Professional Documents
Culture Documents
Zlostavljanje na poslu se, u naoj praksi oznaava engleskom reju Mobbing. U naem
jeziku nema adekvatnog termina za ovaj irok opseg znaenja i zato se koristi neprevedena
re mobbing, iako se u literaturi mogu pronai mnogi drugi izrazi poput zlostavljanje,
maltretiranje, viktimizacija, psiholoki teror...
Definicija Mobbinga
vedski psiholog Hajnc lejman, oko 1980. godine, nadovezujui se na Lorencove radove,
stvorio je termin Mobing na radnom mestu, opisujui intezivnu kolektivnu agresiju
usmerenu ka odabranom radniku od strane kolega ili nadreenih. Lejmanova definicija
glasi: Mobing ili psiholoki teror u poslovnom ivotu, predstavlja neprijateljsku i neetiku
komunikaciju koja je usmerena na sistematino maltretiranje jednog ili vie pojedinaca, od
strane jednog ili vie pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je stavljen u
poyiciju u kojoj je bespomoan i u nemogunosti da se odbrani od stalnih maltretirajuih
aktivnosti. Oni se odvijaju sa vie instanci, visokom uestalou (najmanje jednom nedeljno) i
u duem vremenskom periodu (hajmanje est meseci). Zbog visoke uestalosti i dugog
trajanja neprijateljskog ponaanja to maltretiranje dovodi di znaajne mentalne,
psihomatske i socijalne patnje.
Znaajno je i odreenje mobinga koje je dala meunarodna organizacija rada (ILO), i u kojoj
se naglaava da je mobing uvredljivo ponaanje koje se manifestuje kao osvetoljubivi, surovi,
zlonamerni, ili poniavajui pokuaji da se sabotira jedan ili grupa zaposlenih. Udruuju se
protiv odreenog saradnika koji se potom mobinguje. U mobingu spadaju stalne negativne
kritike i primedbe, koje izoluju neku osobu u socijalnom pogledu, kao i kancelarijski traevi i
irenje lanih informacija.
vedska nacionalna sluba za zatitu i higijenu na radnom mestu (Swedish National Board of
Occupational Safety and Health) definie mobing kao ponavljanje izrazito negativne ili
radnje vredne prekora koje su na uvredljiv nain usmerene protiv zaposlenih pojedinaca i
mogu dovesti do toga da zaposleni budu iskljueni iz zajednice na radnom mestu.
Heinz Leymann
Veoma je bitno naglasiti razliku izmeu mobinga i bulinga, jer dosta puta dolazi do zabluda
oko ova dva pojma. Oba govore o nasilju, ali se mobing koristi prvenstveno za nasilje na
poslu, dok se buling veziju za nasilje kod dece, najee u kolama. Hajnc Lejman je ovako
definisao razliku izmeu mobinga i bulinga: Za buling se vezuje fizika agresija i pretnja
naroito prisutna kod dece, a mobing prestavlja sofisticiraniji oblik nasilja, sa izraenim
stigmatizujuim efektom, kao naprimer socijalna izolacija rtve, a fiziko nasilje se javljamo
samo izuzetno. Zato predlaem da se termin buling koristi pre svega za agresivne aktivnosti
izmeu dece u koli, a re mobing za ponaanje odraslih na radnom mestu.
Uzroci koji dovode do bilo kakvog oblika nasilja su razni. Tako je i kad je u pitanju
zlostavljanje na radnom mestu. Uzroci mogu biti oni najmanji i najgluplji, do onih najveih i
ozbiljnih. est uzrok jesu ljubomora, zavist, isfrustriranost itd. Deava se da svi ustanemo na
levu nogu, ali nema razloga da svoje loe ustajanje iskaljujemo na drugima i da se zbog neke
svoje nezadovoljnosti istresamo na okolinu.
Takoe, uzroci koji dovode do pojave mobinga su nedovoljno transparentna atmosfera, jaka
hijerarhija, nedostaci u internom informisanju, neadekvatno ponaanje rukovodstva,
nedovoljno razgraniena nadlenost i podela zadataka, nedostaci u personalnom
rukovoenju, potiskivnje konflikata. Veoma vaan uzrok pojave mobinga u nekoj radnoj
sredini je svakako i veoma loa radna klima u kojoj vladaju zavist, zloba, neprijateljstvo i
pritisci.
Poeci mobinga
No, bez obzira kako ko gleda na napad, u veini sluajeva mobing poinje naizgled
bezazlenim aktivnostima. Provociranjem, peckanjem, ogovaranjem... to se tie samog
postupka mobinga, on najee poinje promenama u radnom okruenju. Te promene
kasnije dovode do konflikata i loih meuljudskih odnosa.
Psihiki teror ili mobing zapoinje i odraava se neprijateljskim ili neetikim vidom
komunikacije koju sprovodi jedna ili vie osoba i koja je sistematski usmerena protiv
pojedinca koji je zbog toga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoan i u nemogunosti je da se
odbrani, i ostaje u toj poziciji zbog postupka mobinga koji se neprestano ponavljaju. Mobing
nastaje kada grupa iz raznih razloga nastoji da ponizi, ruinira ili psihiki dezintegrie jedinku,
koja veoma brzo, naavi se u nevoljnoj izolaciji poinje da trpi odreenje psihike,
profesionalne, emotivne i druge probleme.
Aktivnosti mobinga
-Ogovaranje i ismevanje;
-irenje traeva, kleveta i uvreda u pokuaju sramoenja rtve, a predmet traeva su sve
sfere njenog ivota;
-rtvi se uskrauje pravo da kae svoje miljenje, stalno je prekidaju u govoru ili ignoriu kao
da ne postoji;
-Skrivanje vanih informacija od rtve i naglo prekidanje razgovora kada ona ulazi u
prostoriju;
-Dobijanje besmislenih radnih zadataka koji su sipred profesionalnog nivoa rtve i/ili
pretrpavanje poslovima;
-Zadavanje zadataka koji naruavaju zdravlje ili zadataka koji pogoravaju zdravlje;
-Seksualni nasrtaj;
Repertoar postupaka u mobingu ili aktivnosti mobinga je izuzetno irok, ali se moe podeliti
u sledee etiri grupe:
Faze mobinga
Prema rezultatima istraivanja italijanskog nauniga Ege H, mobing prolazi kroz tano
pet definisanih faza.