ilavost je sposobnost materijala da plastinom deformacijom

razgradi naprezanja i na taj nain povisi otpornost materijala na krti lom. Mjera za
ilavost materijala je udarni rad loma. Sposobnost materijala da se plastino
deformie, prije nego to doe do loma, zove se duktilnost. Katkad se to svojstvo
naziva i deformabilnou, plastinou, istezljivou, a pri tlanom optereenju i
gnjeivou.

Ispitivanje udarne radnje loma provodi se prema normi.

na ispitnom uzorku etvrtastog poprenog presjeka sa zarezom u
sredini, na Charpyjevom tegu.

Ispitni uzorak oslonjen na dva oslonca savojno se optereuje

udarcem ivice tega u sredini raspona nasuprot utoru.
Zbog udarca ispitni uzorak pukne u korijenu utora ili ga otrica
tega provue izmeu oslonca.

Dva najee koritena oblika ispitnog uzorka pri ispitivanju

udarne radnje loma su:
Ispitni uzorak s U-zarezom (DVM)
Ispitni uzorak s V-zarezom (ISO-V)

Pri slobodnom padu utega-ekia iz poetnog poloaja h1, u kojem je potencijalna

energija EP = mgh1 , udarac odreene energije prenosi se na uzorak u obliku
epruvete sa zarezom. Potencijalna energija se tada pretvara u kinetiku, a nakon
preloma uzorka uteg dolazi u poloaj h2. Energija utroena na prelom uzorka
jednaka je mg(h1 h2), a svoenjem na dimenziju povrine presjeka probe u m2,
odgovara udarnoj ilavosti metala aK u J/m2.
Izodov postupak za odreivanje ilavosti rjee se primjenjuje kod
nas. Ova metoda ima veliku primjenu u nekim zemljama zapada.

Tvrdoa je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju drugog tijela u njegovu

strukturu.

Rockwell, Brinel, Vickers

Rockwell: HRC Npr. 45 HRC: 45- vrijednost tvrdoe, HRC- oznaka tvrdoe
Vickers: HV Npr. 460 HV 30/20: 460 vrijednost tvrdoe, HV oznaka tvrdoe,
30 sila utiskivanja, 20- vrijeme utiskivanja

Rockwell:
Kod metode ispitivanja tvrdoe mateirjala po Rokvelu, utiskuje se poseban
utiskiva u strukturu ispitnog materijala, pri emu se mjeri dubina otiska. Utiskica
je dijamantna kupa sa uglom na vrhu od 120, i prenikom zaobljenja na vrhu
4mm. Takoe moe se koristiti i zakaljena elina kuglica prenika 1/16 ina, ili
1/8 ina (1,5875mm/3,175mm)

Utiskiva se prislanja na povrinu ispitnog materijala, poetnom silom F0 (obino

oko 100N) pri emu se dobija otisak dubine h0. To je ishodini poloaj za koji se
mjerilo za dubinu namjeta na nultu vrijednost, odnosno od tog poloaja se mjeri
dalje prodiranje kupe u mateirjal. Zatim se poveava sila utiskivaa dodatnom
silom F1, to poveanje traje od 1 do 8 sekundi. Trajanje optereenja ukupnom
silom iznosi od 2 do 6 sekundi. Potom se uklanja dodatna sila F1 te se pri
optereenju poetnom silom F0 oita na mjerilu dubina otiska h (mm). Kao mjerilo
preteno se koriste komparatori tanosti 2 mikrona.
Brinel:

Tvrdoa prema Brinelu predstavlja otpor materijala koji prua pri prodiranju
kaljene kuglice izloene pritisnoj sili F. U ispitnom materijalu nastaje otisak u
obliku kugline kalote prenika d I dubine h. Oteenja povrine koja nastaju
ispitivanjem tvrdoe po Brinelu su neznatna, s toga se mogu svrstati u grupu
ispitivanja materijala bez razaranja. Kuglica moe biti prenika 10, 5, 2.5, 2 I 1 mm,
a sila se bira prema predvienoj tvrdoi materijala (iskustveno ili iz tabela). Sila se
odreuje iz formula:
-Za tvrdi materijal F= 294,2 D2
-Za srednje tvrde materijale F=98,07 D2
-I za meke materijale F=49,03 D2

Mjerenje se smatra tanim ukoliko je prenik utisnute kalote u granicama od 0.25

do 0.5 prenika kuglice. Ukoliko je h<0,25d, onda se upotrijebila manja sila od
potrebne, a ukoliko je h>0,5d, onda se upotrijebila prevelika sila. Trajanje
poveanja sile od poetne vrijednosti iznosi 15 sekundi, a njeno djelovanje od 15
do 60 sekundi. to je materijal meki, ispitivanje traje due.

Prenik kuglice zavisi od debljine materijala koji se ispituje, I bira se iskustveno ili
iz tabela. Takoe mora se uzeti u obzir da debljina uzorka mora biti minimalno
osam puta vea od dubine utisnute kalote (h).
Na osnovu podataka o vrstoi po Brinelu, lako se dolazi do zatezne vrstoe
formulama koje se uzimaju za odreeni materijal. Tako je recimo za ugljenine
elike M=3,6*HB, Za hromirane elike M=3,5*HB, itd.
Vickers:
Tvrdoa po Vikersu predstavlja mjeru otpornosti materijala pri prodiranju
dijamantne etverostrane piramide sa uglom na vrhu od 136, optereene silom F,
u njegovu strukturu. Otisak je u obliku kvadrata, mjere se obje dijagonale
kvadrata, te se uzima srednja vrijednost dijagonale.
A=d2/1,8544
HV=F/A; A-povrina, F-pritisna sila na dijamantnu piramidu
odnosno:
HV=1,5844*F/A
Debljia uzorka ispitnog materijala pri ispitivanju metodom po vickersu treba biti
barem osam puta vea od dubine utisnute piramide. Trajanje poveanja sile do
konane vrijednosti iznosi 15 sekundi, a njeno djelovanje traje 30 ili vie sekundi.
Sila nije ograniena, ali je rijetko kad vea od 1000N. Ovom metodom je mogue
izmjeriti tvrdou I najtvrih materijala, takoe mogue je mjeriti tanke uzorke
upotrebom male sile, kao I mjerenje tvrdoe pojedinih kristalnih zrna uz upotreb
dosta male sile (nekoliko mikronjutna)
vrstoa je mehaniko svojstvo materijala da prua otpor djelovanju sile. vrstoa
nekog materijala je jednaka onom naprezanju koje uzrokuje slom tog istog
materijala.

Elasticnost je svojstvo vrstih tijela (materijala) da pod utjecajem

vanjske sile mijenjaju svoj oblik, povrinu I dimenzije i da se, nakon prestanka
njenog djelovanja, vraaju u prvobitan
oblik. Povezanost naprezanja i deformaciju tijela opisuje Hookeov zakon.