17. 10. 2017.

Ladislav Babi: Evolucija inteligencija demokracija humanizam | Magazin Plus

Ladislav Babi: Evolucija inteligencija demokracija

humanizam
Objavljeno prije 8 minuta . u uto, okt 17th, 2017

U ivotu (najopenitije, u svemiru) su

zbivanja i stvari uzajamno povezani, i
teko je jasno izdvojiti jednu
nezavisnu od utjecaja drugih. Znanost
je postigla ogromne uspjehe
analitikim pristupom, s obzirom da to
pojednostavljuje razmatranje, ali sve
vie se uvruje holistiki, sintetiki
stav, koji inducira kako se otkria s
partikularnih nivoa, da bi se stvarno
shvatila, moraju uklopiti u uzajamno
interreagirajuu cjelinu.
Evolucija
Nita u vasioni nije statiko, dano za
sve vijeke vjekova, iako se u okvirima
trajanja individualnog ljudskog ivota
mnogima tako priinja. S obzirom da
su mnoge promjene veoma spore, mi
ih ustvari gledamo kao kvazistatike,
iako je u pozadini dinamika razliite
brzine odvijanja. Evolucija proima
cijeli kozmos moglo bi se rei da spada u njegove osnovne principe od njega kao cjeline, preko
anorganskih entiteta do organskih bia, ukljuujui i razvoj svijesti. Za ope (ljudsko!) shvaanje svega
postojeeg, najbitnije su bioloka i socijalna evolucija. Mnogo puta sam u tekstovima isticao injenicu kako
evolucija ne zahvaa sve jedinke podjednako, istom mjerom, a posebno je to primjetljivo u socijalnoj evoluciji
ovjeanstva. Statika fotografija u dani as, prikazuje ovjeanstvo kao skup jedinki rasporeenih u okvirima
od najzatucanijih do najnaprednijih, posebno to se etikih standarda tie.
Inteligencija
Najrazvijeniji bioloki entiteti posjeduju (prema ljudskoj procjeni) inteligenciju, kao najopenitije kazano
sposobnost prilagodbi i obvladavanja novim situacijama. esto se ocjena te sposobnosti izrazito
antropocentrino ocjenjuje, zanemarujui pritom kontekst za koji nije potrebna vea prilagodba od one njime
zahtijevanom. Baobab ne mora letjeti u svemir, niti akal mata o literaturi, a u danom su okviru vrlo
impresivno prilagoeni svojim potrebama, pa im ni nije potrebno filozofirati nego naprosto ivjeti. Osim
ovjeku, koji ini se ba i nije posebno svijestan svog poloaja u opem biolokom okruju, niti sasvim
pouzdano zna to eli, sem zadovoljenja svojih interesa. akal ih ne propituje, ali ovjek uvijek stremi
neem viem, nikad zadovoljan linim poloajem, dok ga poloaj ostalih jedinki ljudskog drutva u osnovi
tek marginalno zanima. Kao posljedica neravnomjerne bioloke evolucije, i ona socijalna je takva, to
rezultira kriviljom inteligencije koja to bjelodano pokazuje i potvruje. Ljudsko drutvo je konglomerat jedinki u
rasponu od idiota, preko prosjeka do genijalaca. Pri tome, nain odreivanja IQ krivulje se u osnovi svodi na
princip: neki majmuni ne peru krumpir prije konzumacije to je prosjek. Oni koji ga prije toga operu su
genijalci, a idioti su oni koji ni ne znaju to je krumpir.
Demokracija
Demokracija je u osnovi izum antikih Grka, i najjednostavnije se moe definirati kao vladavina naroda. Ta
definicija je dovoljno obuhvatna, da se pametniji mogu upitati jeli to ustvari neposredna vladavina veine, ili
njenih predstavnika kako je uobiajeno u suvremenoj zapadnjakoj, predstavnikoj i sasvim formalnoj
demokraciji (prava demokracija sem politike, mora ukljuivati i socijalnu te ekonomsku, i napose
biti humanistika te globalna). Premnogo ljudi je nezadovoljno stanjem drutvenih odnosa i demokracijom
koja u danom trenutku u razliitoj mjeri obiljeava razliita drutva (naime, sva ona tvrde da su
demokratska!), ali vodei rauna o reenom u prethodna dva odjeljka (o evoluciji i inteligenciji) teko da
stanje moe trenutano biti sutinski uz fluktuacije na bolje i na gore drukije negoli jeste. Hrpa idota,
prosjeka i genijalaca ni ne moe stvoriti, niti zasluuje bitno bolji sustav negoli ga ima. Sve ostalo je utopija
(ali ne i utopizam!), i naprosto ovisi o dinamici drutvenih promjena o socijalnoj evoluciji.
Humanizam
Ma koliko se zaklinjali u demokratinost sadanjih ili buduih drutava, demokracija bez humanizma je na
vrbi svirala. Floskule egoistinih tipova kako svatko zavreuje korist onoliku koliko je linog doprinosa uloio
u napredak (opi ili na nekom posebnom specijaliziranom podruju), samo su zamajavanje i odvraanje
panje od njihovih neposrednih interesa. Svode se, slikovito prikazano, na tvrdnju da prosjak koji pored vas
http://www.magazinplus.eu/ladislav-babic-evolucija-inteligencija-demokracija-humanizam/ 1/2
17. 10. 2017. Ladislav Babi: Evolucija inteligencija demokracija humanizam | Magazin Plus

na klupi gdje klopate obilati sendvi ima koristi od mrvica koje padaju po tlu, pa neka ih
u demokratskom duhu otale i konzumira. tos koji prikriva cijelu stvar sastoji se u mjerilu koje elite
samovoljno propisuju: koliku korist smije izvui zaslunik na nekom podruju u odnosu na ostale lanove
drutva, koji su u osnovi vlastitim materijalnim, intelektualnim i odgojnim zauzimanjima i stvorili dotinoga,
sada s vrhunaca vlastitih dostignua prezirno gledajueg na svoje tvorce. Jer, dotini je primjerice jeo i
riu koju je neki bijedni Azijac golim rukama uzgajao, da bi nahranio budueg preziratelja svog doprinosa.
Eto, savim ukratko prikazanog holistikog odnosa izmeu nekih komponenti koje utjeu na mentalni stav
ovjeka prema cjelini, i njegov intelektualni i etiki odnos prema cijelom drutvu. Alfa jedinke moda postoje u
ivotinjskom svijetu, ljudski doprinosi drutvu su razliiti, ali vladati se analogno animalnim uzorima daleko je
od ljudskosti. Kojoj se, shvaali mi to ili ne, povijesno sve vie pribliavamo. to ba ne mora biti utjeno za
podjarmljene, jer ekspolatatora se ba to puno ni ne tie, ali je vano za principijelnu odanost snu
najhumanijih stvorova drutva.

Ladislav Babi
sbperiskop.net

http://www.magazinplus.eu/ladislav-babic-evolucija-inteligencija-demokracija-humanizam/ 2/2