-1) Kako se mogu svrstati hem elementi?

Hem. Elementi koji se javljaju u celiku mogu se svrstati u : Pratece ( Mn, Si, P, S ), Skirevene ( N,H,O) ,
Slucajne ( Cu, As , Sn ) , Legirajuce ( Si, Mn, Cr, Mo, Co )

-2) U kojim se sve oblicima javljaju legirajuci elementi u celiku?

Elementi koji ulaze u sastav celika mogu se klasificirati na : 1) stetne elemente, 2) korisne (legirajuce
elemente ) . - Legirajuci elementi imaju sljedeci uticaj na celik : 1) povecava se prekaljivost. 2)
povecavaju se mehanicka svojsta celika. 3) smanjuje se unutrasnji naponi i krivljenje usljed kaljenja.
4) povecava se elasticnost

-3) Utjecaj ugljika i pratecih elemenata na osobine celika?

Ugljik je najvaznija komponenta celika. Vec vrlo mala primjenja ugljika u sastavu celika znatno mijenja
njegova mehanicka svojstva. Sa porastom %C u celiku raste: zatezna cvrstoca (Rm), tvrdoca (HB), granica
razvlacenja (ReH), a opadaju izduzenje(A) , kontrakcija (Z) i zilavost (p).
Mn- povecava crvstocu, zavarljivost, sluzi za oksidaciju ; Si- povecava tvrdocu, granicu propustanja,
smanjunje relativno izduzenje i sposobnost hladnog oblikovanja ;
O mogucnost loma ; N moze biti nevezan u celiku sto je stetno jer povecava opasnostod krtog loma
H snizava krtost i zilavost

-4) Alfa geni su elementi koji sa zeljezom obrazuju jedinjenje, sa niskom temp. Topljenja i visokom
tvrdocom. Oni se zovu alfa-genima elementima jer prosiruju podrucja alfa mjesovitih kristala, a njihovi
tipicni predstavnici su : Si, Al, Cr, Wolfrom.. Ovi geni uticu na suzenje kriticne tacke A4 i povisenja A3.

-5) Gama-geni su elementi koji sa zeljezom obrazuju cvrste rastvore sa visokom crvstocom,
temperaturom topljena i rekristalizacije i koji otezavaju proces difuzije. Gama geni prosiruju podrucje
gama mjesovitih kristala a tipicni predstavnici su nikal,mangan, kobalt, ugljik, cink, bakar itd.
Vecina gama-genih elemenata utice na povisenje kriticne tacke A3.

-6) Glavna podjela ugljicnih ceika prema sadrzaju ugljika :

niskougljenine (0,05 <C< 0,25 %),
srednjeugljenine (0,25 < C < 0,60 %) i
visokougljenine (0,60 < C < 1,70 %).
Prema mikrostrukturi celici se dijele na : Feritne, feritno-perlitne, Perlitne, Mantenzitne, Ledeburitne
austenitne celike. A prema velicini zrna na : Sitnozrnaste i krupnozrnaste.

-8) Dijagram stanja Fe-Fe3C Karakter pretvaranja u kriticnim tackama A1 i A3?

Tokom primarne kristalizacije iz taline Fe-C s manje od 4,3 % C izlucuju se kristalna zrna austenita. Ako
je u Fe-C leguri od 4,3 do 6,67%C iz taline se izlucuju kristali cementita. Na autektickoj temperaturi od
1147C sva preostala talina kristalizira u obliku eutektika ledeburita koji je po strukturi smjera austenita i
cementita. Tokom hladjenja od autekticke do eutektidne temperature (723C) kod Fe-C legura s manje
od 0,8%C iz austenita se izlucuje visak ugljika i spaja sa zeljezom u sek.cementitu. Na eutektoidnoj temp.
A1=723C sav nerastvoren austenit pretvara se u eutektoid perlit, koji je po strukturi smjesa
eutektoidnog ferita i cementita.
-11)Objasnite kako djeluje pojava sekundarnog cementita u strukturi na mehanike osobine elika ?
Sekundarni cementit se pojavljuje kod eutektoidnog celika a to je celik sa 0,8 %C a naziva se perlit.
Sekundarni cementit je produkt segregacije koji nastaje kad se legura s 2,05%C polahko ohladi od
1147C do 723C, tako da se visakugljika izlucuje duz linije topivosti.

-12) Podjela obinih,ugljinih elika prema namjeni ?

Obini ugljini elici razvrstavaju se prema namjeni na:
-elike za opte svrhe(mainski elici)
-ugljine elike za tanke limove
-niskougljine elike za trake
-niskougljine elike za ice
-ugljine elike za zavrtke,navrtke,zakovice
Izrauju se u SM-peima i LD konvertorima

-13) Opsti konstrukcioni celici -

Uglavnom se poizvode u : SM pecima, LD konvertorima, te u elektrolucnim pecima.
Prema JUS-u ovi celici se dijele na : 1) Obicne konstrukcione celike sa garantovanim mehanickim
osobinama; 2)Ugljicne konstruktione celike sa garantovanim hemijskim sastavom
Prema standardu JUS C.DO.500 dijele se u 6 grupa
Grupa O Celik trgovackog kvaliteta kod koga se ne garantuju mehanicke osobine.
Grupa A Celici u ovoj grupi imaju 0 na zadnjem mjestu i ne garantuju udarnu zilavost. Primjenjuju se za
kontrukcije spojene zakivcima i zavrtnjima, kao i za manje statiki optereene zavarene kontrukcije .
Grupa B Imaju broj 1 na zadnjem mjestu oznacava da garantuje cvrstocu i energiju loma na 20C.
Grupa C Imaju broj 2 na zadnjem mjestu garantuje cvrstocu i energiju na 0C.
Grupa D Imaju broj 3 na zadnjem mjestu garantuje energiju udara na -20C.
Grupa M Imaju broj 5 na zadnjem mjestu koristi se za otkivke i druge elemente u masinogradnji.

-14) Sitnozrni kontrukcioni celici -

Ovi celici pripadaju u grupu zavarivih celika. Granica tecenja ReH im je 250 do 500 Mpa.
Ostvarivanje veoma dobre zavarljivosti i visoka cvrstoca postize se mikrolegiranjem.
Povecanje sadrzaja ugljika je ograniceno zbog njegovog dejstva na zavarljivost.
Kod njih se iza slavnog simobla nalaze dva slovna simbola koja oznacavaju namjenu ovih celika:
.RO osnovna grupa
.RV(H) celici za upotrebu na visokim temp
.RN(L) - celici za upotrebu na niskim temp
Energija udara garantuje za samo neke od sitnozrnastih konstrukcionih celika.
Isporucuju se u obliku: limova, traka, profila , nosaca i ugaonika.
Celici koji garantuju udarnju radnju do -20C oznacavaju se sa N, a do -50C oznacavaju se sa slovima NL.
-15) Cisto zeljezo su specijalni celici sa sto manje bilo kakvih primjesa ostalih elemenata. Ovi Celici nalaze
primjenu u industriji a proizvode se metalurskim putem sa cistocom 99,5-99,9% (tehnicko zeljezo)
Veci stepen cistoce postize se 99,9 99,98% se dobija fizicko-hemijskim procesima.
Najcisce zeljezo se dobija redukcijom FeCl2 sa vodikom i kasnijim pretapanjem u vakum.
Meko zeljezo se proizvodi u elektropecima. ARMCO zeljezo se proizvodi u SM pecima, sto omogucava
dobijanje niskog ugljika. Koristi se za duboko izvlacenje. Moze se primjenitiza izradu cahura umjesto
bakra. Cisto zeljezo ima mali elektricni otpor i od takvog zeljeza se rade poluprovodnici. Zbog specificnih
elektromagnetnih osobina ovaj celik se koristi se za relacije, elektromagnete.

-16) Ugljicni limovi- celici za tanke limove sa garantovanim mehanickim svojstvima se sa stanjima
povrsine P1-P4 sa zateznim cvrstocama od 340 N/mm do 850 N/mm. Za njih se jos garantuje i savijanje
i ispitivanje dubokim izvlacenje po Eriksenu. Dobijeni stepen tvrdoce traka zavise od stepena redukcije, a
stanje povrsine hladno valjanih traka moze biti : 1)normalno ; 2) bijelo zarena ; 3) modro zarena ;
4) sjajno svijetla sa ravnomjernim sjajem ; 5) specijalno obradjena

-18) Celici za trake?

elici koji se koriste za izradu hladno valjanih traka sa razliitim stepenom tvrdoe imaju sadraj C ispod
0,18 % , a spadaju u grupu niskougljinih elika od kojih se takoe izrauju tanki limovi i ice.Ovi elici s
obzirom na nizak sadraj ugljika mogu biti ojaani posebnim tretmanom, to se oznaava dopunskom
oznakom . Imamo : 1) Hard temper tvrdo popusteno ; 2) Half hard temper polu tvrdo ;
3) Quater hard temper tvrdo ; 4) skin rolled temper polirano valjano; 5) soft temper ekra meko

-20) Celici za vijke i navrte ?

Ova grupa celika sa najvecom debljinom polufabrikata do 40mm primjenjuje se za izradu zavrtnja,
navrtki i zakivaka, hladnim ili toplim postupkom. U ovu vrstu celika spadaju:
1) niskougljicni celici sa 0,09-0,19%C u obliku poluproizvoda do 40mm
2) ugljicni celici sa 0,12-0,5%C ( vuceni)
3) niskolegirani celici za poboljsanje sa kromom, molibdenom i vanadijem.
Ovisno od nacina izrade vijaka ili maticaovi celici se prema kvalitetnom stepenu dijele u 3 grupe:
1) Grupa A imaju na kraju osnovne oznake broj 5
2) Grupa B imaju na kraju osnovne oznake broj 6
3) Grupa C imaju na kraju osnovne oznake broj 7
Celici grupe A koriste izradu vijaka i zakivaka toplim i hladnim nacinom.
Celici grupe B su celici namijenjeni za topli postupak izrade navrtki.
Celici grupe C su celici namijenjeni za hladni postupak izrade navrtki
-21) Celici za kotlogradnju su ugljicni sa garantovanim sastavom i 4 vrste niskolegirajucih celika.
Ovu celici su najenjeni za izradu kotlova i sudova pod pritiskom i cjevovoda vecih dimenzija. Celici za
kotlovske limove i sudove su izlozeni veoma otezanim uslovima rada na povisenim temp. Zbog cega se za
njih moraju garantovat : 1) Hemijski sastav ; 2) karakter zatezanja ; 3) vremenski napon tecenja do 500C
4) utrosena energija udara za lom i savijanje za ugao 180
U ovu grupu celika moze se uvrstiti celik otporan na starenje a upotrebljavaju se za boce za butan gas.
Celici za kotlogradnju izradjuju se prvenstveno u obliku limova raznih debljina a isporucuje se u
normalizovanom stanju. Svi celici namijenjeni za kotlovske livove i celika za boce su dobro zavarivi
topljenjem.

-26) Celici za cementaciju

elici za cementaciju su konstrukcioni elici sa malim sadrajem ugljika, koji se koriste za delove kod
kojih se povrinski sloj cementira ili karbonitrira. Posle cementiranja odgovarajue termike obrade
postie se visoka tvrdoa, otpor-nost prema habanju i koroziji povrinskog sloja, dok jezgro zadrava
dobru ilavost. Prema hemijskom sastavu elici za cementaciju mogu da budu ugljenini i legirani.
Ugljenini elici za cementaciju. Ovi elici su niskougljenini sa sadrajem ugljenika do 0,2%
Upotrebljavaju se za izradu delova malih dimenzija i jednostavnih oblika, izloenih habanju i malim
optereenjima, gde se ne zahteva visoka vrsto-a jezgra.
Legirani elici za cementaciju. Ovi elici su niskolegirani sa hromom, manganom, niklom, molibdenom,
sa sadrajem ugljenika 0,18 0,24%. Koriste se za izradu delova veih dimenzija, jae optereenih i
odgovornih, kod kojih se zahteva visoka tvrdoa povrinskog sloja i dovoljno visoka vrstoa i ilavost
jezgra.

-30) Alatni celici koriste se za izradu alata za rezanje i oblikovanje i od njih se zahtjevaju veoma visoka
tvrdoca, velika otpornost na habanje, dobra cvrstoca... Posebno se istice tvrdoca na povisenim temp.
Koja je od najveceg znacaja kod reznih alata.
Prema hemijskom sastavu mogu biti: 1) Ugljenici nelegirani celici 2) legirani celici
Prema namjeni legirani alatni celici se dijeli : 1) Celici za rad u hladnom stanju; 2) Celici za rad u toplom
stanju; 3) celici za rad u hladnom i toplom stanju; 4) nehrdjajuce celike; 5) brzorezne celike
Svi alatni celici se odlikuju povecanim sadrzajem ugljenika koji se krece u granicama 0,7 1,35 %.

-31) Ugljicni- ne legirani alatni celici u svom sastavu imaju 0,5-1,35% C, manji sadrzaj silicija i mangana , a
u izvjesnim slucajevima mali dodatak vanadija radi dobijanja finije stukture.
Povecanje sadrzaja ugljika obezbjedjuje poslije izvedene termicke obrade visoku tvrdocu, otpornost
prema habanju kao i veliku udarnu zilavost. Osnovni nedostatak ugljicnih alata celika je veoma mala
prokaljivost koja iznosi svega nekoliko mm, zbog cega jezgro ostaje ne prokaljeno sa znatnom udarnom
zilavoscu i sposobnosti da primi jake udare. Svi ugljicni nelegirani alatni celici se kale u obicnoj vodi, a u
sluccaju potrebe za intezivnim hladjenjem koristi se voda sa dodatkom soli, vrlo rijetko se koristi ulje kao
rashladno sredstvo. Oni se dijele prema osjetljivosti prema kaljenju i dubini prokaljivosti:
I grupa- najmanja dubina prokaljivosti ali i najmanja osjetljivost pri stvaranju prskotina
II grupa srednja prokaljivost ali osjetljiviji pri kaljenju
III grupa- ima relativno najbolju prokaljivost ali i najosjetljiviji su pri stvaranju prskotina pri kaljenju
-32) Celik .1940 Ugljicni ne legirani celik koji ima 1%C, 0,3%Si i 0,3% ima tvrdocu u okaljenom stanju
oko 65 HrC(rokvlea) i dubinu prokaljivosti 8-10 mm. Primjenjuje se za alate, za hladnu obradu metala,
alate za tvrdi kamen, alate za rezanje navoja, navrtace, probijace, brojeve i slova za markiranje celika,
zatim vece matrice za izvlacenje, alate za obradu drveta, dzepne i mesarske nozeve.

-33) Legirani alatni celici za hladan rad ne zadovoljavaju broja zeljena svojstva pa se dobivanjem
legirajucih elemenata postize poboljsanje brojnih svojstava: 1) Povecanje tvrdoce ; 2) smanjenje kriticne
brzine hladjenja ; 3) povecanje udarne zilavosti ; 4) povecanje dimenzionalne postojanosti ;
5) obradivost brusenjem
Prema namjeni alatni celici za hladan rad mogu svrstatati na celike namjenjene za izradu:
1) reznih alata ; 2) alata za isjecanje ; 3) za mjerne alate

-34) Osobine ugljicnih- nelegiranih alatnih celika koje se poboljsavaju su :

1) Visoka cvrstoca ; 2) zilavost ; 3) dinamicka izdrzljivost ; 4) otpornost prema visokim temp. ; 5) bolja
prikladnost za termicku obradu ; 6) hemijsku otpornost

-36) Nemetalni materijali se ne koriste samo kao dobra dopuna ve i kao zamjena za metalne
konstrukcije u mainstvu i drugim vanim granama industrije . Kod mnogih konstrukcija u mainstvu ,
funkcija dijela moe se ostvariti samo uz upotrebu nemetalnog materijala sa posebnim osobinama, kao
to su guma , plastine mase , koa , keramika i sl, Neke njihove posebne osobine su :
-nepropunost(guma i plastine mase)
-bolja otpornost na koroziju(plastine mase)
-visoka tvrdoa i otpornost na temperature (keramika)
-manja gustoa i cijena i td.
Nemetalni materijali se dijele na: 1) keramicki materijali ; 2) polimerni materijali ; 3) kompozitni
materijali ; 4 ) ostali materijali ( staklo, drvo ... )

-37) Podjela nemetalnih materijala ?

U praksi postoji vie razliitih podjela nemetalnih materijala.esto se koriste podjele koje su uobiajene
za graevinske materijale i to prema : 1) nainu proizvodnje (prirodni i vjestaki) ;
2)upotrebi(konstrukcijski materijali ,veziva,izolacijski materijali i materijali za oblaganje) ; 3) prema
porijeklu.
Vjetaki graevinski materijali su :kre, cement , gips, betoni, metali, graevinska keramika
(opeka,crijep,cijevi,elementi) staklo , plastomeri(polamidi, poliviniklorid,epoksidne smole itd.), guma,
katran, bitumen , asfalt, troska (loina i metalurka).

-38) Plasticne mase

Dobra svojstva: 1) mala gustoa ; 2) dobra elektrina izolacijska svojstva ; 3) mala toplinska provodljivost
4) dobra postojanost prema koroziji hemijski agresivnim sredinama ; 5) ne djeluju fizioloki tetno bez
okusa i mirisa su ; 6) dobro se obrauju skidanjem i bez skidanja strugotine ,niska cijena kotanja
Nepovoljna svostva su: 1) slabo otporne prema toploti ; 2) veliko im je istezanje na toplini
3) mala vrstoa u veini sluajeva
-39) Da li ce plasticne mase istisnuti iz upotrebe metalne materijale?
Iako metali predstavljaju jedan ogroman potencijal predosti u razmjeri gdje su istrazivanja i
tehnologija snazno razvijeni sa osnovnim ciljem zadovoljenja potreba korisnika prema nekim autorima
metali ce na kraju biti potpuno zamjenjeni.

-40) Navedi native sljedeih vrsta plastinih masa:

PE polietilen PP polipropilen PS polistiren
PVC polivinil-klorid PA poliamid PC polikarbonat
POM poliacetal ABS stiren/akrilonitril/polibutilen

-41) Podjela plastinih masa prema toplotnom uticaju ?

Plastine mase se mogu podijeliti u dvije velike skupine s obzirom na njihovo ponaanje na toplini.
Termoplastine mase (termoplasti ) su mase koje zagrijane do temperature postaju plastine ,tj mekane
,tako da se mogu lako oblikovati presovanjem ,valjanjem,izvlaenjem i slino, a ohlaene na sobnoj
temperaturi ponovo postaju tvrde,vrste i dobijaju osobine koje su imale prije zagrijavanja.
Termostabilne mase (duroplasti) su mase koje pri zagrijavanju na viim temperaturama prvo omakaju
,postaju plastine ,zatim se stope, a pri daljnjem zagrijavanju one na izvjesnoj temperaturi ovrsnu
,postaju vrlo tvrde i ostaju stalno u tom stanju.

-43) Savremena keraminka je keramika napravljena od specijalno poreciscenih sirovina/poluproizvoda

ciji je sastav unapred poznat. Podjela: 1) Cisto oksidna keramika vakumski prekidaci ; 2) neoksidna- ima
tvrdocu dijamanta ; 3) nuklearna ; 4) keramika za elektrotehniku.
Tehnika keramika ima sljedee prednosti : viu tvrdou ,viu zateznu i savojnu vrstou naroito pri
povienim temperaturama, vii modul elastinosti ,bolja izolacijska svojstva ,dugoronija i sigurnija
nabavka sirovina. Prema nainu proizvodnje ,osobinama i nainu ispitivanja keramika se dijeli na
tradicionalnu i Tehniku (savremenu) keramiku. Tradicionalna keramika obuhvata teke glinene
proizvode

-44) Prednosti familije tehnikih keramika ?

-veoma visoka otpornost na visoke temperature
-veoma dobra toplotna izolacija
-veoma dobra otpornost na habanje prilikom trenja

-45) Nedostatci familije tehnikih keramika ?

-velika krhkost
-jaka osjetljivost na mikrodefekte
-nedostatak pouzdanosti jo nije komprnziran nainima uobiajene kontrole
-loa obradivost

-46) Primjena keramike u mainstvu (primjer primjene u motornoj industriji) ?

Primjer primjene keramike u motornoj industriji je kod klipa Toyote:jedan filc od kratkih vlakana je
smjeten u zonu segmenta za paljenje
-47) Vrste kompozita? Pet Osnovnih vrsta kompozita :
- Kompoziti s vlaknima ( sa ili bez matice) -Kompotiziti sa djelicima
- Kompoziti sa pahuljicama - Kompoziti sa lamelama
- Kompoziti sa punilom

-49) Tvrdi metali se sastoje iz : 1) Osnovne, mehanicke mjesavine vrlo tvrdih karbida kao nosioca opstih
karakteristika raznih materijala ; 2) Vezivnih materija koje obezbjedjuju potrebnu tvrdocu.
Karbidi koji se koriste kao osnova tvrdih metala karakterisu se vrlo velikom tvrdocom i visokom
otpornoscu na visim temp. Klasificiranje tvrdih metala prema ISO sistemu zasniva se na ucescu pojedinih
karbida i vrste metalne osnove.

-50) Vrste korozije:

Ravnomjerna korozija ovo je najei oblik korozije i odgovoran je za gubitak velikih koliina metalnih
djelova . Ovdje glavnu ulogu igraju katode i anode povrine u stvaranu ravnomjernog razaranja
materijala korozijom. Kod ravnomjerne korozije mogue je predvidjeti korisni vijek trajanja dijela tako da
se zamjena moe izvriti prije oteivanja. Najjednostavniji i najei oblik korozije je hra.
Intergranularna korozija-korozija po granicama zrna je esta pojava zbog toga to granice zrna tee
istom potencijalu kao to je potencijal samog zrna.
Takasta ili rupiasta korozija-Naziv takasta proizilazi iz samog oblika odnosno veliine povrine metala
na kojoj se odvija korozioni proces . U stvarnosti izaziva mali gubitak materijala ,ova vrsta korozije moe
biti jako opasna jer moze dovesti do pucanja materijala.
Koroziono pucanje metala i legura- Pucanje metala i nastajanje pukotina ukazuje da je dolo do
cijepanja njegove strukture.

-51) Metlne i nematalne zastitne prevlake i premazi su najcesci oblik zastite od korozije.
Menatlne prevlake mogu biti npr. netopljive soli na zeljezu i celiku te kreamike i organski premazi.
Razlikujemo : osnovni premaz (zeljezo oksid) i organski premazi (uljene boje)

-52) Premazi za zatitu od poara?

Premazi za zatitu od poara slue za stvaranje zatite,izolirajuce prepreke koja mora biti u stanju da u
odreenom ,kraem ili duem periodu uspore prijenos toplote na podlogu kao i porast temperature , te
na taj nain sprijee ili barem odgode poetak deformacije. Samim time osigurava se i dodatno vrijeme
potrebno za evakuaciju ljudi i za sigurniji poetak gaenja poara. Poaru su izloeni razliiti graevinski
materijali:drvo,eljezo,beton,plastika ,kompozitni materijali i sl. Svaki od ovih materijala ima svoje
specifine fizikalno-mehanike osobine koje se pod uticajem vatre i povipenih temperatura radikalno
mjenjaju metal.