Pregledni rad UDK 1:613(045)

doi: 10.21464/fi36301
Primljeno 14. 7. 2016.

Predrag Finci
30 Newlands Place, Barnet EN5 2SX, UK
predrag.finci@gmail.com

Diskutabilno pitanje zdravlja

Saetak
Kada govorimo o problemu zdravlja, govorimo o osobnom i drutvenom zdravlju, o etikim
i estetskim pitanjima zdravlja. U diskusijama o zdravlju uvijek se tvrdi da je ono po bie
dobro (korisno, poeljno, vrijedno), a ne pita se to je zdravlje po sebi. Ono je odreeno
kao poeljno svojstvo i kao ono to je suprotno bolesti, ali moe zadobiti negativno znaenje
onda kada se njime u bilo kojem smislu i s bilo kojim ciljem manipulira.

Kljune rijei
zdravlje, uobiajeno, umjetnost, filozofija

O zdravlju
1.
Zdravlje i kultura moraju biti uzgajani i uvani. I kada se s njima raamo, i
kada su nam dani, moraju biti njegovani da bi bili.
Zdravo je pozitivno, bolesno je negativno. Zdravlje je dobro, bolest je gadna,
podmukla, zla. Zdravo je lijepo, bolesno je runo. Zdravlje je ugodnost, ui
tak, ljepota, snaga Olimpijske igre su slavljenje zdravlja i ljudske vitalnosti.
Zdravlje je poeljno, prirodno, pozitivno, a bolest je nepoeljna, negativna, od
fizikog oteenja do mentalne perverzije. Ranjenost i bolest su opadanje sna
ge, suton ivota, patnja, nesrea, izopaenost. Zdravlje i bolest su suprotnosti
koje se meusobno iskljuuju: gdje postoji jedno, nema drugog. Zdravlje je
slika ivota, carstvo erosa, bolest je nagovjetaj smrti, blizina thanatosa.

2.
Svaka mitologija ima boga zdravlja ili lijeenja, u grkoj ih ima tuce razli
itih, a meu njima su Apolon i Herkul. Tema zdravlja je prisutna u svakoj
kulturi, u religiji, a danas naroito u medicinskoj etici i bioetici. Zdravlje je
uobiajena tema u svakodnevnoj konverzaciji. Hvale se zdrave osobe, po
tuje se zdravi nain ivota, brine se zbog bolesti bilja, okolia i drutva. U
mojoj zemlji se govori mnogo vie o fizikom zdravlju, koje nam treba da u
ivotu, u svom radnom vijeku teglimo, nego o psihikom zdravlju (koje je
bilo tabu-tema, a oni koji su proglaeni sumanutima bili su odmah na sve
naine odstranjeni iz drutva); govori se uvaj zdravlje i najvanije je da
je ovjek zdrav; govori se i Boe, daj zdravlja, s utopijskom nadom da e
jednom sve biti bolje. Zdravlje je bilo osnovna briga jer je ono bilo osnovna
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
143 God. 36 (2016) Sv. 3 (415420) 416 P. Finci, Diskutabilno pitanje zdravlja

vrijednost i jedini kapital koji su mnogi u siromatvu mogli imati. Kao ivotni
apsurd spominjalo se da je netko pucao od zdravlja i odjednom umro jer
je logino da osoba dugo boluje, pa umre. Onda bi se s gorinom potezala
mudrolija da uti utuju, a crveni putuju. Kada je umro najsnaniji djeak u
osnovnoj koli koju sam pohaao, djeca su s ljutnjom govorila kako smo mi,
slabiji, krljavi, eto i dalje ivi, a najbolji umro U doba mog djetinjstva
tadanje vlasti brinule su o zdravlju i nastojale puanstvo privoljeti istoi, u
koli je ak uveden predmet pod imenom Higijena, a u kinima je redovno pri
kazivan, prije glavne projekcije, kratki film o dvojici djeaka, od kojih jedan
radi vjebe kraj otvorenog prozora, pere se do pojasa, uestvuje u sportskim
aktivnostima, a drugi nita od toga. Prvi je zdrav i uspjean, drugi nizato.
Bio sam mnogo blii ovomu drugom negoli prvomu. Nisam tada shvaao da
zdravstveno stanje moe diktirati kakav e biti na ivot. Zdravlje je bilo ono
to me nije zanimalo. Bilo mi je dano, poklonjeno, pa sam ga nemilice troio i
nisam o njemu nikako brinuo. Zato bi i moj sud o znaaju zdravlja jo uvijek
mogao biti subjektivan. Pokuat u da ne bude tako.

3.
Jedna od moguih, a estih predrasuda: fiziki slabani intelektualci roman
tiziraju krhkost, osjetljivost, bolest, ranjivost. U takvoj predodbi intelektual
ci, a meu njima najee filozofi i umjetnici, bili su diskvalificirani i grubo
etiketirani kao ljudi koji nisu daleko od drutvenih parazita i nepoeljnih
drutvenih elemenata. Takva logika primitivnog vitalizma je dokazivala i
ukazivala da zdravi rade u polju i tvornicama, izgrauju i brane domovinu,
osvajaju druge zemlje, stvaraju novu radnu snagu i raaju budue vojnike.
Bolesni piu. Zdravlje je osobni kapital. Onda su ti pisci i umjetnici poeli i
sami slaviti zdrave, kao i ovjeka iz naroda, sve da bi dokazali da su na
pravoj strani i na liniji. U povijesti politikih doktrina zabiljeeno je da su
Hitlerovi nacisti i Staljinovi komunisti sebe nazivali zdravim drutvenim sna
gama. Totalitarni sistemi dokazuju svoju snagu, mo, nadmo, vitalnost u de
monstriranju svoje fizike snage, u spremnosti da poraze sve to i sve koji im
stoje na putu. Njihovo zdravlje obeava njihovu budunost. Takvi sistemi trae
zdravu umjetnost i moralnu obnovu, to su simptomi njihove bolesti.
Nacistiki ideal zdravlja je u demokratskim drutvima potisnut, ali nije ne
stala kapitalistika upotreba tijela. Ljudi dokazuju i pokazuju da su zdravi jer
je zdravlje garancija uspjeha i proizvodnje dobara. Zdravlje je prisustvo, rad,
djelatnost, bolest je razmaenost, dokolica, suvinost.
Zdravlje je nagrada, bolest kazna. Biti normalan je ivjeti u skladu s normom;
biti zdrav je biti od ovoga svijeta. U svakodnevnoj praksi nastoji se pomiriti
puka i znanstvena ideja o zdravlju. U tome bitnu ulogu igraju i kulturne razli
ke: gojaznost je u nekim kulturama dokaz ljepote, obilja, zdravlja, u drugima
potvrda bolesti i nepravilnog naina ivota, predmet podsmjeha i rugla
Idealni, utopijski Grad sunca Tommasa Campanelle smjeten je tamo gdje
klima pogoduje zdravlju. U razvijenim zapadnim zemljama (koje ponekad
nastoje biti nanny state, to, sreom, nailazi na otpor) suvremena medicina i
briga o zdravlju omoguuje imunoj osobi da svoj kraj stalno odgaa i da
svog kraja, kada vrijeme tomu doe, ne bude svjesna. U bogatim drutvima
brinu o ekologiji i marljivo vode statistike o zdravlju naroda; svaki graanin
ima svoj zdravstveni karton, zdravlje je vaan izdatak u budetu svake zemlje
i bitno za njen napredak i odranje, a vlast brine i da neku opaku zarazu ne
donesu stranci, pa zato zdravlje nije samo individualno pitanje nego je i
vano za funkcioniranje i zatitu sistema u kakvu individua ivi. Puenje je
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
143 God. 36 (2016) Sv. 3 (415420) 417 P. Finci, Diskutabilno pitanje zdravlja

jasan primjer: najprije ga je poticala industrija duhana, a sada ga nastoji sprije

iti drava kojoj je lijeenje puaa postalo preskupo, premda ipak nee biti
zabranjeno jer ta ista drava ubire takse od iste industrije duhana koju kritizira
(Uzgred budi reeno, ovisnik koji prestaje puiti ne prestaje da bi mu bilo bo
lje, nego zato to mu je loe). Konzumentsko drutvo pravi profit i na ljudskoj
nesrei i na srei i uvijek nae nain da svojim potencijalnim kupcima proda
ono to im u odreenom stanju treba. Tako se razmahao kult snanog, lijepog
tijela, kakvo je postalo pitanje drutvenog statusa, znak ljepote i kapital (in
vesticija), na koje se vie troi nego na luksuzno vozilo. Ranije je usvajano i
graeno vanjsko, od nakita, preko odjela do kue, a sada je to samo tijelo, bie
samo. Rekreativno bavljenje sportom zamijenjeno je vjebama jer je ideja
zdravlja u sportu potisnuta takmiarskim karakterom sporta. Razvila se i indu
strija (skupog) zdravlja, industrija koja ivi od ljudskih nedaa, a ija su dobra
(najbolje metode lijeenja, lijekovi i bolnice) raspoloiva samo bogatima, kako
drutvima, tako i pojedincima. Bolest vie i pogubnije napada siromane.

4.
Umjetnost i zdravlje dovoeni su u vezu. U Kini je ples (balet) bio u vezi
sa zdravim ivotom, danas se umjetnost primjenjuje kao terapija, pa se pre
poruuje amatersko bavljenje slikarstvom ili nekom drugom umjetnou.
U izvjesnom smislu sva umjetnost je oduvijek bila terapija, kako samom
umjetniku, tako i ljubitelju umjetnosti. U totalitarnim sistemima zagovarana
je zdrava umjetnost, umjetnost koja zapravo slavi vladajuu politiku i nje
ne moralne norme. Njoj nasuprot je loa umjetnost, umjetnost koja kvari
drutvo i pojedinca. to spada u lou umjetnost jasno je pokazala nacistika
izloba Entartete Kunst koja je, protivno namjerama i eljama organizatora,
postala najvie posjeena izloba svih vremena, izloba koja je postala dokaz
nakaznosti ideologije koja ju je organizirala.
Herojska umjetnost slavila je zdravlje, snagu, mo ideologije koja je u djelu
bila reprezentirana. Bolesna je osoba siromah, rtva, nakaza, koja u najboljem
sluaju moe izazvati saaljenje, ali u svijesti pristalica biologizma i misao
da ih treba otkloniti i zauvijek unititi. Zdravi su u europskoj kulturnoj tra
diciji bili bogovi i heroji. Krhkost je osobina Don Quijotea, nakaznost pripa
da Quasimodu, bolest napaenima, obespravljenima, hendikepiranima. Zato
je ekspresionizam uistinu bio otkrie i afirmiranje ljudske patnje, ljudskog.
Upravo e svijest o ljudskoj ranjivosti afirmirati i outsider art, ona nastojanja
koja su bila prikrivana i guena kao nezdrava i dokaz bolesti, a takvim
prikrivanjem i institucionalnim marginaliziranjem terorizirana je ljudska pat
nja i diskvalificiran svatko tko nije bio sainjen po zadanim drutvenim stan
dardima i svatko tko se nije uklapao u sistem proizvodnje i odgovarao na
propisane drutvene obaveze.
Modernu umjetnost vie je privlaila bolest nego zdravlje jer je bolest istinita sli
ka bia i drutva, jer ona stavlja i bie i drutvo u pitanje. Indikativna je upotreba
materijala u kiparstvu: mramor i granit bili su namijenjeni bogovima i herojima
vjenosti; ica, morska pjena, staklo i drugi nesolidni materijali ljudskoj
krhkosti, to je vidljivo u djelima od Alberta Giacomettija do Tracey Emin.

5.
Zdravlje ne garantira sreu, a bolest ne garantira vie nita, osim postupnog
umiranja, kraja, ali i nadu da e biti okonana, da e jednom prestati. Bolest
uvodi u graninu situaciju, zdravlje nas ini slobodnim od briga i nesvjesnim
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
143 God. 36 (2016) Sv. 3 (415420) 418 P. Finci, Diskutabilno pitanje zdravlja

muke postojanja. Bolest u svakom pogledu postavlja ozbiljna pitanja, od pita

nja drutvenog stanja preko pitanja moralnih inova do osobnog postojanja.
Pria o odnosu bolesti i zdravlja nije bez proturjenosti. Dijeta je nain ivota
koji pomae zdravom ivotu ili mu, u sluaju pretjerivanja, moe biti suprot
na. U pretjeranoj brizi za osobno zdravlje ima tragova narcisoidnosti i ego
izma (moje Ja moja je osnovna briga), a razmaena lijenina moe koristiti
svoju boleljivost kao obranu od vlastitih obaveza.
Dakle, kada govorimo o zdravlju, govorimo o njemu na razliite naine.
Govorimo o politikom aspektu zdravlja, koji se naroito oituje u odnosu
prema hendikepiranima i siromanima, ponekad imamo u vidu i povijesno
razumijevanja bolesti pa je, na primjer, nekada padavica smatrana vrstom bje
snila, a tuberkuloza romantizirana kao bolest pjesnika. Govorimo o osobnom
i drutvenom aspektu, o etikim i estetikim pitanjima, a svaki put u pitanju
o zdravlju pitamo to je po bie dobro (korisno, poeljno, vrijedno), a ne to
je zdravlje po sebi. Ono je odreeno kao poeljno svojstvo i kao ono to je
suprotno bolesti, a moe postati negativna oznaka onda kada se njime u bilo
kojem smislu i s bilo kojim ciljem manipulira bilo da se zloupotrebljava u
stjecanju vlastite dobiti (kakvo je koritenje i pravljenje profita iz fizikog
rada najamnih radnika ili otimanja blaga uz pomo osvajake armije) ili da
se na njega poziva u obrani diktatorske dogme i terora, a u ime neke zdrave
ideologije.

6.
Filozofi su brinuli o razliitim aspektima zdravlja. Platon i Aristotel navode
zdravlje kao cilj medicine, iako se ona u biti bavi boleu, ali je u tome njena
vjetina: da ju otkloni.1 Stoici su dokazivali da slabo zdravlje nije neto po
sebi loe, niti da bogatstvo nuno usreuje jer nisu ni dobri ni loi,2 nego
je i zdravlje i bogatstvo onakvo kako je upotrijebljeno, kako se njima slui
mo, pa je i jedno i drugo dobro ako vodi spokoju i osobnoj srei. Seneka e
pak dokazivati da i bogatstvo i zdravlje po sebi ima vrijednost, ali je samo
vrlina dobra. Rim nam daruje izreku o zdravu duhu u zdravu tijelu, ali ve
renesansni filozof, lijenik, astrolog i kockar Gerolamo Cardano upozorava
da zdravlje nije nita bez zdrave due,3 to je svakako bio rani pokuaj
cjelovitog pristupa problemu zdravlja, pristupa u kojem su dua i tijelo
pacijenta promatrani kao jedno. Paracelsus, ije su metode otvorile put k no
vom shvaanju lijeenja, inzistira na upotrebi i primjeni razliitih znanja, od
empirijskih uvida do okultnih znanosti, a iznad svega na razumijevanju pri
rode, odnosno na harmoniji izmeu ovjeka (mikrokozmosa) i prirode (ma
krokozmosa) kao uvjeta ljudskog zdravlja i dobrog ivota. Descartes opisuje
zdravlje kao osnovno dobro ivota, a dokazuje i da filozofija vodi svojim
utemeljenim i istinitim sudovima k zdravlju uma,4 to je zapravo znak pra
vilnog, umu primjerenog miljenja, a ono treba biti u skladu s filozofovom
metodom. Francis Bacon u svojim Esejima govori o korisnosti zdravlja i nai
nu njegova uvanja.5 John Locke unosi politiku dimenziju u pitanje zdravlja
i dokazuje da po prirodnom pravu svaka osoba ima jednako pravo na ivot,
slobodu, privatno vlasnitvo i zdravlje, te da ugroavanje bilo ega od spo
menutog treba biti sprijeeno, o emu treba brinuti politiki autoritet, komu
upravo ovakva briga i zatita daje legitimnost.6 J. S. Mill zdravlje oznauje
kao uitak, jednako kao to su uitak glazba i vrlina,7 pa bi i zdravlje u tom
pogledu moglo biti ne samo ugodno nego nadasve korisno, a ba zato to je
korisno predstavlja golem uitak. Nietzsche ve u svom ranom djelu Roenje
tragedije opisuje dionizijsku kulturu kao stvaralaku i zdravu snagu, a sama
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
143 God. 36 (2016) Sv. 3 (415420) 419 P. Finci, Diskutabilno pitanje zdravlja

njegova ideja volje za mo moe biti oznaena kao ideja zdravlja i snage.8
Volja je kao volja za ivotom protivna opadanju snage, poraznoj dekadenciji
i jalovom moralizmu. Zdravlje se u cjelokupnom Nietzscheovu djelu izjedna
uje sa ivotom: ovaj boleljivi filozof je u grkoj kulturi i svakom istinskom
postignuu vidio znake ivotnog zdravlja, a u samom zdravlju ivotnu ener
giju, premda je iz osobnog iskustva znao da oboljenja mogu biti opomena i
da se bolest moe pretvoriti u stvaralaku snagu. Meu naim suvremenicima
najvie panje problemu zdravlja posvetio je Gadamer. U svojim studijama o
medicinskim djelatnostima i prirodi zdravlja, Gadamer definira zdravu oso
bu kao osobu u skladu s drutvenim i prirodnim okoliem, a pritom tvrdi da
bolest taj isti okoli naruava,9 ime ovaj filozof ponovo priziva antiki ideal
ivota u skladu s prirodom, a njegova opaska o bolesti na neugodan nain
asocira na ideje surove borbe za opstanak i na onu prirodnost u kojoj
mogu opstati samo najjai.
Koliko je tema bolesti i zdravlja kao stvarni problem, metafora ili simbol
prisutna, govore ve naslovi nekih uvenih djela: Bolest na smrt Srena Ki
erkegaarda, Cvjetovi zla Charlesa Baudelairea, Zdravo drutvo Erica Fromma
ili Bolest kao metafora Susane Sontag. Nije sluajno da se zdravstvena ter
minologija pojavljuje i u Sokratovoj majeutikoj metodi, u njegovoj poro
diljskoj vjetini, i u umjetnikom stvaralatvu kao stvaranje, kao raanje
novog.
Od antikih vremena filozofija brine o vezi s prirodom, u emu se zrcali i veza
sa zdravim ivotom. Tako je i danas: pojam zdravog je ono to je vitalno
i prirodno, a u drutvenom pogledu ono to je normalno, odobreno, u skla
du s vladajuim normama. Bolesno, nasuprot tomu, nije poeljno, treba biti
lijeeno jer je tetno, protivno biu, izopaeno. Bolesno nije bilo samo ono
to je bolest tijela nego i svaka pojava koja nije po volji vladajuoj politici ili
usvojenim moralnim stajalitima, pa su mogli biti organizirano ili spontano
proganjani svi koji nisu bili po volji vladajuoj ideologiji, od buntovnih poje
dinaca preko nacionalnih manjina do homoseksualaca, svi oni koji su uvijek

1 6
Naravno, ova dva filozofa govore i o mnogim
drugim pitanjima lijeenja i zdravlja. Uspo
rediti: Platon, Drava, 444c; Zakoni, 773e;
Kriton 47e48a; Eutidem, 279ac; Aristotel,
Nikomahova etika, VI 1140a1140b, Fizika,
194b2335.
2
Diogen Laertije, ivoti i miljenja istaknutih
filozofa, Beograd 1953., 58A.
3
Navedeno prema: Guido Giglioni, Girolamo
[Geronimo] Cardano, u: Edward N. Zal
ta(ur.) The Stanford Encyclopedia of Philo-
sophy, 2013.
4
Ren Descartes, Discours de la Mthode, De
lImprimerie de Ian Maire, Leyde 1637. Do
stupno na: http://data.bnf.fr/12009052/rene_
descartes_discours_de_la_methode/ (pristup
ljeno 20. 10. 2016.).
5
Francis Bacon, Of Health, u: Francis Ba
con, The Essays, London 2003.
John Locke, Two Treatises on Government,
Collier Macmillan, London 1986., II, 2. 6.
Vjerujem da su ove Lockeove ideje nale svoj
eho i u shvaanjima Johna Rawlsa, posebno u
njegovu zalaganju za pravinost i (zdravstve
nu) brigu za sve u liberalnim drutvima. Uspo
rediti: John Rawls, Collected Papers, Cam
bridge University Press, Cambridge 1999.
7
John Stuart Mill, Utilitarianism, Oxford Uni
versity Press, Oxford 1998., IV, 5.
8
Fridrih Nie [Friedrich Nietzsche], Roenje
tragedije iz duha muzike, Kultura, Beograd
1960.
9
Hans-Georg Gadamer, The Enigma of Health.
The Art of Healing in a Scientific Age, Stan
ford University Press, Stanford 1996.
FILOZOFSKA ISTRAIVANJA
143 God. 36 (2016) Sv. 3 (415420) 420 P. Finci, Diskutabilno pitanje zdravlja

i bez rizika mogli biti optuivani za sve mogue drutvene i osobne nevolje i
nesree i lako postajali svaija meta, to je puanstvu pomagalo da se oslobo
di od nagomilanih frustracija, a vlast oslobaalo od svake odgovornosti jer su
krivi uvijek bili drugi koji tetno djeluju u naoj sredini. Zato ideja zdravlja
moe biti ideja koju odobravaju cenzori u umjetnosti, vladari kojima trebaju
vojnici i uvijek spremni glasai, industrija koja (zlo)upotrebljava radnu snagu.
U takvu drutvu prikrivanje vlastite bolesti znak je straha od izbacivanja iz
ivotnog pogona, a sama ideja zdravlja postaje ideja modernizirane Sparte,
u kojoj je opasno, po sebe samog pogubno biti star, bolestan, poremeen
Zato se u kazivanju o zdravlju iskazuje i ideologija koju kaziva zastupa. I
zato par bolestzdravlje mora usvojiti dijalektiki odnos bolesti i zdravlja,
oslunuti poduku dijalektike koja poznaje bolesno zdravlje i zdravu bolest
jer niti jedno niti drugo nije po sebi niti dobro niti loe jer nita nije po sebi
samom, nego u odreenoj situaciji (okolnostima), po svojoj djelatnosti (funk
ciji) i u odnosu na drugo i Drugog. Tako je i kada govorimo o zdravlju ljudi, a
potom i o opstanku svih drugih bia, prirode i svijeta samog.

Predrag Finci

Debatable Question of Health

Abstract
When we speak about health, we speak about personal and social health, about the ethical and
aesthetical questions of health. In the discussion of health, we state that health is good for the
being, that health is useful, desirable, valuable, and we do not ask what is health as such. Health
is determined as a desirable quality and opposite to illness, but health could have negative signi
ficance if it is being manipulated, whatever the purpose of such manipulation.
Key words
health, common, the arts, philosophy