BANAKA I EUROPSKE
SREDINJE BANKE
ELEI utvrditi Statut Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke
predvien lankom 129. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

POGLAVLJE I.
EUROPSKI SUSTAV SREDINJIH BANAKA
lanak 1.
Europski sustav sredinjih banaka
U skladu s lankom 282. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, Europska sredinja banka
(ESB) i nacionalne sredinje banke ine Europski sustav sredinjih banaka (ESSB). ESB i
nacionalne sredinje banke drava lanica ija je valuta euro ine Eurosustav.
ESSB i ESB izvravaju svoje zadae i obavljaju svoje aktivnosti u skladu s odredbama Ugovor i
ovog Statuta.
POGLAVLJE II.
CILJEVI I ZADAE ESSB-a
lanak 2.
Ciljevi
U skladu s lankom 127. stavkom 1. i lankom 282. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije glavni je cilj ESSB-a odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje cilj
stabilnosti cijena, ESSB podrava ope ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio
ostvarivanju ciljeva Unije utvrenih lankom 3. Ugovora o Europskoj uniji. ESSB djeluje u
skladu s naelom otvorenog trinoga gospodarstva sa slobodnim trinim natjecanjem,
dajui prednost uinkovitoj raspodjeli resursa te u skladu s naelima odreenima lankom
119. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
230
lanak 3.
Zadae
3.1. U skladu s lankom 127. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osnovne
zadae koje se provode putem ESSB-a jesu:
utvrivanje i provoenje monetarne politike Unije;
obavljanje deviznih poslova u skladu s odredbama lanka 219. tog Ugovora;
dranje i upravljanje slubenim deviznim priuvama drava lanica;
promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava.
3.2. U skladu s lankom 127. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, lanak 3.
stavak 3.1. trea alineja ne dovodi u pitanje dranje i upravljanje operativnim deviznim
sredstvima od strane vlada drava lanica.
3.3. U skladu s lankom 127. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ESSB
doprinosi nesmetanom voenju politika koje provode nadlene vlasti, a koje se odnose na
bonitetni nadzor kreditnih institucija i stabilnost financijskog sustava.
lanak 4.
Savjetodavne funkcije
U skladu s lankom 127. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije:
(a) savjetovanje s ESB-om potrebno je:
o svakom predloenom aktu Unije iz nadlenosti ESB-a;
od strane nacionalnih tijela, u vezi sa svakim prijedlogom propisa iz nadlenosti

ESB-a, ali u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom
utvrenim u lanku 41;
(b) o pitanjima iz svoje nadlenosti ESB moe podnositi miljenja institucijama, tijelima,
uredima ili agencijama Unije ili nacionalnim tijelima.
lanak 5.
Prikupljanje statistikih podataka
5.1. Kako bi preuzela zadae ESSB-a, ESB uz pomo nacionalnih sredinjih banaka prikuplja
potrebne statistike podatke od nadlenih nacionalnih tijela ili izravno od gospodarskih
231
subjekata. U tu svrhu surauje s institucijama, tijelima, uredima ili agencijama Unije i s

nadlenim tijelima drava lanica ili treih zemalja te s meunarodnim organizacijama.
5.2. Nacionalne sredinje banke, u mjeri u kojoj je to mogue, izvravaju zadae opisane u
lanku 5. stavku 5.1.
5.3. ESB prema potrebi, pomae usklaivanju pravila i praksi koje ureuju prikupljanje,
objedinjavanje i distribuciju statistikih podataka u podrujima svoje nadlenosti.
5.4. Vijee u skladu s postupkom utvrenim u lanku 41. utvruje pravne i fizike osobe
koje podlijeu obvezi izvjeivanja, reim tajnosti te odgovarajue odredbe za izvrenje.
lanak 6.
Meunarodna suradnja
6.1. U podruju meunarodne suradnje koja obuhvaa zadae povjerene ESSB-u, ESB
odluuje o nainu zastupljenosti ESSB-a.
6.2. ESB i nacionalne sredinje banke, ako im ESB to odobri, mogu sudjelovati u
meunarodnim monetarnim institucijama.
6.3. lanak 6. stavci 6.1. i 6.2. ne dovode u pitanje lanak 138. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije.
POGLAVLJE III.
USTROJ ESSB-a
lanak 7.
Neovisnost
U skladu s lankom 130. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pri izvravanju ovlasti i
obavljanju zadaa i dunosti koje su im dodijeljene Ugovorima i ovim Statutom, ni ESB ni
nacionalne sredinje banke kao niti lanovi njihovih tijela nadlenih za odluivanje ne smiju
traiti ni primati naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade drava
lanica ili bilo kojeg drugog tijela. Institucije, tijela, uredi ili agencije Unije i vlade drava
lanica obvezuju se da e potovati ovo naelo i da nee nastojati utjecati na lanove tijela
nadlenih za odluivanje u ESB-u ili u nacionalnim sredinjim bankama u obavljanju njihovih
zadaa.
lanak 8.
Ope naelo
232
ESSB-om upravljaju tijela ESB-a nadlena za odluivanje.
lanak 9.
Europska sredinja banka
9.1. ESB, koji u skladu s lankom 282. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
ima pravnu osobnost, u svakoj dravi lanici uiva najiru pravnu sposobnost koja se priznaje
pravnim osobama na temelju prava drave lanice; ESB osobito moe stjecati pokretnine i
nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku.
9.2. ESB osigurava da se zadae dodijeljene ESSB-u na temelju lanka 127. stavaka 2., 3. i 5.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije provode putem njegovih vlastitih aktivnosti na
temelju ovog Statuta ili putem nacionalnih sredinjih banaka na temelju lanka 12. stavka
12.1. i lanka 14.
9.3. U skladu s lankom 129. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tijela
ESB-a nadlena za odluivanje jesu Upravno vijee i Izvrni odbor.
lanak 10.
Upravno vijee
10.1. U skladu s lankom 283. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

Upravno vijee sastoji se od lanova Izvrnog odbora ESB-a i guvernera nacionalnih sredinjih
banaka drava lanica ija je valuta euro.
10.2. Svaki lan Upravnog vijea ima jedan glas. Od dana kada broj lanova Upravnog vijea
premai 21, svaki lan Izvrnog odbora ima jedan glas, a pravo glasa ima 15 guvernera. Ova
glasaka prava dodjeljuju se i rotiraju kako slijedi:
od dana kad broj guvernera prijee brojku 15 do dana kada dostigne brojku 22, guverneri
se dijele u dvije skupine u skladu s rangom prema veliini udjela nacionalnih sredinjih
banaka drava lanica u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cijenama te u
ukupnom iznosu agregatne bilance stanja monetarnih financijskih institucija onih drava
lanica ija je valuta euro. Udjelu u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim
cijenama dodjeljuje se ponder od 5/6, a udjelu u ukupnom iznosu agregatne bilance stanja
monetarnih financijskih institucija dodjeljuje se ponder od 1/6. Prva skupina se sastoji od
pet guvernera, a druga skupina od ostalih guvernera. Uestalost prava glasa guvernera koja
se dodjeljuju prvoj skupini ne moe biti manja od uestalosti prava glasa onih u drugoj
skupini. Podlono prethodnoj reenici, prvoj se skupini dodjeljuju etiri prava glasa, a
drugoj skupini jedanaest prava glasa,
od dana kada broj guvernera dostigne brojku 22, guverneri se dijele u tri skupine u skladu
s rangom na temelju kriterija utvrenih u prethodnoj alineji. Prva skupina se sastoji od pet
233
guvernera i dodjeljuju joj se etiri prava glasa. Druga skupina se sastoji od polovice
ukupnog broja guvernera, pri emu se svaki razlomak zaokruuje na najblii cijeli broj, a
dodjeljuje joj se osam prava glasova. Trea skupina se sastoji od preostalih guvernera i
dodjeljuju joj se tri prava glasa,
u svakoj skupini, prava glasa se guvernerima dodjeljuju na jednaka vremenska razdoblja,
za izraun udjela u ukupnom bruto domaem proizvodu po trinim cijenama

primjenjuje se lanak 29.2. Ukupni iznos agregatne bilance stanja monetarnih financijskih
institucija izraunava se u skladu sa statistikim okvirom koji se primjenjuje u Uniji u
trenutku izrauna,
kada se ukupni bruto domai proizvod prema trinim cijenama prilagoava u skladu s
lankom 29.3., ili kada se broj guvernera povea, veliina i/ili sastav skupina prilagoava se
u skladu s gore navedenim naelima,
Upravno vijee, odluujui dvotreinskom veinom svih svojih lanova, bez obzira imaju
li pravo glasa ili ne, poduzima mjere potrebne za provedbu gore navedenih naela i moe
donijeti odluku o odgaanju poetka sustava rotacije do dana kada broj guvernera premai
18.
Pravo glasa koristi se osobno. Odstupajui od ovog pravila, poslovnikom iz lanka 12. stavka
12.3. moe se utvrditi da lanovi Upravnog vijea mogu dati svoj glas putem telekonferencije.
Tim se poslovnikom takoer predvia da lan Upravnog vijea koji je tijekom duljeg razdoblja
sprijeen i ne moe prisustvovati sastanku Upravnog vijea moe imenovati zamjenika
lanom Upravnog vijea.
Odredbe prethodnih stavaka ne dovode u pitanje glasaka prava svih lanova Upravnog
vijea, bez obzira na to imaju li pravo glasa ili ne, na temelju lanaka 10.3., 40.2. i 40.3.
Osim ako je ovim Statutom drukije predvieno, Upravno vijee odluuje obinom veinom
lanova koji imaju pravo glasa. U sluaju neodluenog rezultata glasovanja predsjednikov je
glas odluujui.
Upravno vijee za glasovanje mora imati kvorum od dvije treine svojih lanova koji imaju
pravo glasa. Ako nema kvoruma, predsjednik moe sazvati izvanredni sastanak na kojem se
odluke mogu donositi bez obzira na kvorum.
10.3. Za sve odluke koje se donose na temelju lanaka 28., 29., 30., 32. i 33., glasovi u
Upravnom vijeu ponderiraju se prema udjelima nacionalnih sredinjih banaka u upisanom
kapitalu ESB-a. Ponderi glasova lanova Izvrnog odbora jesu nula. Odluka za koju je
potrebna kvalificirana veina usvaja se ako glasovi za predstavljaju najmanje dvije treine
upisanog kapitala ESB-a i najmanje polovicu imatelja udjela. Ako guverner ne moe biti
nazoan, moe imenovati zamjenika za davanje svog ponderiranoga glasa.
10.4. Sastanci su tajni. Upravno vijee moe odluiti uiniti javnim ishod svojih vijeanja.
10.5. Upravno vijee sastaje se najmanje 10 puta godinje.

234
lanak 11.
Izvrni odbor
11.1. U skladu s prvim podstavkom lanka 283. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije, Izvrni odbor sastoji se od predsjednika, potpredsjednika i jo etiriju lanova.
lanovi obavljaju svoje dunosti u punom radnom vremenu. Nijedan se lan ne smije baviti ni
jednim drugim zanimanjem, ni plaenim ni neplaenim, osim ako to iznimno odobri
Upravno vijee.
11.2. U skladu s drugim podstavkom lanka 283. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije, Europsko vijee, odluujui kvalificiranom veinom, na preporuku Vijea
danu nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijeem, imenuje
predsjednika, potpredsjednika i ostale lanove Izvrnog odbora iz redova osoba s ugledom i
strunim iskustvom u monetarnom ili bankarskom podruju.
Njihov mandat traje osam godina i ne moe se obnavljati.
lanovi Izvrnog odbora mogu biti samo dravljani drava lanica.
11.3. Uvjeti zapoljavanja lanova Izvrnog odbora, osobito njihove plae, mirovine i ostala
prava iz socijalne sigurnosti predmetom su ugovor s ESB-om i utvruje ih Upravno vijee na
prijedlog odbora koji se sastoji od triju lanova koja imenuje Upravno vijee i triju lanova
koja imenuje Vijee. lanovi Izvrnog odbora nemaju pravo glasa o pitanjima iz ovog stavka.
11.4. Ako lan Izvrnog odbora vie ne ispunjava uvjete koji su potrebni za obavljanje
dunosti ili ako je poinio teku povredu dunosti, Sud ga, na zahtjev Upravnog vijea ili
Izvrnog odbora, moe razrijeiti dunosti.
11.5. Svaki osobno nazoan lan Izvrnog odbora ima pravo glasati i u tu svrhu ima jedan
glas. Osim ako je drukije predvieno, Izvrni odbor odluuje obinom veinom danih
glasova. U sluaju neodluenog rezultata glasovanja predsjednikov je glas odluujui.
Modaliteti glasovanja navode se u poslovniku iz lanka 12. stavka 12.3.
11.6. Izvrni je odbor odgovoran za tekue poslovanje ESB-a.
11.7. Svako slobodno mjesto u Izvrnom odboru popunjava se imenovanjem novog lana u
skladu s lankom 11. stavkom 11.2.
lanak 12.
Zadae tijela nadlenih za odluivanje
12.1. Upravno vijee usvaja smjernice i donosi odluke potrebne kako bi se osiguralo
obavljanje zadaa dodijeljenih ESSB-u temeljem ovih Ugovor i ovog Statuta. Upravno vijee
oblikuje monetarnu politiku Unije ukljuujui, prema potrebi, odluke koje se odnose na
235
intermedijarne ciljeve monetarne politike, kljune kamatne stope i ponudu priuve u ESSB-u
te utvruje smjernice potrebne za njihovu primjenu.
Izvrni odbor provodi monetarnu politiku u skladu sa smjernicama i odlukama koje utvruje
Upravno vijee. U tom smislu Izvrni odbor daje potrebne naputke nacionalnim sredinjim
bankama. Nadalje, Izvrni odbor moe imati odreene ovlasti koje mu se prenose kada
Upravno vijee tako odlui.
U mjeri u kojoj se to smatra moguim i primjerenim te ne dovodei pritom u pitanje odredbe

ovog lanka, ESB koristi nacionalne sredinje banke za obavljanje poslova koji su dio zadaa
ESSB-a.
12.2. Izvrni je odbor odgovoran za pripremu sastanaka Upravnog vijea.
12.3. Upravno vijee donosi poslovnik u kojem se utvruje unutarnji ustroj ESB-a i njegova
tijela nadlena za odluivanje.
12.4. Upravno vijee obavlja savjetodavne funkcije iz lanka 4.
12.5. Upravno vijee donosi odluke iz lanka 6.
lanak 13.
Predsjednik
13.1. Predsjednik ili u njegovoj odsutnosti potpredsjednik predsjeda Upravnim vijeem i

Izvrnim odborom ESB-a.
13.2. Ne dovodei u pitanje lanak 38. predsjednik ili osoba koju on imenuje predstavljaju
ESB prema van.
lanak 14.
Nacionalne sredinje banke
14.1. U skladu s lankom 131. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, svaka drava lanica
osigurava da njezino nacionalno zakonodavstvo, ukljuujui i statut njezine nacionalne
sredinje banke, bude usklaeno s ovim Ugovorima i ovim Statutom.
14.2. Statuti nacionalnih sredinjih banaka moraju osobito predvidjeti da mandat guvernera
nacionalne sredinje banke bude najmanje pet godina.
Guverner moe biti razrijeen dunosti samo ako vie ne ispunjava uvjete koji su potrebni za
obavljanje dunosti ili ako je poinio teku povredu dunosti. Protiv odluke donesene u tom
smislu, dotini guverner ili Upravno vijee mogu pokrenuti postupak pred Sudom zbog
povrede ovih Ugovor ili bilo kojeg pravnog pravila vezanog za njegovu primjenu. Takav se
236
postupak pokree u roku od dva mjeseca od objavljivanja odluke ili obavjeivanja tuitelja o
njoj ili, ako takva objava ili obavijest izostanu, od dana kad je tuitelj saznao za odluku.
14.3. Nacionalne sredinje banke sastavni su dio ESSB-a i djeluju u skladu sa smjernicama i
naputcima ESB-a. Upravno vijee poduzima potrebne korake kako bi osiguralo usklaenost sa
smjernicama i naputcima ESB-a te trai da mu se dostave svi potrebni podaci.
14.4. Nacionalne sredinje banke mogu obavljati i funkcije koje nisu navedene u ovom
Statutu, osim ako Upravno vijee dvotreinskom veinom danih glasova utvrdi da su oni u
suprotnosti s ciljevima i zadaama ESSB-a. Takve se funkcije obavljaju na vlastitu odgovornost
i za vlastiti raun nacionalnih sredinjih banaka i ne smatraju se dijelom funkcija ESSB-a.
lanak 15.
Obveze izvjeivanja
15.1. ESB najmanje tromjeseno izrauje i objavljuje izvjea o aktivnostima ESSB-a.
15.2. Konsolidirano financijsko izvjee ESSB-a objavljuje se svaki tjedan.
15.3. U skladu s lankom 284. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ESB
dostavlja Europskom parlamentu, Vijeu i Komisiji, a takoer i Europskom vijeu, godinje
izvjee o aktivnostima ESSB-a i o monetarnoj politici u prethodnoj i tekuoj godini.
15.4. Izvjea i izjave iz ovog lanka dostupne su zainteresiranim stranama bez naknade.
lanak 16.
Novanice
U skladu s lankom 128. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Upravno vijee
ima iskljuivo pravo odobriti izdavanje euronovanica u Uniji. Te novanice mogu izdavati
ESB i nacionalne sredinje banke. Novanice koje izdaju ESB i nacionalne sredinje banke
jedine su koje imaju status zakonskog sredstva plaanja unutar Unije.
ESB koliko je to mogue potuje postojeu praksu koja se odnosi na izdavanje i oblikovanje
novanica.
237
POGLAVLJE IV.
MONETARNE FUNKCIJE I POSLOVANJE ESSB-a
lanak 17.
Rauni kod ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka
Radi obavljanja svojih poslova ESB i nacionalne sredinje banke mogu otvarati raune za
kreditne institucije, javne ustanove i druge sudionike na tritu, te kao osiguranje prihvaati
imovinu i nematerijalizirane vrijednosne papire.
lanak 18.
Poslovi na otvorenom tritu i kreditni poslovi
18.1. Radi ostvarivanja ciljeva ESSB-a i izvrenja svojih zadaa ESB i nacionalne sredinje
banke mogu:
poslovati na tritima kapitala izravnom kupnjom i prodajom (promptno i na rok) ili

povratnom kupnjom i prodajom te davanjem i uzimanjem u zajam utrivih instrumenata u
eurima ili u drugim valutama, kao i plemenitih kovina;
sklapati kreditne poslove s kreditnim institucijama i drugim sudionicima na tritu, a da se

pritom odobravanje zajmova temelji na odgovarajuem osiguranju.
18.2. ESB utvruje opa naela za otvoreno trite i kreditne poslove koje provodi sam ESB ili
nacionalne sredinje banke, ukljuujui objavljivanje uvjeta pod kojima su spremne sklapati
takve poslove.
lanak 19.
Obvezna priuva
19.1. Podlono lanku 2., ESB moe traiti da kreditne institucije osnovane u dravama
lanicama dre obveznu priuvu na raunima kod ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka u
skladu s ciljevima monetarne politike. Odredbe koje se odnose na izraun i odreivanje
potrebne obvezne priuve moe utvrditi Upravno vijee. U sluaju nepridravanja ESB ima
pravo odrediti kaznene kamate te druge sankcije sa slinim uinkom.
19.2. Za primjenu ovog lanka, Vijee, sukladno postupku utvrenom lankom 41., odreuje
osnovicu za obraun obvezne priuve i maksimalne doputene omjere izmeu te priuve i
njezine osnovice te odgovarajue sankcije u sluaju nepridravanja.
238
lanak 20.
Drugi instrumenti monetarne kontrole
Uzimajui u obzir lanak 2., Upravno vijee moe dvotreinskom veinom danih glasova
odluiti o drugim operativnim metodama monetarne kontrole koje smatra primjerenima.
Vijee sukladno postupku utvrenom lankom 41. odreuje opseg tih metoda ako se njima
nameu obveze treima.
lanak 21.
Poslovanje s osobama javnog prava
21.1. U skladu s lankom 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zabranjena su

prekoraenja po raunu i sve druge vrste kredita kod ESB-a ili kod nacionalnih sredinjih
banaka u korist institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih
ili drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea drava lanica, kao
to je i ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama zabranjena kupnja dunikih instrumenata
neposredno od tih subjekata.
21.2. ESB i nacionalne sredinje banke mogu nastupati kao fiskalni agenti za subjekte iz
lanka 21. stavka 1.
21.3. Odredbe ovog lanka ne primjenjuju se na kreditne institucije u javnom vlasnitvu

prema kojima, u pogledu ponude priuva od strane sredinjih banaka, nacionalne sredinje
banke i ESB postupaju jednako kao i prema privatnim kreditnim institucijama.
lanak 22.
Klirinki i platni sustav
ESB i nacionalne sredinje banke mogu stvoriti mogunosti, a ESB donositi propise radi
osiguranja uinkovitog i pouzdanog obraunskog i platnog sustava u Uniji i s drugim
zemljama.
lanak 23.
Poslovanje s inozemstvom
ESB i nacionalne sredinje banke mogu:
uspostaviti odnose sa sredinjim bankama i financijskim institucijama u drugim zemljama

i, prema potrebi, s meunarodnim organizacijama;
239
kupovati i prodavati promptno i terminski sve vrste deviznih sredstava i plemenitih

kovina; izraz devizna sredstva ukljuuje vrijednosne papire i drugu imovinu u valuti bilo
koje zemlje ili obraunske jedinice neovisno o obliku u kojem se uva;
drati sredstva i upravljati sredstvima iz ovog lanka;
voditi sve vrste bankovnih poslova u odnosima s treim zemljama i meunarodnim

organizacijama, ukljuujui davanje i uzimanje zajmova.
lanak 24.
Ostalo poslovanje
Uz poslove koji proizlaze iz njihovih zadaa, ESB i nacionalne sredinje banke mogu
sudjelovati u operacijama za svoje administrativne svrhe ili za svoje osoblje.
POGLAVLJE V.
BONITETNI NADZOR
lanak 25.
Bonitetni nadzor
25.1. ESB moe davati savjete Vijeu, Komisiji i nadlenim tijelima drava lanica te se oni s
njime mogu savjetovati o podruju djelovanja i provedbi zakonodavstva Unije koje se odnosi
na bonitetni nadzor kreditnih institucija i stabilnost financijskog sustava.
25.2. U skladu sa svakom uredbom Vijea iz lanka 127. stavka 6. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije ESB moe obavljati posebne zadae u vezi s politikama koje se odnose na
bonitetni nadzor kreditnih institucija i drugih financijskih institucija s iznimkom
osiguravajuih drutava.
POGLAVLJE VI.
FINANCIJSKE ODREDBE ESSB-a
lanak 26.
Financijski izvjetaji
26.1. Financijska godina ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka zapoinje prvog sijenja i
zavrava posljednjeg dana prosinca.
240
26.2. Godinje financijske izvjetaje ESB-a izrauje Izvrni odbor u skladu s naelima koja
utvruje Upravno vijee. Financijske izvjetaje odobrava Upravno vijee i nakon toga se
objavljuju.
26.3. Zbog analitikih i operativnih razloga Izvrni odbor izrauje konsolidiranu bilancu
stanja ESSB-a koja obuhvaa aktivu i pasivu nacionalnih sredinjih banaka u okviru ESSB-a.
26.4. Za primjenu ovog lanka Upravno vijee utvruje potrebna pravila za standardizaciju
raunovodstvenih i izvjetajnih postupaka za poslove koje obavljaju nacionalne sredinje
banke.
lanak 27.
Revizija
27.1. Reviziju financijskih izvjetaja ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka obavljaju neovisni
vanjski revizori koje predlae Upravno vijee, a odobrava Vijee. Revizori su ovlateni za
provjeru svih poslovnih knjiga i rauna ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka te za dobivanje
potpunih informacija o njihovom poslovanju.
27.2. Odredbe lanka 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuju se samo na
kontrolu uinkovitosti upravljanja ESB-a.
lanak 28.
Kapital ESB-a
28.1. Kapital ESB-a iznosi 5 milijardi eura. Kapital se moe poveati iznosima o kojima moe
odluiti Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom predvienom lankom 10.
stavkom 10.3., u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u skladu s postupkom
utvrenim u lanku 41.
28.2. Nacionalne sredinje banke iskljuivi su upisnici i vlasnici kapitala ESB-a. Upis kapitala
obavlja se u skladu s kljuem koji se utvruje u skladu s lankom 29.
28.3. Upravno vijee, djelujui kvalificiranom veinom predvienom lankom 10. stavkom
10.3., odreuje opseg kapitala koji se uplauje te oblik uplate.
28.4. Pridravajui se lanka 28. stavka 28.5., udjeli nacionalnih sredinjih banaka u
upisanom kapitalu ESB-a ne mogu se prenositi, zaloiti ili zaplijeniti.
28.5. Ako se klju iz lanka 29. prilagouje, nacionalne sredinje banke meusobno prenose
udjele u kapitalu u mjeri potrebnoj da se osigura distribucija udjela u kapitalu koja odgovara
prilagoenom kljuu. Upravno vijee odreuje uvjete takvih prijenosa.
241
lanak 29.
Klju za upis kapitala
29.1. Klju za upis kapitala ESB-a, koji je prvi puta utvren 1998. prigodom osnivanja ESSB-a,
utvruje se na nain da se svakoj nacionalnoj sredinjoj banci dodijeli ponder u tom kljuu
koji je jednak zbroju:
50 % udjela njezine drave lanice u broju stanovnitva Unije u pretposljednjoj godini

koja prethodi osnivanju ESSB-a;
50 % udjela njezine drave lanice u bruto domaem proizvodu po trinim cijenama

Unije utvrenom u posljednjem petogodinjem razdoblju koje prethodi pretposljednjoj
godini prije osnivanja ESSB-a.
Postoci se zaokruuju na niu ili viu vrijednost najblieg viekratnika od 0,0001 postotnog
poena.
29.2. Statistike podatke koji se upotrebljavaju za primjenu ovog lanka dostavlja Komisija u
skladu s pravilima koje donosi Vijee prema postupku predvienom lankom 41.
29.3. Ponderi koji se dodjeljuju nacionalnim sredinjim bankama prilagoavaju se svakih pet
godina nakon osnivanja ESSB-a analogno odredbama utvrenima u lanku 29. stavku 29.1.
Prilagoeni klju primjenjuje se s uinkom od prvog dana sljedee godine.
29.4. Upravno vijee poduzima sve druge mjere potrebne za primjenu ovog lanka.
lanak 30.
Prijenos deviznih priuva u ESB
30.1. Ne dovodei u pitanje lanak 28., nacionalne sredinje banke opskrbljuju ESB deviznim
priuvama u valutama koje nisu valute drava lanica, eurima, priuvne pozicije u MMF-u i
posebna prava vuenja, do iznosa u vrijednosti 50 milijardi eura. Upravno vijee odluuje o
udjelu koji se prenosi na ESB nakon njegovog osnivanja i o iznosima koji se prenose kasnije.
ESB ima puno pravo drati devizne priuve koje mu se prenesu i njima upravljati te ih
upotrebljavati za svrhe odreene ovim Statutom.
30.2. Doprinos svake nacionalne sredinje banke utvruje se razmjerno njezinu udjelu u
upisanom kapitalu ESB-a.
30.3. ESB priznaje svakoj nacionalnoj sredinjoj banci potraivanje koje je jednako njezinu
doprinosu. Upravno vijee odreuje denominaciju i naknadu za takva potraivanja.
30.4. ESB moe traiti dodatne devizne priuve iznad iznosa utvrenog u lanku 30. stavku
30.1., u skladu s lankom 30. stavkom 30.2., u granicama i pod uvjetima koje odredi Vijee u
skladu s postupkom utvrenim u lanku 41.
242
30.5. ESB moe drati priuvne pozicije u MMF-u i posebna prava vuenja i njima upravljati te
osigurati objedinjavanje tih sredstava.
lanak 31.
Devizne priuve koje dre nacionalne sredinje banke
31.1. Nacionalne sredinje banke mogu obavljati poslove povezane s ispunjavanjem svojih
obveza prema meunarodnim organizacijama u skladu s lankom 23.
31.2. Sva ostala poslovanja s deviznim priuvama koja ostaju pri nacionalnim sredinjim
bankama nakon prijenosa iz lanka 30. i poslovi drava lanica s njihovim operativnim
deviznim sredstvima, koje premauju odreenu granicu koja se utvruje u okviru lanka 31.
stavka 31.3., podlijeu odobrenju ESB-a radi osiguranja sukladnosti s teajnom i monetarnom
politikom Unije.
31.3. Upravno vijee izdaje smjernice radi olakanja tog poslovanja.
lanak 32.
Raspodjela monetarnog prihoda nacionalnih sredinjih banaka
32.1. Prihod koji ostvaruju nacionalne sredinje banke pri obavljanju funkcije monetarne
politike ESSB-a (dalje u tekstu monetarni prihod) raspodjeljuje se krajem svake financijske
godine sukladno odredbama ovog lanka.
32.2. Iznos monetarnog prihoda svake nacionalne sredinje banke jednak je njezinu
godinjem prihodu ostvarenom iz njezinih sredstava koja se dre u novanicama u optjecaju i
u depozitima kreditnih institucija. Nacionalne sredinje banke namjenski rasporeuju ta
sredstva u skladu sa smjernicama koje utvruje Upravno vijee.
32.3. Ako nakon uvoenja eura strukture bilance stanja nacionalnih sredinjih banaka prema
prosudbi Upravnog vijea ne doputaju primjenu lanka 32. stavka 32.2., Upravno vijee,
odluujui kvalificiranom veinom, moe odluiti da se odstupajui od lanka 32. stavka
32.2. monetarni prihod procjenjuje prema alternativnoj metodi za razdoblje od najvie pet
godina.
32.4. Iznos monetarnog prihoda svake nacionalne sredinje banke smanjuje se za iznos koji je
jednak kamatama plaenima od strane te sredinje banke za depozite kreditnih institucija u
skladu s lankom 19.
Upravno vijee moe odluiti da se nacionalnim sredinjim bankama naknade trokovi nastali
izdavanjem novanica ili u iznimnim okolnostima posebni gubici nastali operacijama
monetarne politike koje je poduzeo ESSB. Naknada je u obliku koji se prema prosudbi
243
Upravnog vijea smatra primjerenim; ti se iznosi mogu prebiti s monetarnim prihodom

nacionalnih sredinjih banaka.
32.5. Ukupni iznos monetarnog prihoda nacionalnih sredinjih banaka raspodjeljuje se

nacionalnim sredinjim bankama razmjerno njihovim uplaenim udjelima u kapitalu ESB-a,
pridravajui se odluka koje Upravno vijee donese na temelju lanka 33. stavka 33.2.
32.6. Obraun i namiru salda koja proizlazi iz raspodjele monetarnog prihoda provodi ESB u
skladu sa smjernicama koje utvruje Upravno vijee.
lanak 33.
Raspodjela neto dobiti i gubitka ESB-a
33.1. Neto dobit ESB-a prenosi se sljedeim redoslijedom:
(a) iznos koji odreuje Upravno vijee, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u
fond ope priuve, najvie do visine koja je jednaka 100 % kapitala;
(b) preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB-a razmjerno njihovim
uplaenim udjelima.
33.2. U sluaju da ESB zabiljei gubitak, manjak se nadoknauje iz fonda ope priuve ESB-a i,
ako je to potrebno, nakon odluke Upravnog vijea, iz monetarnog prihoda dotine financijske
godine, u razmjeru s i najvie do visine iznosa raspodijeljenih nacionalnim sredinjim
bankama u skladu s lankom 32. stavkom 32.5.
POGLAVLJE VII.
OPE ODREDBE
lanak 34.
Pravni akti
34.1. U skladu s lankom 132. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, ESB:
donosi uredbe u opsegu u kojem su potrebne za provedbu zadaa utvrenih u lanku 3.

stavku 3.1. prvoj alineji, lanku 19. stavku 19.1., lanku 22. ili lanku 25. stavku 25.2. te u
sluajevima koji se utvruju aktima Vijea iz lanka 41.;
donosi odluke potrebne za izvravanje zadaa koje su ESSB-u povjerene ovim Ugovorima
i ovim Statutom;
244
daje preporuke i miljenja.
34.2. ESB moe odluiti objaviti svoje odluke, preporuke i miljenja.
34.3. U granicama i pod uvjetima koje Vijee utvrdi u skladu s postupkom utvrenim u
lanku 41., ESB je ovlaten odreivati novane kazne ili periodine penale poduzetnicima koji
ne ispunjavaju obveze na temelju njegovih uredbi i odluka.
lanak 35.
Sudski nadzor i s njim povezana pitanja
35.1. Radnje ili propusti ESB-a podloni su ispitivanju ili tumaenju od strane Suda Europske
unije u sluajevima i prema uvjetima utvrenima u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.
ESB moe pokrenuti postupak u sluajevima i prema uvjetima utvrenima Ugovorima.
35.2. U sporovima izmeu ESB-a s jedne strane i njegovih vjerovnika, dunika ili koje druge
osobe s druge strane, odluuju nadleni su nacionalni sudovi, osim ako je nadlenost
dodijeljena Sudu Europske unije.
35.3. ESB podlijee reimu odgovornosti koji je predvien u lanku 340. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije. Nacionalne sredinje banke odgovorne su na temelju svojih
nacionalnih zakonodavstava.
35.4. Sud je nadlean donijeti presudu na temelju bilo koje arbitrane klauzule sadrane u
ugovoru koji je sklopljen od strane ESB-a ili u njegovo ime, bez obzira na to radi li se o
javnopravnom ili privatnopravnom ugovoru.
35.5. Odluku ESB-a o pokretanju postupka pred Sudom Europske unije donosi Upravno
vijee.
35.6. Sud Europske unije je nadlean u sporovima o ispunjavanju obveza nacionalne sredinje
banke temeljem Ugovor i ovog Statuta. Ako ESB smatra da nacionalna sredinja banka nije
ispunila neku obvezu temeljem Ugovor i ovog Statuta, o tom predmetu, nakon to je
nacionalnoj sredinjoj banci dala priliku da se oituje, daje obrazloeno miljenje. Ako dotina
nacionalna sredinja banka ne postupi sukladno miljenju u roku koji utvrdi ESB, ESB taj
predmet moe uputiti Sudu Europske unije.
lanak 36.
Osoblje
36.1. Upravno vijee, na prijedlog Izvrnog odbora, utvruje uvjete zaposlenja osoblja ESB-a.
36.2. Sud Europske unije je nadlean za rjeavanje svih sporova izmeu ESB-a i njegovih
slubenika u granicama i pod uvjetima utvrenima u uvjetima zaposlenja.
245
lanak 37. (bivi lanak 38.)
uvanje poslovne tajne
37.1. lanovi upravnih tijela i osoblje ESB-a i nacionalnih sredinjih banaka ne smiju, ak ni
nakon prestanka njihove dunosti, otkrivati one podatke koji su obuhvaeni obvezom
uvanja poslovne tajne.
37.2. Osobe koje imaju pristup podacima koji su obuhvaeni zakonodavstvom Unije koje
namee obvezu uvanja tajnosti podlijeu tom zakonodavstvu.
Potpisnici
ESB se pravno obvezuje treima svakom radnjom predsjednika ili dvaju lanova Izvrnog
odbora ili potpisom dvaju lanova osoblja ESB-a koje je predsjednik na odgovarajui nain
ovlastio za potpisivanje u ime ESB-a.
Povlastice i imuniteti
Na dravnim podrujima drava lanica ESB uiva takve povlastice i imunitete koji su joj
potrebni za obavljanje njezinih zadaa, pod uvjetima utvrenima u Protokolu o povlasticama i
imunitetima Europske unije.
POGLAVLJE VIII.
IZMJENA STATUTA I DOPUNSKO ZAKONODAVSTVO
Pojednostavnjen postupak izmjene
40.1. U skladu s lankom 129. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

Europski parlament i Vijee mogu izmijeniti lanak 5. stavke 5.1., 5.2. i 5.3., lanke 17. i 18.,
lanak 19. stavak 19.1., lanke 22., 23., 24., 26., lanak 32. stavke 32.2., 32.3., 32.4. i 32.6.,
lanak 33. stavak 33.1. toku (a) te lanak 36. ovog Statuta, odluujui u skladu s redovnim
zakonodavnim postupkom, na preporuku ESB-a i nakon savjetovanja s Komisijom, ili na
prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s ESB-om.
40.2. lanak 10. stavak 10.2. moe se izmijeniti jednoglasnom odlukom Europskog vijea na
preporuku Europske sredinje banke i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i
Komisijom ili na preporuku Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i
246
Europskom sredinjom bankom. Te izmjene ne stupaju na snagu dok ih ne odobre drave

lanice u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
40.3. Za preporuku ESB-a u skladu s ovim lankom potrebna je jednoglasna odluka Upravnog
vijea.
Dopunsko zakonodavstvo
U skladu s lankom 129. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijee, na

prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i ESB-om ili na preporuku
ESB-a i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Komisijom, donosi odredbe iz lanka
4., lanka 5. stavka 4., lanka 19. stavka 2., lanka 20., lanka 28. stavka 1., lanka 29. stavka
2., lanka 30. stavka 4. i lanka 34. stavka 3. ovog Statuta.
POGLAVLJE IX.
PRIJELAZNE I DRUGE ODREDBE ZA ESSB
Ope odredbe
42.1. Odstupanje iz lanka 139. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podrazumijeva da

sljedei lanci ovog Statuta ne dodjeljuju nikakva prava niti nameu nikakve obveze dotinim
dravama lanicama: lanci 3. i 6., lanak 9. stavak 9.2., lanak 14. stavak 14.3., lanci: 16.,
18., 19., 20., 22. i 23., lanak 26. stavak 26.2. te lanci: 27., 30., 31., 32., 33., 34. i 49.
42.2. Sredinje banke drava lanica s odstupanjem iz lanka 139. stavka 1. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije zadravaju svoje ovlasti u podruju monetarne politike u
skladu s nacionalnim pravom.
42.3. U skladu s lankom 139. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, izraz drave
lanice znai drave lanice ija je valuta euro u sljedeim lancima ovog Statuta: u lanku
3., lanku 11. stavku 11.2. i lanku 19.
42.4. Izraz nacionalne sredinje banke znai sredinje banke drava lanica ija je valuta
euro u sljedeim lancima ovog Statuta: u lanku 9. stavku 9.2., lanku 10. stavcima 10.2. i
10.3., lanku 12. stavku 12.1., lancima: 16., 17., 18., 22., 23., 27., 30., 31. i 32., lanku 33.
stavku 33.2. i lanku 49.
42.5. Izraz imatelji udjela znai sredinje banke drava lanica ija je valuta euro u lanku
10. stavku 10.3. i lanku 33. stavku 33.1.
247
42.6. Izraz upisani kapital ESB-a znai kapital ESB-a koji su upisale sredinje banke drava
lanica ija je valuta euro u lanku 10. stavku 10.3. i lanku 30. stavku 30.2.
Prijelazne zadae ESB-a
ESB preuzima prijanje zadae EMI-ja iz lanka 141. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije koje se zbog odstupanj jedne ili vie drava lanica i dalje izvravaju nakon
uvoenja eura. ESB daje savjete tijekom priprema za prestanak odstupanja navedenih u lanku
Ope vijee ESB-a
44.1. Ne dovodei u pitanje lanak 129. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
osniva se Ope vijee kao tree tijelo ESB-a nadleno za odluivanje.
44.2. Ope vijee ine predsjednik i potpredsjednik ESB-a te guverneri nacionalnih sredinjih
banaka. Na sastancima Opeg vijea mogu sudjelovati i ostali lanovi Izvrnog odbora, ali bez
prava glasa.
44.3. Zadae Opeg vijea u cijelosti su navedene u lanku 46. ovog Statuta.
Poslovnik Opeg vijea
45.1. Predsjednik ili, u njegovoj odsutnosti, potpredsjednik ESB-a predsjedaju Opim vijeem
ESB-a.
45.2. Na sastancima Opeg vijea mogu sudjelovati predsjednik Vijea i lan Komisije, ali bez
prava glasa.
45.3. Predsjednik priprema sastanke Opeg vijea.
45.4. Odstupajui od lanka 12. stavka 12.3., Ope vijee donosi svoj poslovnik.
45.5. Tajnitvo Opeg vijea osigurava ESB.

248
Zadae Opeg vijea
46.1. Ope vijee:
obavlja zadae iz lanka 43.;
doprinosi savjetodavnoj funkciji navedenoj u lanku 4. i lanku 25. stavku 25.1.
46.2. Ope vijee doprinosi pri:
prikupljanju statistikih podataka iz lanka 5.;
izvjetajnim aktivnostima ESB-a iz lanka 15.;
utvrivanju potrebnih pravila za primjenu lanka 26. iz lanka 26. stavka 26.4.;
poduzimanju svih drugih mjera iz lanka 29. stavka 29.4. potrebnih za primjenu lanka
29.;
utvrivanju uvjeta zaposlenja osoblja ESB-a iz lanka 36.
46.3. Ope vijee doprinosi potrebnim pripremama za neopozivo utvrivanje deviznih

teajeva drava lanica s odstupanjem u odnosu na euro iz lanka 140 stavka 3. Ugovora o
46.4. Predsjednik ESB-a obavjeuje Ope vijee o odlukama Upravnog vijea.
Prijelazne odredbe za kapital ESB-a
U skladu s lankom 29. stavkom 29.1., svakoj nacionalnoj sredinjoj banci dodjeljuje se
ponder u kljuu za upis kapitala ESB-a. Odstupajui od lanka 28. stavka 28.3. sredinje banke
drava lanica s odstupanjem ne uplauju svoj upisani kapital, osim ako Ope vijee,
odluujui veinom koja predstavlja najmanje dvije treine upisanog kapitala ESB-a i najmanje
polovicu imatelja udjela, odlui da se mora uplatiti minimalni postotak kao doprinos za
trokove poslovanja ESB-a.
Odgoeno plaanje kapitala, priuva i rezervacija ESB-a
48.1. Sredinja banka drave lanice ije je odstupanje prestalo uplauje svoj upisani udio
kapitala ESB-a u istom opsegu kao sredinje banke drugih drava lanica ija je valuta euro, te
249
prenosi devizne priuve ESB-u u skladu s lankom 30. stavkom 30.1. Iznos koji treba prenijeti
odreuje se mnoenjem protuvrijednosti eura prema vaeem teaju onih deviznih priuva
koje su ve prenijete ESB-u u skladu s lankom 30. stavkom 30.1. s omjerom broja udjela
upisanih od strane dotine nacionalne sredinje banke i broja udjela koje su ve uplatile ostale
nacionalne sredinje banke.
48.2. Osim uplate koja se obavlja u skladu s lankom 48. stavkom 48.1., dotina sredinja
banka doprinosi priuvama ESB-a, rezervacijama koje su jednake priuvama te iznosu koji tek
treba dodijeliti priuvama i rezervacijama koje odgovaraju saldu rauna dobiti i gubitka na
dan 31. prosinca godine koja prethodi prestanku odstupanja. Iznos koji se daje odreuje se
mnoenjem iznosa priuva, kao to je utvreno gore u tekstu i kako je navedeno u
prihvaenoj bilanci stanja ESB-a, s omjerom broja upisanih udjela od strane dotine sredinje
banke i broja udjela koje su ve uplatile ostale sredinje banke.
48.3. Nakon to jedna ili vie zemalja postanu drave lanice i njihove nacionalne sredinje
banke postanu dio ESSB-a, automatski se poveava upisani kapital ESB-a kao i ogranienje
iznosa deviznih priuva koje se mogu prenijeti u ESB. Poveanje se odreuje mnoenjem tada
odgovarajuih iznosa omjerom, unutar proirenog kljua kapitala, izmeu pondera
pristupajue nacionalne sredinje banke i pondera nacionalnih sredinjih banaka koje su ve
lanice ESSB-a. Ponder svake nacionalne sredinje banke u kljuu kapitala izraunava se
analogno lanku 29.1. i u skladu s lankom 29.2. Referentna razdoblja koja se koriste za
uzimanje statistikih podataka jednaka su razdobljima primijenjenim kod posljednjeg
petogodinjeg usklaivanja pondera na temelju lanka 29.3.
Zamjena novanica u valutama drava lanica
Nakon neopozivog utvrivanja deviznih teajeva u skladu s lankom 140. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee poduzima mjere koje su potrebne da bi se
osiguralo da se novanice u valutama s neopozivo utvrenim deviznim teajevima, od strane
nacionalnih sredinjih banaka zamjenjuju prema njihovim odgovarajuim paritetnim
vrijednostima.
Primjenjivost prijelaznih odredaba
Ako ima i sve dok ima drava lanica s odstupanjem, primjenjuju se lanci 42. do 47.
250
PROTOKOL (br. 5)
O STATUTU EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE
ELEI utvrditi Statut Europske investicijske banke predvien lankom 308. Ugovora o

lanak 1.
Ovime se ustanovljuje Europska investicijska banka osnovana lankom 308. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Banka); ona svoje funkcije i djelatnosti obavlja
u skladu s odredbama Ugovor i ovog Statuta.
lanak 2.
Zadaa Banke utvruje se u lanku 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
lanak 3.
U skladu s lankom 308. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, lanovi Banke su drave
lanice.
lanak 4.
1. Kapital Banke iznosi 232 392 989 000 EUR, koje upisuju drave lanice kako slijedi:
Njemaka 37 578 019 000

Francuska 37 578 019 000
Italija 37 578 019 000
Ujedinjena Kraljevina 37 578 019 000
panjolska 22 546 811 500
Belgija 10 416 365 500
Nizozemska 10 416 365 500
vedska 6 910 226 000
251
Danska 5 274 105 000

Austrija 5 170 732 500
Poljska 4 810 160 500
Finska 2 970 783 000
Grka 2 825 416 500
Portugal 1 820 820 000
eka Republika 1 774 990 500
Maarska 1 679 222 000
Irska 1 318 525 000
Rumunjska 1 217 626 000
Slovaka 604 206 500
Slovenija 560 951 500
Bugarska 410 217 500
Litva 351 981 000
Luksemburg 263 707 000
Cipar 258 583 500
Latvija 214 805 000
Estonija 165 882 000
Malta 98 429 500
Drave lanice odgovaraju samo do visine svojeg udjela u upisanom, a ne u uplaenom

kapitalu.
2. Pristupanjem novog lana upisani se kapital poveava za iznos koji odgovara kapitalu
kojeg unosi novi lan.
3. Vijee guvernera moe odluujui jednoglasno poveati upisani kapital.
4. Udio lana u upisanom kapitalu ne moe se prenositi, zaloiti ili plijeniti.
lanak 5.
1. Drave lanice uplauju upisani kapital u visini od prosjeno 5% iznosa utvrenih u

lanku 4. stavku 1.
2. U sluaju poveanja upisanog kapitala, Vijee guvernera, odluujui jednoglasno,

utvruje postotak koji treba uplatiti kao i naine plaanja. Gotovinska plaanja izvravaju se
iskljuivo u eurima.
252
3. Upravno vijee moe zahtijevati uplatu ostatka upisanog kapitala u mjeri u kojoj je to
potrebno radi ispunjenja obveza Banke.
Svaka drava lanica takvu uplatu obavlja razmjerno svojem udjelu u upisanom kapitalu.
lanak 6.
(bivi lanak 8.)
Bankom upravljaju i vode je Vijee guvernera, Upravno vijee i Upravljaki odbor.
lanak 7.
(bivi lanak 9.)
1. Vijee guvernera sastoji se od ministara koje odreuju drave lanice.
2. Vijee guvernera donosi ope direktive o kreditnoj politici Banke, u skladu s ciljevima
Unije. Vijee guvernera osigurava provedbu navedenih direktiva.
3. Usto, Vijee guvernera:
(a) odluuje o poveanju upisanog kapitala u skladu s lankom 4. stavkom 3 i lankom 5.

stavkom 2.;
(b) za potrebe lanka 9. stavka 1. utvruje naela koja se primjenjuju na poslove financiranja
koji se obavljaju u okviru zadae Banke;
(c) izvrava ovlasti predviene lancima 9. i 11. u odnosu na imenovanje i razrjeenje lanova
Upravnog vijea i Upravljakog odbora i one ovlasti predviene drugim podstavkom
lanka 11. stavka 1.;
(d) donosi odluke o odobravanju sredstava za ulaganja koja se u cijelosti ili djelomino
trebaju provoditi izvan dravnih podruja drava lanica u skladu s lankom 16. stavkom
1.;
(e) odobrava godinje izvjee Upravnog vijea;
(f) odobrava godinju bilancu stanja i raun dobiti i gubitka;
(g) izvrava druge ovlasti i funkcije dodijeljene ovim Statutom;
(h) odobrava poslovnik Banke.
4. Vijee guvernera je u okviru Ugovora i ovog Statuta ovlateno, jednoglasno donositi sve
odluke koje se odnose na suspenziju poslovanja Banke i njezinu eventualnu likvidaciju.
253
lanak 8.
(bivi lanak 10.)
Osim ako je ovim Statutom odreeno drukije, odluke Vijea guvernera donose se veinom
glasova njegovih lanova. Ta veina mora predstavljati najmanje 50 % upisanog kapitala.
Za kvalificiranu veinu potrebno je osamnaest glasova za i 68 % upisanog kapitala.
Suzdrani glasovi nazonih ili zastupanih lanova ne spreavaju donoenje odluka za koje je
potrebna jednoglasnost.
lanak 9.
(bivi lanak 11.)
1. Upravno vijee donosi odluke kojima se odobravaju sredstva, poglavito u obliku

zajmova i jamstava te podizanja zajmova; utvruje kamatne stope na odobrene zajmove te
provizije i ostale naknade. Upravno vijee moe na temelju odluke donesene kvalificiranom
veinom neke od svojih funkcija delegirati Upravljakom odboru. Utvruje uvjete za takvo
delegiranje i nadgleda njegovu provedbu.
Upravno vijee brine se za pravilno voenje Banke; osigurava da se Bankom upravlja u skladu
s odredbama Ugovor i ovog Statuta te opih direktiva koje donese Vijee guvernera.
Na kraju financijske godine Upravno vijee podnosi izvjee Vijeu guvernera te ga nakon
njegova odobrenja objavljuje.
2. Upravno vijee sastoji se od dvadeset i osam direktora i osamnaest zamjenika direktora.
Direktore imenuje Vijee guvernera na razdoblje od pet godina, jednog predlae svaka drava
lanica, a jednog Komisija.
Zamjenike direktora imenuje Vijee guvernera na razdoblje od pet godina kako slijedi:
dva zamjenika predlae Savezna Republika Njemaka,
dva zamjenika predlae Francuska Republika,
dva zamjenika predlae Talijanska Republika,
dva zamjenika predlae Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske,
jednog zamjenika zajednikom suglasnou predlau Kraljevina panjolska i Portugalska

Republika,
254
jednog zamjenika zajednikom suglasnou predlau Kraljevina Belgija, Veliko

Vojvodstvo Luksemburg i Kraljevina Nizozemska,
dva zamjenika zajednikom suglasnou predlau Kraljevina Danska, Helenska

Republika, Irska i Rumunjska,
dva zamjenika zajednikom suglasnou predlau Republika Estonija, Republika Latvija,

Republika Litva, Republika Austrija, Republika Finska i Kraljevina vedska,
tri zamjenika zajednikom suglasnou predlau Republika Bugarska, eka Republika,

Republika Cipar, Republika Maarska, Republika Malta, Republika Poljska, Republika
Slovenija i Slovaka Republika,
jednog zamjenika predlae Komisija.
Upravno vijee kooptira estero strunjaka bez prava glasa: troje kao lanove, a troje kao
zamjenike.
Mandat direktora i zamjenika se moe obnoviti.
Poslovnikom se utvruju pravila za sudjelovanje na sastancima Upravnog vijea te odredbe

koje se primjenjuju na zamjenike i kooptirane strunjake.
Sastancima Upravnog vijea predsjedava predsjednik ili, u njegovoj odsutnosti, jedan od

potpredsjednika Upravljakog odbora, koji ne glasuje.
lanovi Upravnog vijea biraju se iz redova osoba ija je neovisnost i sposobnost neupitna;
odgovaraju iskljuivo Banci.
3. Vijee guvernera moe kvalificiranom veinom donijeti odluku o razrjeenju direktora s

dunosti samo u sluaju ako on vie ne ispunjava uvjete potrebne za obnaanje svojih
dunosti.
Ako godinje izvjee nije odobreno, Upravno vijee podnosi ostavku.
4. Svako mjesto upranjeno zbog smrti, dobrovoljne ostavke, razrjeenja ili kolektivne
ostavke popunjava se u skladu s odredbama stavka 2. Novoizabrani lan imenuje se na
razdoblje do isteka mandata lana kojeg zamjenjuje, osim u sluaju promjene Upravnog vijea
u cijelosti.
5. Vijee guvernera odreuje naknadu lanovima Upravnog vijea. Vijee guvernera

utvruje aktivnosti koje su nespojive s obnaanjem dunosti direktora ili zamjenika direktora.
lanak 10.
(bivi lanak 12.)

255
1. U Upravnom vijeu svaki direktor ima jedan glas. On moe delegirati svoj glas u svim
sluajevima, u skladu s postupcima koji se utvruju Poslovnikom Banke.
2. Osim ako je ovim Statutom previeno drukije, odluke Upravnog vijea donose se
barem jednom treinom glasova lanova s pravom glasa koji predstavljaju najmanje pedeset
posto upisanog kapitala. Za kvalificiranu veinu potrebno je osamnaest glasova za i ezdeset i
osam posto upisanog kapitala. Poslovnikom Banke utvruje se kvorum potreban da bi odluke
Upravnog vijea bile valjane.
lanak 11.
(bivi lanak 13.)
1. Upravljaki odbor ine predsjednik i osam potpredsjednika koje imenuje Vijee

guvernera na prijedlog Upravnog vijea na razdoblje od est godina.
Oni mogu biti ponovno imenovani. Vijee guvernera, odluujui jednoglasno, moe
izmijeniti broj lanova u Upravljakom odboru.
2. Na prijedlog Upravnog vijea usvojen kvalificiranom veinom Vijee guvernera moe,

kvalificiranom veinom, razrijeiti dunosti lana Upravljakog odbora.
3. Upravljaki odbor odgovoran je za tekue poslovanje Banke, pod vodstvom

predsjednika i pod nadzorom Upravnog vijea.
On priprema odluke Upravnog vijea, osobito odluke o podizanju zajmova, te odobravanju

sredstava, posebice u obliku zajmova i jamstava; osigurava provedbu navedenih odluka.
4. Upravljaki odbor odluuje veinom glasova pri davanju miljenja o prijedlozima za

podizanje zajmova ili odobravanje financiranja, posebice u obliku zajmova i jamstava.
5. Vijee guvernera odreuje visinu naknade lanovima Upravljakog odbora te utvruje

koje su djelatnosti nespojive s obnaanjem njihovih dunosti.
6. Predsjednik ili, u sluaju njegove sprijeenosti, potpredsjednik zastupa Banku u sudskim

i drugim predmetima.
7. Osoblje Banke pod rukovodstvom je predsjednika. On ih zapoljava i otputa. Pri izboru

osoblja u obzir se uzimaju ne samo osobna sposobnost i kvalifikacije, nego i pravina
zastupljenost dravljana drava lanica. Poslovnikom se utvruje koje je tijelo nadleno za
usvajanje odredaba koje se primjenjuju na zaposlenike.
8. Upravljaki odbor i osoblje Banke odgovaraju samo Banci i potpuno su neovisni u

obnaanju svojih dunosti.
256
lanak 12.
(bivi lanak 14.)
1. esterolani Odbor provjerava da su aktivnosti Banke sukladne najboljoj bankovnoj

praksi i odgovoran je za reviziju njezinih rauna. lanove Odbora na temelju njihovih vjetina
imenuje Vijee guvernera.
2. Odbor iz stavka 1. svake godine provjerava ispravnost poslovanja i knjigovodstva

Banke. U tu svrhu, provjerava je li poslovanje Banke u skladu s formalnostima i procedurama
utvrenima ovim Statutom i Poslovnikom.
3. Odbor iz stavka 1. potvruje da financijski izvjetaji i svi ostali financijski podaci

sadrani u godinjem izvjeu koje sastavlja Upravno vijee, daju istinit i poten pregled
financijskog stanja Banke s obzirom na njezinu aktivu i pasivu te rezultate njezina poslovanja i
njezinih novanih tokova za financijsku godinu na koju se pregled odnosi.
4. Poslovnikom se odreuju kvalifikacije koji se zahtijevaju od lanova Odbora i utvruju

uvjeti za obavljanje aktivnosti Odbora.
lanak 13.
(bivi lanak 15.)
Banka surauje sa svakom dravom lanicom preko tijela koje odredi ta drava. Pri
financijskom poslovanju Banka koristi nacionalne sredinje banke odnosne drave lanice ili
druge financijske institucije koju odobri ta drava.
lanak 14.
(bivi lanak 16.)
1. Banka surauje sa svim meunarodnim organizacijama koje djeluju na slinom

podruju kao i ona.
2. Banka tei uspostavi svih korisnih kontakata u interesu suradnje s bankarskim i

financijskim institucijama u zemljama u kojima obavlja svoje poslovanje.
lanak 15.
(bivi lanak 17.)
Na zahtjev drave lanice ili Komisije, ili na vlastitu inicijativu, Vijee guvernera tumai ili
dopunjava direktive koje donosi na temelju lanka 7. ovog Statuta, u skladu s istim
odredbama koje ureuju njihovo donoenje.
257
lanak 16.
(bivi lanak 18.)
1. U okviru svoje zadae odreene lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije Banka odobrava sredstva, poglavito u obliku zajmova i jamstava svojim lanovima ili
privatnim ili javnim poduzeima za ulaganja koja se provode na podrujima drava lanica, u
opsegu u kojem ta sredstva nisu dostupna iz drugih izvora pod razumnim uvjetima.
Meutim, Banka moe iznimno, temeljem odluke Vijea guvernera koje odluuje
kvalificiranom veinom na prijedlog Upravnog vijea, odobriti financiranje ulaganja koja se
provode u cijelosti ili djelomino izvan podruja drava lanica.
2. Zajmovi se u najveoj moguoj mjeri odobravaju samo pod uvjetom da se uz njih

koriste i drugi izvori financiranja.
3. Banka uvjetuje odobrenje zajmova poduzeu ili tijelu koje nije drava lanica, jamstvom
drave lanice na ijem se dravnom podruju ulaganje provodi ili drugim odgovarajuim
jamstvom ili financijskom snagom dunika.
Nadalje, u skladu s naelima koje utvruje Vijee guvernera na temelju lanka 7. stavka 3.
toke (b) te kada se to trai u okviru provedbe projekata predvienih u lanku 309. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom, utvruje
uvjete za svako financiranje koje predstavlja poseban rizik i koje se zbog toga smatra
posebnom aktivnou.
4. Banka moe jamiti za zajmove koje preuzmu privatna ili javna poduzea ili druga tijela
radi provoenja projekata predvienih lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije.
5. Ukupni iznos nepodmirenih zajmova i jamstava koji odobri Banka ne smije prelaziti
250 % iznosa njezinog upisanog kapitala, priuva, neraspodijeljenih rezerviranja i vika po
raunu dobiti i gubitka (bruto bilance). Taj se ukupni iznos umanjuje za iznos koji je jednak
upisanome iznosu (uplaenome ili neuplaenome) za bilo koje sudjelovanje Banke u
vlasnikome kapitalu.
Iznos koji je isplaen za sudjelovanje Banke u vlasnikom kapitalu ne smije ni u jednom

trenutku premaiti iznos njezina ukupnog uplaenog upisanog kapitala, priuva,
neraspodijeljenih rezerviranja i vika po raunu dobiti i gubitka (bruto bilance).
Iznimno se za posebne aktivnosti Banke koje se temelje na odluci Vijea guvernera i Upravnog
vijea u skladu sa stavkom 3. predvia posebno izdvajanje u priuve.
Ovaj se stavak primjenjuje i na konsolidirana godinja izvjea Banke.
6. Banka se titi od teajnih rizika time to u ugovore o zajmovima i jamstvima ukljuuje

one klauzule koje smatra odgovarajuima.
258
lanak 17.
(bivi lanak 19.)
1. Kamatne stope na zajmove i provizije i druge naknade Banke prilagoavaju se uvjetima

koji prevladavaju na tritu kapitala i raunaju tako da prihod od istih omoguuje Banci da
ispunjava svoje obveze, pokriva svoje trokove i rizike i uspostavi rezervni fond predvien
lankom 22.
2. Banka ne odobrava popuste na kamatne stope. Ako je snienje kamatne stope poeljno
s obzirom na narav ulaganja koje se financira, dotina drava lanica ili neka trea ustanova
moe odobriti pomo u plaanju kamata u opsegu u kojem je to usklaeno s odredbama
lanka 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
lanak 18.
(bivi lanak 20.)
U poslovima financiranja Banka potuje sljedea naela:
1. Osigurava da se sredstva u najveoj moguoj mjeri racionalno koriste u interesu Unije.
Zajmove ili jamstva Banka odobrava samo:
(a) ako se, u sluaju ulaganja poduzea iz proizvodnog sektora, plaanje kamata i
amortizacije pokriva iz dobiti od poslovanja ili, u sluaju drugih ulaganja, preuzimanjem
obveze drave lanice u kojoj se izvrava ulaganje ili na neki drugi nain, i
(b) ako izvoenje ulaganja doprinosi poveanju gospodarske produktivnosti openito i

promie uspostavu unutarnjeg trita.
2. Banka ne smije stjecati udjele u poduzeu ni preuzeti odgovornost u njegovu

poslovodstvu, osim ako je to potrebno radi zatite njezinih prava pri povratu trabina.
Meutim, u skladu s naelima koje je utvrdilo Vijee guvernera na temelju lanka 7. stavka 3.
toke (b) te kad se to trai u okviru provedbe poslova predvienih u lanku 309. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, Upravno vijee, odluujui kvalificiranom veinom, utvruje
uvjete za stjecanje udjela u vlasnikom kapitalu trgovakih poduzea, obino kao nadopuna
zajmu ili jamstvu, u mjeri u kojoj je to potrebno za financiranje ulaganja ili programa.
3. Banka moe raspolagati svojim trabinama na tritu kapitala i moe u tu svrhu traiti
od svojih dunika da izdaju obveznice ili druge vrijednosne papire.
4. Ni Banka ni drave lanice ne smiju postavljati uvjete koji bi odreivali da je posuena

sredstva potrebno potroiti unutar odreene drave lanice.
259
5. Banka moe kao uvjet za odobrenje zajmova zahtijevati raspisivanje meunarodnih

natjeaja.
6. Banka ne smije ni u cijelosti ni djelomino financirati ulaganja kojima se protivi drava

lanica na ijem se dravnom podruju ona trebaju provesti.
7. Kao dopunu svojoj kreditnoj aktivnosti, Banka moe pruati usluge tehnike pomoi u
skladu s uvjetima koje, odluujui kvalificiranom veinom, utvruje Vijee guvernera te u
skladu s ovim Statutom.
lanak 19.
(bivi lanak 21.)
1. Svako poduzee ili subjekt javnog ili privatnog prava moe od Banke izravno zatraiti
financiranje. Zahtjevi se Banci mogu uputiti i putem Komisije ili putem drave lanice na
ijem e se dravnom podruju izvriti ulaganje.
2. Zahtjevi upueni preko Komisije podnose se na miljenje dravi lanici na ijem e se

dravnom podruju ulaganje provesti. Zahtjevi upueni preko drave lanice podnose se na
miljenje Komisiji. Zahtjeve koje je neposredno podnijelo poduzee podnose se na miljenje
odnosnoj dravi lanici i Komisiji.
Odnosna drava lanica i Komisija daju svoja miljenja u roku od dva mjeseca. Ako u tom
roku ne dostave svoje miljenje, Banka moe smatrati da nemaju primjedaba na odnosno
ulaganje.
3. Upravno vijee odluuje o poslovima financiranja koje mu dostavi Upravljaki odbor.
4. Upravljaki odbor ispituje jesu li mu dostavljeni poslovi financiranja u skladu s

odredbama ovog Statuta, posebice s lankom 16. i 18. Kada Upravljaki odbor smatra da
posao financiranja treba odobriti, podnosi Upravnom vijeu odgovarajui prijedlog; davanje
pozitivnog miljenja Upravljaki odbor moe uiniti ovisnim o uvjetima koje smatra
nunima. Kada se Upravljaki odbor protivi odobrenju financiranja, podnosi relevantnu
dokumentaciju zajedno sa svojim miljenjem Upravnom vijeu.
5. Kad Upravljaki odbor da nepovoljno miljenje, Upravno vijee moe odobriti

financiranje samo jednoglasnom odlukom.
6. Kad Komisija da nepovoljno miljenje, Upravno vijee moe odobriti financiranje samo
jednoglasnom odlukom u ijem donoenju ne sudjeluje direktor kojeg je predloila Komisija.
7. Kad Upravljaki odbor i Komisija daju nepovoljno miljenje, Upravno vijee ne moe
odobriti financiranje.
260
8. U sluaju da se financiranje koje se odnosi na odobreno ulaganje mora restrukturirati

radi zatite prava i interesa Banke, Upravljaki odbor bez odlaganja poduzima urne mjere
koje smatra potrebnima, pod uvjetom da se o njima odmah izvijesti Upravno vijee.
lanak 20.
(bivi lanak 22.)
1. Banka posuuje sredstva nuna za obavljanje svojih zadaa na tritima kapitala.
2. Banka moe posuditi sredstva na tritima kapitala drava lanica u skladu s pravnim
odredbama koje se primjenjuju na ta trita.
Nadlena se tijela drave lanice s odstupanjem u smislu lanka 139. stavka 1. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije tomu mogu suprotstaviti samo ako postoji bojazan od
ozbiljnog poremeaja na tritu kapitala te drave.
lanak 21.
(bivi lanak 23.)
1. Banka moe koristiti sva raspoloiva sredstva koja trenutano ne treba za ispunjavanje
svojih obveza na sljedee naine:
(a) moe ulagati na tritima novca;
pridravajui se odredaba lanka 18. stavka 2., moe kupovati i prodavati vrijednosne
papire;
(c) moe obavljati bilo koje druge financijske operacije povezane sa svojim ciljevima.
2. Ne dovodei u pitanje odredbe lanka 23. Banka, pri upravljanju vlastitim ulaganjima,
ne sudjeluje ni u kakvoj valutnoj arbitrai koja nije neposredno potrebna za provoenje
njezina poslovanja sa zajmovima ili ispunjenje obveza koje proizlaze iz zajmova ili jamstava
koje ona odobrava.
3. Banka, u podrujima obuhvaenima ovim lankom, djeluje u dogovoru s nadlenim

tijelima ili nacionalnom sredinjom bankom odnosne drave lanice.
lanak 22.
(bivi lanak 24.)

261
1. Postupno se uspostavlja rezervni fond u iznosu od maksimalno 10 % upisanog kapitala.

Ako stanje pasive Banke to opravdava, Upravno vijee moe odluiti da se formiraju i dodatne
rezerve. Do potpune uspostave rezervnog fonda on se odrava iz:
(a) kamata na zajmove koje Banka odobri iz sredstava koja drave lanice uplauju na
temelju lanka 5.;
(b) kamata na zajmove koje Banka odobri iz sredstava od otplate zajmova iz toke (a);
u opsegu u kojemu taj prihod nije potreban radi ispunjenja obveza Banke ili radi pokrivanja
njezinih trokova.
2. Sredstva rezervnog fonda ulau se tako da su u svako doba dostupna za ostvarenje svrhe
fonda.
lanak 23.
(bivi lanak 25.)
1. Banka je u svako doba ovlatena prenositi svoja sredstva u valuti drave lanice ija
valuta nije euro radi provoenja financijskog poslovanja u skladu sa svojom zadaom
odreenom lankom 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a uzimajui u obzir
odredbe lanka 21. ovog Statuta. Ako Banka raspolae gotovinom ili sredstvima koja se mogu
unoviti u odnosnoj valuti, u najveoj moguoj mjeri izbjegava takve prijenose.
2. Banka ne moe mijenjati svoja sredstva u valuti drave lanice ija valuta nije euro u
valutu tree zemlje bez suglasnosti odnosne drave lanice.
3. Banka moe slobodno raspolagati onim dijelom svojeg kapitala koji je uplaen i u
valutama posuenima na tritima izvan Unije.
4. Drave lanice obvezuju se dunicima Banke staviti na raspolaganje valute potrebne za

povrat glavnice i plaanje kamata na zajmove ili provizija na jamstva koje je odobrila Banka za
ulaganja koja se provode na njihovim dravnim podrujima.
lanak 24.
(bivi lanak 26.)
Ako drava lanica ne ispuni lanske obveze koje proizlaze iz ovog Statuta, osobito obvezu
plaanja svojeg udjela u upisanom kapitalu ili otplate preuzetih zajmova, Vijee guvernera
moe kvalificiranom veinom donijeti odluku o suspenziji odobravanja zajmova ili jamstava
toj dravi lanici ili njezinim dravljanima.
Takva odluka ne oslobaa dravu lanicu ili njezine dravljane obveza prema Banci.
262
lanak 25.
(bivi lanak 27.)
1. Ako Vijee guvernera odlui suspendirati poslovanje Banke, time prestaju sve njezine
djelatnosti, osim onih potrebnih radi osiguranja pravilnog unovenja, zatite i ouvanja
njezine imovine i namirenja njezinih obveza.
2. U sluaju likvidacije, Vijee guvernera imenuje likvidatore i daje im upute za provoenje

likvidacije. Vijee guvernera osigurava zatitu prava zaposlenika.
lanak 26.
(bivi lanak 28.)
1. U svakoj dravi lanici Banka uiva najiru pravnu i poslovnu sposobnost koja se
priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog prava; ona moe stjecati
pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u pravnom postupku.
2. Imovina Banke izuzeta je od svih oblika zapljene ili izvlatenja.
lanak 27.
(bivi lanak 29.)
U sporovima izmeu Banke s jedne strane i njezinih vjerovnika, dunika ili koje druge osobe s
druge strane, odluuju nadleni su nacionalni sudovi, osim ako je nadlenost dodijeljena Sudu
Europske unije. Banka moe u svakom ugovoru predvidjeti arbitrau.
Banka izabire u svakoj dravi lanici mjesnu nadlenost suda. Meutim, ona moe ugovorom
odrediti posebnu sudsku nadlenost.
Imovina i sredstva Banke mogu biti predmetom osiguranja trabine ili prisilnog izvrenja
samo na temelju odluke suda.
lanak 28.
(bivi lanak 30.)
1. Vijee guvernera moe, odluujui jednoglasno, donijeti odluku o osnivanju drutava

keri ili drugih subjekata koji imaju pravnu osobnost i financijsku samostalnost.
2. Vijee guvernera donosi statute tijela iz stavka 1. Statutima se posebice odreuju njihovi
ciljevi, struktura, kapital, lanstvo, mjesto sjedita, financijska sredstva, naini intervencije i
pravila za reviziju te njihovi odnosi s tijelima Banke.
263
3. Banka ima pravo sudjelovati u upravljanju tim tijelima i doprinositi njihovu upisanom
kapitalu do iznosa koji Vijee guvernera utvrdi odluujui jednoglasno.
4. Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije primjenjuje se na tijela iz stavka

1. u mjeri u kojoj se na njih primjenjuje pravo Unije, na lanove njihovih tijela pri obavljaju
njihovih dunosti te na njihove zaposlenike pod istim uvjetima pod kojima se primjenjuje na
Banku.
Meutim, one dividende, kapitalni dobici ili drugi oblici prihoda koji proizlaze iz takvih tijela
na koje lanovi, osim Europske unije i Banke, imaju pravo i dalje podlijeu fiskalnim
odredbama zakonodavstva koje se na njih primjenjuje.
5. U dolje utvrenim granicama, Sud Europske unije je nadlean u sporovima koji se

odnose na mjere koje usvajaju tijela koja su osnovana uz primjenu prava Unije. Postupak
protiv takvih mjera moe pokrenuti svaki lan takvog tijela u vlastitom svojstvu ili drave
lanice pod uvjetima utvrenima u lanku 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
6. Vijee guvernera moe, odluujui jednoglasno, donijeti odluku kojom se

zaposlenicima tijela osnovanih uz primjenu prava Unije odobrava pristup zajednikim
programima s Bankom u skladu s odgovarajuim unutarnjim procedurama.
264
PROTOKOL (br. 6)
O MJESTU SJEDITA INSTITUCIJA TE ODREENIH TIJELA, UREDA, AGENCIJA I
SLUBI EUROPSKE UNIJE
PREDSTAVNICI VLADA DRAVA LANICA,
UZIMAJUI U OBZIR lanak 341. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i lanak 189.
Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,
PODSJEAJUI NA I POTVRUJUI Odluku od 8. travnja 1965., ali ne dovodei u pitanje

odluke o sjeditu buduih institucija, tijela, ureda, agencija i slubi,

atomsku energiju:
Jedini lanak
(a) Sjedite je Europskog parlamenta u Strasbourgu, gdje se odrava 12 mjesenih plenarnih

sjednica, ukljuujui sjednicu koja se odnosi na proraun. Dodatne plenarne sjednice
odravaju se u Bruxellesu. Odbori Europskog parlamenta sastaju se u Bruxellesu. Glavno
tajnitvo Europskog parlamenta i njegove slube ostaju u Luxembourgu.
(b) Vijee ima sjedite u Bruxellesu. Tijekom mjeseca travnja, lipnja i listopada Vijee svoje
sastanke odrava u Luxembourgu.
(c) Komisija ima sjedite u Bruxellesu. Slube navedene u lancima 7., 8. i 9. Odluke od 8.
travnja 1965. osnivaju se u Luxembourgu.
(d) Sud Europske unije ima sjedite u Luxembourgu.
(e) Revizorski sud ima sjedite u Luxembourgu.
(f) Gospodarski i socijalni odbor ima sjedite u Bruxellesu.
(g) Odbor regija ima sjedite u Bruxellesu.
(h) Europska investicijska banka ima sjedite u Luxembourgu.
(i) Europska sredinja banka ima sjedite u Frankfurtu.
(j) Europski policijski ured (Europol) ima sjedite u Haagu.

265
PROTOKOL (br. 7)
O POVLASTICAMA I IMUNITETIMA EUROPSKE UNIJE
SMATRAJUI da u skladu s lankom 343. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i

lankom 191. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE),
Europska unija i EZAE na dravnim podrujima drava lanica uivaju takve povlastice i
imunitete koji su im potrebni za obavljanje njihovih zadaa,

atomsku energiju:
POGLAVLJE I.
DOBRA, SREDSTVA, IMOVINA I POSLOVANJE EUROPSKE UNIJE
lanak 1.
Prostorije i zgrade Unije nepovredive su. Izuzete su od pretrage, rekvizicije, konfiskacije ili
izvlatenja. Dobra i imovina Unije ne mogu biti predmetom upravnih ili sudskih mjera prisile
bez ovlatenja Suda.
lanak 2.
Arhive Unije nepovredive su.
lanak 3.
Unija, njezina imovina, prihodi i ostala dobra osloboeni su od svih neposrednih poreza.
Vlade drava lanica, kad god je to mogue, poduzimaju odgovarajue mjere za doznaivanje
ili povrat iznosa posrednih poreza ili poreza na prodaju ukljuenih u cijenu pokretnina ili
nekretnina kada Unija za svoje slubene potrebe obavlja vee kupnje ija cijena ukljuuje
takve poreze. Meutim, primjena navedenih odredaba ne smije imati za posljedicu
naruavanje trinog natjecanja unutar Unije.
Ne odobravaju se osloboenja u odnosu na poreze i davanja koji se plaaju samo kao naknade
za javne komunalne usluge.
266
lanak 4.
Unija je osloboena od svih carina, zabrana i ogranienja pri uvozu i izvozu na predmete
namijenjene njezinoj slubenoj uporabi: tako uvezenim predmetima ne smije se raspolagati,
ni uz naplatu ni besplatno, na dravnom podruju zemlje u koju su uvezeni, osim pod
uvjetima koje odobri vlada te zemlje.
Unija je takoer osloboena od svih carina i svih zabrana i ogranienja na uvoz i izvoz svojih
publikacija.
POGLAVLJE II.
KOMUNIKACIJA I PROPUSNICE
lanak 5.
(bivi lanak 6.)
Pri slubenoj komunikaciji i prijenosu svih svojih dokumenata institucije Unije na dravnom
podruju svake drave lanice uivaju tretman koji ta drava priznaje diplomatskim misijama.
Slubena prepiska i ostala slubena komunikacija institucija Unije ne podlijeu cenzuri.
lanak 6.
(bivi lanak 7.)
Predsjednici institucija Unije mogu lanovima i slubenicima tih institucija izdati propusnice
(laissez-passer) u obliku koji propisuje Vijee, odluujui obinom veinom, i koje vlasti
drava lanica priznaju kao valjane putne isprave. Te se propusnice (laissez-passer) izdaju
dunosnicima i ostalim slubenicima prema uvjetima utvrenima u Pravilniku o osoblju za
dunosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih slubenika Unije.
Komisija moe sklopiti sporazume na temelju kojih se te propusnice (laissez-passer) priznaju

kao valjane putne isprave na dravnom podruju treih zemalja.
267
POGLAVLJE III.
LANOVI EUROPSKOG PARLAMENTA
lanak 7.
(bivi lanak 8.)
Slobodno kretanje lanova Europskog parlamenta prilikom putovanja do mjesta ili iz mjesta
sastajanja Europskog parlamenta ne podlijee nikakvim administrativnim ili drugim
ogranienjima.
lanovima Europskog parlamenta odobravaju se u vezi s carinskom i deviznom kontrolom:
(a) od strane njihove vlade, iste olakice koje se odobravaju viim dunosnicima prilikom
putovanja u inozemstvo radi privremenih slubenih misija;
(b) od strane vlada ostalih drava lanica, iste olakice koje se odobravaju predstavnicima
stranih vlada na privremenim slubenim misijama.
lanak 8.
(bivi lanak 9.)
lanovi Europskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja,

zadravanja ili sudskog postupka zbog izraenih miljenja ili glasanja pri obnaanju svojih
dunosti.
lanak 9.
(bivi lanak 10.)
Tijekom zasjedanja Europskog parlamenta njegovi lanovi uivaju:
(a) na dravnom podruju svoje drave, imunitet priznat lanovima parlamenta te drave;
(b) na dravnom podruju bilo koje druge drave lanice, imunitet od svake mjere
zadravanja i od sudskih postupaka.
Na isti se nain imunitet primjenjuje na lanove tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta
sastajanja Europskog parlamenta.
Ako je lan zateen u poinjenju kaznenog djela, nije mogue pozivanje na imunitet te u tom
sluaju Europski parlament moe ostvariti svoje pravo na ukidanje imuniteta jednom od
svojih lanova.
268
POGLAVLJE IV.
PREDSTAVNICI DRAVA LANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCIJA EUROPSKE

UNIJE
lanak 10.
(bivi lanak 11.)
Predstavnici drava lanica koji sudjeluju u radu institucija Unije, njihovi savjetnici i tehniki
strunjaci uivaju uobiajene povlastice, imunitete i olakice prilikom obnaanja svojih
dunosti i tijekom putovanja do mjesta ili iz mjesta sastajanja.
Ovaj se lanak takoer primjenjuje na lanove savjetodavnih tijela Unije.
POGLAVLJE V.
DUNOSNICI I OSTALI SLUBENICI EUROPSKE UNIJE
lanak 11.
(bivi lanak 12.)
Na dravnom podruju svake drave lanice i neovisno o njihovu dravljanstvu, dunosnici i

ostali slubenici Unije:
(a) pridravajui se odredaba Ugovor koje se s jedne strane odnose na propise o

odgovornosti dunosnika i ostalih slubenika prema Uniji i, s druge strane, na nadlenost
Suda Europske unije u sporovima izmeu Unije i njezinih dunosnika i ostalih slubenika,
uivaju imunitet od sudskih postupaka u pogledu radnja koje oni poduzimaju u
slubenom svojstvu, ukljuujui izgovorene ili napisane rijei. Taj imunitet uivaju i
nakon prestanka obnaanja dunosti;
(b) zajedno sa svojim branim drugovima i uzdravanim lanovima obitelji ne podlijeu

imigracijskim ogranienjima ni formalnostima za prijavu stranaca;
(c) uivaju jednake olakice koje se uobiajeno dodjeljuju dunosnicima meunarodnih

organizacija vezano uz monetarne ili devizne propise;
(d) imaju pravo bez carine uvesti pokustvo i druge predmete za osobnu uporabu prilikom
prvog preuzimanja dunosti u dotinoj zemlji, te pravo da ih nakon prestanka dunosti u
toj zemlji ponovno izvezu bez carina, u oba sluaja pridravajui se uvjeta koje vlada
zemlje u kojoj ostvaruju to pravo smatra nunima;
(e) imaju pravo bez carine uvesti motorno vozilo za osobnu uporabu, kupljeno u zemlji
svojeg posljednjeg boravita ili u zemlji iji su dravljani, prema uvjetima koji vrijede na
269
unutarnjem tritu te zemlje, te ga ponovno izvesti bez carine, u oba sluaja pridravajui
se uvjeta koje vlada zemlje u kojoj ostvaruju to pravo smatra nunima.
lanak 12.
(bivi lanak 13.)
Dunosnici i ostali slubenici Unije duni su plaati porez u korist Unije na plae, nadnice i
prihode koje im isplauje Unija, u skladu s uvjetima i postupkom koje utvruju Europski
parlament i Vijee, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon
savjetovanja sa zainteresiranim institucijama.
Oni su osloboeni od plaanja nacionalnih poreza na plae, nadnice i prihode koje im

isplauje Unija.
lanak 13.
(bivi lanak 14.)
Pri primjeni poreza na dohodak, poreza na bogatstvo i poreza na nasljedstvo te pri primjeni
konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenih meu dravama lanicama
Unije, za dunosnike i ostale slubenike Unije koji iskljuivo radi obnaanja svojih dunosti u
slubi Unije imaju boravite na dravnom podruju drave lanice koja nije zemlja njihove
porezne rezidentnosti, u trenutku stupanja u slubu Unije smatra se kako u zemlji njihova
stvarnog boravita tako i u zemlji njihove porezne rezidentnosti, da su zadrali rezidentnost u
potonjoj zemlji, pod uvjetom da je ta drava lanica Unije. Ta se odredba takoer primjenjuje
na branog druga ako se ne bavi vlastitim plaenim zanimanjem, i na djecu koju uzdravaju i
za koju skrbe osobe iz ovog lanka.
Pokretna imovina koja pripada osobama iz prethodnog stavka i koja se nalazi na dravnom
podruju zemlje u kojoj borave osloboena je od poreza na nasljedstvo u toj zemlji; za takvu
se imovinu pri izraunu tog poreza smatra, uz potovanje prava treih zemalja i mogue
primjene odredaba meunarodnih konvencija o dvostrukom oporezivanju, da se nalazi u
zemlji porezne rezidentnosti.
Pri primjeni odredaba ovog lanka ne uzima se u obzir rezidentnost steena iskljuivo zbog
obnaanja dunosti u slubi drugih meunarodnih organizacija.
270
lanak 14.
(bivi lanak 15.)

nakon savjetovanja sa zainteresiranim institucijama, utvruju program prava iz socijalne
sigurnosti za dunosnike i ostale slubenike Unije.
lanak 15.
(bivi lanak 16.)

nakon savjetovanja s ostalim zainteresiranim institucijama, odreuju kategorije dunosnika i
ostalih slubenika Unije na koje se u cijelosti ili djelomino primjenjuju odredbe lanka 11.,
lanka 12. stavka 2. i lanka 13.
Imena, razredi i adrese dunosnika i ostalih slubenika ukljuenih u takve kategorije

periodino se dostavljaju vladama drava lanica.
POGLAVLJE VI.
POVLASTICE I IMUNITETI MISIJA TREIH ZEMALJA

AKREDITIRANIH PRI EUROPSKOJ UNIJI
lanak 16.
(bivi lanak 17.)
Drava lanica na ijem dravnom podruju Unija ima svoje sjedite priznaje uobiajeni
diplomatski imunitet i privilegije misijama treih zemalja akreditiranim pri Uniji.
POGLAVLJE VII.
OPE ODREDBE
lanak 17.
(bivi lanak 18.)
Dunosnicima i ostalim slubenicima Unije priznaju se povlastice, imuniteti i olakice

iskljuivo u interesu Unije.
Svaka institucija Unije duna je ukinuti imunitet priznat dunosniku ili drugom slubeniku
kad god ona smatra da ukidanje tog imuniteta nije protivno interesima Unije.
271
lanak 18.
(bivi lanak 19.)
Institucije Unije surauju s odgovornim tijelima zainteresiranih drava lanica radi primjene
ovog Protokola.
lanak 19.
(bivi lanak 20.)
lanci 11. do 14. i lanak 17. primjenjuju se na predsjednika Europskog vijea.
Oni se takoer primjenjuju na lanove Komisije.
lanak 20.
(bivi lanak 21.)
lanci 11. do 14. i lanak 17. primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnike i pomone
izvjestitelje Suda Europske unije, ne dovodei u pitanje odredbe lanka 3. Protokola o Statutu
Suda Europske unije o imunitetu sudaca i nezavisnih odvjetnika od sudskih postupaka.
lanak 21.
(bivi lanak 22.)
Ovaj se Protokol takoer primjenjuje na Europsku investicijsku banku, na lanove njezinih

tijela, na njezino osoblje i na predstavnike drava lanica koji sudjeluju u njezinim
aktivnostima, ne dovodei u pitanje odredbe Protokola o Statutu Banke.
Europska investicijska banka povrh toga osloboena je od svakog oblika oporezivanja ili
nameta sline naravi pri osnivanju i bilo kakvom poveanju kapitala te od razliitih
formalnosti koje mogu biti s tim povezane u dravi sjedita Banke. Slino tome, prestanak
Banke ili njezina likvidacija nemaju za posljedicu nikakve namete. Naposljetku, djelatnosti
Banke i njezinih tijela, koje se obavljaju u skladu s njezinim Statutom, ne podlijeu porezu na
promet.
272
lanak 22.
(bivi lanak 23.)
Ovaj se Protokol takoer primjenjuje na Europsku sredinju banku, na lanove njezinih tijela i
na njezino osoblje, ne dovodei u pitanje odredbe Protokola o Statutu Europskog sustava
sredinjih banaka i Europske sredinje banke.
Europska sredinja banka je povrh toga osloboena od svakog oblika oporezivanja ili nameta
sline naravi pri poveanju kapitala te razliitih formalnosti koje mogu biti povezane s time u
dravi sjedita Banke. Djelatnosti Banke i njezinih tijela, koje su obavljene u skladu sa
Statutom Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke ne podlijeu porezu
na promet.
273
PROTOKOL (br. 8)
KOJI SE ODNOSI NA LANAK 6. STAVAK 2. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI O
PRISTUPANJU UNIJE EUROPSKOJ KONVENCIJI ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I
TEMELJNIH SLOBODA

lanak 1.
Sporazum koji se odnosi na pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda (dalje u tekstu Europska konvencija) predvieno u lanku 6. stavku 2.
Ugovora o Europskoj uniji predvia ouvanje posebnih znaajki Unije i prava Unije, osobito u
odnosu na:
(a) posebne aranmane za mogue sudjelovanje Unije u nadzornim tijelima Europske

konvencije;
(b) mehanizme koji su potrebni kako bi se osiguralo da postupci od strane drava nelanica
Unije i pojedine tube budu odgovarajue upuene dravama lanicama i/ili Uniji.
lanak 2.
Sporazumom iz lanka 1. osigurava se da pristupanje Unije ne utjee na nadlenosti Unije ili

ovlasti njezinih institucija. Njime se osigurava da nita u njemu ne utjee na poloaj drava
lanica u odnosu na Europsku konvenciju, ponajprije u odnosu na njezine Protokole, mjere
koje drave lanice poduzimaju kojima odstupaju od Europske konvencije u skladu s njezinim
lankom 15. i rezerve koje su drave lanice stavile na neke odredbe Europske konvencije u
skladu s njezinim lankom 57.
lanak 3.
Nita iz sporazuma iz lanka 1. ne utjee na lanak 344. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije.
274
PROTOKOL (br. 9)
O ODLUCI VIJEA O PROVEDBI LANKA 16. STAVKA 4. UGOVORA O
EUROPSKOJ UNIJI I LANKA 238. STAVKA 2. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU
EUROPSKE UNIJE IZMEU 1. STUDENOGA 2014. I 31. OUJKA 2017., S JEDNE
STRANE, TE OD 1. TRAVNJA 2017., S DRUGE STRANE
UZIMAJUI U OBZIR veliku vanost dogovora o Odluci Vijea o provedbi lanka 16. stavka
4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge
strane, (dalje u tekstu Odluka) prilikom prihvaanja Ugovora iz Lisabona,

Jedini lanak
Prije nego to Vijee ispita bilo koji nacrt iji je cilj izmijeniti odnosno staviti izvan snage
Odluku ili bilo koju njezinu odredbu, ili neizravno izmijeniti njezino podruje primjene ili
njezino znaenje putem izmjene nekog drugog pravnog akta Unije, Europsko vijee duno je
odrati preliminarnu raspravu o navedenom nacrtu, odluujui konsenzusom u skladu s
lankom 15. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.
275
PROTOKOL (br. 10)

O STALNOJ STRUKTURIRANOJ SURADNJI USPOSTAVLJENOJ LANKOM 42.
UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI
UZIMAJUI U OBZIR lanak 42. stavak 6. i lanak 46. Ugovora o Europskoj uniji,
PODSJEAJUI da Unija provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja poiva na

ostvarenju sve vee usklaenosti djelovanja drava lanica,
PODSJEAJUI da je zajednika sigurnosna i obrambena politika sastavni dio zajednike

vanjske i sigurnosne politike, da Uniji osigurava operativne kapacitete koji se temelje na
civilnim i vojnim sredstvima, da Unija ta sredstva moe koristiti u zadaama iz lanka 43.
Ugovora o Europskoj uniji izvan Unije u svrhu ouvanja mira, spreavanja sukoba i jaanja
meunarodne sigurnosti u skladu s naelima Povelje Ujedinjenih naroda, da se izvravanje tih
zadaa treba provoditi primjenom sposobnosti koje osiguravaju drave lanice u skladu s
naelom jedinstva snaga,
PODSJEAJUI da zajednika sigurnosna i obrambena politika Unije ne dovodi u pitanje

poseban karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica,
PODSJEAJUI da se zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom Unije potuju

obveze iz Sjevernoatlantskog ugovora onih drava lanica koje svoju zajedniku obranu ele
ostvariti unutar Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, koja ostaje temelj kolektivne
obrane njezinih lanica, i da je u skladu sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom
politikom uspostavljenom u tom okviru,
UVJERENE da e istaknutija uloga Unije u pitanjima sigurnosti i obrane doprinijeti vitalnosti

obnovljenog Atlantskog saveza, u skladu s aranmanima Berlin Plus,
VRSTO ODLUIVI osigurati da Unija bude sposobna u cijelosti preuzeti svoje

odgovornosti u meunarodnoj zajednici,
PREPOZNAJUI da Organizacija ujedinjenih naroda moe zatraiti pomo Unije u hitnoj

provedbi misija koje se poduzimaju na temelju poglavlja VI. i VII. Povelje Ujedinjenih naroda,
PREPOZNAJUI da e jaanje sigurnosne i obrambene politike zahtijevati da drave lanice

ulau napore u podruju sposobnosti,
SVJESNE da ulazak u novu fazu razvoja europske sigurnosne i obrambene politike ukljuuje
odlune napore dotinih drava lanica,
PODSJEAJUI na vanost da Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu

politiku bude u potpunosti ukljuen u postupke koji se odnose na stalnu strukturiranu
suradnju,
276

lanak 1.
Stalna strukturirana suradnja iz lanka 42. stavka 6. Ugovora o Europskoj uniji otvorena je
svakoj dravi lanici koja se od dana stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu obvee:
(a) intenzivnije nastaviti razvitak svojih obrambenih sposobnosti razvijajui svoj nacionalni
doprinos i, po potrebi, sudjelovanjem u multinacionalnim snagama, u glavnim europskim
programima za opremu i aktivnostima Agencije u podruju razvitka obrambenih
sposobnosti, istraivanja, nabave i naoruanja (Europska obrambena agencija) i
(b) da najkasnije do 2010., na nacionalnoj razini ili kao sastavnica skupina multinacionalnih
snaga, moe staviti na raspolaganje ciljane borbene jedinice za planirane misije, koje su na
taktikoj razini ustrojene kao borbena skupina, s pomonim elementima koji ukljuuju
transport i logistiku, i koje su u roku od pet do 30 dana sposobne izvriti zadae iz lanka
43. Ugovora o Europskoj uniji, posebice kao odgovor na zahtjeve Organizacije
ujedinjenih naroda, i koje se mogu odrati tijekom poetnog razdoblja od 30 dana uz
mogunost produljenja do najmanje 120 dana.
lanak 2.
Kako bi ostvarile ciljeve utvrene lankom 1., drave lanice koje sudjeluju u stalnoj
strukturiranoj suradnji obvezuju se:
(a) od stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu suraivati s ciljem ostvarenja odobrenih ciljeva
koji se odnose na razinu investicijskih izdataka za obrambenu opremu i redovito te ciljeve
preispitivati s obzirom na sigurnosno okruenje i meunarodne odgovornosti Unije;
(b) uzajamno uskladiti svoj obrambeni aparat koliko je god to mogue, ponajprije
usklaivanjem utvrivanja svojih vojnih potreba, udruivanjem i po potrebi
specijalizacijom svojih obrambenih sredstava i sposobnosti te poticanjem suradnje u
podrujima osposobljavanja i logistike;
(c) poduzeti konkretne mjere kako bi se poboljala raspoloivost, interoperabilnost,

fleksibilnost i rasporeivanje snaga, ponajprije utvrivanjem zajednikih ciljeva glede
uporabe snaga, ukljuujui mogunost preispitivanja nacionalnih postupaka odluivanja;
(d) suraivati kako bi osigurale poduzimanje potrebnih mjera, ukljuujui i multinacionalne

pristupe, ne dovodei u pitanje obveze preuzete u tom smislu u okviru Organizacije
Sjevernoatlantskog ugovora, s ciljem uklanjanja nedostataka koji su uoeni u okviru
Mehanizma za razvoj sposobnosti;
277
(e) po potrebi sudjelovati u razvitku velikih zajednikih ili europskih programa za opremu u
okviru Europske obrambene agencije.
lanak 3.
Europska obrambena agencija doprinosi redovitoj ocjeni doprinosa drava lanica sudionica s
obzirom na sposobnosti, posebice doprinosa koji se daju u skladu s kriterijima koji se, izmeu
ostalog, trebaju utvrditi na temelju lanka 2., i o tome izvjeuje najmanje jedanput godinje.
Ocjena moe posluiti kao temelj za preporuke Vijea i odluke koje se donose u skladu s
lankom 46. Ugovora o Europskoj uniji.
278
PROTOKOL (br. 11)

O LANKU 42. UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI
IMAJUI NA UMU potrebu potpune provedbe odredaba lanka 42. stavka 2. Ugovora o
Europskoj uniji,
IMAJUI NA UMU da politika Unije u skladu s lankom 42. ne dovodi u pitanje poseban
karakter sigurnosne i obrambene politike odreenih drava lanica, potuje obveze odreenih
drava lanica, koje svoju zajedniku obranu ostvaruju u okviru Organizacije
Sjevernoatlantskog ugovora, na temelju Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i da je u skladu
sa zajednikom sigurnosnom i obrambenom politikom utvrenom unutar tog okvira,
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeoj odredbi koja se prilae Ugovoru o Europskoj uniji i

Europska unija priprema, zajedno sa Zapadnoeuropskom unijom, aranmane za pojaanu

meusobnu suradnju.
279
PROTOKOL (br. 12)

O POSTUPKU U SLUAJU PREKOMJERNOG DEFICITA
ELEI utvrditi pojedinosti postupka u sluaju prekomjernog deficita iz lanka 126. Ugovora
o funkcioniranju Europske unije,

lanak 1.
Referentne vrijednosti iz lanka 126. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

iznose:
3 % za omjer planiranog ili stvarnog dravnog deficita u odnosu na bruto domai

proizvod po trinim cijenama;
60 % za omjer dravnog duga u odnosu na bruto domai proizvod prema trinim

cijenama.
lanak 2.
U lanku 126. navedenog Ugovora i u ovom Protokolu:
drava znai opu dravu, tj. sredinju dravu, regionalnu ili lokalnu upravu i fondove
socijalne sigurnosti, ne raunajui komercijalne poslove utvrene u Europskom sustavu
integriranih ekonomskih rauna;
deficit znai neto zaduivanje utvreno u Europskom sustavu integriranih ekonomskih

rauna;
ulaganje znai bruto ulaganje u dugotrajnu imovinu utvreno u Europskom sustavu

integriranih ekonomskih rauna;
dug znai ukupan bruto dug po nominalnoj vrijednosti nepodmiren krajem godine i
konsolidiran izmeu i unutar sektora ope drave kako je utvrena u prvoj alineji.
280
lanak 3.
Radi osiguranja uinkovitosti postupka u sluaju prekomjernog deficita vlade drava lanica
odgovorne su prema ovom postupku za deficit ope drave kako je utvren u prvoj alineji
lanka 2. Drave lanice osiguravaju da im nacionalni postupci u podruju prorauna
omoguuju ispunjenje njihovih obveza u tom podruju, a koje proizlaze iz ovih Ugovor.
Drave lanice pravodobno i redovito izvjeuju Komisiju o svojem planiranom i stvarnom
deficitu te o razini duga.
lanak 4.
Statistike podatke koji se upotrebljavaju za primjenu ovog Protokola osigurava Komisija.

281
PROTOKOL (br. 13)

O KONVERGENCIJSKIM KRITERIJIMA
ELEI utvrditi pojedinosti konvergencijskih kriterija kojima se Unija rukovodi pri donoenju
odluka o zavretku odstupanja za drave lanice s odstupanjem iz lanka 140. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije,SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau
Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:
lanak 1.
Kriterij stabilnosti cijena iz lanka 140. stavka 1. prve alineje Ugovora o funkcioniranju
Europske unije znai da drava lanica ima razinu stabilnosti cijena koja je odriva te
prosjenu stopu inflacije, promatrano tijekom jedne godine prije ispitivanja, koja ne prelazi za
vie od 1,5 postotnih poena stopu inflacije u najvie trima dravama lanicama koje su
ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Inflacija se mjeri indeksom
potroakih cijena na usporednoj osnovi uzimajui pritom u obzir razlike u nacionalnim
definicijama.
lanak 2.
Kriterij proraunskog stanja iz lanka 140. stavka 1. druge alineje navedenog Ugovora znai
da u trenutku provjere drava lanica nije predmetom odluke Vijea prema lanku 126.
stavku 6. navedenog Ugovora o postojanju prekomjernog deficita u dotinoj dravi lanici.
lanak 3.
Kriterij sudjelovanja u teajnom mehanizmu Europskog monetarnog sustava iz lanka 140.

stavka 1. tree alineje navedenog Ugovora znai da je drava lanica potovala normalan
raspon fluktuacija teajnog mehanizma Europskog monetarnog sustava bez ozbiljnih
napetosti tijekom barem dviju posljednjih godina prije provjere. Osobito, drave lanice nee
samoinicijativno devalvirati bilateralnu sredinju stopu svoje valute u odnosu na euro tijekom
istog razdoblja.
lanak 4.
Kriterij konvergencije kamatnih stopa iz lanka 140. stavka 1. etvrte alineje navedenog
Ugovora znai da je, tijekom jedne promatrane godine prije provjere, drava lanica imala
prosjenu nominalnu dugoronu kamatnu stopu, koja ne prelazi za vie od dva postotna
poena stopu u najvie trima dravama lanicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom
282
na stabilnost cijena. Kamatne se stope mjere na temelju dugoronih dravnih obveznica ili
usporedivih vrijednosnih papira, vodei pritom rauna o razlikama nacionalnih definicija.
lanak 5.
Statistike podatke koji se upotrebljavaju za primjenu ovog Protokola osigurava Komisija.
lanak 6.
Vijee, odluujui jednoglasno, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim

parlamentom, ESB-om i Gospodarskim i financijskim odborom, donosi odgovarajue
odredbe o utvrivanju pojedinosti konvergencijskih kriterija iz lanka 140. stavka 1.
navedenog Ugovora koje tada zamjenjuju ovaj Protokol.
283
PROTOKOL (br. 14)

O EUROSKUPINI
ELEI promicati uvjete za snaniji gospodarski rast Europske unije i, u tu svrhu, razviti sve
tjenju koordinaciju ekonomskih politika u euro podruju,
SVJESNE potrebe za utvrivanjem posebnih odredaba u svrhu pojaanog dijaloga meu

dravama lanicama ija je valuta euro, dok euro ne postane valuta svih drava lanica,

lanak 1.
Ministri drava lanica ija je valuta euro sastaju se neformalno. Ti se sastanci po potrebi
sazivaju radi raspravljanja o pitanjima koja se odnose na posebne odgovornosti koje dijele u
pogledu jedinstvene valute. Komisija sudjeluje na sastancima. Europsku sredinju banku
poziva se da sudjeluje na tim sastancima koje pripremaju predstavnici ministara odgovornih
za financije drava lanica ija je valuta euro i Komisija.
lanak 2.
Ministri drava lanica ija je valuta euro biraju predsjednika na dvije i pol godine odlukom
veine tih drava lanica.
284
PROTOKOL (br. 15)

O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA UJEDINJENU KRALJEVINU
VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE
PREPOZNAJUI da Ujedinjena Kraljevina nije obvezna ili opredijeljena usvojiti euro bez
posebne odluke njezine Vlade i Parlamenta da to i uini,
S OBZIROM na to da je 16. listopada 1996. i 30. listopada 1997. Vlada Ujedinjene Kraljevine
obavijestila Vijee da ne namjerava sudjelovati u treoj fazi ekonomske i monetarne unije,
PRIMJEUJUI praksu Vlade Ujedinjene Kraljevine da financira svoje zaduivanje prodajom

duga privatnom sektoru,

1. Osim ako Ujedinjena Kraljevina obavijesti Vijee da namjerava usvojiti euro, nee biti
obvezna to uiniti.
2. S obzirom na obavijest koju je Vlada Ujedinjene Kraljevine dostavila Vijeu 16. listopada
1996. i 30. listopada 1997., na Ujedinjenu Kraljevinu primjenjuju se stavci 3. do 8. i stavak
10.
3. Ujedinjena Kraljevina zadrava svoje ovlasti u podruju monetarne politike u skladu s

nacionalnim pravom.
4. lanak 119., stavak 2., lanak 126., stavci 1., 9. i 11., lanak 127. stavci 1. do 5., lanci
128., 130., 131., 132., 133., 138., 140. stavak 3., lanak 219., lanak 282. stavak 2., s
iznimkom njegove prve i zadnje reenice, lanak 282. stavak 5. i lanak 283. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije ne primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu. Isto se primjenjuje
na lanak 121. stavak 2. ovog Ugovora u vezi s usvajanjem dijelova irih smjernica
ekonomske politike koje se openito odnose na euro podruje. U tim odredbama upuivanja
na Uniju ili drave lanice ne ukljuuju Ujedinjenu Kraljevinu, a upuivanja na nacionalne
sredinje banke ne ukljuuju Bank of England.
5. Ujedinjena Kraljevina nastoji izbjei prekomjeran dravni deficit.
lanci 143. i 144. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i dalje se primjenjuju na

Ujedinjenu Kraljevinu. lanak 134. stavak 4. i lanak 142. primjenjuju se na Ujedinjenu
Kraljevinu kao na dravu s odstupanjem.
6. Glasaka prava Ujedinjene Kraljevine suspendiraju se kada Vijee donosi akte iz lanaka
navedenih u stavku 4. i u sluajevima iz prvog podstavka lanka 139. stavka 4. Ugovora o
285
funkcioniranju Europske unije. U tu se svrhu primjenjuje lanak 139. stavak 4. podstavak

drugi Ugovora.
Ujedinjena Kraljevina jednako tako nema pravo sudjelovati u imenovanju predsjednika,

potpredsjednika i ostalih lanova Izvrnog odbora ESB-a na temelju drugog podstavka lanka
283. stavka 2. navedenog Ugovora.
7. lanci 3., 4., 6. i 7., lanak 9. stavak 9.2., lanak 10. stavci 10.1. i 10.3., lanak 11.
stavak 11.2., lanak 12. stavak 12.1., lanci 14. i 16., lanci 18. do 20., lanci 22., 23., 26.,
27., lanci 30. do 34. i lanak 49. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i
Europske sredinje banke (Statut) ne primjenjuju se na Ujedinjenu Kraljevinu.
U tim lancima upuivanja na Uniju ili drave lanice ne ukljuuju Ujedinjenu Kraljevinu, a
upuivanja na nacionalne sredinje banke ili imatelje udjela ne ukljuuju Bank of England.
Upuivanja u lanku 10. stavku 10.3. i lanku 30. stavku 30.2. Statuta na upisani kapital
ESB-a ne ukljuuju kapital upisan od strane Bank of England.
8. lanak 141. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i lanci 43. do 47.
Statuta imaju pravni uinak neovisno o tome ima li drav lanic s odstupanjem,
pridravajui se sljedeih izmjena:
(a) upuivanja u lanku 43. na zadae ESB-a i EMI-ja ukljuuju one zadae koje se tek trebaju
obaviti u treoj fazi, zbog bilo koje odluke Ujedinjene Kraljevine da ne usvoji euro.
(b) osim zadaa iz lanka 46., ESB daje i savjete u vezi s pripremama svih odluka Vijea s
obzirom na Ujedinjenu Kraljevinu koje se donose u skladu sa stavkom 9. tokom (a) i
stavkom 9. tokom (c).
(c) Bank of England uplauje svoj upis kapitala ESB-a kao doprinos operativnim trokovima
na istoj osnovi kao i nacionalne sredinje banke drava lanica s odstupanjem.
9. Ujedinjena Kraljevina moe u bilo kojem trenutku obavijestiti Vijee o svojoj namjeri da
usvoji euro. U tom sluaju:
(a) Ujedinjena Kraljevina ima pravo usvojiti euro samo pod uvjetom da ispunjava potrebne
uvjete. Vijee, na zahtjev Ujedinjene Kraljevine i pod uvjetima i u skladu s postupkom
utvrenim u lanku 140. stavcima 1. i 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
odluuje jesu li ispunjeni potrebni uvjeti.
(b) Bank of England uplauje svoj upisani kapital, prenosi sredstva deviznih priuva u ESB i
doprinosi njezinim priuvama na istoj osnovi kao i nacionalne sredinje banke ije je
odstupanje prestalo.
(c) Vijee pod uvjetima i u skladu s postupkom utvrenim u lanku 140. stavku 3. navedenog
Ugovora, donosi druge potrebne odluke kako bi Ujedinjenoj Kraljevini omoguilo usvojiti
euro.
286
Ako Ujedinjena Kraljevina usvoji euro na temelju odredaba ovog Protokola, stavci 3. do 8. vie
nee imati pravni uinak.
10. Neovisno o lanku 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te lanku 21. stavku
21.1. Statuta, Vlada Ujedinjene Kraljevine moe zadrati svoju olakicu ways and means kod
Bank of England ako, i sve dok, Ujedinjena Kraljevina ne usvoji euro.
287
PROTOKOL (br. 16)

O ODREENIM ODREDBAMA KOJE SE ODNOSE NA DANSKU
UZIMAJUI U OBZIR da danski Ustav sadrava odredbe koje mogu podrazumijevati

referendum u Danskoj prije nego to se Danska odrekne svog izuzea,
S OBZIROM na to da je 3. studenoga 1993. danska Vlada obavijestila Vijee da ne namjerava

sudjelovati u treoj fazi ekonomske i monetarne unije,SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim
odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske
unije:
1. S obzirom na obavijest koju je danska Vlada dostavila Vijeu 3. studenoga 1993. Danska
ima pravo izuzea. Uinak je izuzea da se svi lanci i odredbe Ugovor i Statuta ESSB-a koji se
odnose na odstupanje primjenjuju na Dansku.
2. Kad je rije o stavljanju izuzea izvan snage, postupak iz lanka 140. pokree se samo na
zahtjev Danske.
3. U sluaju stavljanja izvan snage statusa drave s izuzeem, odredbe ovog Protokola
prestaju se primjenjivati.
288
PROTOKOL (br. 17)

O DANSKOJ
ELEI rijeiti odreene posebne probleme koji se odnose na Dansku,

Odredbe lanka 14. Protokola o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske
sredinje banke ne utjeu na pravo Nacionalne banke Danske da obavlja svoje postojee
zadae koje se odnose na one dijelove Kraljevine Danske koje nisu dio Unije.
289
PROTOKOL (br. 18)

O FRANCUSKOJ
ELEI uzeti u obzir posebno pitanje koje se odnosi na Francusku,

Francuska e zadrati povlasticu monetarne emisije u Novoj Kaledoniji, Francuskoj Polineziji i

Wallisu i Futuni prema uvjetima utvrenima u njezinim nacionalnim zakonima i imat e
iskljuivo pravo odreivati paritet CFP franka.
290
PROTOKOL (br. 19)

O SCHENGENSKOJ PRAVNOJ STEEVINI UKLJUENOJ U OKVIR EUROPSKE
UNIJE
PRIMJEUJUI da su Sporazumi o postupnom ukidanju kontrola na zajednikim granicama

koje su neke drave lanice Europske unije potpisale u Schengenu 14. lipnja 1985. i 19. lipnja
1990., kao i povezanih sporazuma i pravila donesenih na temelju tih sporazuma, ukljueni u
okvir Europske unije Ugovorom iz Amsterdama od 2. listopada 1997.,ELEI ouvati
schengensku pravnu steevinu kako se razvila od stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama
te tu pravnu steevinu razvijati kako bi doprinijela ostvarenju cilja da se graanima Unije
ponudi podruje slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica,
UZIMAJUI U OBZIR posebno stajalite Danske,
UZIMAJUI U OBZIR injenicu da Irska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne

Irske ne sudjeluju u svim odredbama schengenske pravne steevine, meutim, doputajui tim
dravama lanicama da prihvate ostale odredbe te pravne steevine u cijelosti ili djelomino,
PREPOZNAJUI da je zbog toga nuno primijeniti odredbe Ugovor o pojaanoj suradnji

meu nekim dravama lanicama,
UZIMAJUI U OBZIR potrebu odravanja posebnog odnosa s Republikom Island i

Kraljevinom Norvekom budui da odredbe Nordijske unije putnih isprava obvezuju obje
drave, zajedno s nordijskim dravama koje su lanice Europske unije,SPORAZUMJELE SU SE
o sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju
Europske unije:
lanak 1.
Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, eka Republika, Kraljevina Danska, Savezna

Republika Njemaka, Republika Estonija, Helenska Republika, Kraljevina panjolska,
Francuska Republika, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika
Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Maarska, Malta, Kraljevina Nizozemska,
Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika
Slovenija, Slovaka Republika, Republika Finska i Kraljevina vedska imaju odobrenje da
meusobno provode pojaanu suradnju u podrujima na koja se odnose odredbe koje je
utvrdilo Vijee, a koje ine schengensku pravnu steevinu. Ta se suradnja odvija u
institucionalnom i pravnom okviru Europske unije i uz potovanje odgovarajuih odredaba
Ugovor.
291
lanak 2.
Schengenska se pravna steevina primjenjuje na drave lanice iz lanka 1., ne dovodei u

pitanje lanak 3. Akta o pristupanju od 16. travnja 2003. ili lanak 4. Akta o pristupanju od
25. travnja 2005. Vijee se zamjenjuje Izvrnim odborom koji je osnovan schengenskim
sporazumima.
lanak 3.
Sudjelovanje Danske u usvajanju mjera koje predstavljaju razvoj schengenske pravne

steevine kao i provedba tih mjera i njihova primjena na Dansku ureuje se odgovarajuim
odredbama Protokola o stajalitu Danske.
lanak 4.
Irska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, mogu u bilo kojem trenutku
zatraiti da sudjeluju u nekim ili svim odredbama schengenske pravne steevine.
Vijee odluuje o tom zahtjevu jednoglasnom odlukom svojih lanova iz lanka 1. i

predstavnika vlade dotine drave.
lanak 5.
1. Prijedlozi i inicijative za daljnji razvoj schengenske pravne steevine podlijeu

odgovarajuim odredbama Ugovor.
U tom kontekstu, ako Irska ili Ujedinjena Kraljevina u razumnom roku pisanim putem ne
obavijeste Vijee da ele sudjelovati, smatra se da je odobrenje iz lanka 329. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije dano dravama lanicama iz lanka 1. te Irskoj ili Ujedinjenoj
Kraljevini ako koja od njih eli sudjelovati u predmetnim podrujima suradnje.
2. Ako se smatra da su Irska ili Ujedinjena Kraljevina dostavile obavijest na temelju odluke
iz lanka 4., one ipak mogu u roku od tri mjeseca pisanim putem obavijestiti Vijee da ne ele
sudjelovati u takvome prijedlogu ili inicijativi. U tom sluaju Irska ili Ujedinjena Kraljevina ne
sudjeluju u donoenju tog akta. Od te obavijesti postupak za usvajanje mjere za daljnji razvoj
schengenske pravne steevine suspendira se do zavretka postupka odreenog u stavcima 3.
ili 4. ili u bilo kojem trenutku tijekom postupka dok se obavijest ne povue.
3. Za dravu lanicu koja je dala obavijest iz stavka 2., svaka se odluka Vijea donesena na
temelju lanka 4., od dana stupanja na snagu predloene mjere, prestaje primjenjivati u mjeri
u kojoj to Vijee smatra potrebnim i pod uvjetima koji se odreuju u odluci Vijea donesenoj
kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije. Ta se odluka donosi u skladu sa sljedeim
kriterijima: Vijee nastoji u najveoj moguoj mjeri osigurati sudjelovanje dotine drave
lanice, a da pritom ozbiljno ne ugrozi djelovanje razliitih dijelova schengenske pravne
292
steevine u praksi i potujui pritom njihovu koherentnost. Komisija podnosi svoj prijedlog u
najkraem moguem roku nakon obavijesti iz stavka 2. Vijee, ako je to potrebno nakon
sazivanja dvaju uzastopnih sastanaka, odluuje u roku od etiri mjeseca nakon prijedloga
Komisije.
4. Ako do kraja razdoblja od etiri mjeseca Vijee ne donese odluku, drava lanica moe
bez odlaganja zatraiti da se predmet uputi Europskom vijeu. U tom sluaju Europsko vijee
na svojem sljedeem sastanku, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije,
donosi odluku u skladu s kriterijima iz stavka 3.
5. Ako do zavretka postupka odreenog u stavcima 3. ili 4. Vijee ili, ovisno o sluaju,
Europsko vijee ne donese odluku, prestaje suspenzija postupka za usvajanje mjere za daljnji
razvoj schengenske pravne steevine. Ako se navedena mjera naknadno usvoji svaka odluka
koju Vijee donese temeljem lanka 4. od dana stupanja na snagu te mjere prestaje se
primjenjivati za dotine drave lanice u mjeri i pod uvjetima o kojima odluuje Komisija,
osim ako navedena drava lanica povue svoju obavijest iz stavka 2. prije usvajanja mjere.
Komisija odluuje do dana tog donoenja. Pri donoenju svoje odluke Komisija potuje
kriterije iz stavka 3.
lanak 6.
Republika Island i Kraljevina Norveka pridruuju se provedbi schengenske pravne steevine i

njezinu daljnjem razvoju. Odgovarajui postupci u tu se svrhu utvruju sporazumom koji
Vijee, jednoglasnom odlukom svojih lanova iz lanka 1., sklapa s tim dravama. Taj
sporazum sadri odredbe o doprinosu Islanda i Norveke financijskim posljedicama koje
proizlaze iz provedbe ovog Protokola.
Vijee, odluujui jednoglasno, sklapa odvojeni sporazum s Irskom i Norvekom radi

utvrivanja prava i obveza izmeu Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske
s jedne strane i Islanda i Norveke s druge strane u onim dijelovima schengenske pravne
steevine koji se primjenjuju na te drave.
lanak 7.
U svrhu pregovora o pristupanju novih drava lanica u Europsku uniju, schengenska pravna
steevina i daljnje mjere koje institucije poduzimaju u okviru podruja njezine primjene
smatraju se pravnom steevinom koju sve drave kandidatkinje za pristupanje moraju u
cijelosti prihvatiti.
293
PROTOKOL (br. 20)

O PRIMJENI ODREENIH ASPEKATA LANKA 26. UGOVORA O
FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NA UJEDINJENU KRALJEVINU I IRSKU
ELEI rijeiti odreena pitanja koja se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku,
UZIMAJUI U OBZIR dugogodinje postojanje posebnih putnih aranmana izmeu

Ujedinjene Kraljevine i Irske,
SPORAZUMJELE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i

lanak 1.
Ujedinjena Kraljevina ima pravo, neovisno o lancima 26. i 27. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, bilo koje druge odredbe tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji, bilo kojoj
mjeri donesenoj na temelju tih Ugovora, ili bilo kojem meunarodnom sporazumu koji je
sklopila Unija ili Unija i njezine drave lanice s jednom treom dravom ili vie njih, na
svojim granicama s drugim dravama lanicama nad osobama koje ele ui u Ujedinjenu
Kraljevinu provoditi kontrole koje smatra potrebnima u svrhu:
(a) provjere prava ulaska u Ujedinjenu Kraljevinu dravljana drava lanica i njihovih
uzdravanika koji ostvaruju prava koja su im dodijeljena pravom Unije, kao i dravljana
drugih drava kojima su ta prava dodijeljena sporazumom koji je za Ujedinjenu
Kraljevinu obvezujui; i
(b) utvrivanja treba li drugim osobama izdati dozvolu za ulazak u Ujedinjenu Kraljevinu ili
ne.
Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ni u bilo kojoj drugoj
odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji ni u bilo kojoj mjeri donesenoj na temelju
njih ne dovodi u pitanje pravo Ujedinjene Kraljevine da utvrdi ili provede takve kontrole.
Upuivanje na Ujedinjenu Kraljevinu u ovom lanku obuhvaa i podruja za ije je vanjske
odnose Ujedinjena Kraljevina odgovorna.
lanak 2.
Ujedinjena Kraljevina i Irska smiju i dalje meusobno sklapati aranmane koji se odnose na
kretanje osoba izmeu svojih dravnih podruja (Zajedniki putni prostor), pri emu
moraju u potpunosti potovati prava osoba iz toke (a) prvog stavka lanka 1. ovog Protokola.
U skladu s tim, sve dok one odravaju takve aranmane, odredbe lanka 1. ovog Protokola
294
primjenjuju se na Irsku pod istim uvjetima pod kojima se primjenjuju i na Ujedinjenu

Kraljevinu. Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u bilo kojoj
drugoj odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji ili u bilo kojoj mjeri donesenoj na
temelju njih ne utjee na takve aranmane.
lanak 3.
Ostale drave lanice imaju pravo na svojim granicama ili na bilo kojoj toki ulaza na svoje
dravno podruje provoditi takve kontrole nad osobama koje na njihovo dravno podruje
ele ui iz Ujedinjene Kraljevine ili iz bilo kojih podruja za ije je vanjske odnose odgovorna
Ujedinjena Kraljevina u istu svrhu koja je navedena u lanku 1. ovog Protokola, ili iz Irske sve
dok se odredbe lanka 1. ovog Protokola primjenjuju na Irsku.
Nita u lancima 26. i 77. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ni u bilo kojoj drugoj
odredbi tog Ugovora ili Ugovora o Europskoj uniji ni u bilo kojoj mjeri donesenoj na temelju
njih ne dovodi u pitanje pravo ostalih drava lanica da utvrde ili provode takve kontrole.
295
PROTOKOL (br. 21)

O STAJALITU UJEDINJENE KRALJEVINE I IRSKE S OBZIROM NA PODRUJE
SLOBODE, SIGURNOSTI I PRAVDE
ELEI rijeiti odreena pitanja koja se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku,
UZIMAJUI U OBZIR Protokol o primjeni odreenih aspekata lanka 26. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku,
SPORAZUMJELE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o Europskoj uniji i

lanak 1.
Pridravajui se lanka 3. Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u usvajanju mjera Vijea

koje se predlau na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za
odluke Vijea koje se moraju donijeti jednoglasno potrebna je jednoglasnost lanova Vijea s
iznimkom predstavnika vlada Ujedinjene Kraljevine i Irske.
Za potrebe ovog lanka, kvalificirana se veina utvruje u skladu s lankom 238. stavkom 3.
lanak 2.
Zbog lanka 1. i pridravajui se lanaka 3., 4. i 6., nijedna odredba glave V. treeg dijela
Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nijedna mjera usvojena na temelju te glave, nijedna
odredba bilo kojeg meunarodnog sporazuma koji je Unija sklopila na temelju te glave i
nijedna odluka Suda kojom se bilo koja takva odredba ili mjera tumai nije obvezujua za
Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku niti se na njih primjenjuje; i nijedna takva odredba, mjera ili
odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze tih drava; i nijedna takva
odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Unije niti
je dio prava Unije kako se one primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku.
lanak 3.
1. Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu predsjednika Vijea obavijestiti u pisanom obliku, u
roku od tri mjeseca nakon predstavljanja prijedloga ili inicijative Vijeu na temelju glave V.
treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, da ele sudjelovati u usvajanju i
primjeni bilo koje takve predloene mjere, nakon ega to imaju pravo uiniti.
296
Za odluke Vijea koje se moraju usvojiti jednoglasno potrebna je jednoglasnost lanova Vijea
s iznimkom lana koji nije uputio takvu obavijest. Mjera koja je usvojena na temelju ovog
stavka obvezujua je za sve drave lanice koje su sudjelovale u njezinu usvajanju.
Mjere usvojene na temelju lanka 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvruju
uvjete za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine i Irske u ocjenama koje se odnose na podruja
obuhvaena glavom V. treeg dijela tog Ugovora.
2. Ako nakon razumnog roka mjeru iz stavka 1. nije mogue usvojiti na nain da u tome
sudjeluje Ujedinjena Kraljevina ili Irska, Vijee takvu mjeru moe usvojiti u skladu s lankom
1. bez sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine ili Irske. U tom sluaju primjenjuje se lanak 2.
lanak 4.
Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu u bilo kojem trenutku nakon to Vijee usvoji mjeru na
temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije obavijestiti Vijee i
Komisiju o svojoj namjeri da ele prihvatiti tu mjeru. U tom sluaju postupak predvien
lankom 331. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije primjenjuje se mutatis
mutandis.
lanak 4.a
1. Odredbe ovog Protokola primjenjuju se za Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku i na mjere

predloene ili usvojene na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske
unije kojima se mijenja postojea mjera koja ih obvezuje.
2. Meutim, u sluaju ako Vijee, odluujui na prijedlog Komisije, utvrdi da

nesudjelovanje Ujedinjene Kraljevine ili Irske u izmijenjenoj verziji postojee mjere
onemoguuje primjenu te mjere u drugim dravama lanicama ili u Uniji, Vijee ih moe
pozvati da daju obavijest prema lanku 3. ili 4. Za potrebe lanka 3. daljnji rok od dva mjeseca
poinje tei od dana odluke Vijea.
Ako nakon isteka roka od dva mjeseca od odluke Vijea Ujedinjena Kraljevina ili Irska ne
upute obavijest na temelju lanka 3. ili lanka 4., postojea mjera za njih vie nije obvezujua
ili primjenjiva, osim ako dotina drava lanica uputi obavijest na temelju lanka 4. prije
stupanja na snagu mjere o izmjeni. Ta odluka proizvodi uinke od dana stupanja na snagu
mjere o izmjeni ili od isteka roka od dva mjeseca, ovisno o tomu to nastupi kasnije.
Za potrebe ovog stavka Vijee nakon cjelovite rasprave o predmetu odluuje kvalificiranom
veinom svojih lanova koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju ili su sudjelovale u
usvajanju mjere o izmjeni. Kvalificirana veina Vijea utvruje se u skladu s lankom 238.
stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
297
3. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, moe utvrditi da

Ujedinjena Kraljevina ili Irska snosi izravne financijske posljedice, ako ih bude, koje nuno i
neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanju u postojeoj mjeri.
4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje lanak 4.
lanak 5.
Drava lanica za koju mjera usvojena na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o
funkcioniranju Europske unije nije obvezujua ne snosi nikakve financijske posljedice te
mjere, osim administrativnih trokova koji pritom nastaju za institucije, osim ako svi lanovi
Vijea jednoglasno odlue drukije nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.
lanak 6.
Ako u sluajevima iz ovog Protokola Ujedinjenu Kraljevinu ili Irsku obvezuje mjera koju je
Vijee usvojilo na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
odgovarajue odredbe Ugovor na tu se dravu primjenjuju u odnosu na tu mjeru.
lanak 6.a
Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ne obvezuju pravila utvrena na temelju lanka 16. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava
lanica pri provoenju aktivnosti iz podruja primjene poglavlja 4. ili poglavlja 5. glave V.
treeg dijela tog Ugovora, ako Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku ne obvezuju pravila koja ureuju
oblike pravosudne suradnje u kaznenim stvarima ili policijske suradnje za koje se trai
potovanje odredaba utvrenih na temelju lanka 16.
lanak 7.
lancima 3., 4. i 4.a ne dovodi se u pitanje Protokol o schengenskoj pravnoj steevini

ukljuenoj u okvir Europske unije.
lanak 8.
Irska moe pisanim putem obavijestiti Vijee o svojoj elji da za nju vie ne vrijede uvjeti ovog
Protokola. U tom sluaju, na Irsku se primjenjuju uobiajene ugovorne odredbe.
lanak 9.
U odnosu na Irsku ovaj se Protokol ne primjenjuje na lanak 75. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije.
298
299
PROTOKOL (br. 22)

O STAJALITU DANSKE
PODSJEAJUI na Odluku efova drava ili vlada koji su se sastali unutar Europskog vijea u
Edinburghu 12. prosinca 1992. o odreenim problemima koje je Danska iznijela u vezi s
Ugovorom o Europskoj uniji,
PRIMIVI NA ZNANJE stajalite Danske s obzirom na graanstvo Unije, ekonomsku i

monetarnu uniju, obrambenu politiku i pravosue i unutarnje poslove, kako su utvreni u
Odluci iz Edinburgha,
SVJESNE injenice da e nastavak pravnog reima temeljem Ugovor koji proizlazi iz odluke
iz Edinburgha bitno ograniiti sudjelovanje Danske u vanim podrujima u kojima Unija
surauje i da bi bilo u najboljem interesu Unije da se osigura cjelovitost pravne steevine u
podruju slobode, sigurnosti i pravde,
ELEI stoga uspostaviti pravni okvir koji e osigurati mogunost da Danska sudjeluje u
usvajanju mjera koje se predlau na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju
Europske unije i pozdravljajui namjeru Danske da koristi tu mogunost kad je to mogue u
skladu s njezinim ustavnim odredbama,
PRIMJEUJUI da Danska nee spreavati ostale drave lanice u daljnjem razvitku njihove
suradnje u pogledu mjera koje nisu obvezujue za Dansku,
IMAJUI NA UMU lanak 3. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir

Europske unije,SPORAZUMJELE SU SE O sljedeim odredbama koje se prilau Ugovoru o
Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije:
DIO I.
lanak 1.
Danska ne sudjeluje u usvajanju mjera Vijea koje se predlau na temelju glave V. treeg dijela
Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za odluke Vijea koje se moraju donijeti
jednoglasno potrebna je jednoglasnost lanova Vijea s iznimkom predstavnika Vlade Danske.
300
lanak 2.
Za Dansku nisu obvezujue niti se u njoj primjenjuju odredbe glave V. treeg dijela Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, mjere usvojene na temelju te glave, odredbe bilo kojeg
meunarodnog ugovora koji Unija sklopi na temelju te glave ni odluke Suda Europske unije
kojom se ta odredba ili mjera tumai ili bilo koja izmijenjena mjera ili mjera koja se moe
izmijeniti na temelju te glave; osim toga, nijedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji
nain ne utjee na nadlenosti, prava i obveze Danske; nadalje, ni jedna takva odredba, mjera
ili odluka ni na koji nain ne utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Unije niti je dio prava
Unije kako se primjenjuju na Dansku. Posebno su, u nepromijenjenom obliku, za Dansku
obvezujui izmijenjeni akti Unije u podruju policijske suradnje i pravosudne suradnje u
kaznenim predmetima, doneseni prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.
lanak 2.a
lanak 2. ovog Protokola primjenjuje se i u odnosu na pravila utvrena na temelju lanka 16.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnose na obradu osobnih podataka od
strane drava lanica pri obavljanju aktivnosti koje su u okviru podruja primjene poglavlja 4.
ili poglavlja 5. glave V. treeg dijela tog Ugovora.
lanak 3.
Danska ne snosi nikakve financijske posljedice mjera iz lanka 1., osim administrativnih
trokova koji pritom nastaju za institucije.
lanak 4.
1. U roku od est mjeseci nakon to Vijee odlui o prijedlogu ili inicijativi za daljnji razvoj
schengenske pravne steevine obuhvaene ovim dijelom Danska odluuje hoe li tu mjeru
provesti u svojem nacionalnom pravu. Ako to odlui uiniti, ta e odluka stvoriti obvezu na
temelju meunarodnog prava izmeu Danske i ostalih drava lanica koje ta mjera obvezuje.
2. Ako Danska odlui da mjeru Vijea iz stavka 1. ne provede, drave lanice koje ta mjera
obvezuje i Danska razmotrit e poduzimanje odgovarajuih mjera.
DIO II.
lanak 5.
U odnosu na mjere koje Vijee usvoji na temelju lanka 26. stavka 1., lanka 42. i lanaka 43.
do 46. Ugovora o Europskoj uniji, Danska ne sudjeluje u pripremi i provedbi odluka i
djelovanja Unije koji imaju implikacije u podruju obrane. Stoga Danska ne sudjeluje u
njihovom usvajanju. Danska nee spreavati ostale drave lanice u daljnjem razvitku njihove
301
suradnje u tom podruju. Danska nije obvezna doprinositi financiranju operativnih izdataka
koji proizlaze iz tih mjera ni Uniji stavljati na raspolaganje vojne sposobnosti.
Za donoenje akata Vijea koji se moraju donijeti jednoglasno, potrebna je jednoglasnost

lanova Vijea, s iznimkom predstavnika danske Vlade.
DIO III.
lanak 6.
lanci 1., 2. i 3. ne primjenjuju se na mjere kojima se utvruju tree drave iji dravljani
moraju posjedovati vizu pri prelasku vanjskih granica drava lanica ili mjere koje se odnose
na jednoobrazni oblik viza.
DIO IV.
lanak 7.
Danska u svakom trenutku moe, u skladu sa svojim ustavnim odredbama, obavijestiti ostale
drave lanice da se vie ne eli koristiti ovim Protokolom u cijelosti ili djelomino. U tom
sluaju, Danska e u cijelosti primijeniti sve odgovarajue mjere koje su u tom trenutku na
snazi, a poduzete su u okviru Europske unije.
lanak 8.
1. U bilo kom trenutku i ne dovodei u pitanje lanak 7., Danska moe u skladu sa svojim
ustavnim odredbama ostale drave lanice obavijestiti da se dio I. sastoji od odredaba iz
Priloga, s uinkom od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon obavijesti. U tom se sluaju lanci
5. do 8. renumeriraju.
2. est mjeseci od dana stupanja na snagu obavijesti iz stavka 1. sva schengenska pravna
steevina i mjere koje su usvojene za daljnji razvoj schengenske pravne steevine, a koje su do
tada kao obveze na temelju meunarodnog prava bile obvezujue za Dansku, postaju za
Dansku obvezujue kao pravo Unije.
302
PRILOG
lanak 1.
Pridravajui se lanka 3. Danska ne sudjeluje kada Vijee usvaja mjere koje su predloene na
temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Za donoenje akata
Vijea koji se moraju donijeti jednoglasno, potrebna je jednoglasnost lanova Vijea, s
iznimkom predstavnika danske Vlade.
lanak 2.
Na temelju lanka 1. i pridravajui se lanaka 3., 4. i 8. za Dansku nisu obvezujue niti se u

njoj primjenjuju odredbe glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
mjere usvojene na temelju te glave, odredbe bilo kojeg meunarodnog ugovora koji Unija
sklopi na temelju te glave ni odluke Suda Europske unije kojom se ta odredba ili mjera tumai;
osim toga, nijedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne utjee na nadlenosti,
prava i obveze Danske; nadalje, ni jedna takva odredba, mjera ili odluka ni na koji nain ne
utjee na pravnu steevinu Zajednice ili Unije niti je dio prava Unije kako se primjenjuju na
Dansku.
lanak 3.
1. Danska moe predsjednika Vijea obavijestiti u pisanom obliku, u roku od tri mjeseca
nakon predstavljanja prijedloga ili inicijative Vijeu na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, da eli sudjelovati u usvajanju i primjeni bilo koje takve
predloene mjere, nakon ega Danska to ima pravo uiniti.
2. Ako nakon razumnog roka mjeru iz stavka 1. nije mogue usvojiti na nain da u tome
sudjeluje Danska, Vijee takvu mjeru iz stavka 1. moe usvojiti u skladu s lankom 1. bez
sudjelovanja Danske. U tom sluaju primjenjuje se lanak 2.
lanak 4.
Danska moe u bilo kojem trenutku nakon usvajanja mjere na temelju glave V. treeg dijela
Ugovora o funkcioniranju Europske unije, obavijestiti Vijee i Komisiju o svojoj namjeri da
eli prihvatiti tu mjeru. U tom se sluaju postupak predvien u lanku 331. stavku 1.
primjenjuje mutatis mutandis.
303
lanak 5.
1. Odredbe ovog Protokola primjenjuju se za Dansku i na mjere predloene ili usvojene na

temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojima se mijenja
postojea mjera koja ju obvezuje.
2. Meutim, u sluaju ako Vijee, odluujui na prijedlog Komisije, utvrdi da

nesudjelovanje Danske u izmijenjenoj verziji postojee mjere onemoguuje primjenu te mjere
za druge drave lanice ili za Uniju, Vijee ju moe pozvati da uputi obavijest prema lanku 3.
ili 4. Za potrebe lanka 3. daljnji rok od dva mjeseca poinje tei od dana odluke Vijea.
Ako nakon isteka roka od dva mjeseca od odluke Vijea Danska ne uputi obavijest na temelju
lanka 3. ili lanka 4., postojea mjera za nju vie nije obvezujua ili primjenjiva, osim ako
uputi obavijest na temelju lanka 4. prije stupanja na snagu mjere o izmjeni. Ta odluka
proizvodi uinke od dana stupanja na snagu mjere o izmjeni ili od isteka roka od dva mjeseca,
ovisno o tomu to nastupi kasnije.
Za potrebe ovog stavka Vijee nakon cjelovite rasprave o predmetu odluuje kvalificiranom
veinom svojih lanova koji predstavljaju drave lanice koje sudjeluju ili su sudjelovale u
usvajanju mjere o izmjeni. Kvalificirana veina Vijea utvruje se u skladu s lankom 238.
stavkom 3. tokom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
3. Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, moe utvrditi da

Danska snosi izravne financijske posljedice, ako ih bude, koje nuno i neizbjeno nastaju kao
rezultat prestanka njezina sudjelovanju u postojeoj mjeri.
4. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje lanak 4.
lanak 6.
1. Obavijest na temelju lanka 4. podnosi se najkasnije u roku od est mjeseci od konanog

usvajanja mjere, ako se radi o mjeri za daljnji razvoj schengenske pravne steevine.
Ako Danska ne podnese obavijest u skladu s lancima 3. ili 4. u pogledu mjere za daljnji razvoj
schengenske pravne steevine, drave lanice koje ta mjera obvezuje i Danska razmotrit e
poduzimanje odgovarajuih mjera.
2. Obavijest na temelju lanka 3. u pogledu mjere za daljnji razvoj schengenske pravne

steevine neopozivo se smatra obavijeu na temelju lanka 3. s obzirom na svaki daljnji
prijedlog ili inicijativu namijenjenu razvoju mjere u opsegu u kojem takav prijedlog ili
inicijativa razvijaju schengensku pravnu steevinu.
lanak 7.
Dansku ne obvezuju pravila utvrena na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije koja se odnose na obradu osobnih podataka od strane drava lanica pri
304
provoenju aktivnosti iz podruja primjene poglavlja 4. ili poglavlja 5. glave V. treeg dijela
tog Ugovora, ako Dansku ne obvezuju pravila koja ureuju oblike pravosudne suradnje u
kaznenim predmetima ili policijske suradnje za koje se trai potovanje odredaba utvrenih
na temelju lanka 16.
lanak 8.
Ako u sluajevima iz ovog dijela Dansku obvezuje mjera koju je Vijee usvojilo na temelju
glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na Dansku se za tu mjeru
primjenjuju odgovarajue odredbe Ugovor.
lanak 9.
Ako Dansku ne obvezuje neka mjera usvojena na temelju glave V. treeg dijela Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, Danska ne snosi financijske posljedice te mjere, s iznimkom
administrativnih trokova institucija, osim ako Vijee nakon savjetovanja s Europskim
parlamentom odluujui jednoglasno odlui drukije.
305
PROTOKOL (br. 23)

O VANJSKIM ODNOSIMA DRAVA LANICA S OBZIROM NA PRELAZAK
VANJSKIH GRANICA
UZIMAJUI U OBZIR potrebu drava lanica da osiguraju uinkoviti nadzor na svojim

vanjskim granicama, prema potrebi u suradnji s treim zemljama,

Odredbama o mjerama o prelasku vanjskih granica koje su sadrane u lanku 77. stavku 2.
toki (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne dovodi se u pitanje nadlenost drava
lanica da pregovaraju ili sklapaju sporazume s treim zemljama sve dok potuju pravo Unije i
ostale odgovarajue meunarodne sporazume.
306
PROTOKOL (br. 24)

O AZILU ZA DRAVLJANE DRAVA LANICA EUROPSKE UNIJE
BUDUI DA u skladu s lankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, Unija priznaje

prava, slobode i naela odreena Poveljom o temeljnim pravima,
BUDUI DA na temelju lanka 6. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji, temeljna prava, kako
su zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ine
sastavni dio prava Unije kao opa naela,
BUDUI DA je Sud Europske unije nadlean osigurati da Europska unija pri tumaenju i
primjeni lanka 6. stavaka 1. i 3. Ugovora o Europskoj uniji potuje pravo Europske unije,
BUDUI DA na temelju lanka 49. Ugovora o Europskoj uniji svaka europska drava, kada
podnosi zahtjev za lanstvo u Uniji, mora potovati vrijednosti odreene lankom 2. Ugovora
o Europskoj uniji,
IMAJUI NA UMU da je lankom 7. Ugovora o Europskoj uniji uspostavljen mehanizam za

suspenziju odreenih prava u sluaju da drava lanica teko i trajno povrijedi te vrijednosti,
PODSJEAJUI da svaki dravljanin drave lanice, kao graanin Unije, uiva poseban status i
zatitu koju drave lanice jame u skladu s odredbama drugog dijela Ugovora o
IMAJUI NA UMU da se Ugovorima uspostavlja podruje bez unutarnjih granica i svakom

graaninu Unije dodjeljuje pravo slobodnog kretanja i boravka na dravnom podruju drava
lanica,
ELEI sprijeiti da se institutu azila pribjegava u svrhe koje se razlikuju od onih u koje je
namijenjen,
BUDUI DA ovaj Protokol potuje svrhu i ciljeve enevske konvencije od 28. srpnja 1951. o
statusu izbjeglica,

Jedini lanak
S obzirom na razinu zatite temeljnih prava i sloboda u dravama lanicama Europske unije,
smatra se da drave lanice u meusobnom odnosu predstavljaju sigurne drave podrijetla za
307
sve pravne i praktine potrebe to se tie pitanja azila. U skladu s tim, svaki zahtjev za azil koji
podnese dravljanin jedne drave lanice druga drava lanica moe uzeti u obzir ili proglasiti
prihvatljivim za obradu samo u sljedeim sluajevima:
(a) ako drava lanica iji je dravljanin podnositelj zahtjeva i nakon stupanja na snagu
Ugovora iz Amsterdama, koristei odredbe lanka 15. Europske konvencije za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda, nastavi poduzimati mjere kojima na svojem dravnom
podruju odstupa od svojih obveza iz te Konvencije;
(b) ako je postupak iz lanka 7. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji pokrenut i dok Vijee ili,
kada je to potrebno, Europsko vijee ne donese odluku u odnosu na dravu lanicu iji je
dravljanin podnositelj zahtjeva;
(c) ako je Vijee donijelo odluku u skladu s lankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji
u odnosu na dravu lanicu iji je dravljanin podnositelj zahtjeva ili ako je Europsko
vijee donijelo odluku u skladu s lankom 7. stavkom 2. tog Ugovora u odnosu na dravu
lanicu iji je dravljanin podnositelj zahtjeva;
(d) ako bi drava lanica jednostrano donijela takvu odluku u odnosu na zahtjev dravljanina
druge drave lanice; u tom je sluaju potrebno odmah obavijestiti Vijee; pri obradi
zahtjeva polazi se od pretpostavke da je oigledno neutemeljen, a da se ni na koji nain,
bez obzira na sluaj, ne utjee na ovlasti donoenja odluka te drave lanice.
308
PROTOKOL (br. 25)

O IZVRAVANJU PODIJELJENE NADLENOSTI

Jedini lanak
S obzirom na lanak 2. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o podijeljenoj

nadlenosti, kada Unija u odreenom podruju poduzme djelovanje, opseg tog izvravanja
nadlenosti obuhvaa samo one elemente koji se ureuju predmetnim aktom Unije i stoga ne
obuhvaa itavo podruje.
309
PROTOKOL (br. 26)

O USLUGAMA OD OPEG INTERESA
ELEI naglasiti vanost usluga od opeg interesa,
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama za tumaenje koje se prilau Ugovoru o

lanak 1.
Zajednike vrijednosti Unije u pogledu usluga od opeg gospodarskog interesa u smislu

lanka 14. Ugovora o funkcioniranju Europske unije osobito ukljuuju:
kljunu ulogu i iroko diskrecijsko pravo nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u

pruanju, naruivanju i organiziranju usluga od opeg gospodarskog interesa u najveoj
moguoj mjeri povezanih s potrebama korisnika;
raznolikost razliitih usluga od opeg gospodarskog interesa te razliku potreba i sklonosti

korisnika koje mogu proizlaziti iz razliitih geografskih, socijalnih i kulturnih okolnosti;
visoku razinu kvalitete, sigurnosti i financijske dostupnosti, jednak tretman i promicanje

univerzalnog pristupa i prav korisnik.
lanak 2.
Odredbe Ugovor ni na koji nain ne utjeu na nadlenost drava lanica za pruanje,

naruivanje i organiziranje negospodarskih usluga od opeg interesa.
310
PROTOKOL (br. 27)

O UNUTARNJEM TRITU I TRINOM NATJECANJU
UZIMAJUI U OBZIR da unutarnje trite kako je odreeno lankom 3. Ugovora o Europskoj

uniji ukljuuje sustav kojim se osigurava nenaruavanje trinog natjecanja,
SPORAZUMJELE SU SE da:
Ako je to potrebno, Unija u tu svrhu poduzme djelovanje prema odredbama Ugovor,

ukljuujui odredbe na temelju lanka 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Ovaj se Protokol prilae Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske

unije.
311
PROTOKOL (br. 28)

O EKONOMSKOJ, SOCIJALNOJ I TERITORIJALNOJ KOHEZIJI
PODSJEAJUI da lanak 3. Ugovora o Europskoj uniji sadrava cilj promicanja ekonomske,

socijalne i teritorijalne kohezije i solidarnosti meu dravama lanicama i da navedena
kohezija pripada u podruja podijeljene nadlenosti Unije koja su navedena u lanku 4. stavku
2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
PODSJEAJUI da odredbe treeg dijela glave XVIII. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj

koheziji u cjelini pruaju pravni temelj za konsolidiranje i daljnji razvoj djelovanja Unije u
podruju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, ukljuujui stvaranje novog fonda,
PODSJEAJUI da odredbe lanka 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviaju

osnivanje Kohezijskog fonda,
PRIMJEUJUI da Europska investicijska banka posuuje velike iznose koji su u stalnom

porastu za dobrobit siromanijih regija,
PRIMJEUJUI elju za veom fleksibilnou u pravilima za dodjele iz strukturnih fondova,
PRIMJEUJUI elju za modulacijom razina sudjelovanja Unije u programima i projektima u

odreenim zemljama,
PRIMJEUJUI prijedlog da se vie vodi rauna o relativnom prosperitetu drava lanica u

sustavu njihovih vlastitih resursa,
PONOVNO POTVRUJU da je promicanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije

kljuno za puni razvoj i trajni uspjeh Unije,
PONOVNO POTVRUJU svoje uvjerenje da strukturni fondovi trebaju i dalje igrati vanu
ulogu u ostvarivanju ciljeva Unije u podruju kohezije,
PONOVNO POTVRUJU svoje uvjerenje da Europska investicijska banka i dalje treba vei dio
svojih sredstava namijeniti promicanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije te
izjavljuju svoju spremnost da preispitaju potrebe za kapitalom Europske investicijske banke
im to za tu svrhu bude potrebno,
SPORAZUMJELE SU SE da e Kohezijski fond osigurati financijski doprinos Unije projektima

u podrujima okolia i transeuropskih mrea u dravama lanicama s bruto nacionalnim
dohotkom per capita manjim od 90 % prosjeka Unije, a koje imaju program kojim e se
ispuniti uvjeti ekonomske konvergencije odreeni lankom 126.,
312
IZJAVLJUJU svoju namjeru da omogue veu fleksibilnost pri rasporeivanju sredstava iz

strukturnih fondova za konkretne potrebe koje nisu obuhvaene sadanjim odredbama
strukturnih fondova,
IZJAVLJUJU svoju spremnost da prilagode razine sudjelovanja Unije u kontekstu programa i

projekata strukturnih fondova kako bi se izbjeglo prekomjerno poveanje proraunskih
izdataka u manje naprednim dravama lanicama,
PREPOZNAJU potrebu da se redovito nadzire napredak prema ostvarivanju ekonomske,

socijalne i teritorijalne kohezije te iskazuju svoju spremnost da u tom smislu proue sve
potrebne mjere,
IZJAVLJUJU svoju namjeru da povedu vie rauna o sposobnosti davanja doprinosa pojedinih
drava lanica u sustavu vlastitih izvora te ispitivanju korektivnih sredstava, kod manje
naprednih drava lanica, regresivnih elemenata koji postoje u sadanjem sustavu vlastitih
izvora,
SPORAZUMJELE SU se da se ovaj Protokol priloi Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o

313
PROTOKOL (br. 29)

O SUSTAVU JAVNE RADIODIFUZIJE U DRAVAMA LANICAMA
UZIMAJUI U OBZIR da je sustav javne radiodifuzije u dravama lanicama neposredno

povezan s demokratskim, drutvenim i kulturnim potrebama svakog drutva i s potrebom
ouvanja pluralizma medija,
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama za tumaenje koje se prilau Ugovoru o

Odredbama Ugovor ne dovodi se u pitanje nadlenost drava lanica da osiguraju

financiranje javne radiodifuzije ako je to financiranje radiodifuzijskim organizacijama
odobreno radi ostvarenja odgovornosti i ovlasti iz podruja javne usluge, kako je dodijeljena,
utvrena i ustrojena u svakoj dravi lanici i ako to financiranje ne utjee na trgovinske uvjete
i trino natjecanje u Uniji u mjeri u kojoj bi bilo u suprotnosti s opim interesom, pri emu se
uzima u obzir ostvarenje odgovornosti i ovlasti iz podruja te javne usluge.
314
PROTOKOL (br. 30)

O PRIMJENI POVELJE O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE U POLJSKOJ I U
UJEDINJENOJ KRALJEVINI
BUDUI DA u lanku 6. Ugovora o Europskoj uniji Unija priznaje prava, slobode i naela
odreena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije,
BUDUI DA se Povelja primjenjuje uz strogo potovanje odredaba navedenog lanka 6. glave

VII. same Povelje,
BUDUI DA se navedenim lankom 6. nalae da Povelju primjenjuju i da je tumae sudovi u

Poljskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini strogo se pridravajui obrazloenja iz tog lanka,
BUDUI DA Povelja sadrava i prava i naela,
BUDUI DA Povelja sadrava odredbe i graanske i politike prirode te odredbe gospodarske

i socijalne prirode,
BUDUI DA Povelja ponovno potvruje prava, slobode i naela priznata u Uniji i jo ih bolje
izlae, ne stvarajui pritom nova prava ili naela,
PODSJEAJUI na obveze Poljske i Ujedinjene Kraljevine iz Ugovora o Europskoj uniji,

Ugovora o funkcioniranju Europske unije i prava Unije openito,
PRIMJEUJUI elju Poljske i Ujedinjene Kraljevine da objasne odreene aspekte primjene

Povelje,
U ELJI da stoga objasne primjenu Povelje u vezi sa zakonima i administrativnim djelovanjem

Poljske i Ujedinjene Kraljevine te njezinu primjenjivost na sudu u Poljskoj i Ujedinjenoj
Kraljevini,
PONOVNO POTVRUJUI da upuivanja u ovom Protokolu na primjenu posebnih odredaba

Povelje ni u kojem sluaju ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba Povelje,
PONOVNO POTVRUJUI da ovaj Protokol ne dovodi u pitanje primjenu Povelje na druge

drave lanice,
PONOVNO POTVRUJUI da ovaj Protokol ne dovodi u pitanje ostale obveze Poljske i

Ujedinjene Kraljevine iz Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije
i prava Unije openito,
315

lanak 1.
1. Poveljom se ne proiruje nadlenost Suda Europske unije ili bilo kojeg drugog suda
Poljske ili Ujedinjene Kraljevine da odluuje o neusklaenosti zakona, uredbi ili upravnih
odredbi, praksi ili djelovanja Poljske ili Ujedinjene Kraljevine s temeljnim pravima, slobodama
i naelima koja se ponovno potvruju Poveljom.
2. Posebice i zbog otklanjanja svake dvojbe, glavom IV. Povelje ne stvaraju se nikakva
utuiva prava primjenjiva na Poljsku i Ujedinjenu Kraljevinu, osim ako Poljska ili Ujedinjena
Kraljevina predviaju takva prava u svom nacionalnom pravu.
lanak 2.
U mjeri u kojoj se odredba Povelje odnosi na nacionalne zakone i prakse, na Poljsku ili
Ujedinjenu Kraljevinu primjenjuje se samo u mjeri u kojoj su prava ili naela koja sadrava
priznata u pravu ili praksama Poljske ili Ujedinjene Kraljevine.
316
PROTOKOL (br. 31)

O UVOZU NAFTNIH PROIZVODA RAFINIRANIH U NIZOZEMSKIM ANTILIMA U
EUROPSKU UNIJU
U ELJI da detaljnije utvrde sustav trgovine koji se primjenjuje na uvoz naftnih proizvoda
rafiniranih u Nizozemskim Antilima u Europsku uniju,

lanak 1.
Ovaj se Protokol primjenjuje na naftne proizvode iz tarifnih brojeva 27.10, 27.11, 27.12,
biveg 27.13 (parafinski vosak, vosak iz nafte ili bituminoznih materijala te parafinski otpaci) i
27.14 Briselske nomenklature koji se uvoze za uporabu u dravama lanicama.
lanak 2.
Drave lanice obvezuju se za naftne proizvode rafinirane u Nizozemskim Antilima odobriti

carinske povlastice koje proizlaze iz pridruivanja Nizozemskih Antila Uniji, prema uvjetima
predvienima u ovom Protokolu. Te odredbe vrijede bez obzira na pravila o podrijetlu koja
primjenjuju drave lanice.
lanak 3.
1. Ako Komisija, na zahtjev drave lanice ili na vlastitu inicijativu, utvrdi da uvoz u Uniju
naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima prema sustavu predvienom gornjim
lankom 2. uzrokuje stvarne potekoe na tritu jedne ili vie drava lanica ona odluuje da
zainteresirane drave lanice uvedu, poveaju ili ponovno uvedu carine na navedeni uvoz, u
onom opsegu i za razdoblje koje je potrebno za suoavanje s takvim stanjem. Stope carina
koje se uvedu, poveaju ili ponovno uvedu na takav nain ne smiju premaivati carine koje se
za te iste proizvode primjenjuju u odnosu na tree zemlje.
2. Odredbe stavka 1. mogu se u svakom sluaju primjenjivati sve dok uvoz u Uniju naftnih
proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima dosee dva milijuna tona godinje.
3. Vijee se obavjeuje o odlukama koje Komisija donosi u skladu sa stavcima 1. i 2.,

ukljuujui one odluke kojima se odbija zahtjev drave lanice. Vijee na zahtjev bilo koje
drave lanice preuzima odgovornost za to pitanje i moe te odluke u svakom trenutku
izmijeniti ili opozvati.
317
lanak 4.
1. Ako neka drava lanica smatra da uvoz naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim
Antilima, a koji se odvija neposredno ili preko neke druge drave lanice prema sustavu
predvienom gornjim lankom 2., uzrokuje stvarne potekoe na njezinu tritu te da je
potrebno hitno djelovanje kako bi se te potekoe rijeile, moe na vlastitu inicijativu na takav
uvoz odluiti primijeniti carinu ija stopa ne smije premaivati stopu carine koja se za te iste
proizvode primjenjuje u odnosu na tree zemlje. O svojoj odluci obavjeuje Komisiju koja u
roku od mjesec dana odluuje treba li mjere koje je ta drava poduzela zadrati ili se te mjere
moraju izmijeniti ili ukinuti. Na takvu odluku Komisije primjenjuju se odredbe lanka 3.
stavka 3.
2. Ako koliine naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima koje se uvoze u

neku dravu ili drave lanice Europske unije neposredno ili preko neke druge drave lanice
prema sustavu predvienom gornjim lankom 2. tijekom kalendarske godine premauju
koliine u tonama koje su navedene u Prilogu ovom Protokolu, mjere koje ta drava ili drave
lanice poduzmu u skladu sa stavkom 1. za tekuu godinu smatraju se opravdanima; nakon
to se uvjeri da je postignuta utvrena koliina u tonama, Komisija slubeno prima na znanje
poduzete mjere. U tom sluaju ostale drave lanice ne upuuju to pitanje Vijeu na
rjeavanje.
lanak 5.
Ako Unija odlui primijeniti koliinska ogranienja na naftne proizvode, bez obzira na to
otkuda se uvoze, ta se ogranienja mogu takoer primijeniti na uvoz tih proizvoda iz
Nizozemskih Antila. U tom sluaju, Nizozemskim se Antilima odobrava povlateni tretman u
odnosu na tree zemlje.
lanak 6.
1. Vijee jednoglasnom odlukom revidira odredbe lanaka 2. do 5., nakon savjetovanja s

Europskim parlamentom i Komisijom, ako se utvrdi zajednika definicija podrijetla za naftne
proizvode iz treih zemalja i pridruenih zemalja ili ako se donesu odluke u okviru zajednike
trgovinske politike za dotine proizvode ili ako se oblikuje zajednika energetska politika.
2. Meutim, pri izvrenju takve revizije u svakom se sluaju moraju ouvati jednake
povlastice u korist Nizozemskih Antila, u prikladnom obliku i za koliinu od najmanje
dvadeset jedan i pol milijuna tona naftnih proizvoda.
3. Obveze Unije u vezi s jednakim povlasticama iz stavka 2. ovog lanka mogu se, po
potrebi, razdijeliti po zemljama uzimajui u obzir koliinu u tonama koja je navedena u
Prilogu ovom Protokolu.
318
lanak 7.
to se tie provedbe ovog Protokola, Komisija je odgovorna za praenje razvoja uvoza u

drave lanice naftnih proizvoda rafiniranih u Nizozemskim Antilima. Drave lanice
dostavljaju Komisiji, sukladno administrativnim uvjetima koje ona preporui, sve podatke koji
su za to korisni, a Komisija zatim osigurava njihovo dostavljanje.
319
PRILOG PROTOKOLU
Za provedbu lanka 4. stavka 2. Protokola o uvozu naftnih proizvoda rafiniranih u

Nizozemskim Antilima u Europsku uniju, visoke ugovorne stranke odluile su da se koliina
od 2 milijuna tona naftnih proizvoda iz Antila rasporeuje meu dravama lanicama na
sljedei nain:
Njemaka ............................................................................ 625 000 tona
Belgijsko-luksemburka ekonomska unija ...................... 200 000 tona
Francuska ............................................................................. 75 000 tona
Italija ..................................................................................... 100 000 tona
Nizozemska ......................................................................... 1 000 000 tona

320
PROTOKOL (br. 32)

O STJECANJU NEKRETNINA U DANSKOJ
ELEI rijeiti odreene posebne probleme koji se odnose na Dansku,

Neovisno o odredbama Ugovor, Danska moe zadrati postojee zakonodavstvo o stjecanju

nekretnina za sekundarno boravite.
321
PROTOKOL (br. 33)

O LANKU 157. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeoj odredbi koja se prilae Ugovoru o Europskoj uniji i

U svrhu lanka 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prava iz sustava profesionalne
socijalne sigurnosti ne smatraju se primicima od rada, ako, i u mjeri u kojoj, se odnose na
vrijeme zaposlenja prije 17. svibnja 1990., osim u sluaju radnika ili osoba koje postavljaju
zahtjev i koji su prije tog datuma pokrenuli sudski postupak ili podnijeli istovrijedan zahtjev
na temelju primjenjivog nacionalnog prava.
322
PROTOKOL (br. 34)

O POSEBNIM ARANMANIMA ZA GRENLAND
Jedini lanak
1. Pri uvozu u Uniju, tretman proizvoda koji podlijeu zajednikoj organizaciji trita
proizvoda ribarstva podrijetlom iz Grenlanda ukljuuje, uz potovanje mehanizama
organizacije unutarnjeg trita, izuzee od carina i davanja s istovrsnim uinkom i
nepostojanje koliinskih ogranienja ili mjera s istovrsnim uinkom, ako su mogunosti
pristupa ribolovnim zonama Grenlanda koji je Uniji omoguen sporazumom izmeu Unije i
tijela nadlenog za Grenland zadovoljavajue za Uniju.
2. Sve mjere koje se odnose na uvozne reime za takve proizvode, ukljuujui i one koje se
odnose na usvajanje takvih mjera, usvajaju se u skladu s postupkom utvrenim u lanku 43.
Ugovora o osnivanju Europske unije.
323
PROTOKOL (br. 35)

O LANKU 40.3.3 USTAVA IRSKE
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeoj odredbi koja se prilae Ugovoru o Europskoj uniji,

atomsku energiju:
Nita u Ugovorima ili u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju ili u
ugovorima ili aktima kojima se mijenjaju ti Ugovori, u Irskoj ne utjee na primjenu lanka
40.3.3. Ustava Irske.
PROTOKOL (br. 36)

O PRIJELAZNIM ODREDBAMA
BUDUI DA je radi prijelaza od institucionalnih odredaba Ugovor koje su se primjenjivale

prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona na odredbe sadrane u tom Ugovoru potrebno
utvrditi prijelazne odredbe,

atomsku energiju:
lanak 1.
U ovom Protokolu rije Ugovori znai Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju
Europske unije i Ugovor o osnivanju Zajednice za atomsku energiju.
324
GLAVA I.
ODREDBE O EUROPSKOM PARLAMENTU
lanak 2.
U skladu s drugim podstavkom lanka 14. stavka 2., Ugovora o Europskoj uniji, Europsko
vijee pravodobno usvaja odluku kojom se prije izbora za Europski parlament u 2009. godini
odreuje sastav Europskog parlamenta.
Do kraja parlamentarnog mandata od 2004. do 2009. sastav i broj predstavnika izabranih u

Europski parlament ostaje isti kao na dan stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu.
GLAVA II.
ODREDBE O KVALIFICIRANOJ VEINI
lanak 3.
1. U skladu s lankom 16. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji, odredbe tog stavka i
odredbe lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koje se odnose na
definiciju kvalificirane veine u Europskom vijeu i Vijeu proizvode pravne uinke od 1.
studenoga 2014.
2. U razdoblju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017., kad se akt donosi

kvalificiranom veinom, lan Vijea moe zatraiti da bude donesen u skladu s kvalificiranom
veinom kako je definirano u stavku 3. U tom se sluaju primjenjuju stavci 3. i 4.
3. Do 31. listopada 2014. sljedee odredbe ostaju na snazi, ne dovodei u pitanje odredbe
drugog podstavka lanka 235. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Za akte Europskog vijea i Vijea za koje je potrebna kvalificirana veina, glasovi lanova
ponderiraju se kako slijedi:
Belgija 12 Italija 29
Bugarska 10 Cipar 4
eka Republika 12 Latvija 4
Danska 7 Litva 7
Njemaka 29 Luksemburg 4
Estonija 4 Maarska 12
Irska 7 Malta 3
Grka 12 Nizozemska 13
panjolska 27 Austrija 10
Francuska 29 Poljska 27
325
Portugal 12 Finska 7
Rumunjska 14 vedska 10
Slovenija 4 Ujedinjena Kraljevina 29
Slovaka 7
326
Akti se donose ako ima najmanje 255 glasova za koji predstavljaju veinu lanova ako se, na
temelju Ugovor, moraju donijeti na prijedlog Komisije. U ostalim sluajevima odluke se
donose ako ima najmanje 255 glasova za koji predstavljaju najmanje dvije treine lanova.
Kad akt donosi Europsko vijee ili Vijee kvalificiranom veinom, tada lan Europskog vijea
ili Vijea moe zatraiti da se provjeri predstavljaju li drave lanice koje ine kvalificiranu
veinu najmanje 62 % ukupnog stanovnitva Unije. Ako se pokae da taj uvjet nije ispunjen,
akt se ne donosi.
4. Do 31. listopada 2014. u sluajevima kada u skladu s Ugovorima svi lanovi Vijea ne
sudjeluju u glasovanju, tj. u sluajevima kada se upuuje na kvalificiranu veinu kako je
definirana u lanku 238. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kvalificirana se
veina definira kao isti udio ponderiranih glasova i isti udio broja lanova Vijea i, ako je to
potrebno, isti postotak stanovnitva dotinih drava lanica kako je utvreno u stavku 3. ovog
lanka.
GLAVA III.
ODREDBE O SASTAVIMA VIJEA
lanak 4.
Do stupanja na snagu odluke iz prvog podstavka lanka 16. stavka 6. Ugovora o Europskoj
uniji, Vijee moe zasjedati u sastavima utvrenima u drugom i treem podstavku tog stavka
te u drugim sastavima iz popisa utvrenog odlukom Vijea za ope poslove koje odluuje
obinom veinom.
GLAVA IV.
ODREDBE O KOMISIJI, UKLJUUJUI VISOKOG PREDSTAVNIKA UNIJE ZA VANJSKE

POSLOVE I SIGURNOSNU POLITIKU
lanak 5.
lanovi Komisije koji su na funkciji na dan stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu ostaju na
funkciji do kraja svog mandata. Meutim, na dan imenovanja Visokog predstavnika Unije za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku istjee mandat lana koji ima isto dravljanstvo kao i
Visoki predstavnik.
327
GLAVA V.
ODREDBE O GLAVNOM TAJNIKU VIJEA, VISOKOM PREDSTAVNIKU ZA ZAJEDNIKU

VANJSKU I SIGURNOSNU POLITIKU I ZAMJENIKU GLAVNOG TAJNIKA VIJEA
lanak 6.
Mandat glavnog tajnika Vijea, Visokog predstavnika za zajedniku vanjsku i sigurnosnu

politiku i zamjenika glavnog tajnika Vijea prestaje na dan stupanja Ugovora iz Lisabona na
snagu. Vijee imenuje glavnog tajnika u skladu s lankom 240. stavkom 2. Ugovora o
GLAVA VI.
ODREDBE O SAVJETODAVNIM TIJELIMA
lanak 7.
Do stupanja na snagu odluke iz lanka 301. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podjela
lanova Gospodarskog i socijalnog odbora je sljedea:
Belgija 12 Luksemburg 6
Bugarska 12 Maarska 12
eka Republika 12 Malta 5
Danska 9 Nizozemska 12
Njemaka 24 Austrija 12
Estonija 7 Poljska 21
Irska 9 Portugal 12
Grka 12 Rumunjska 15
panjolska 21 Slovenija 7
Francuska 24 Slovaka 9
Italija 24 Finska 9
Cipar 6 vedska 12
Latvija 7 Ujedinjena Kraljevina 24
Litva 9
lanak 8.
Do stupanja na snagu odluke iz lanka 305. Ugovora o funkcioniranju Europske unije podjela
lanova Odbora regija je sljedea:
328
Belgija 12 Luksemburg 6
Bugarska 12 Maarska 12
eka Republika 12 Malta 5
Danska 9 Nizozemska 12
Njemaka 24 Austrija 12
Estonija 7 Poljska 21
Irska 9 Portugal 12
Grka 12 Rumunjska 15
panjolska 21 Slovenija 7
Francuska 24 Slovaka 9
Italija 24 Finska 9
Cipar 6 vedska 12
Latvija 7 Ujedinjena Kraljevina 24
Litva 9
GLAVA VII.
PRIJELAZNE ODREDBE O AKTIMA DONESENIMA NA TEMELJU GLAVA V. I VI.

UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI PRIJE STUPANJA UGOVORA IZ LISABONA NA SNAGU
lanak 9.
Akti institucija, tijel, ured i agencija Unije doneseni na temelju Ugovora o Europskoj uniji
prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu zadravaju svoje pravne uinke dok se ne stave
izvan snage, ponite ili izmjene provedbom Ugovor. Isto vrijedi za sporazume sklopljene
izmeu drava lanica na temelju Ugovora o Europskoj uniji.
lanak 10.
1. Kao prijelazna mjera i uzimajui u obzir akte Unije u podruju policijske suradnje i
pravosudne suradnje u kaznenim predmetima koji su doneseni prije stupanja Ugovora iz
Lisabona na snagu, ovlasti institucija na dan stupanja tog Ugovora na snagu su sljedee: ovlasti
Komisije na temelju lanka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije nisu primjenjive, a
ovlasti Suda Europske unije na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji, u inaici koja je na
snazi prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu, ostaju iste, ukljuujui sluajeve kad su
prihvaene na temelju lanka 35. stavka 2. navedenog Ugovora o Europskoj uniji.
2. Izmjena akta iz stavka 1. obuhvaa primjenjivost ovlasti institucija iz tog stavka kako su
odreene Ugovorima, uzimajui pritom u obzir izmijenjeni akt za drave lanice na koje se taj
izmijenjeni akt primjenjuje.
329
3. U svakom sluaju prijelazna mjera koja je navedena u stavku 1. prestaje proizvoditi

pravne uinke pet godina nakon dana stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu.
4. Najkasnije est mjeseci prije isteka prijelaznog razdoblja iz stavka 3., Ujedinjena
Kraljevina moe obavijestiti Vijee da za akte iz stavka 1. ne prihvaa ovlasti institucija iz
stavka 1. kako su odreene Ugovorima. Ako Ujedinjena Kraljevina uputi takvu obavijest, svi
akti iz stavka 1. prestaju se na nju primjenjivati od dana isteka prijelaznog razdoblja iz stavka
3. Ovaj se podstavak ne primjenjuje u pogledu izmijenjenih akata koji su primjenjivi u
Ujedinjenoj Kraljevini kako je navedeno u stavku 2.
Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, utvruje potrebne

posljedine i prijelazne aranmane. Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donoenju te odluke.
Kvalificirana veina Vijea utvruje se u skladu s lankom 238. stavkom 3. tokom (a)
Vijee, odluujui kvalificiranom veinom na prijedlog Komisije, moe donijeti i odluku da

Ujedinjena Kraljevina snosi izravne financijske posljedice, ako ih bude, koje nuno i
neizbjeno nastaju kao rezultat prestanka njezina sudjelovanju u tim aktima.
5. Ujedinjena Kraljevina moe, u bilo kojem kasnijem trenutku, obavijestiti Vijee o svojoj
elji da sudjeluje u aktima koji su se na nju prestali primjenjivati na temelju stavka 4. prvog
podstavka. U tom se sluaju primjenjuju odgovarajue odredbe Protokola o schengenskoj
pravnoj steevini ukljuene u okvir Europske unije ili Protokola o stajalitu Ujedinjene
Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde, ovisno o sluaju. Ovlasti
institucija u pogledu tih akata odreene su Ugovorima. Kad odluuju na temelju
odgovarajuih protokola, institucije Unije i Ujedinjena Kraljevina nastoje ponovno uspostaviti
najiru moguu mjeru za sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u pravnoj steevini Unije u
podruju slobode, sigurnosti i pravde, a da pritom ozbiljnije ne utjeu na praktinu
provedivost njezinih razliitih dijelova te potujui pritom njezinu dosljednost.
PROTOKOL (br. 37)

O FINANCIJSKIM POSLJEDICAMA ISTEKA UGOVORA O EZU-U I O
ISTRAIVAKOM FONDU ZA UGLJEN I ELIK
PODSJEAJUI da je sva aktiva i pasiva Europske zajednice za ugljen i elik koje su postojale
na dan 23. srpnja 2002. prenesene 24. srpnja 2002. na Europsku zajednicu,
330
UZIMAJUI U OBZIR elju da se ta sredstva upotrijebe za istraivanje u sektorima koji su

povezani s industrijom ugljena i elika te uzimajui u obzir potrebu da se u vezi s tim predvide
odreena posebna pravila,

lanak 1.
1. Neto vrijednost te aktive i pasive, prikazanih u bilanci stanja EZU-a na dan 23. srpnja
2002., ovisno o bilo kojem poveanju ili smanjenju do kojega moe doi kao posljedica
postupaka likvidacije, smatra se imovinom namijenjenom istraivanju u sektorima
povezanima s industrijom ugljena i elika te se naziva EZU u likvidaciji. Po okonanju
postupka likvidacije ta e se imovina nazivati imovina Istraivakog fonda za ugljen i elik.
2. Prihod od te imovine pod nazivom Istraivaki fond za ugljen i elik upotrebljava se u

skladu s odredbama ovog Protokola i aktima donesenima temeljem njega iskljuivo za
istraivaki rad koji se provodi izvan istraivakog okvirnog programa u sektorima
povezanima s industrijom ugljena i elika.
lanak 2.
Vijee, odluujui u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom i uz prethodnu suglasnost

Europskog parlamenta, usvaja sve potrebne odredbe za provedbu ovog Protokola, ukljuujui
kljuna naela.
Vijee, na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, usvaja mjere

kojima se utvruju viegodinje financijske smjernice za upravljanje imovinom Istraivakog
fonda za ugljen i elik te tehnike smjernice za istraivaki program Istraivakog fonda za
ugljen i elik.
lanak 3.
Osim ako je drukije predvieno u ovom Protokolu i u aktima donesenima temeljem njega,
primjenjuju se odredbe Ugovor.
331
PRILOZI
332
PRILOG I.
POPIS IZ LANKA 38. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE
(1) (2)
Br. Briselske Naziv proizvoda

nomenklature
Poglavlje 1. ive ivotinje

Poglavlje 2. Meso i jestivi klaoniki proizvodi
Poglavlje 3. Ribe, rakovi i mekuci
Poglavlje 4. Mlijeko i drugi mlijeni proizvodi; jaja peradi i ptija jaja; prirodni
med
Poglavlje 5.
05.04 Crijeva, mjehuri i eluci ivotinja (osim riba), cijeli i njihovi dijelovi
05.15 Proizvodi ivotinjskog podrijetla koji nisu drugdje navedeni ili
ukljueni; mrtve ivotinje iz poglavlja 1. ili poglavlja 3., neuporabive
za ljudsku prehranu
Poglavlje 6. ivo drvee i druge biljke; lukovice, korijenje i slino; rezano cvijee i
ukrasno lie
Poglavlje 7. Jestivo povre, neko korijenje i gomolji
Poglavlje 8. Jestivo voe i oraasti plodovi; kore lubenica ili agruma
Poglavlje 9. Kava, aj i zaini, osim mate aja (tarifni broj 09.03)
Poglavlje 10. itarice
Poglavlje 11. Proizvodi mlinske industrije; slad i krob; gluten; inulin
Poglavlje 12. Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi;
industrijsko i ljekovito bilje; slama i stona hrana
Poglavlje 13.
bivi 13.03 Pektin
Poglavlje 15.
15.01 Salo i ostala zasiena svinjska mast; zasiena mast peradi
15.02 Nezasiena mast goveda, ovaca ili koza; loj (ukljuujui premier jus)
proizveden iz tih masti
15.03 Stearin od svinjske masti, stearin iz ulja i lojni stearin; ulje svinjske
masti, oleo-margarin i lojno ulje, neemulgiran i nemijean ili
pripremljen na bilo koji nain
333
(1) (2)

nomenklature
15.04 Masti i ulje od ribe i morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani

15.07 Nehlapljiva biljna ulja, tekua ili kruta, sirova, rafinirana ili proiena
15.12 ivotinjske ili biljne masti i ulja, hidrogenirana, rafinirana ili
nerafinirana, ali dalje neobraena
15.13 Margarin, proizvodi od loja i drugi pripravci od jestivih masnoa
15.17 Ostaci iz proizvodnje masti i ulja ili voska ivotinjskog ili biljnog
podrijetla
Poglavlje 16. Preraevine od mesa, riba, rakova ili mekuaca
Poglavlje 17.
17.01 eer od eerne repe ili eerne trske, u vrstom stanju
17.02 Ostali eeri; eerni sirupi; umjetni med (pomijean s prirodnim
medom ili ne); karamel
17.03 Melase s dodatkom boje ili ne
17.05 (*) eeri s dodanim aromama ili tvarima za bojenje, sirupi i melase
(ukljuujui vanilin eer ili vanilin), uz iznimku vonih sokova koji
sadravaju dodani eer u bilo kojem omjeru.
Poglavlje 18.
18.01 Kakao u zrnu, cijeli ili lomljen, sirov ili pren
18.02 Ljuske kakaa, koice i otpaci
Poglavlje 20. Proizvodi od povra, voa ili ostalih dijelova biljaka
Poglavlje 22.
22.04 Mot od groa, u fermentaciji ili sa zaustavljenim vrenjem bez
dodavanja alkohola
22.05 Vino od svjeeg groa; mot od groa ija je fermentacija
zaustavljena dodavanjem alkohola
22.07 Druga fermentirana pia ( npr. jabukovaa, krukovaa ili medovina)
bivi 22.08 (*) Etanol, denaturirani ili ne, s bilo kojim sadrajem etanola, dobiveni
bivi 22.09 (*) od poljoprivrednih proizvoda navedenih u prilogu I., osim likera i
drugih alkoholnih pia i sloenih alkoholnih pripravaka (poznati kao
koncentrirani ekstrakti) za proizvodnju pia
22.10 (*) Ocat i nadomjesci za ocat
334
(1) (2)

nomenklature
Poglavlje 23. Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena ivotinjska

hrana
Poglavlje 24.
24.01 Nepreraeni duhan, duhanski otpaci
Poglavlje 45.
45.01 Prirodno pluto, neobraeno, drobljeno, granulirano ili mljeveno;
otpaci od pluta
Poglavlje 54.
54.01 Lan, sirov ili preraen, ali nepreden; lanena kuina i otpaci
(ukljuujui otpadnu preu i rastrgane tekstilne materijale)
Poglavlje 57.
57.01 Prava konoplja (Cannabis sativa), sirova ili preraena, ali nepredena;
kuina i otpaci od konoplje (ukljuujui otpadnu preu i rastrgane
tekstilne materijale)
(*) Unos dodan lankom 1. Uredbe br. 7a Vijea Europske ekonomske zajednice od 18.
prosinca 1959. (SL br. 7, 30.1.1961., str. 71/61.).
335
PRILOG II.
PREKOMORSKE ZEMLJE I PODRUJA NA KOJE SE PRIMJENJUJU ODREDBE

ETVRTOG DIJELA UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE
Grenland,
Nova Kaledonija i pridruena podruja,
Francuska Polinezija,
Francusko juno i antarktiko podruje,
Otoci Wallis i Futuna,
Mayotte,
Sveti Petar i Mikelon,
Aruba,
Nizozemski Antili:
Bonaire,
Curaao,
Saba,
Sint Eustatius,
Sint Maarten,
Angvila,
Kajmanski otoci,
Falklandski otoci,
Juna Georgia i otoci Juni Sandwich,
Montserrat,
Pitcairn,
Sveta Helena i pridruena podruja,

336
Britansko antarktiko podruje,
Britansko podruje Indijskog oceana,
Otoci Turks i Caicos,
Britanski Djevianski Otoci,
Bermuda.
337
IZJAVE
PRILOENE ZAVRNOM AKTU MEUVLADINE KONFERENCIJE NA KOJOJ JE

USVOJEN UGOVOR IZ LISABONA,
potpisan 13. prosinca 2007.

A. IZJAVE O ODREDBAMA UGOVOR
1. Izjava o Povelji Europske unije o temeljnim pravima
Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, koja je pravno obvezujua, potvruju se

temeljna prava zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama.
Poveljom se ne proiruje podruje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije, ne uspostavlja se
nova ovlast ni zadaa za Uniju niti se mijenjaju ovlasti i zadae kako su utvrene Ugovorima.
2. Izjava o lanku 6. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji
Konferencija je suglasna da se pristupanje Unije Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava

i temeljnih sloboda treba urediti na takav nain da se ouvaju posebne znaajke prava Unije. S
tim u vezi Konferencija primjeuje da postoji redovit dijalog izmeu Suda Europske unije i
Europskog suda za ljudska prava; taj bi se dijalog mogao ojaati kad Unija pristupi toj
Konvenciji.
3. Izjava o lanku 8. Ugovora o Europskoj uniji
Unija uzima u obzir poseban poloaj manjih drava koje s njom odravaju posebne susjedske
odnose.
4. Izjava o sastavu Europskog parlamenta
Italiji e biti dodijeljeno dodatno mjesto u Europskom parlamentu.
5. Izjava o politikom sporazumu Europskog vijea o nacrtu odluke o

sastavu Europskog parlamenta
Europsko vijee dat e svoju politiku suglasnost na revidirani nacrt odluke o sastavu
Europskog parlamenta za zakonodavno razdoblje 2009.-2014. na temelju prijedloga
338
6. Izjava o lanku 15. stavcima 5. i 6., lanku 17. stavcima 6. i 7. i lanku 18.
Ugovora o Europskoj uniji
Pri izboru osoba pozvanih da obnaaju dunosti predsjednika Europskog vijea, predsjednika
Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku potrebno je
pridati dunu panju zemljopisnoj i demografskoj raznolikosti Unije i njezinih drava lanica.
7. Izjava o lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238.

stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Konferencija izjavljuje da e odluku o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji
i lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijee donijeti na dan
potpisivanja Ugovora iz Lisabona i da e ona stupiti na snagu na dan stupanja na snagu tog
Ugovora. Nacrt odluke odreen je u daljnjem tekstu:
Nacrt odluke Vijea
o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka 2017., s jedne strane,
te od 1. travnja 2017., s druge strane
VIJEE EUROPSKE UNIJE,
Budui da:
(1) Treba donijeti odredbe koje e omoguiti nesmetan prijelaz od sustava odluivanja u
Vijeu kvalificiranom veinom, kako je utvren u lanku 3. stavku 3. Protokola o
prijelaznim odredbama koji e se nastaviti primjenjivati do 31. listopada 2014., na sustav
glasovanja predvien u lanku 16 stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku 238.
stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji e se primjenjivati s uinkom od
1. studenoga 2014., ukljuujui tijekom prijelaznog razdoblja do 31. oujka 2017.
posebne odredbe utvrene lankom 3. stavkom 2. tog Protokola.
(2) Podsjea se da je praksa Vijea da svim naporima nastoji jaati demokratski legitimitet
odluka koje se donose kvalificiranom veinom,
ODLUILO JE:
Odjeljak 1.
Odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017.
lanak 1.
Od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju:
339
a) najmanje tri etvrtine stanovnitva ili
b) najmanje tri etvrtine broja drava lanica
potrebni za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16 stavka 4.

podstavka prvog Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee
je duno raspraviti to pitanje.
lanak 2.
Vijee tijekom tih rasprava ini sve to je u njegovoj moi da u razumnom roku i ne dovodei
u pitanje obvezna vremenska ogranienja utvrena pravom Unije, postigne zadovoljavajue
rjeenje kojim se uvaavaju zabrinutosti koje su istaknuli lanovi Vijea iz lanka 1.
lanak 3.
U tu svrhu predsjednik Vijea, uz pomo Komisije i u skladu s Poslovnikom Vijea, poduzima

svaku inicijativu koja je potrebna da se omogui ira podloga za postizanje sporazuma u
Vijeu. lanovi Vijea pomau predsjedniku.
Odjeljak 2.
Odredbe koje se primjenjuju od 1. travnja 2017.
lanak 4.
Od 1. travnja 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju:
(a) najmanje 55 % stanovnitva ili
(b) najmanje 55 % broja drava lanica
potrebnih za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16 stavka 4.

podstavka prvog Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee
je duno raspraviti to pitanje.
340
lanak 5.
lanak 6.

Odjeljak 3.
Stupanje na snagu
lanak 7.
Ova Odluka stupa na snagu na dan stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.
8. Izjava o praktinim mjerama koje treba poduzeti u pogledu

Predsjednitva Europskog vijea i Vijea za vanjske poslove nakon
stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona
Ako Ugovor iz Lisabona stupi na snagu nakon 1. sijenja 2009., Konferencija poziva nadlena
tijela drave lanice koja u tom trenutku obnaa estomjesenu dunost Predsjednitva Vijea,
s jedne strane, i osobu izabranu za predsjednika Europskog vijea te osobe imenovane
Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, s druge strane, da
poduzmu potrebne posebne mjere uz savjetovanje s Predsjednitvom za sljedeih est mjeseci
kako bi se omoguila uinkovita predaja materijala i organizacijskih aspekata Predsjednitva
Europskog vijea i Vijea za vanjske poslove.
9. Izjava o lanku 16. stavku 9. Ugovora o Europskoj uniji o odluci

Europskog vijea o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea
Konferencija izjavljuje da Vijee treba poeti pripremati odluku o utvrivanju postupaka za

provedbu odluke o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea odmah nakon potpisivanja
Ugovora iz Lisabona i da svoju politiku suglasnost treba dati u roku od est mjeseci. Nacrt
odluke Europskog vijea koja e biti donesena na dan stupanja na snagu spomenutog Ugovora
odreen je u daljnjem tekstu:
Nacrt odluke Europskog vijea

o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea
341
lanak 1.
1. Dunost Predsjednitva Vijea, s iznimkom sastava Vijea za vanjske poslove, obnaaju

unaprijed utvrene skupine sastavljene od triju drava lanica za razdoblje od 18 mjeseci.
Skupine se sastavljaju na temelju ravnopravne rotacije meu dravama lanicama, uz
uvaavanje njihove raznolikosti i zemljopisne ravnotee unutar Unije.
2. Svaki lan skupine naizmjence predsjeda u razdoblju od est mjeseci svim sastavima
Vijea, osim sastava Vijea za vanjske poslove. Ostali lanovi skupine pomau predsjedniku u
svim njegovim zaduenjima na temelju zajednikog programa. lanovi skupine mogu
meusobno dogovarati alternativne aranmane.
lanak 2.
Odborom stalnih predstavnika vlada drava lanica predsjeda predstavnik drave lanice koja
predsjeda Vijeem za ope poslove.
Dunost predsjednika Odbora za politiku i sigurnost obnaa Visoki predstavnik Unije za

vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Dunost predsjednika pripremnih tijela razliitih sastava Vijea, s iznimkom Vijea za vanjske
poslove, pripada lanu skupine koji predsjeda odgovarajuim sastavom, osim ako je u skladu s
lankom 4. odlueno drukije.
lanak 3.
Vijee za ope poslove osigurava dosljednost i kontinuitet rada razliitih sastava Vijea u
okviru viegodinjih programa u suradnji s Komisijom. Drave lanice koje obnaaju dunost
Predsjednitva poduzimaju sve potrebne mjere za organizaciju i nesmetano funkcioniranje
Vijea, uz pomo Glavnog tajnitva Vijea.
lanak 4.
Vijee donosi odluku o utvrivanju mjera za provedbu ove odluke.
Konferencija smatra da kad Komisija vie ne bude ukljuivala dravljane svih drava lanica,
Komisija posebnu pozornost treba posvetiti potrebi osiguranja pune transparentnosti u
odnosima sa svim dravama lanicama. U skladu s tim, Komisija treba biti tijesno povezana sa
svim dravama lanicama bez obzira je li njihov dravljanin lan Komisije ili nije, te u tom
kontekstu posebnu pozornost posveuje potrebi razmjene informacija i savjetovanja sa svim
dravama lanicama.
342
Konferencija takoer smatra da Komisija treba poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala
da se politika, socijalna i gospodarska stvarnost u potpunosti uzmu u obzir u svim dravama
lanicama, ukljuujui drave lanice koje nemaju svojeg dravljana u lanstvu Komisije. Tim
je mjerama potrebno osigurati da se stajalitu takvih drava lanica pristupi odgovarajuim
organizacijskim aranmanima.
11. Izjava o lanku 17. stavcima 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji
Konferencija smatra da su, u skladu s odredbama Ugovor, Europski parlament i Europsko

vijee zajedniki odgovorni za nesmetano odvijanje postupka koji prethodi izboru
predsjednika Europske komisije. Prije odluke Europskog Vijea predstavnici Europskog
parlamenta i Europskog vijea stoga vode potrebna savjetovanja u okviru koji smatraju
najprimjerenijim. Ta e se savjetovanja usredotoiti na profile kandidat za predsjednika
Komisije, uzimajui u obzir izbore za Europski parlament, u skladu s prvim podstavkom
lanka 17. stavka 7. Pravila za takva savjetovanja mogu zajednikom suglasnou
pravodobno utvrditi Europski parlament i Europsko vijee.
1. Konferencija izjavljuje da e se tijekom pripremnih radova koji prethode imenovanju

Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku koje treba uslijediti na
dan stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona u skladu s lankom 18. Ugovora o Europskoj uniji
i lankom 5. Protokola o prijelaznim odredbama i iji mandat traje od tog dana do kraja
mandata Komisije koja je na dunosti tog dana, uspostaviti odgovarajui kontakti s
2. Nadalje, Konferencija podsjea da e Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku, iji mandat poinje u studenom 2009. istodobno kad i mandat sljedeeg
sastava Komisije i ima isto trajanje, biti imenovan u skladu s odredbama lanaka 17. i 18.
Ugovora o Europskoj uniji.
13. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
Konferencija naglaava da odredbe Ugovora o Europskoj uniji koje obuhvaaju zajedniku

vanjsku i sigurnosnu politiku, ukljuujui osnivanje ureda Visokog predstavnika Unije za
vanjske poslove i sigurnosnu politiku te uspostavljanje Slube za vanjsko djelovanje, ne utjeu
na trenutano postojee odgovornosti drava lanica u oblikovanju i voenju njihove vanjske
politike ili njihova nacionalnog predstavljanja u treim zemljama i meunarodnim
organizacijama.
Konferencija takoer podsjea da odredbe kojima se ureuje zajednika sigurnosna i

obrambena politika ne dovode u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike
drava lanica.
343
Ona naglaava da Europsku uniju i njezine drave lanice i dalje obvezuju odredbe Povelje
Ujedinjenih naroda, a posebno glavna odgovornost Vijea sigurnosti i njezinih drava lanica
za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti.
14. Izjava o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
Osim posebnih pravila i postupaka iz lanka 24. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji,
Konferencija naglaava da odredbe koje obuhvaaju zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku,
ukljuujui i u odnosu na Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku i
Slubu za vanjsko djelovanje, nee utjecati na njezin postojei pravni temelj, odgovornosti i
ovlasti svake drave lanice u odnosu na oblikovanje i voenje vanjske politike, njezinu
nacionalnu diplomatsku slubu, odnose s treim zemljama i sudjelovanje u meunarodnim
organizacijama, ukljuujui lanstvo drave lanice u Vijeu sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Konferencija takoer primjeuje da odredbe koje se odnose na zajedniku vanjsku i

sigurnosnu politiku ne daju nove ovlasti Komisiji za pokretanje postupka donoenja odluka i
ne jaaju ulogu Europskog parlamenta.
Konferencija takoer podsjea da odredbe kojima se ureuje zajednika sigurnosna i

obrambena politika ne dovode u pitanje poseban karakter sigurnosne i obrambene politike
drava lanica.
Konferencija izjavljuje da im se potpie Ugovor iz Lisabona, glavni tajnik Vijea, Visoki

predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, Komisija i drave lanice trebaju
zapoeti pripremne poslove za uspostavljanje Europske slube za vanjsko djelovanje.
16. Izjava o lanku 55. stavku 2. Ugovora o Europskoj uniji
Konferencija smatra da mogunost izrade prijevoda Ugovor na jezike navedene u lanku 55.
stavku 2. doprinosi ispunjenju cilja potovanja bogate kulturne i jezine raznolikosti Unije
kako je navedeno u etvrtom podstavku lanka 3. stavka 3. U tom kontekstu Konferencija
potvruje privrenost Unije kulturnoj raznolikosti Europe i posebnu pozornost koju e i dalje
pridavati tim i drugim jezicima.
Konferencija preporua onim dravama lanicama koje ele iskoristiti mogunost prepoznatu
u lanku 55. stavku 2. da u roku od est mjeseci od dana potpisivanja Ugovora iz Lisabona
Vijeu dostave obavijest o jeziku ili jezicima na koje e Ugovori biti prevedeni.
17. Izjava o nadreenosti
Konferencija podsjea da su u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije,

Ugovori i pravo koje je Unija donijela na temelju Ugovor nadreeni pravu drava lanica,
pod uvjetima utvrenima spomenutom sudskom praksom.
344
Konferencija je takoer odluila da kao Prilog Zavrnom aktu priloi Miljenje Pravne slube
Vijea o nadreenosti prava EZ-a kako je odreeno u dokumentu 11197/07 (JUR 260):
Miljenje Pravne slube Vijea
od 22. lipnja 2007.
Iz sudske prakse Suda proizlazi da je nadreenost prava EZ-a temeljno naelo prava Zajednice. U
skladu s miljenjem Suda to je naelo svojstveno posebnom karakteru Europske zajednice. U vrijeme
donoenja prve presude te uspostavljene sudske prakse (Costa/ENEL, 15. srpnja 1964., predmet
6/6416 u ugovoru se nije spominjala nadreenost. Takav je sluaj i danas. injenica da naelo
nadreenosti nee biti ukljueno u budui ugovor ni na koji nain ne mijenja postojanje naela i postojee
sudske prakse Suda.
18. Izjava u vezi s razgranienjem nadlenosti
Konferencija naglaava da u skladu sa sustavom podjele nadlenosti izmeu Unije i drava

lanica kako je predvieno u Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske
unije, drave lanice zadravaju nadlenosti koje Ugovorima nisu dodijeljene Uniji.
Kad je Uniji Ugovorima u odreenom podruju dodijeljena nadlenost koju dijeli s dravama
lanicama, drave lanice ostvaruju svoju nadlenost u mjeri u kojoj je Unija nije ostvarila ili u
kojoj je Unija svoju nadlenost odluila prestati izvravati. Do potonjeg stanja dolazi kad
odgovarajue institucije EU-a odlue staviti izvan snage zakonodavni akt, osobito kako bi
bolje osigurale trajno potovanje naela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Vijee moe na
inicijativu jednog ili vie svojih lanova (predstavnika drava lanica) i u skladu s lankom
241. Ugovora o funkcioniranju Europske unije zatraiti od Komisije da podnese prijedloge za
stavljanje zakonskog akta izvan snage. Konferencija pozdravlja izjavu Komisije da e tim
zahtjevima posvetiti posebnu pozornost.
Jednako tako, predstavnici vlada drava lanica na sastanku Meuvladine konferencije, u

skladu s redovitim postupkom revizije predvienim u lanku 48. stavcima 2. do 5. Ugovora o
Europskoj uniji mogu odluiti izmijeniti Ugovore na kojima je Unija utemeljena, ukljuujui i
kako bi poveali ili smanjili nadlenosti koje su Uniji dodijeljene tim Ugovorima.
19. Izjava o lanku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Konferencija je suglasna da u svojim opim naporima za uklanjanje neravnopravnosti izmeu

ena i mukaraca cilj razliitih politika Unije bude suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji.
6
Proizlazi () da nad pravom koje proizlazi iz ugovora, neovisnog izvora prava, zbog njegove posebne i izvorne
prirode ne mogu imati prednost domae pravne odredbe, neovisno o tome kako su formulirane, a da pritom ne
budu liene svoje prirode prava Zajednice i bez dovoenja u pitanje same pravne osnove Zajednice.
345
Drave lanice trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi sprijeile i kaznile ta kaznena djela
te poduprle i zatitile rtve.
Konferencija izjavljuje da e se, kad god bi pravila o zatiti osobnih podataka koja treba
donijeti temeljem lanka 16. mogla imati izravne posljedice za nacionalnu sigurnost, morati
uzeti u obzir posebne znaajke tog pitanja. Ona podsjea da trenutno mjerodavno
zakonodavstvo (vidi posebno Direktivu 95/46/EZ) sadrava posebna odstupanja u tom
pogledu.
21. Izjava o zatiti osobnih podataka u podrujima pravosudne

suradnje u kaznenim stvarima i policijske suradnje
Konferencija potvruje da se posebna pravila o zatiti osobnih podataka i slobodnom kretanju

takvih podataka u podrujima pravosudne suradnje u kaznenim predmetima i policijske
suradnje na temelju lanka 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije mogu pokazati
potrebnima zbog posebne naravi tih podruja.
22. Izjava o lancima 48. i 79. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije
Konferencija smatra da e u sluaju da nacrt zakonskog akta koji je utemeljen na lanku 79.
stavku 2. utjee na vane aspekte sustava socijalne sigurnosti drave lanice, ukljuujui
njegovo podruje primjene, trokove ili financijsku strukturu, ili utjee na financijsku
ravnoteu tog sustava kako je odreeno u lanku 48. stavku drugom, interesi te drave lanice
biti uzeti u obzir na odgovarajui nain.
23. Izjava o stavku drugom lanka 48. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije
Konferencija podsjea da u tom sluaju, u skladu s lankom 15. stavkom 4. Ugovora o

Europskoj uniji, Europsko vijee odluuje konsenzusom.
24. Izjava o pravnoj osobnosti Europske unije
Konferencija potvruje da injenica da Europska unija ima pravnu osobnost nee ni na koji
nain odobriti Uniji donoenje zakona ili djelovanje izvan nadlenosti koje su joj drave
lanice dodijelile Ugovorima.
25. Izjava o lancima 75. i 215. Ugovora o funkcioniranju Europske

unije
Konferencija podsjea da potovanje temeljnih prava i sloboda posebno podrazumijeva

posveivanje odgovarajue pozornosti zatiti i potovanju odgovarajuih postupovnih prava
dotinih pojedinaca ili subjekata. U tu svrhu i kako bi se zajamio temeljit sudski nadzor
346
odluka koje pojedinca ili subjekta podvrgavaju mjerama ograniavanja, te se odluke moraju
temeljiti na jasnim i prepoznatljivim kriterijima. Ti kriteriji moraju biti prilagoeni
specifinostima svake mjere ograniavanja.
26. Izjava o nesudjelovanju drave lanice u nekoj mjeri na temelju

glave V. dijela treeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Konferencija izjavljuje da e, kad drava lanica odlui da nee sudjelovati u nekoj mjeri na
temelju glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijee provesti
cjelovitu raspravu o moguim posljedicama i uincima nesudjelovanja te drave lanice u toj
mjeri.
Osim toga, svaka drava lanica moe zatraiti Komisiju da situaciju ispita temeljem lanka
Gornji stavci ne dovode u pitanje pravo drave lanice da predmet uputi Europskom vijeu.
27. Izjava o drugom podstavku lanka 85. stavka 1. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije
Konferencija smatra da se u propisima iz drugog podstavka lanka 85. stavka 1. Ugovora o

funkcioniranju Europske unije moraju uzeti u obzir nacionalna pravila i prakse koji se odnose
na pokretanje kaznenih istraga.
Konferencija primjeuje da se odredbe lanka 98. primjenjuju u skladu sa sadanjom praksom.

Izraz mjere koje se poduzimaju u Saveznoj Republici Njemakoj u onoj mjeri u kojoj su
potrebne za ublaivanje gospodarskih potekoa u kojima su se odreena podruja Savezne
Republike nala zbog podjele Njemake tumae se u skladu s postojeom sudskom praksom
Suda Europske unije.
29. Izjava o lanku 107. stavku 2. toki (c) Ugovora o funkcioniranju

Europske unije
Konferencija primjeuje da se lanak 107. stavak 2. toka (c) tumai u skladu s postojeom
sudskom praksom Suda Europske unije u pogledu primjenjivosti odredaba o potpori koja se
dodjeljuje odreenim podrujima Savezne Republike Njemake pod utjecajem ranije podjele
Njemake.
S obzirom na lanak 126. Konferencija potvruje da su poveanje potencijala rasta i

osiguranje zdravog proraunskog stanja dva stupa gospodarske i fiskalne politike Unije i
drava lanica. Pakt o stabilnosti i rastu vano je sredstvo za ostvarivanje tih ciljeva.
347
Konferencija ponovno potvruje svoju posveenost odredbama o Paktu o stabilnosti i rastu

kao okvir za koordinaciju proraunskih politika u dravama lanicama.
Konferencija potvruje da je sustav koji se temelji na pravilima najbolje jamstvo za provedbu

obveza i jednaki tretman svih drava lanica.
U tom okviru Konferencija takoer ponovno potvruje svoju posveenost ciljevima

Lisabonske strategije: otvaranju radnih mjesta, strukturnim reformama i socijalnoj koheziji.
Unija ima za cilj ostvariti uravnoteen gospodarski rast i stabilnost cijena. Ekonomske i
proraunske politike moraju stoga postaviti prave prioritete prema gospodarskim reformama,
inovacijama, konkurentnosti i jaanju privatnog ulaganja i potronje u fazama slaboga
gospodarskog rasta. To se treba odraziti na usmjerenost proraunskih odluka na nacionalnoj
razini i na razini Unije, posebno restrukturiranjem javnog prihoda i izdataka uz potovanje
proraunske discipline u skladu s Ugovorima i Paktom o stabilnosti i rastu.
Proraunski i gospodarski izazovi s kojima su drave lanice suoene naglaavaju vanost

zdrave proraunske politike tijekom cjelokupnoga gospodarskog ciklusa.
Konferencija je suglasna da drave lanice trebaju aktivno koristiti razdoblja gospodarskog

oporavka kako bi konsolidirale javne financije i poboljale svoje proraunsko stanje. Cilj je
tijekom dobrih vremena postupno ostvariti proraunski viak koji stvara potreban prostor za
suoavanje s gospodarskom recesijom te stoga doprinosi dugoronoj odrivosti javnih
financija.
Drave lanice pozdravljaju potencijalne prijedloge Komisije kao i daljnje doprinose drava
lanica u pogledu jaanja i pojanjenja provedbe Pakta o stabilnosti i rastu. Drave lanice
poduzet e sve potrebne mjere kako bi poveale potencijal rasta svojih gospodarstava. Bolja
koordinacija ekonomske politike mogla bi poduprijeti taj cilj. Ova izjava ne prejudicira
buduu raspravu o Paktu o stabilnosti i rastu.
Konferencija potvruje da su politike opisane u lanku 156. uglavnom u nadlenosti drava

lanica. Mjere koje osiguravaju poticaj i promiu koordinaciju koju treba poduzeti na razini
Unije u skladu s ovim lankom komplementarne su naravi. One slue jaanju suradnje meu
dravama lanicama, a ne usklaivanju nacionalnih sustava. To ne utjee na jamstva i prakse
koje postoje u svakoj dravi lanici u pogledu odgovornosti socijalnih partnera.
Ovom se izjavom ne dovode u pitanje odredbe Ugovor kojima se Uniji dodjeljuje nadlenost,
ukljuujui i u podruju socijalnih pitanja.
348
32. Izjava o lanku 168. stavku 4. toki (c) Ugovora o funkcioniranju

Europske unije
Konferencija izjavljuje da mjere koje treba usvojiti na temelju lanka 168. stavka 4. toke (c)
moraju ispuniti zajednike sigurnosne interese i imaju za cilj postaviti visoke standarde
kvalitete i sigurnosti ako bi nacionalni standardi koji utjeu na unutarnje trite u protivnom
mogli sprijeiti postizanje visoke razine zdravstvene zatite.
Konferencija smatra da upuivanje iz lanka 174. na otone regije moe obuhvatiti otone
drave u cijelosti, pod uvjetom da su ispunjeni potrebni kriteriji.
Konferencija je suglasna da e djelovanje Unije u podruju istraivanja i tehnolokog razvoja

na odgovarajui nain uvaiti temeljna usmjerenja i izbore istraivakih politika drava
lanica.
Konferencija vjeruje da lanak 194. ne utjee na pravo drava lanica da poduzimaju potrebne
mjere kako bi si osigurale opskrbu energijom pod uvjetima koji su predvieni u lanku 347.
36. Izjava o lanku 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije o

pregovorima i sklapanju meunarodnih sporazuma drava lanica koji
se odnose na podruje slobode, sigurnosti i pravde
Konferencija potvruje da drave lanice mogu pregovarati i sklapati sporazume s treim

zemljama ili meunarodnim organizacijama u podrujima obuhvaenima poglavljima 3., 4. i
5. glave V. treeg dijela u mjeri u kojoj su takvi sporazumi u skladu s pravom Unije.
Ne dovodei u pitanje mjere koje je Unija usvojila kako bi ispunila svoju obvezu solidarnosti s
dravom lanicom koja je meta teroristikog napada ili rtva prirodne nepogode ili nesree
izazvane ljudskim djelovanjem, nijednom odredbom lanka 222. ne namjerava se utjecati na
pravo druge drave lanice da odabere najprimjerenije sredstvo za ispunjenje svoje obveze
solidarnosti prema toj dravi lanici.
38. Izjava o lanku 252. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u

pogledu broja nezavisnih odvjetnika u Sudu
Konferencija izjavljuje da, ako u skladu s lankom 252. stavkom prvim, Ugovora o
funkcioniranju Europske unije, Sud zatrai da se broj nezavisnih odvjetnika povea za tri
(jedanaest umjesto osam), Vijee e se, odluujui jednoglasno, sloiti s takvim poveanjem.
349
U tom je sluaju Konferencija suglasna da Poljska, kao je to je to ve sluaj s Njemakom,

Francuskom, Italijom, panjolskom i Ujedinjenom Kraljevinom, ima stalnog nezavisnog
odvjetnika i da vie ne sudjeluje u sustavu rotacije, pri emu e sadanji sustav rotacije
ukljuivati rotaciju petorice nezavisnih odvjetnika umjesto trojice.
Konferencija prima na znanje namjeru Komisije da se pri pripremi nacrta delegiranih akata u
podruju financijskih usluga, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, nastavi savjetovati sa
strunjacima koje su drave lanice imenovale.
Konferencija izjavljuje da drave lanice, kad podnose zahtjev za uspostavu pojaane

suradnje, mogu navesti namjeravaju li se ve u toj fazi koristiti lankom 333. kojim se
predvia proirenje glasovanja kvalificiranom veinom ili e koristiti redovni zakonodavni
postupak.
Konferencija izjavljuje da se upuivanje iz lanka 352. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije na ciljeve Unije odnosi na ciljeve kako su odreeni u lanku 3. stavcima 2. i 3.
Ugovora o Europskoj uniji i na ciljeve lanka 3. stavka 5. spomenutog Ugovora u odnosu na
vanjsko djelovanje na temelju petog dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Stoga je
iskljueno da bi djelovanje temeljeno na lanku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije ostvarivalo samo ciljeve odreene u lanku 3. stavku 1. Ugovora o Europskoj uniji. S tim
u vezi Konferencija primjeuje da se u skladu s lankom 31. stavkom 1. Ugovora o Europskoj
uniji, zakonodavni akti ne smiju donositi u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike.
Konferencija naglaava da, u skladu s ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije,
lanak 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kao sastavni dio institucionalnog
sustava koji se temelji na naelu dodijeljenih ovlasti ne moe sluiti kao temelj za proirenje
podruja primjene ovlasti Unije izvan opeg okvira stvorenog odredbama Ugovor kao
cjeline, a osobito odredbama kojima se utvruju zadae i aktivnosti Unije. U svakom sluaju
taj se lanak ne moe koristiti kao temelj za donoenje odredaba ija bi posljedica bila
materijalna izmjena Ugovor bez primjene postupka koje oni u tu svrhu predviaju.
43. Izjava o lanku 355. stavku 6. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije
Visoke ugovorne strane suglasne su da e Europsko vijee na temelju lanka 355. stavka 6.
donijeti odluku kojom se status Mayotte u odnosu na Uniju mijenja kako bi ovo podruje
postalo najudaljenije podruje u smislu lanka 355. stavka 1. i lanka 349. kad francuske
350
vlasti obavijeste Europsko vijee i Komisiju da je to omogueno razvojem unutarnjeg statusa

tog otoka koji je trenutano u tijeku.
B. IZJAVE O PROTOKOLIMA KOJI SU PRILOENI UGOVORIMA
44. Izjava o lanku 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini

ukljuenoj u okvir Europske unije
Konferencija primjeuje da se, kad drava lanica temeljem lanka 5. stavka 2. Protokola o
schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije dostavi obavijest da ne eli
sudjelovati u prijedlogu ili inicijativi, ta obavijest u svakom trenutku prije usvajanja mjere koja
se oslanja na schengensku pravnu steevinu moe povui.
45. Izjava o lanku 5. stavku 2. Protokola o schengenskoj pravnoj

steevini ukljuenoj u okvir Europske unije
Konferencija izjavljuje da e, kad god Ujedinjena Kraljevina ili Irska Vijeu izraze svoju
namjeru da ne sudjeluju u mjeri koja se oslanja na dio schengenske pravne steevine u kojoj
sudjeluje, Vijee provesti cjelovitu raspravu o moguim posljedicama nesudjelovanja te drave
lanice u toj mjeri. Raspravu u Vijeu treba voditi u svjetlu naznaka koje je dala Komisija o
odnosu prijedloga i schengenske pravne steevine.
46. Izjava o lanku 5. stavku 3. Protokola o schengenskoj pravnoj

steevini ukljuenoj u okvir Europske unije
Konferencija podsjea da ako Vijee ne donese odluku nakon prve temeljite rasprave o
predmetu, Komisija moe u roku od etiri mjeseca Vijeu podnijeti izmijenjeni prijedlog na
daljnje temeljito ponovno razmatranje.
47. Izjava o lanku 5. stavcima 3., 4. i 5. Protokola o schengenskoj

pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije
Konferencija primjeuje da se uvjetima koje treba odrediti odlukom iz lanka 5. stavaka 3., 4.
ili 5. Protokola o schengenskoj pravnoj steevini ukljuenoj u okvir Europske unije moe
odrediti da dotina drava lanica snosi izravne financijske posljedice, ako takvih ima, koje
nuno i neizbjeno nastaju kao rezultat prekida njezina sudjelovanja u dijelu ili u itavoj
pravnoj steevini iz svake odluke koju Vijee donese na temelju lanka 4. spomenutog
Protokola.
48. Izjava o Protokolu o stajalitu Danske
Konferencija primjeuje da u pogledu pravnih akata koje Vijee donosi samostalno ili zajedno
s Europskim parlamentom i koji sadravaju odredbe koje se primjenjuju na Dansku kao i
odredbe koje se ne primjenjuju na Dansku jer imaju pravnu osnovu na koju se primjenjuje dio
351
I. Protokola o poloaju Danske, Danska izjavljuje da nee koristiti svoje pravo glasa da sprijei
donoenje odredaba koje se ne primjenjuju na Dansku.
Nadalje, Konferencija primjeuje da na temelju Izjave Konferencije o lanku 222., Danska

izjavljuje da e njezino sudjelovanje u djelovanjima ili pravnim aktima na temelju lanka 222.
biti u skladu s dijelom I. i dijelom II. Protokola o stajalitu Danske.
49. Izjava o Italiji
Konferencija primjeuje da je u Protokolu o Italiji koji je 1957. priloen Ugovoru o Europskoj

ekonomskoj zajednici, kako je izmijenjen nakon donoenja Ugovora o Europskoj uniji,
navedeno da:
U ELJI da rijee odreene posebne probleme koje se odnose na Italiju,
SPORAZUMJELE SU SE o sljedeim odredbama koje se prilau ovom Ugovoru:
DRAVE LANICE ZAJEDNICE
PRIMAJU NA ZNANJE injenicu da talijanska Vlada provodi desetogodinji program

gospodarskog razvoja namijenjen ispravljanju strukturnih neravnotea u talijanskom
gospodarstvu, posebno stvaranjem infrastrukture za manje razvijena podruja june Italije i
talijanske otoke i otvaranjem novih radnih mjesta s ciljem smanjenja nezaposlenosti;
PODSJEAJU da su naela i ciljeve tog programa talijanske Vlade razmotrile i odobrile

organizacije za meunarodnu suradnju kojih su lanice drave lanice;
PREPOZNAJU da je ostvarivanje ciljeva talijanskog programa u njihovom zajednikom

interesu;
SUGLASNE SU da, radi olakanja ostvarenja ove zadae od strane talijanske Vlade,
preporuuju institucijama Zajednice uporabu svih sredstava i postupaka predvienih ovim
Ugovorom i posebno prikladnu uporabu sredstava Europske investicijske banke i Europskog
socijalnog fonda;
SMATRAJU da bi institucije Zajednice pri primjeni ovog Ugovora trebale uzeti u obzir napor
koji treba uiniti talijansko gospodarstvo u nadolazeim godinama kako bi se izbjeglo
stvaranje nepotrebnih napetosti, posebno u bilanci plaanja ili razini zaposlenosti, koje bi
mogle ugroziti primjenu ovog Ugovora u Italiji;
PREPOZNAJU da je u sluaju primjene lanaka 109.H i 109.I potrebno paziti da nijedna mjera
koju zahtijeva talijanska Vlada ne dovede u pitanje provedbu njezinog programa
gospodarskog razvoja i podizanja ivotnog standarda njezinih stanovnika..
352
50. Izjava o lanku 10. Protokola o prijelaznim odredbama
Konferencija poziva Europski parlament, Vijee i Komisiju u okviru njihovih odgovarajuih

ovlasti da nastoje u odgovarajuim sluajevima i ako je mogue u petogodinjem razdoblju iz
lanka 10. stavka 3. Protokola o prijelaznim mjerama donijeti pravne akte kojima se mijenjaju
ili zamjenjuju akti iz lanka 10. stavka 1. tog Protokola.
C. IZJAVE DRAVA LANICA

51. Izjava Kraljevine Belgije o nacionalnim parlamentima
Belgija eli pojasniti da u skladu s njezinim ustavnim zakonom, kao komponente nacionalnog
parlamentarnog sustava ili domova nacionalnog parlamenta u okviru nadlenosti koje
ostvaruje Unija djeluju ne samo Dom zastupnika i Senat saveznog parlamenta nego i
parlamentarne skuptine opina i regija.
52. Izjava Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Savezne

Republike Njemake, Helenske Republike, Kraljevine panjolske,
Talijanske Republike, Republike Cipar, Republike Litve, Velikog
Vojvodstva Luksemburga, Republike Maarske, Republike Malte,
Republike Austrije, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike
Slovenije i Slovake Republike o simbolima Europske unije
Belgija, Bugarska, Njemaka, Grka, panjolska, Italija, Cipar, Litva, Luksemburg, Maarska,
Malta, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovaka izjavljuju da su zastava s krugom od
dvanaest zlatnih zvijezda na plavoj podlozi, himna koja se temelji na Odi radosti iz devete
simfonije Ludwiga van Beethovena, moto ujedinjena u raznolikosti, euro kao valuta
Europske unije i Dan Europe 9. svibnja za njih i nadalje simboli za izraavanje osjeaja
zajednice naroda u Europskoj uniji te njihove pripadnosti Uniji.
53. Izjava eke Republike o Povelji Europske unije o temeljnim

pravima
1. eka Republika podsjea da su odredbe Povelje Europske unije o temeljnim pravima

upuene institucijama i tijelima Europske unije uzimajui u obzir naelo supsidijarnosti i
proporcionalnosti i podjelu nadlenosti izmeu Europske unije i njezinih drava lanica kako
je ponovno potvreno Izjavom (br. 18) u vezi s razgranienjem nadlenosti. eka Republika
naglaava da su njezine odredbe upuene dravama lanicama samo kad one provode pravo
Unije, a ne i kad donose i provode nacionalno pravo neovisno o pravu Unije.
2. eka Republika takoer naglaava da se Poveljom ne proiruje podruje primjene prava

Unije i ne utvruje nijedna nova ovlast Unije. Ona ne umanjuje podruje primjene
nacionalnog prava i ne ograniuje bilo koje sadanje ovlasti nacionalnih tijela u tom podruju.
353
3. eka Republika naglaava da se, u mjeri u kojoj Povelja prepoznaje temeljna prava i
naela kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajednikih dravama lanicama, ta prava i naela
tumae u skladu s tim tradicijama.
4. eka Republika nadalje naglaava da se nita u Povelji ne smije tumaiti na nain da

ograniuje ili teti ljudskim pravima i temeljnim slobodama kako su, svako u svojim
odgovarajuem podruju primjene, prepoznati pravom Unije i meunarodnim sporazumima
u kojima je stranka Unija ili sve drave lanice, ukljuujui Europsku konvenciju za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda, i ustavima drava lanica.
54. Izjava Savezne Republike Njemake, Irske, Republike Maarske,

Republike Austrije i Kraljevine vedske
Njemaka, Irska, Maarska, Austrija i vedska primjeuju da se osnovne odredbe Ugovora o

Europskoj zajednici za atomsku energiju nisu bitno mijenjale od njegova stupanja na snagu i
da se moraju osuvremeniti. One stoga podravaju ideju o Konferenciji predstavnika vlada
drava lanica koju treba sazvati to je mogue prije.
55. Izjava Kraljevine panjolske i Ujedinjene Kraljevine Velike

Britanije i Sjeverne Irske
Ugovori se primjenjuju na Gibraltar kao europsko podruje za ije je vanjske odnose

odgovorna jedna drava lanica. To ne podrazumijeva promjene u odgovarajuim stajalitima
dotinih drava lanica.
56. Izjava Irske o lanku 3. Protokola o stajalitu Ujedinjene

Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i pravde
Irska potvruje svoju posveenost Uniji kao podruju slobode, sigurnosti i pravde u kojem se
potuju temeljna prava i razliiti pravni sustavi i tradicije drava lanica i unutar kojeg se
dravljanima prua visoka razina sigurnosti.
U skladu s tim Irska izjavljuje da ima vrstu namjeru ostvariti svoje pravo temeljem lanka 3.
Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i
pravde da pri usvajanju mjera temeljem glave V. treeg dijela Ugovora o funkcioniranju
Europske unije sudjeluje u najveoj mjeri koju smatra moguom.
Irska e u najveoj moguoj mjeri sudjelovati posebno u mjerama u podruju policijske

suradnje.
Nadalje, Irska podsjea da u skladu s lankom 8. Protokola ona moe obavijestiti Vijee
pisanim putem da vie ne eli biti obuhvaena uvjetima Protokola. Irska namjerava preispitati
funkcioniranje tih mehanizama u roku od tri godine od stupanja na snagu Ugovora iz
Lisabona.
354
57. Izjava Talijanske Republike o sastavu Europskog parlamenta
Italija primjeuje da temeljem lanaka 10. i 14. Ugovora o Europskoj uniji, Europski
parlament treba biti sastavljen od predstavnika graana Unije; to zastupanje treba biti
degresivno proporcionalno.
Italija jednako tako primjeuje da je na temelju lanka 9. Ugovora o Europskoj uniji i lanka
20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, svaki dravljanin drave lanice graanin Unije.
Italija stoga smatra da, ne dovodei u pitanje odluku o zakonodavnom razdoblju 2009.-
2014., svaka odluka koju donese Europsko vijee na inicijativu Europskog parlamenta i uz
njegovu suglasnost, kojom se utvruje sastav Europskog parlamenta mora potovati naela
utvrena u prvom podstavku lanka 14.
58. Izjava Republike Latvije, Republike Maarske i Republike Malte

o pisanju naziva jedinstvene valute u Ugovorima
Ne dovodei u pitanje ujednaen nain pisanja naziva jedinstvene valute Europske unije iz
Ugovor kakav se nalazi na novanicama i kovanicama, Latvija, Maarska i Malta izjavljuju da
nain pisanja naziva jedinstvene valute, ukljuujui njegove izvedenice kako se primjenjuju u
litavskom, maarskom i maltekom tekstu Ugovor nema utjecaj na postojea pravila
litavskog, maarskog i maltekog jezika.
59. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 312. Ugovora o

Kraljevina Nizozemska sloit e se s odlukom iz drugog podstavka lanka 312. stavka 2.

Ugovora o funkcioniranju Europske unije nakon to se revizijom odluke iz lanka 311. stavka
treeg tog Ugovora za Nizozemsku predvidi zadovoljavajue rjeenje za prekomjerno
negativan poloaj njezinih neto uplata u odnosu na proraun Unije.
60. Izjava Kraljevine Nizozemske o lanku 355. Ugovora o

Kraljevina Nizozemska izjavljuje da e inicijativa za donoenje odluke iz lanka 355. stavka 6.

s ciljem izmjene statusa Nizozemskih Antila i/ili Arube u odnosu na Uniju biti podnesena
samo na temelju odluke donesene u skladu s Poveljom za Kraljevinu Nizozemsku.
61. Izjava Republike Poljske o Povelji Europske unije o temeljnim

pravima
Povelja ni na koji nain ne utjee na pravo drava lanica da donose zakone u podruju javnog
morala, obiteljskog prava kao i zatite ljudskog dostojanstva te potovanja tjelesnog i
moralnog integriteta.
355
62. Izjava Republike Poljske o Protokolu o primjeni Povelje

Europske unije o temeljnim pravima u odnosu na Poljsku i Ujedinjenu
Kraljevinu
Poljska izjavljuje da s obzirom na tradiciju socijalnog pokreta Solidarnost i njegova vana

doprinosa borbi za socijalna i radnika prava, Poljska u potpunosti potuje socijalna i radnika
prava kako su utvrena pravom Europske unije, a posebno prava ponovno potvrena glavom
IV. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
63. Izjava Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske o

definiciji izraza dravljani
U pogledu Ugovor i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju i u svim

aktima koji se izvode iz tih Ugovora ili ostaju na snazi temeljem tih Ugovora, Ujedinjena
Kraljevina ponavlja izjavu koju je dala 31. prosinca 1982. o definiciji izraza dravljani osim
to se upuivanje na graane britanskih ovisnih podruja treba tumaiti u smislu graana
britanskih prekomorskih podruja.

pravu glasa za izbore u Europski parlament
Ujedinjena Kraljevina primjeuje da lanak 14. Ugovora o Europskoj uniji i ostale odredbe
Ugovor nisu namijenjeni promjeni osnove za pravo glasa za izbore u Europski parlament.

lanku 75. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Ujedinjena Kraljevina u potpunosti podrava snano djelovanje u odnosu na donoenje

financijskih sankcija namijenjenih spreavanju i suzbijanju terorizma i srodnih aktivnosti.
Stoga, Ujedinjena Kraljevina izjavljuje da namjerava ostvariti svoje pravo temeljem lanka 3.
Protokola o stajalitu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu podruja slobode, sigurnosti i
pravde da sudjeluje u donoenju svih prijedloga podnesenih temeljem lanka 75. Ugovora o
356
Nacrt odluke Vijea
o provedbi lanka 16. stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanka 238. stavka 2.
Ugovora o funkcioniranju Europske unije izmeu 1. studenoga 2014. i 31. oujka
2017., s jedne strane, te od 1. travnja 2017., s druge strane
VIJEE EUROPSKE UNIJE,
Budui da:
(1) Treba donijeti odredbe koje e omoguiti nesmetan prijelaz od sustava odluivanja u
Vijeu kvalificiranom veinom, kako je utvren u lanku 3. stavku 3. Protokola o
prijelaznim odredbama koji e se nastaviti primjenjivati do 31. listopada 2014., na
sustav glasovanja predvien u lanku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji i lanku
238. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji e se primjenjivati s
uinkom od 1. studenoga 2014., ukljuujui tijekom prijelaznog razdoblja do 31.
oujka 2017. posebne odredbe utvrene lankom 3. stavkom 2. tog Protokola.
(2) Podsjea se da je praksa Vijea da svim naporima nastoji jaati demokratski legitimitet
odluka koje se donose kvalificiranom veinom,
ODLUILO JE:
Odjeljak 1.
Odredbe koje se primjenjuju od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017.
lanak 1.
Od 1. studenoga 2014. do 31. oujka 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju:
najmanje tri etvrtine stanovnitva ili
najmanje tri etvrtine broja drava lanica
potrebni za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16. stavka 4. prvog
podstavka Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee je duno
raspraviti to pitanje.
357
lanak 2.
lanak 3.

Odjeljak 2.
Odredbe koje se primjenjuju od 1. travnja 2017.
lanak 4.
Od 1. travnja 2017. ako se lanovi Vijea koji predstavljaju:
(a) najmanje 55 % stanovnitva ili
(b) najmanje 55 % broja drava lanica
potrebni za sastavljanje blokirajue manjine kao rezultat primjene lanka 16. stavka 4. prvog
podstavka Ugovora o Europskoj uniji ili lanka 238. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije, usprotive da Vijee donese akt kvalificiranom veinom, Vijee je duno
raspraviti to pitanje.
lanak 5.
lanak 6.

358
Odjeljak 3.
Stupanje na snagu
lanak 7.
Ova Odluka stupa na snagu na dan stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

359
Nacrt odluke Europskog vijea
o izvravanju dunosti Predsjednitva Vijea
lanak 1.
1. Dunost Predsjednitva Vijea, s iznimkom sastava Vijea za vanjske poslove, obnaaju

unaprijed utvrene skupine sastavljene od triju drava lanica za razdoblje od 18 mjeseci.
Skupine se sastavljaju na temelju ravnopravne rotacije meu dravama lanicama, uz
uvaavanje njihove raznolikosti i zemljopisne ravnotee unutar Unije.
2. Svaki lan skupine naizmjence predsjeda u razdoblju od est mjeseci svim sastavima
Vijea, osim sastava Vijea za vanjske poslove. Ostali lanovi skupine pomau predsjedniku u
svim njegovim zaduenjima na temelju zajednikog programa. lanovi skupine mogu
meusobno dogovarati alternativne aranmane.
lanak 2.
Odborom stalnih predstavnika vlada drava lanica predsjeda predstavnik drave lanice koja
predsjeda Vijeem za ope poslove.
Dunost predsjednika Odbora za politiku i sigurnost obnaa Visoki predstavnik Unije za

vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Dunost predsjednika pripremnih tijela razliitih sastava Vijea, s iznimkom Vijea za vanjske
poslove, pripada lanu skupine koji predsjeda odgovarajuim sastavom, osim ako je u skladu s
lankom 4. odlueno drukije.
lanak 3.
Vijee za ope poslove osigurava dosljednost i kontinuitet rada razliitih sastava Vijea u
okviru viegodinjih programa u suradnji s Komisijom. Drave lanice koje obnaaju dunost
Predsjednitva poduzimaju sve potrebne mjere za organizaciju i nesmetano funkcioniranje
Vijea, uz pomo Glavnog tajnitva Vijea.
lanak 4.
Vijee donosi odluku o utvrivanju mjera za provedbu ove odluke.

360
361
TABLICE EKVIVALENATA (*)

Ugovor o Europskoj uniji
Staro numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji Novo numeriranje u Ugovoru o Europskoj uniji
GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE GLAVA I. ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 1. lanak 1.
lanak 2.
lanak 2. lanak 3.
lanak 3. (stavljen izvan snage) (1)
lanak 4.
lanak 5. (2)
lanak 6. lanak 6.
lanak 7. lanak 7.
lanak 8.
GLAVA II. UGOVOR O IZMJENI GLAVA II. ODREDBE O

UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE DEMOKRATSKIM NAELIMA
EKONOMSKE ZAJEDNICE RADI
OSNIVANJA EUROPSKE ZAJEDNICE
lanak 8. (stavljen izvan snage) (5) lanak 9.
lanak 10. (6)

(1) Zamijenjen sadrajem lanka 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te lankom 13. stavkom 1. i
drugim podstavkom lanka 21. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).
(2) Zamjenjuje lanak 5. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (UEZ).
(3) U bitnome zamijenjen lankom 15.
(4)U bitnome zamijenjen lankom 13. stavkom 2.
(5)lankom 8. UEU-a koji je bio na snazi do stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona (dalje u tekstu dosadanji),
izmijenjen je UEZ. Te su izmjene ugraene u Ugovor iz Lisabona, a lanak 8. je stavljen izvan snage. Njegov se
*
Tablice ekvivalenata iz lanka 5. Ugovora iz Lisabona Izostavljen je izvorni srednji stupac koji je navodio
prijelazno numeriranje kako je koriteno u tom Ugovoru.
362
broj koristi za umetanje nove odredbe.

(6)Stavak 4. u bitnome zamjenjuje prvi podstavak lanka 191. UEZ-a.
lanak 11.
lanak 12.
GLAVA III. ODREDBE O IZMJENI GLAVA III. ODREDBE O

UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE INSTITUCIJAMA
ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ELIK
lanak 9. (stavljen izvan snage) (7) lanak 13.
lanak 14 (8)
lanak 15 (9)
lanak 16 (10)
lanak 17 (11)
lanak 18.
lanak 19 (12)
GLAVA IV. ODREDBE O IZMJENI GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ
UGOVORA O OSNIVANJU EUROPSKE SURADNJI
ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU
lanak 10. (stavljen izvan snage) (13) lanak 20. (14)
lanci 27.a do 27.e (zamijenjeni)
lanci 40. do 40.b (zamijenjeni)
lanci 43. do 45. (zamijenjeni)
(7) Dosadanji lanak 9. UEU-a je izmijenio Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik. Potonji je
istekao 23. srpnja 2002. lanak 9. je stavljen izvan snage, a njegov se broj koristi za umetanje nove
odredbe.
(8) Stavci 1. i 2. u bitnome zamjenjuju lanak 189. UEZ-a;
stavci 1. do 3. u bitnome/sadrajem zamjenjuju stavke 1. do 3. lanka 190. UEZ-a;
stavak 1. u bitnome zamjenjuje prvi podstavak lanka 192. UEZ-a;
stavak 4. u bitnome zamjenjuje prvi podstavak lanka 197. UEZ-a.
(9) U bitnome zamjenjuje lanak 4.
(10) Stavak 1. u bitnome zamjenjuje prvu i drugu alineju lanka 202. UEZ-a;
(11) stavci 2. i 9. u bitnome zamjenjuju lanak 203. UEZ-a;stavci 4. i 5. u bitnome zamjenjuju stavke 2. i
363
4. lanka 205. UEZ-a.

Stavak 1. u bitnome zamjenjuje lanak 211. UEZ-a;
stavci 3. i 7. u bitnome zamjenjuju lanak 214. UEZ-a;
stavak 6. u bitnome zamjenjuje stavke 1., 3. i 4. lanka 217. UEZ-a.
(12) U bitnome zamjenjuje lanak 220. UEZ-a.
prvi podstavak stavka 2. u bitnome/sadrajem zamjenjuje prvi podstavak lanka 221.
(13) Dosadanji lanak 10. UEU-a je izmijenio Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Te
su izmjene ugraene u Ugovor iz Lisabona. lanak 10. je stavljen izvan snage, a njegov se broj koristi za
umetanje nove odredbe.
(14) Takoer zamjenjuje lanke 11. i 11.a UEZ-a.
GLAVA V. ODREDBE O ZAJEDNIKOJ GLAVA V. OPE ODREDBE O
VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI VANJSKOM DJELOVANJU UNIJE I
POSEBNE ODREDBE O ZAJEDNIKOJ
VANJSKOJ I SIGURNOSNOJ POLITICI
Poglavlje 1. Ope odredbe o vanjskom

djelovanju Unije
lanak 21.
lanak 22.
Poglavlje 2. Posebne odredbe o

zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici
Odjeljak 1. Zajednike odredbe
lanak 23.
lanak 11. lanak 24.
lanak 12. lanak 25.
lanak 13. lanak 26.
lanak 27.
lanak 14. lanak 28.
lanak 15. lanak 29.
lanak 22. (premjeten) lanak 30.

364
lanak 16. lanak 32.
lanak 18. lanak 33.
lanak 19. lanak 34.
lanak 20. lanak 35.
lanak 21. lanak 36.
lanak 24. lanak 37.
lanak 25. lanak 38.
lanak 39.
lanak 26. (stavljen izvan snage)
lanak 27.a (zamijenjen) (15) lanak 20.
lanak 27.b (zamijenjen) (15) lanak 20.
lanak 27.c (zamijenjen) (15) lanak 20.
lanak 27.d (zamijenjen) (15) lanak 20.
lanak 27.e (zamijenjen) (15) lanak 20.
lanak 28. lanak 41.
Odjeljak 2. Odredbe o zajednikoj

sigurnosnoj i obrambenoj politici

365
lanak 43.
lanak 44.
lanak 45.
lanak 46.
GLAVA VI. ODREDBE O POLICIJSKOJ I

PRAVOSUDNOJ SURADNJI U KAZNENIM
STVARIMA (stavljen izvan snage) (16)
lanak 29. (zamijenjen) (17)
(15) Dosadanji lanci 27.a do 27.e o pojaanoj suradnji takoer se zamjenjuju lancima 326. do 334. UFEU-
a.
(16) Dosadanje odredbe glave VI. UEU-a o policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima zamjenjuju
se odredbama poglavlja 1., 4. i 5. glave IV. (prenumerirane u V.) dijela treeg UFEU-a.
(17) Zamijenjen lankom 67. UFEU-a.
(18) Zamijenjen lancima 87. i 88. UFEU-a.
(19) Zamijenjen lancima 82., 83. i 85. UFEU-a.
lanak 32. (zamijenjen)(20)
lanak 40. (zamijenjen) (23) lanak 20.
lanak 40.A (zamijenjen) (23) lanak 20.
lanak 40.B (zamijenjen) (23) lanak 20.

366
GLAVA VII. ODREDBE O POJAANOJ GLAVA IV. ODREDBE O POJAANOJ

SURADNJI (zamijenjen) (24) SURADNJI
lanak 43.B (zamijenjen) (24) lanak 20.
GLAVA VIII. ZAVRNE ODREDBE GLAVA VI. ZAVRNE ODREDBE
lanak 47.

(23) Dosadanji lanci 40. do 40.B UEU-a o pojaanoj suradnji takoer se zamjenjuju lancima 326. do 334.
UFEU-a.
(24) Dosadanji lanci 43. do 45. i glava VII. UEU-a o pojaanoj suradnji takoer se zamjenjuju lancima 326.
do 334. UFEU-a.
lanak 47. (zamijenjen) lanak 40.
lanak 48. lanak 48.
lanak 49. lanak 49.
lanak 50.
lanak 51.
lanak 52.

367
lanak 51. lanak 53.
lanak 52. lanak 54.
lanak 53. lanak 55.

368
Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Staro numeriranje u Ugovoru o osnivanju Novo numeriranje u Ugovoru o funkcioniranju

Europske zajednice Europske unije
DIO PRVI NAELA DIO PRVI NAELA
lanak 1.
Glava I. Kategorije i podruja nadlenosti

Unije
lanak 2.
lanak 3.
lanak 4.
lanak 5.
lanak 6.
Glava II. Odredbe koje imaju opu primjenu
(25) U bitnome zamijenjen lankom 3. UEU-a.

lanak 7.
lanak 3. stavak 1. (stavljen izvan snage)

(26)
lanak 3. stavak 2. lanak 8.
lanak 9.
lanak 10.
369

lanak 6. lanak 11.
lanak 153. stavak 2. (premjeten) lanak 12.
lanak 13. (28)

lanak 11. (zamijenjen) (32) lanci 326. do 334.
lanak 11.a (zamijenjen) (32) lanci 326. do 334.
lanak 16. lanak 14.
(26) U bitnome zamijenjen lancima 3. do 6. UFEU-a.

(27) Zamijenjen lankom 5. UEU-a.
(28) Umetanje operativnog dijela protokola o zatiti i dobrobiti ivotinja.
(30) U bitnome zamijenjen lankom 13. UEU-a i lankom 282. stavkom 1. UFEU-a.
(31) U bitnome zamijenjen lankom 4. stavkom 3. UEU-a.
(32) Takoer zamijenjen lankom 20. UEU-a.
lanak 17.
DIO DRUGI GRAANSTVO UNIJE DIO DRUGI NEDISKRIMINACIJA I

GRAANSTVO UNIJE

370

lanak 17. lanak 20.
lanak 18. lanak 21.
lanak 19. lanak 22.
lanak 20. lanak 23.
lanak 21. lanak 24.
lanak 22. lanak 25.
DIO TREI POLITIKE ZAJEDNICE DIO TREI POLITIKE I UNUTARNJE

DJELOVANJE UNIJE
Glava I. Unutarnje trite
Glava I. Slobodno kretanje robe Glava II. Slobodno kretanje robe
lanak 23. lanak 28.
lanak 24. lanak 29.
Poglavlje 1. Carinska unija Poglavlje 1. Carinska unija
lanak 25. lanak 30.
lanak 26. lanak 31.
lanak 27. lanak 32.
Dio trei, glava X. Carinska suradnja Poglavlje 2 Carinska suradnja

(premjetena)
Poglavlje 2. Zabrana koliinskih Poglavlje 3. Zabrana koliinskih ogranienja

371

ogranienja meu dravama lanicama meu dravama lanicama
lanak 28. lanak 34.
lanak 29. lanak 35.
lanak 30. lanak 36.
lanak 31. lanak 37.
Glava II. Poljoprivreda Glava III. Poljoprivreda i ribarstvo
lanak 32. lanak 38.
lanak 33. lanak 39.
lanak 34. lanak 40.
lanak 35. lanak 41.
lanak 36. lanak 42.
lanak 37. lanak 43.
lanak 38. lanak 44.
Glava III. Slobodno kretanje osoba, Glava IV. Slobodno kretanje osoba, usluga i
usluga i kapitala kapitala
Poglavlje 1. Radnici Poglavlje 1. Radnici
lanak 39. lanak 45.
lanak 40. lanak 46.
lanak 41. lanak 47.
lanak 42. lanak 48.
Poglavlje 2. Pravo poslovnog nastana Poglavlje 2. Pravo poslovnog nastana
lanak 43. lanak 49.

372

lanak 44. lanak 50.
lanak 45. lanak 51.
lanak 46. lanak 52.
lanak 47. lanak 53.
lanak 48. lanak 54.
Poglavlje 3. Usluge Poglavlje 3. Usluge
lanak 49. lanak 56.
lanak 50. lanak 57.
lanak 51. lanak 58.
lanak 52. lanak 59.
lanak 53. lanak 60.
lanak 54. lanak 61.
lanak 55. lanak 62.
Poglavlje 4. Kapital i platni promet Poglavlje 4. Kapital i platni promet
lanak 56. lanak 63.
lanak 57. lanak 64.
lanak 58. lanak 65.
lanak 59. lanak 66.
Glava IV. Vize, azil, useljavanje i ostale Glava V. Podruje slobode, sigurnosti i
politike koje se odnose na slobodno pravde
kretanje osoba
373

Poglavlje 1. Ope odredbe
lanak 61. lanak 67 (33)
lanak 68.
lanak 69.
lanak 70.
lanak 71. (34)

lanak 64. stavak 1. (zamijenjen) lanak 72. (35)
lanak 73.
lanak 76.
(33) Takoer zamjenjuje dosadanji lanak 29. UEU-a.

(34) Zamjenjuje dosadanji lanak 36. UEU-a.
(35) Takoer zamjenjuje dosadanji lanak 33. UEU-a.
Poglavlje 2. Politike o graninoj kontroli,
azilu i useljavanju
lanak 62. lanak 77.
lanak 63. toke 1. i 2. i lanak 64. stavak lanak 78.

2. (36)
lanak 63. toke 3. i 4. lanak 79.
lanak 80.
lanak 64. stavak 1. (zamijenjen) lanak 72.
Poglavlje 3. Pravosudna suradnja u

graanskim stvarima
lanak 65. lanak 81.

374

Poglavlje 4. Pravosudna suradnja u

kaznenim stvarima
lanak 82. (37)

lanak 83. (37)
lanak 84.
lanak 85. (37)

lanak 86.
Poglavlje 5. Policijska suradnja
lanak 87. (38)

lanak 88. (38)
lanak 89. (39)
(36) Toke 1. i 2. lanka 63. UEZ-a zamjenjuju se stavcima 1. i 2. lanka 78. UFEU-a, a stavak 2. lanka 64.
zamjenjuje se stavkom 3. lanka 78. UFEU-a.
Glava V. Promet Glava VI. Promet
lanak 70. lanak 90.
lanak 71. lanak 91.
lanak 72. lanak 92.
lanak 73. lanak 93.
lanak 74. lanak 94.
lanak 75. lanak 95.

375

lanak 76. lanak 96.
lanak 77. lanak 97.
lanak 78. lanak 98.
lanak 79. lanak 99.
lanak 80. lanak 100.
Glava VI. Zajednika pravila o trinom Glava VII. Zajednika pravila o trinom
natjecanju, oporezivanju i usklaivanju natjecanju, oporezivanju i usklaivanju
zakonodavstava zakonodavstava
Poglavlje 1. Pravila o trinom Poglavlje 1. Pravila o trinom natjecanju

natjecanju
Odjeljak 1. Pravila koja se primjenjuju na Odjeljak 1. Pravila koja se primjenjuju na

poduzetnike poduzetnike
Odjeljak 2. Dravne potpore Odjeljak 2. Dravne potpore
Poglavlje 2. Porezne odredbe Poglavlje 2. Porezne odredbe

376

Poglavlje 3. Usklaivanje Poglavlje 3. Usklaivanje zakonodavstava

zakonodavstava
lanak 118.
Glava VII. Ekonomska i monetarna Glava VIII. Ekonomska i monetarna politika

politika
Poglavlje 1. Ekonomska politika Poglavlje 1. Ekonomska politika
Poglavlje 2. Monetarna politika Poglavlje 2. Monetarna politika

377

lanak 111. stavci 1. do 3. i stavak 5. lanak 219.

(premjeteni)
lanak 133.
Poglavlje 3. Institucionalne odredbe Poglavlje 3. Institucionalne odredbe
Poglavlje 4. Odredbe specifine za drave

lanice ija je valuta euro
lanak 136.
lanak 137.
Poglavlje 4. Prijelazne odredbe Poglavlje 5. Prijelazne odredbe
lanak 139.
lanak 117. stavak 1., stavak 2. alineja esta

378

i stavci 3. do 9. (stavljeni izvan snage)
lanak 117. stavak 2. prvih pet alineja lanak 141. stavak 2.

(premjetene)
lanak 121. stavak 1. (premjeten) lanak 140. (40)
lanak 122. stavak 2. druga reenica

(premjetena)
lanak 123. stavak 5. (premjeten)
lanak 123. stavak 3. (premjeten) lanak 141. (41)
lanak 117. stavak 2. prvih pet alineja

(premjetene)
(40) lanak 140. stavak 1. preuzima tekst stavka 1. lanka 121.

lanak 140. stavak 2. preuzima drugu reenicu stavka 2. lanka 122.
lanak 140. stavak 3. preuzima stavak 5. lanka 123.
(41) lanak 141. stavak 1. preuzima stavak 3. lanka 123.
lanak 141. stavak 2. preuzima prvih pet alineja stavka 2. lanka 117.
lanak 121. stavak 1. (premjeten) lanak 140. stavak 1.
lanak 121. stavci 2. do 4. (stavljen izvan

snage)
lanak 122. stavak 1., stavak 2. prva

reenica, stavci 3., 4., 5. i 6. (stavljeni izvan
snage)
lanak 122. stavak 2. druga reenica lanak 140. stavak 2. prvi podstavak
(premjetena)
lanak 123. stavci 1., 2. i 4. (stavljeni izvan

379

snage)
Glava VIII. Zapoljavanje Glava IX. Zapoljavanje
Glava IX. Zajednika trgovinska politika Dio peti, glava II. Zajednika trgovinska politika
(premjetena)
Glava X. Carinska suradnja (premjetena) Dio trei, glava II. poglavlje 2. Carinska suradnja
Glava XI. Socijalna politika, obrazovanje, Glava X. Socijalna politika

strukovno osposobljavanje i mladi
Poglavlje 1. Socijalne odredbe (stavljeno

380

izvan snage)
lanak 152.
Poglavlje 2. Europski socijalni fond Glava XI. Europski socijalni fond
Poglavlje 3. Obrazovanje, strukovno Glava XII. Obrazovanje, strukovno

osposobljavanje i mladi obrazovanje, mladi i sport
Glava XII. Kultura Glava XIII. Kultura

381

Glava XIII. Javno zdravstvo Glava XIV. Javno zdravstvo
Glava XIV. Zatita potroaa Glava XV. Zatita potroaa
lanak 153. stavci 1., 3., 4. i 5. lanak 169.
Glava XV. Transeuropske mree Glava XVI. Transeuropske mree
Glava XVI. Industrija Glava XVII. Industrija
Glava XVII. Ekonomska i socijalna Glava XVIII. Ekonomska, socijalna i

kohezija teritorijalna kohezija
Glava XVIII. Istraivanje i tehnoloki Glava XIX. Istraivanje i tehnoloki razvoj te

razvoj svemir

382

lanak 189.
Glava XIX. Okoli Glava XX. Okoli
Glava XXI. Energija
lanak 194.
Glava XXII. Turizam
lanak 195.
Glava XXIII. Civilna zatita
lanak 196.
Glava XXIV. Administrativna suradnja
lanak 197.
Glava XX. Razvojna suradnja Dio peti, glava III. poglavlje 1. Razvojna suradnja
383

(premjetena)
Glava XXI. Gospodarska, financijska i Dio peti, glava III. poglavlje 2. Gospodarska,
tehnika suradnja s treim zemljama financijska i tehnika suradnja s treim zemljama
(premjetena)
lanak 181.a (premjeten) lanak 212.
DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE DIO ETVRTI PRIDRUIVANJE

PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA PREKOMORSKIH ZEMALJA I PODRUJA
(42) U bitnome zamijenjen drugom reenicom drugog podstavka stavka 1. lanka 208. UFEU-a.
DIO PETI VANJSKO DJELOVANJE UNIJE
Glava I. Ope odredbe o vanjskom

djelovanju Unije
lanak 205.
384

Dio trei, glava IX. Zajednika trgovinska Glava II. Zajednika trgovinska politika
politika (premjetena)
Glava III. Suradnja s treim zemljama i

humanitarna pomo
Dio trei, glava XX. Razvojna suradnja Poglavlje 1. Razvojna suradnja

(premjetena)
lanak 177. (premjeten) lanak 208. (43)
Dio trei, glava XXI. Gospodarska, financijska i Poglavlje 2. Gospodarska, financijska i

tehnika suradnja s treim zemljama tehnika suradnja s treim zemljama
(premjetena)
lanak 181.a (premjeten) lanak 212.
lanak 213.
Poglavlje 3. Humanitarna pomo
lanak 214.
Glava IV. Mjere ograniavanja

(
43) Druga reenica drugog podstavka stavka 1. u bitnome zamjenjuje lanak 178. UEZ-a.
Glava V. Meunarodni sporazumi
lanak 216.

385

lanak 111. stavci 1. do 3. i stavak 5. lanak 219.

(premjeteni)
Glava VI. Odnosi Unije s meunarodnim

organizacijama i treim zemljama te delegacije
Unije
lanci 302. do 304. (zamijenjeni) lanak 220.
lanak 221.
Glava VII. Klauzula solidarnosti
lanak 222.
DIO PETI INSTITUCIJE ZAJEDNICE DIO ESTI INSTITUCIONALNE I

FINANCIJSKE ODREDBE
Glava I. Institucionalne odredbe Glava I. Institucionalne odredbe
Poglavlje 1. Institucije Poglavlje 1. Institucije
Odjeljak 1. Europski parlament Odjeljak 1. Europski parlament
lanak 190. stavci 1. do 3. (stavljen izvan

snage) (45)
lanak 190. stavci 4. i 5. lanak 223.
lanak 191. stavak prvi (stavljen izvan

snage) (46)
lanak 191. stavak drugi lanak 224.

snage) (47)
lanak 192. stavak drugi lanak 225.
(44) U bitnome zamijenjen lankom 14. stavcima 1. i 2. UEU-a.

(45) U bitnome zamijenjen lankom 14. stavcima 1. do 3. UEU-a.
386



snage) (48)
lanak 197. stavak drugi, trei i etvrti lanak 230.
Odjeljak 2. Europsko vijee
lanak 235.
lanak 236.
Odjeljak 2. Vijee Odjeljak 3. Vijee
lanak 205. stavci 2. i 4. (stavljeni izvan

snage)
lanak 205. stavci 1. i 3. lanak 238.

387

Odjeljak 3. Komisija Odjeljak 4. Komisija

(49) U bitnome zamijenjen lankom 16. stavkom 1. UEU-a i lancima 290. i 291. UFEU-a.
(50) U bitnome zamijenjen lankom 16. stavcima 2. i 9. UEU-a
lanak 244.
lanak 212. (premjeten) lanak 249. stavak 2.
lanak 217. stavci 1., 3. i 4. (stavljeni izvan

snage) (54)

(55)
Odjeljak 4. Sud Odjeljak 5. Sud Europske unije

snage) (57)
lanak 221. stavak drugi i trei lanak 251.

388

lanak 224. (58) lanak 254.
lanak 255.
lanak 225.a lanak 257.

(55) U bitnome zamijenjen lankom 295 UFEU-a.
(57) U bitnome zamijenjen lankom 19. stavkom 2., prvim podstavkom UEU-a.
(58) Prva reenica prvog podstavka zamjenjuje se u bitnom lankom 19. stavkom 2. drugim podstavkom UEU-a.
lanak 229.a lanak 262.
lanak 269.

389

lanak 275.
lanak 276.
Odjeljak 6. Europska sredinja banka
lanak 282.
Odjeljak 5. Revizorski sud Odjeljak 7. Revizorski sud
Poglavlje 2. Odredbe zajednike za vie Poglavlje 2. Pravni akti Unije, postupci

institucija donoenja i druge odredbe
Odjeljak 1. Pravni akti Unije

390

lanak 289.
lanak 290. (59)

lanak 291. (59)
lanak 292.
Odjeljak 2. Postupci za donoenje akata i

druge odredbe
lanak 295.
lanak 298.
Poglavlje 3. Savjetodavna tijela Unije
lanak 300.
Poglavlje 3. Gospodarski i socijalni Odjeljak 1. Gospodarski i socijalni odbor

odbor
(59) U bitnome zamjenjuje treu alineju lanka 202. UEZ-a.

lanak 258. prvi, drugi i etvrti stavak lanak 301.
lanak 258. trei stavak (stavljen izvan

snage) (61)
391

Poglavlje 4. Odbor regija Odjeljak 2. Odbor regija
lanak 263. prvi i peti stavak (stavljeni

izvan snage) (62)
lanak 263. drugi do etvrti stavak lanak 305.
Poglavlje 5. Europska investicijska banka Poglavlje 4. Europska investicijska banka
Glava II. Financijske odredbe Glava II. Financijske odredbe
Poglavlje 1. Vlastita sredstva Unije
Poglavlje 2. Viegodinji financijski okvir
lanak 312.
Poglavlje 3. Godinji proraun Unije
(60) U bitnome zamijenjen lankom 300. stavkom 2. UFEU-a.

(62) U bitnome zamijenjen lankom 300. stavcima 3. i 4. UFEU-a.
392

lanak 272. stavci 2. do 10. lanak 314.
Poglavlje 4. Izvrenje prorauna i razrjenica
Poglavlje 5. Zajednike odredbe
lanak 323.
lanak 324.
Poglavlje 6. Borba protiv prijevara
Glava III. Pojaana suradnja
lanci 11. i 11.a (zamijenjeni) lanak 326. (64)

393

(64) Takoer zamjenjuje dosadanje lanke 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a.
DIO ESTI OPE I ZAVRNE ODREDBE DIO SEDMI OPE I ZAVRNE ODREDBE

394


(66)
lanak 299. stavak 2. drugi, trei i etvrti lanak 349.
podstavak
lanak 299. stavak 2. prvi podstavak i lanak 355.

stavci 3. do 6. (premjeteni)
(64) Takoer zamjenjuje dosadanje lanke 27.a do 27.e, 40. do 40.b i 43. do 45. UEU-a.(65) U bitnome
zamijenjen lankom 47. UEU-a.
lanak 353.

395

lanak 299. stavak 2. prvi podstavak i stavci 3. lanak 355.

do 6. (premjeteni)
Zavrne odredbe
lanak 358.

396
POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE
2010/C 83/02
Europski parlament, Vijee i Komisija sveano proglaavaju sljedei tekst kao Povelju o
temeljnim pravima Europske unije.
POVELJA O TEMELJNIM PRAVIMA EUROPSKE UNIJE

Preambula
Narodi Europe, uspostavljajui meu sobom sve tjenji savez, odluni su dijeliti miroljubivu
budunost utemeljenu na zajednikim vrijednostima.
Svjesna svojeg duhovnog i moralnog nasljea, Unija se temelji na nedjeljivim, univerzalnim

vrijednostima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i solidarnosti; Unija se temelji na
naelima demokracije i vladavine prava. Ona pojedinca postavlja u sredite svog djelovanja
uspostavom statusa graana Unije i stvaranjem podruja slobode, sigurnosti i pravde.
Unija pridonosi ouvanju i razvoju tih zajednikih vrijednosti uz potovanje raznolikosti

kultura i tradicija naroda Europe, nacionalnih identiteta drava lanica i organizacije njihovih
tijela vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; ona nastoji promicati uravnoteeni i
odrivi razvoj i osigurava slobodno kretanje osoba, usluga, roba i kapitala te slobodu
poslovnog nastana.
U tu svrhu nuno je ojaati zatitu temeljnih prava u svjetlu promjena u drutvu, drutvenog
napretka te znanstvenog i tehnolokog razvoja, tako da budu vidljivija u Povelji.
Ova Povelja potvruje, uz duno potovanje nadlenosti i zadataka Unije te naela

supsidijarnosti, prava koja proistjeu osobito iz ustavnih tradicija i meunarodnih obveza
zajednikih dravama lanicama, iz Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda, iz Socijalne povelje koju su usvojile Unija i Vijee Europe te iz prakse Suda Europske
unije i Europskoga suda za ljudska prava. U tom kontekstu Povelju e tumaiti sudovi Unije i
drava lanica, uzimajui u obzir objanjenja pripremljena pod vodstvom predsjednitva
Konvencije koje je sastavilo Povelju i aurirana pod odgovornou predsjednitva Europske
konvencije.
Uivanje ovih prava podrazumijeva odgovornosti i dunosti prema drugim osobama, ljudskoj
zajednici i buduim naratajima.
Unija stoga priznaje prava, slobode i naela koja slijede.

397
GLAVA I.
DOSTOJANSTVO
lanak 1.
Ljudsko dostojanstvo
Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. Ono mora biti potovano i zatieno.
lanak 2.
Pravo na ivot
1. Svatko ima pravo na ivot.
2. Nitko ne smije biti osuen na smrt ili pogubljen.
lanak 3.
Pravo na cjelovitost osobe
1. Svatko ima pravo na potovanje njegove ili njezine tjelesne i duhovne cjelovitosti.
U podruju medicine i biologije osobito se mora potovati sljedee:
slobodni pristanak osobe o kojoj je rije, na temelju njezine obavijetenosti i u skladu s

postupcima utvrenima zakonom;
(b) zabrana eugenikih postupaka, osobito onih iji je cilj odabiranje meu ljudima;
(c) zabrana koritenja ljudskog tijela i njegovih dijelova kao izvora financijske koristi;
(d) zabrana reproduktivnog kloniranja ljudskih bia.
lanak 4.
Zabrana muenja i neljudskog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja

398
Nitko ne smije biti podvrgnut muenju, neljudskom ili poniavajuem postupanju ili
kanjavanju.
lanak 5.
Zabrana ropstva i prisilnog rada
1. Nitko se ne smije drati u ropstvu ili ropstvu slinom odnosu.
2. Ni od koga se ne smije zahtijevati da obavlja prisilni ili obvezni posao.
3. Zabranjeno je trgovanje ljudima.
GLAVA II.
SLOBODE
lanak 6.
Pravo na slobodu i sigurnost
Svatko ima pravo na slobodu i sigurnost osobe.
lanak 7.
Potovanje privatnog i obiteljskog ivota
Svatko ima pravo na potovanje svog privatnog i obiteljskog ivota, doma i komuniciranja.
lanak 8.
Zatita osobnih podataka
1. Svatko ima pravo na zatitu svojih osobnih podataka.
2. Takvi podaci moraju se obraivati poteno u za to utvrene svrhe, na temelju pristanka

osobe o kojoj je rije ili na nekoj drugoj legitimnoj osnovi, utvrenoj zakonom. Svatko ima
pravo na pristup prikupljenim podacima koji se na njega ili nju odnose i pravo na njihovo
ispravljanje.
399
3. Potovanje tih pravila podlijee nadzoru neovisnog tijela.
lanak 9.
Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji
Pravo na stupanje u brak i osnivanje obitelji zajameno je u skladu s nacionalnim zakonima

koji ureuju ostvarivanje tih prava.
lanak 10.
Sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijedi
1. Svatko ima pravo na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijedi. Ovo pravo ukljuuje
slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja te slobodu, pojedinano ili u zajednici s
drugima, javno ili privatno, iskazivanja vjeroispovijedi ili uvjerenja bogoslujem,
pouavanjem, obiajima i obredima.
2. Priznaje se pravo na prigovor savjesti, u skladu s nacionalnim zakonima koji ureuju

ostvarivanje tog prava.
lanak 11.
Sloboda izraavanja i informiranja
1. Svatko ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu miljenja te
primanja i davanja informacija i ideja bez uplitanja tijela vlasti i bez obzira na granice.
2. Potuju se sloboda i pluralizam medija.
lanak 12.
Sloboda okupljanja i udruivanja
1. Svatko ima pravo na mirno okupljanje i slobodno udruivanje na svim razinama,

osobito kad je rije o politici, sindikatima i graanskim pitanjima. Ovo pravo podrazumijeva i
pravo na osnivanje i pristupanje sindikatima radi zatite vlastitih interesa.
2. Politike stranke na razini Unije doprinose izraavanju politike volje graana Unije.
400
lanak 13.
Sloboda umjetnosti i znanosti
Slobodni su umjetnost i znanstveno istraivanje. Potuje se akademska sloboda.
lanak 14.
Pravo na obrazovanje
1. Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnom i trajnom usavravanju.
2. Ovo pravo ukljuuje mogunost besplatnog obveznog kolovanja.
3. Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz potovanje demokratskih naela, te pravo

roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poduku u skladu sa svojim vjerskim,
filozofskim i pedagokim uvjerenjima, potuje se u skladu s nacionalnim zakonima koji
ureuju ostvarivanje takve slobode i prava.
lanak 15.
Sloboda izbora zanimanja i pravo na rad
1. Svatko ima pravo na rad i na obavljanje slobodno izabranog ili prihvaenog zanimanja.
2. Svaki graanin Unije moe slobodno birati zaposlenje, raditi i ostvarivati pravo na
poslovni nastan i pravo na pruanje usluga u svakoj dravi lanici.
3. Dravljani treih zemalja kojima je doputen rad na teritorijima drava lanica imaju
pravo na radne uvjete jednake onima koje imaju graani Unije.
lanak 16.
Sloboda poduzetnitva
Sloboda poduzetnitva priznaje se u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i

praksom.
401
lanak 17.
Pravo na vlasnitvo
1. Svatko ima pravo na vlasnitvo nad svojom, na zakonit nain steenom imovinom,
koristiti je, njome raspolagati i ostaviti je u nasljedstvo. Imovina nikome ne moe biti oduzeta,
osim u sluaju zatite javnog interesa ili u sluajevima i pod uvjetima koje propisuje zakon,
ako se pravodobno isplati odteta za njezin gubitak. Koritenje imovine moe biti regulirano
zakonom u mjeri u kojoj to zahtjeva opi interes.
2. Zatieno je intelektualno vlasnitvo.
lanak 18.
Pravo na azil
Zajameno je pravo na azil, uz potovanje pravila iz enevske konvencije od 28. srpnja 1951.
i Protokola od 31. sijenja 1967. o statusu izbjeglica i u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji i
Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu Ugovori).
lanak 19.
Zatita u sluaju udaljavanja, protjerivanja ili izruenja
1. Zabranjeno je kolektivno protjerivanje.
2. Nitko ne moe biti udaljen, protjeran ili izruen u dravu u kojoj postoji ozbiljna
opasnost da bude osuen na smrtnu kaznu, muenje ili drugo neljudsko ili poniavajue
postupanje ili kaznu.
GLAVA III.
JEDNAKOST
lanak 20.
Jednakost pred zakonom
Svi su pred zakonom jednaki.

402
lanak 21.
Nediskriminacija
1. Zabranjuje se bilo kakva diskriminacija na temelju spola, rase, boje koe, etnikog ili
socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, politikoga ili bilo kakvoga
drugog miljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, roenja, invalidnosti, dobi ili
spolnog usmjerenja.
2. Unutar podruja primjene Ugovor i ne dovodei u pitanje bilo koju njihovu posebnu
odredbu, zabranjena je svaka diskriminacija na temelju dravljanstva.
lanak 22.
Kulturna, vjerska i jezina raznolikost
Unija potuje kulturnu, vjersku i jezinu raznolikost.
lanak 23.
Ravnopravnost ena i mukaraca
Ravnopravnost ena i mukaraca mora biti osigurana u svim podrujima, ukljuujui

zapoljavanje, rad i plaanje.
Naelo ravnopravnosti ne sprjeava zadravanje ili usvajanje mjera kojima se uvode posebne
pogodnosti u korist nedovoljno zastupljenog spola.
lanak 24.
Prava djeteta
1. Djeca imaju pravo na zatitu i brigu koja je potrebna za njihovu dobrobit. Djeca mogu
slobodno izraavati svoje miljenje. Njihovo se miljenje uzima u obzir u pitanjima koja se na
njih odnose, u skladu s njihovom dobi i zrelosti.
2. U svakom djelovanju koje se odnosi na djecu, bez obzira na to provodi li ga tijelo vlasti
ili privatna ustanova, primarni cilj mora biti zatita interesa djeteta.
3. Svako dijete ima pravo na odravanje redovitog osobnog odnosa i izravni dodir s oba
roditelja, osim ako je to u suprotnosti sa zatitom njegovih interesa.
403
lanak 25.
Prava starijih osoba
Unija priznaje i potuje prava starijih osoba na dostojan ivot i neovisnost te na sudjelovanje u
drutvenom i kulturnom ivotu.
lanak 26.
Integracija osoba s invaliditetom
Unija priznaje i potuje prava hendikepiranih osoba na mjere iji je cilj osiguravanje njihove
neovisnosti, drutvene i profesionalne ukljuenosti te njihovo sudjelovanje u ivotu zajednice.
GLAVA IV.
SOLIDARNOST
lanak 27.
Pravo radnika na informiranje i savjetovanje u poduzeu
Radnicima i njihovim predstavnicima moraju biti, na odgovarajuim razinama, osigurana

prava na pravodobno informiranje i savjetovanje u sluajevima i pod uvjetima koje propisuju
pravo Unije, nacionalni zakoni i praksa.
lanak 28.
Pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje
Radnici i poslodavci ili njihove organizacije, imaju, u skladu s pravom Unije i nacionalnim
zakonima i praksom, pravo na pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na
odgovarajuim razinama i, u sluaju sukoba interesa, pravo na poduzimanje kolektivnog
djelovanja za obranu svojih interesa, ukljuujui i trajk.
lanak 29.
Pravo na pristup slubama za posredovanje pri zapoljavanju
Svatko ima pristup na besplatni pristup slubama za posredovanje pri zapoljavanju.

404
lanak 30.
Zatita u sluaju neopravdanoga otkaza
Svaki radnik ima pravo na zatitu od neopravdanoga otkaza u skladu s pravom Unije te
nacionalnim zakonima i praksom.
lanak 31.
Poteni i pravini radni uvjeti
1. Svaki radnik ima pravo na radne uvjete kojima se uvaju njegovo zdravlje, sigurnost i
dostojanstvo.
2. Svaki radnik ima pravo na ogranieno radno vrijeme, na dnevni i tjedni odmor te na
plaeni godinji odmor.
lanak 32.
Zabrana rada djece i zatita mladih pri radu
Zabranjeno je zapoljavanje djece. Najnia dob za zapoljavanje ne moe biti nia od najnie
dobi pri zavretku obveznog kolovanja, niim ne utjeui na pravila koja su pogodnija za
mlade, osim u sluajevima ogranienih odstupanja.
Mlade osobe primljene na posao moraju imati radne uvjete prilagoene svojoj dobi i moraju
biti zatiene od gospodarskog izrabljivanja ili od bilo kakve vrste rada koja bi mogla ugroziti
njihovu sigurnost, zdravlje ili psihiki, duhovni, moralni ili drutveni razvoj ili bi mogla
ugroziti njihovo obrazovanje.
lanak 33.
Obiteljski i profesionalni ivot
1.
Obitelj uiva pravnu, gospodarsku i socijalnu zatitu.
2. Kako bi se uskladio obiteljski i profesionalni ivot, svatko ima pravo na zatitu od
otkaza zbog razloga povezanog s materinstvom te pravo na plaeni porodni dopust i
roditeljski dopust po roenju ili posvajanju djeteta.
405
lanak 34.
Socijalna sigurnost i socijalna pomo
1. Unija priznaje i potuje pravo na pristup povlasticama u okviru socijalne zatite i

socijalnim slubama koje pruaju zatitu u sluajevima poput materinstva, bolesti, nesrea pri
radu, ovisnosti ili starosti te u sluaju gubitka posla, u skladu s pravilima koja utvruju pravo
Unije te nacionalni zakoni i praksa.
2. Svatko tko zakonito prebiva i tko zakonito mijenja prebivalite u Europskoj uniji ima
pravo na povlastice i beneficije u okviru socijalne zatite u skladu s pravom Unije te
nacionalnim zakonima i praksom.
3. U cilju borbe protiv socijalne iskljuenosti i siromatva Unija priznaje i potuje pravo na
socijalnu pomo i pomo vezanu uz stanovanje kako bi se osigurao dostojan ivot svima koji
nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima koja utvruju pravo Unije te nacionalni
zakoni i praksa.
lanak 35.
Zdravstvena zatita
Svatko ima pravo na pristup preventivnoj zdravstvenoj zatiti i pravo na lijeenje pod
uvjetima utvrenima nacionalnim zakonima i praksom. U utvrivanju i provedbi svih politika
i aktivnosti Unije, osigurava se visok stupanj zatite zdravlja ljudi.
lanak 36.
Pristup slubama od opeg gospodarskog interesa
Radi promicanja socijalne i teritorijalne kohezije Unije, ona priznaje i potuje pristup
slubama od opeg gospodarskog interesa u skladu s nacionalnim zakonima i praksom te u
skladu s Ugovorima.
lanak 37.
Zatita okolia
Visoka razina zatite okolia i poboljavanje kakvoe okolia moraju biti ukljueni u politike
Unije i osigurani u skladu s naelom odrivog razvoja.
406
lanak 38.
Zatita potroaa
Politike Unije osiguravaju visoku razinu zatite potroaa.
GLAVA V.
PRAVA GRAANA
lanak 39.
Pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za Europski parlament
1. Svaki graanin Unije ima pravo glasovati i biti biran na izborima za Europski parlament
u dravi lanici u kojoj prebiva pod istim uvjetima kao i dravljani te drave.
2. lanovi Europskog parlamenta biraju se slobodnim i tajnim glasovanjem na opim

neposrednim izborima.
lanak 40.
Pravo na glasovanje i kandidiranje na opinskim izborima
Svaki graanin Unije ima pravo glasovati i biti biran na opinskim izborima u dravi lanici u
kojoj prebiva pod istim uvjetima kao i dravljani te drave.
lanak 41.
Pravo na dobru upravu
1. Svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrauju
nepristrano, pravino i u razumnom roku.
2. Ovo pravo ukljuuje:
(a) pravo svake osobe na sasluanje prije poduzimanja bilo kakve pojedinane mjere koja
bi na nju mogla nepovoljno utjecati;
(b) pravo svake osobe na pristup svojem dosjeu, uz potovanje zakonitih interesa
povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne;
407
(c) obvezu uprave da obrazloi svoje odluke.
3. Svaka osoba ima pravo da joj Unija nadoknadi svaku tetu koju uzrokuju njezine
institucije ili njezini slubenici pri obavljanju svojih dunosti, u skladu s opim naelima
zajednikima pravnim sustavima drava lanica.
4. Svaka se osoba moe pisanim putem obratiti institucijama Unije na jednom od jezika
Ugovor i mora dobiti odgovor na istom jeziku.
lanak 42.
Pravo pristupa dokumentima
Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem ili sjeditem u nekoj dravi
lanici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije neovisno o
njihovu mediju.
lanak 43.
Europski ombudsman
Svaki graanin Unije te svaka fizika osoba koja prebiva ili pravna osoba sa sjeditem u nekoj
dravi lanici ima pravo prijaviti Europskom ombudsmanu sluajeve nepravilnosti u
postupku institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, osim Suda Europske unije kad on obavlja
svoju sudbenu dunost.
lanak 44.
Pravo na peticiju
Svaki graanin Unije i svaka fizika ili pravna osoba s boravitem odnosno registriranim
sjeditem u jednoj dravi lanici ima pravo na podnoenje peticije Europskom parlamentu.
lanak 45.
Sloboda kretanja i sloboda prebivanja
1. Svaki graanin Unije ima pravo na slobodno kretanje i prebivanje na teritoriju drava
lanica.
408
Sloboda kretanja i prebivanja moe biti dodijeljena, u skladu s Ustavom, dravljanima treih
zemalja koji zakonito prebivaju na teritoriju neke drave lanice.
lanak 46.
Diplomatska i konzularna zatita
Svaki graanin Unije ima pravo, na teritoriju tree zemlje u kojoj drava lanica iji je on
dravljanin nema predstavnitva, na zatitu diplomatskih ili konzularnih tijela bilo koje
drave lanice, pod istim uvjetima kao i dravljani te drave lanice.
GLAVA VI.
PRAVDA
lanak 47.
Pravo na uinkoviti pravni lijek i na pravino suenje
Svatko ija su prava i slobode, zajameni pravom Unije, prekreni, ima pravo na uinkoviti
pravni lijek pred sudom, u skladu s uvjetima utvrenima ovim lankom.
Svatko ima pravo na pravino, javno suenje u razumnom vremenskom roku pred neovisnim
i nepristranim sudom, prethodno osnovanim u skladu sa zakonom. Svatko ima mogunost da
bude savjetovan, branjen i zastupan.
Pravna pomo osigurava se za osobe koje nemaju dostatna sredstva, ako je takva pomo
potrebna za osiguravanje uinkovitoga pristupa pravosuu.
lanak 48.
Pretpostavka nedunosti i pravo na obranu
1. Svaki optuenik smatra se nedunim sve dok mu se ne dokae krivica u skladu sa

zakonom.
2. Zajameno je potovanje prava na obranu svakog optuenika.

409
lanak 49.
Naela zakonitosti i proporcionalnosti kaznenih djela i kazni
1. Nitko ne smije biti osuen zbog bilo kojeg kaznenog djela ili propusta koji, u trenutku
poinjenja, nije bio kazneno djelo u skladu s nacionalnim i meunarodnim pravom. Ne smije
mu biti izreena ni stroa kazna od one koja je bila primjenjiva u trenutku poinjenja
kaznenog djela. Ako je, nakon poinjenja kaznenog djela, pravom propisana blaa kazna,
primjenjuje se takva kazna.
2. Ovaj lanak ne dovodi u pitanje suenje i kanjavanje bilo koje osobe zbog bilo kojeg
djela ili propusta koji su, u trenutku poinjenja, smatrani kaznenim djelom u skladu s opim
naelima koja priznaju svi narodi.
3. Strogost kazne ne smije biti nerazmjerna kaznenom djelu.
lanak 50.
Izbjegavanje dvostrukog suenja ili kanjavanja zbog istog kaznenog djela
Nitko se ne smije ponovno sudski progoniti ili kanjavati u kaznenom postupku zbog
kaznenog djela zbog kojeg je ve bio, u skladu sa zakonom, pravomono osloboen ili osuen
u Uniji.
GLAVA VII.
OPE ODREDBE KOJIMA SE UREUJE TUMAENJE I PRIMJENA POVELJE
lanak 51.
Podruje primjene
1. Odredbe ove Povelje odnose se na institucije, tijela, urede i agencije Unije, uz potovanje
naela supsidijarnosti, i na drave lanice samo kada primjenjuju pravo Unije. Oni stoga
moraju potovati prava i drati se naela te promicati primjenu Povelje u skladu sa svojim
ovlastima i potujui ogranienja nadlenosti Unije, koje su joj dodijeljene u Ugovorima.
2. Poveljom se ne proiruje podruje primjene prava Unije izvan ovlasti Unije, ne

uspostavlja se nova ovlast ni zadaa za Uniju niti se mijenjaju ovlasti i zadae kako su
utvrene Ugovorima.
410
lanak 52.
Opseg i tumaenje prava i naela
1. Svako ogranienje pri ostvarivanju prava i sloboda priznatih ovom Poveljom mora biti
predvieno zakonom i mora potovati bit tih prava i sloboda. Uz potovanje naela
proporcionalnosti, ogranienja su mogua samo ako su potrebna i ako zaista odgovaraju
ciljevima od opeg interesa koje priznaje Unija ili potrebi zatite prava i sloboda drugih osoba.
2. Prava koja priznaje ova Povelja i koja su predviena u Ugovorima ostvaruju se pod
uvjetima i u granicama ovlasti odreenih tim Ugovorima.
3. U onoj mjeri u kojoj ova Povelja sadri prava koja odgovaraju pravima zajamenima
Konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, znaenje i opseg primjene tih
prava jednaki su onima iz spomenute Konvencije. Ova odredba ne sprjeava pravo Unije da
prui iru zatitu.
4. U mjeri u kojoj Povelja prepoznaje temeljna prava kako proizlaze iz ustavnih tradicija
zajednikih dravama lanicama, ta prava se tumae u skladu s tim tradicijama.
5. Odredbe ove Povelje koje sadravaju naela mogu biti provedene zakonodavnim i
izvrnim aktima institucija, tijela, ureda i agencija Unije te aktima drava lanica dok u
izvravanju svojih ovlasti provode pravo Unije. One su u sudskoj nadlenosti samo u
tumaenju tih akata te u presudama o njihovoj zakonitosti.
6. Nacionalni zakoni i prakse se u cijelosti uzimaju u obzir kako je odreeno ovom

Poveljom.
7. Sudovi Unije i drava lanica uzimaju u obzir objanjenja sastavljena kao smjernice za
tumaenje ove Povelje.
lanak 53.
Razina zatite
Nijedna odredba ove Povelje ne smije se tumaiti kao ograniavanje ili nepovoljno utjecanje
na ljudska prava i temeljne slobode, na nain na koji ih u njihovim podrujima primjene
priznaju pravo Unije i meunarodno pravo te meunarodni sporazumi ije su stranke Unija ili
sve drave lanice, ukljuujui Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda te ustavi drava lanica.
411
lanak 54.
Zabrana zlouporabe prava
Nijedna odredba ove Povelje ne smije se tumaiti kao da podrazumijeva pravo na

poduzimanje bilo kakvoga djelovanja ili izvravanja bilo kakvog djela iji je cilj nakoditi bilo
kojemu od prava i sloboda priznatih ovom Poveljom ili njihovo ograniavanje vie nego to je
predvieno Poveljom.

Gore navedeni tekst prilagoava tekst Povelje proglaene 7. prosinca 2000., te e ga zamijeniti
od dana stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona.

Lisabonski Prociscena PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Lisabonski Prociscena PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Proiene inaice Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o funkcioniranju

Proiena inaica Ugovora o Europskoj uniji ................................................................................ 11

Povelja o temeljnim pravima Europske unije ........................................................................ 396

UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI I UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE

PROIENA INAICA UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI .............................................. 11

PROIENA INAICA UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE ........ 45

Poglavlje 2. Pravo poslovnog nastana ....................................................................... 65

GLAVA XIX. ISTRAIVANJE I TEHNOLOKI RAZVOJ TE SVEMIR .......................... 126

Odjeljak 2. Odbor regija .................................................................................. 176

PROTOKOLI .................................................................................................................................. 199

Protokol (br. 1) o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji ................................ 200

Protokol (br. 16) o odreenim odredbama koje se odnose na Dansku............................... 287

PRILOZI .......................................................................................................................................... 331

IZJAVE priloene Zavrnom aktu Meuvladine konferencije koja je donijela Ugovor iz

1. Izjava o Povelji Europske unije o temeljnim pravima .................................................. 337

52. Izjava Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Savezne Republike Njemake,

Tablice ekvivalenata ..................................................................................................................... 361

UGOVORA O EUROPSKOJ UNIJI

NJEGOVO VELIANSTVO KRALJ BELGIJANACA, NJEZINO VELIANSTVO KRALJICA

NADAHNUTI kulturnim, vjerskim i humanistikim nasljeem Europe iz kojeg su se razvile

PODSJEAJUI na povijesnu vanost okonanja podijeljenosti europskog kontinenta i na

POTVRUJUI svoju privrenost naelima slobode, demokracije i potovanja ljudskih prava i

POTVRUJUI svoju privrenost temeljnim socijalnim pravima utvrenima u Europskoj

ELEI dodatno unaprijediti demokratsko i uinkovito funkcioniranje institucija kako bi im

ODLUNI da ostvare jaanje i konvergenciju svojih gospodarstava i uspostave ekonomsku i

VRSTO ODLUIVI da promiu gospodarski i socijalni napredak svojih naroda, uzimajui u

zatite okolia, te da provode politike koje osiguravaju da pomaci u gospodarskoj integraciji

ODLUNI da ustanove graanstvo zajedniko svim dravljanima njihovih zemalja,

ODLUNI da provode zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku koja ukljuuje postupno

ODLUNI da olakaju slobodno kretanje osoba, a da se pritom osigura zatita i sigurnost

ODLUILI SU osnovati Europsku uniju i u tu su svrhu odredili kao svoje opunomoenike:

(Popis opunomoenika izostavljen)

KOJI su se, razmijenivi svoje punomoi, za koje je utvreno da su u valjanom i propisanom

(bivi lanak 1. UEU-a) (2)

Unija se temelji na ovom Ugovoru i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem

Unija se temelji na vrijednostima potovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije,

(bivi lanak 2. UEU-a)

1. Cilj Unije je promicanje mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda.

Ona suzbija drutvenu iskljuenost i diskriminaciju, promie socijalnu pravdu i zatitu,

Ona promie ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te solidarnost meu dravama

4. Unija uspostavlja ekonomsku i monetarnu uniju ija je valuta euro.

5. U svojim odnosima s ostatkom svijeta, Unija podrava i promie svoje vrijednosti i

6. Unija svoje ciljeve ostvaruje odgovarajuim sredstvima, primjerenima nadlenostima

3. Na temelju naela lojalne suradnje i uz puno uzajamno potovanje, Unija i drave

(bivi lanak 5. UEZ-a)

1. Granice nadlenosti Unije ureene su naelom dodjeljivanja. Izvravanje nadlenosti

3. Na temelju naela supsidijarnosti, u podrujima koja nisu u njezinoj iskljuivoj

Institucije Unije primjenjuju naelo supsidijarnosti kako je utvreno u Protokolu o primjeni

4. Na temelju naela proporcionalnosti, sadraj i oblik djelovanja Unije ne prelazi ono to

Institucije Unije primjenjuju naelo proporcionalnosti kako je utvreno u Protokolu o

(bivi lanak 6. UEU-a)

Odredbama Povelje ni na koji se nain ne proiruju nadlenosti Unije kako su utvrene u

2. Unija pristupa Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. To

3. Temeljna prava, kako su zajamena Europskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i

(bivi lanak 7. UEU-a)

1. Na temelju obrazloenog prijedloga jedne treine drava lanica, Europskog parlamenta

5. Modaliteti glasovanja koji se primjenjuju na Europski parlament, Europsko vijee i

1. Unija razvija poseban odnos sa susjednim zemljama radi uspostave podruja

ODREDBE O DEMOKRATSKIM NAELIMA

1. Funkcioniranje Unije temelji se na predstavnikoj demokraciji.

2. Graani su neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu.

4. Politike stranke na europskoj razini doprinose stvaranju europske politike svijesti i