Struni izvjetaj
Dipl. ing. Hardy Ernst
Dipl.ing. Markus Tuffner, Bosch Industriekessel GmbH
Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju
vodene pare i toplinske energije za grijanje
Uteda energije i smanjenje emisija dimnih
plinova ne samo su vizija naih politiara, nego
i ciljevi svakog korisnika kotlovskog postrojenja.
Gubici se na minimum mogu smanjiti s modernim
postrojenjima za proizvodnju energije kao i s
uinkovitim ureajima za regeneraciju otpadne
topline.
Suvie esto se meutim zanemaruju dinamiki
utjecajni faktori. U ovom lanku govori se
o snienju investicijskih i trokova pogona
generatora pare i toplinske energije, za industriju
i javnu opskrbu toplinskom energijom, do
uinka od 55 t/h vodene pare, odnosno 38 MW/
kotlovskoj jedinici.
Tehnologija za ivot
Programi zagrijavanja umjesto velikih kotlova
Briljivo odreivanje koliine toplinske energije/vodene pare
stvara temelje optimiziranja. Kotlovske jedinice koje slue za
pokrivanje rijetkih vrnih toplinskih optereenja pri pokretanju,
dimenzionirane su s veim uinkom vodene pare, rade u
fazama slabog toplinskog optereenja, estim ukljuivanjima i
iskljuivanjima loinog ureaja, esto neeekonomine i ekoloki
neprihvatljivo. Zahvaljujui programu zagrijavanja i pokretanja
kotlovskog postrojenja upravljanom potronjom toplinske energije
vodene pare, gdje izmeu nadreenih i podreenih potroaa
postoji vremenska diferencijacija, generator topline se je mogao
dimenzionirati uz slabiji uinak. Time se istodobno poveava
podruje regulacije za ekonomian izlaz iz slabog toplinskog
optereenja.
Razdvajanjem proizvodnje vodene pare i grijanja
zgrada smanjuju se trokovi pogona kotlova
Potroai toplinske energije s maksimalnom razinom temperature/
tlaka odluujui su za dimenzioniranje raunskog tlaka generatora
topline. S rastuim raunskim tlakom povisuju se trokovi
kompletnog kotlovskog postrojenja. Zbog toga je najee
neekonomino ako se s visokotlanim kotlovskim postrojenjima
namijenjenim za proizvodnju vodene pare, istodobno opskrbljuje
sustav grijanja neke zgrade. Nia razina temperature i potreba
za toplinom grijanja izvan vremena proizvodnje, opravdavaju
zasebnu proizvodnju toplinske energije grijanja. Ovdje se moe
dodati i uteda na trokovima zbog toga to nije potreban nadzor
postrojenja sa 110 C maksimalne temperature. Pod odreenim
okolnostima ak je preporuljivo jednom pojedinanom potroau,
sa izuzetno visokim tlakom i relativno malom koliinom topline,
pridruiti vlastiti generator vodene pare.
2 | Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje

Ekstremno malo toplinsko optereenje zahtjeva Time se udvostruuje modulirajue regulacijsko podruje i na
podjelu ukupnog uinka polovicu se smanjuje broj ukljuivanja i iskljuivanja plamenika pri
slabom optereenju.
Osim sigurnosti opskrbe, raspon izmeu najmanje i najvee
potronje toplinske energije razlog je za podjelu ukupnog uinka Neprekidna opskrba gorivom kroz veliko regulacijsko podruje,
na vie kotlovskih jedinica. Najmanja potreba za uinkom esto jami proces prijenosa toplinske energije bez prekida i neprekidnu
je manja od najmanjeg toplinskog optereenja neke kotlovske dinamiku cirkulaciju kotlovske vode. U sluaju smetnji u radu
jedinice, tako da je svrsishodna podjela uinka prilagoena loinog ureaja, pored toga na raspolaganju je daljnjih 50 %
slabom toplinskom optereenju. Na taj se nain izbjegava uinka kotla (slika 1).
pogon s ukljuivanjem/iskljuivanjem loinog ureaja, koji za
sobom povlai gubitke i kojim se zagauje okoli i pospjeuje Optimalnim kombiniranjem kotla i plamenika
prijevremeno troenje. Za velika postrojenja granice uinka
generatora toplinske energije odreuju broj kotlovskih jedinica.
poveavaju se koristi za kupca uz 0-tarifu
Optimalna je podjela ukupnog uinka na konstrukcijski identine
Za prethodno zadanu potrebu za toplinskom energijom,
kotlovske jedinice. Dovoljan su razlog tome smanjeni broj
proizvoa kotla usmjeren prema kupcima, nudi razliite
potrebnih rezervnih dijelova na skladitu i zamjenjivost dijelova.
kombinacije kotla i plamenika. Da bi se mogla pronai kombinacija
Samo ako se sa tako pronaenim najmanjim kotlovskim jedinicama
kotla i plamenika s maksimalnim koristima za kupca, potrebno je
ne moe provesti ekonomian pogon s najmanjim kotlovskim
izuavanje alternativnih rjeenja.
jedinicama, mora se koristiti prilagoena kotlovska jedinica malog
toplinskog optereenja.
U tablici 1 usporedno su prikazana dva tipa kotla, za potrebu
topline grijanja od 1800 kW, 90/70 C, s loenjem na prirodni plin.
Za velike potrebe za uinkom povoljniji su kotlovi s dvije
plamene cijevi
Uinak kotla s jednom plamenom cijevi ogranien je Primjenom kotla tipa UT-L 16 slijedee vee veliine, s graninim
konstrukcijskim mogunostima i propisima. uinkom od 2000 kW toplinskog uinka, postiu se poveane
koristi za kupca, zahvaljujui slijedeim prednostima:
X primjena manjih plamenika
Bosch Industriekessel gradi kotlove s jednom plamenom cijevi do
X vee podruje regulacije plamenika
uinaka od cca. 19 MW odnosno 28 t/h. Za ukupne uinke koji
X smanjena uestalost ukljuivanja plamenika pri slabom
se vie ne mogu zadovoljiti s jednim kotlom, esto je povoljnija
optereenju
primjena jednog kotla s dvije plamene cijevi u usporedbi s vie
X vii stupanj djelovanja kotla
kotlova s jednom plamenom cijevi. Dovoljan razlog za to su nii
X manja potronja goriva
trokovi instaliranja, odravanja i ispitivanja.
X manja NOx-koliina tetnih tvari u dimnim plinovima
X nii investicijski trokovi, budui da se poveanje cijene kotla
Kotao s dvije plamene cijevi u pojedinanom pogonu oba loina kompenzira niom cijenom plamenika
ureaja
Od najveeg broja toplinskih mrea za opskrbu toplinskom
Izbor slijedeeg veeg tipa kotla ne doputa uvijek primjenu
energijom trai se dinamika prilagodba toplinskog optereenja,
manjeg plamenika. Zbog toga se trebaju istraiti i mogunosti
jako promjenjivoj potronji toplinske energije. Zbog toga se
neznatnog smanjenja uinka grijanja, posebno pri podjeli ukupnog
moraju koristiti kotlovi s dvije plamene cijevi koji su prikladni i
uinka grijanja, postrojenja s vie kotlova, na vie kotlovskih
odobreni za neogranieni pojedinani rad plamenika. Ovi kotlovi
jedinica.
s dvije plamene cijevi ne samo da su opremljeni s odvojenim
dimnim kanalima, nego su i specijalno konstruirani za sluaj
optereenja u pogonu s jednom plamenom cijevi. Loini ureaji
su potpuno samostalno izvedeni i mogu raditi pojedinano ili
paralelno. Automatskim ukljuivanjem i iskljuivanjem plamenika
u ovisnosti od potrebe za toplinskom energijom, s redoslijednim
ukljuivanjem, za svaku kotlovsku jedinicu, automatski je na
raspolaganju podruje regulacije, od najmanjeg optereenja nekog
plamenika do maksimalnog optereenja oba plamenika.

Slika 1: Troprolazni kotao s dvije plamene cijevi-dimnom cijevi, s odvojenim kanalima za dimne plinove,
za pojedinani rad plamenika i s ugraenim ekonomajzerom za zagrijavanje napojne vode
 Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje | 3

Tablica 1: Usporedba dvije kombinacije kotla i plamenika

Kombinacija kotla i plamenika A B
Tip kotla UT-L 14 16
Nazivni uinak u kW 1800 1800
Granini uinak u kW 1900 2000
Otpor kotla u mbar 7,5 5
Potreban tip plamenika G 9 20
Motor plamenika u kW 6,5 3
Regulacijsko podruje plamenika 1 : 3,9 1 : 5,6
Stupanj djelovanja kotla u % 91,14 92,37
Koliina goriva u m /h 3 191 188
Specino optereenje komore loenja u MW/m3 1,77 1,08
Sadraj NOx u dimnim plinovima u mg/m 3 150 130

Investicijski trokovi
Kotao + plinski plamenik u % 100 93,2

Protirati s izmjenjivaem topline dimnih plinova
Primjena izmjenjivaa topline dimnih plinova prua idealnu
mogunost za utedu energije i zatitu okolia.
Izmjenjiva topline dimnih plinova za suhi rad
Generatori topline najee se napajaju s potpuno otplinjenom
napojnom vodom, temperature od cca. 103 C. Temperatura
dimnih plinova na izlazu iz kotla ravna se prema temperaturi
kotlovske vode i dotinom optereenju kotla. Za optimiziranje
uinka, toplina dimnih plinova kroz ekonomajzer se dovodi
napojnoj vodi u struji dimnih plinova.
Za parne kotlove UNIVERSAL UL-S (sustav jedne plamene cijevi do
27 t/h) i ZFR (sustav dvije plamene cijevi do 55 t(h), s ugraenim
izmjenjivaem topline dimnih plinova, ekonomajzer je ugraen
u toplinski izoliranoj dimovodnoj komori i u okviru doputenih
transportnih dimenzija, predmontiran spremno za prikljuak.
zahvaljujui tome nisu potrebni dodatni temelji i montaa na licu
mjesta. Za naknadnu ugradnju, izmjenjiva topline dimnih plinova
ECO Stand Alone moe se izravno postaviti i prikljuiti iza kotla.

Dijagram 1: Ostvarivo optimiziranje uinka pomou izmjenjivaem topline dimnih plinova za suhi rad

tA

96 110

130

ECO III
150
Temperatura dimnih plinova u C

94 ECO II

ECO I
Stupanj djelovanja u %

170
bez
Dobitak na stupnju djelovanja 5 - 7 %
190

92 tA

210 ECO III

ECO II

230 ECO I

bez
90
250

270

88
20 30 40 50 60 70 80 90 100

Toplinsko optereenje u %
4 | Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje
Suhi nain rada prikladan je za lako loivo ulje i prirodni plin
i u kombinaciji s dimnjacima osjetljivim na vlaenje. Sputanje
temperature rosita ispod granine vrijednosti moe se izbjei
regulacijskim ureajem za dimne plinove. Ekonomajzeri s
kuitima, dimovodnim kanalima i eventualno koritenim
priguivaima buke dimnih plinova, mogu biti izraeni od elika. S
ekonomajzerima za suhi rad mogu se postii stupnjevi djelovanja
kotla vii od 95% (dijagram 1).
Visokotlani generatori tople vode za procesne sustave ili
sustavi magistralnih toplovoda najee rade s temperaturama
povratnog voda sustava viim od 100 C, tako da se moe koristiti
i izmjenjiva topline dimnih plinova za suhi rad. Pri tome se
najee vodi diona struja od povratnog voda, preko izmjenjivaa
topline dimnih plinova.
Eco sustavi za visokotlane vrelovodne generatore, na novim
kotlovima ugraeni su u dimovodnoj komori, a za naknadnu
ugradnju, mogu se isporuiti za postavljanje izravno iza kotla. Oni
se kao opcija opremaju s regulacijskim ureajem temperature
vode i/ili dimnih plinova, za izbjegavanje sputanja temperature
rosita ispod granine vrijednosti, u ECO i/ili u dimnjaku.
Vrelovodni generatori za izravno grijanje zgrada, rade s po
mogunosti niom razinom temperatura. Ovisno od temperature
polaznog/povratnog voda kotla i njihovog raspona, postiu se
srednje temperature kotlovske vode izmeu 60 - 100 C. Za
kotlove koji rade ekonomino, na izlazu iz kotla mogu se postii
temperature dimnih plinova na izlazu iz kotla izmeu 160 - 190
C kod punog optereenja i 120 - 150 C kod malog optereenja.
Kotlovi za grijanje zgrada samo nekoliko dana godinje rade
punim uinkom. Maksimalni godinji sati pogona kreu se u
srednjem i donjem podruju optereenja. Stupnjevi djelovanja
koji se mogu postii u ovom podruju djelominog optereenja,
kreu se izmeu 93 - 94 %. Prikljueni izmjenjiva topline za suhi
Slika 2: Generator vodene pare s dvostupanjskim pogonom - ekonomajzer/kondenzator dimnih plinova; uteda goriva do 15%
Ekonomajzer: Predgrija napojne vode kotla za suhi pogon kotla
Kondenzator dimnih plinova: Dodatni predgrija/predgrija potrone tople vode za mokri nain rada
Modul napojne crpke
Servisni modul vode
Vodena para
Parni kotao
rad, sniava temperature dimnih plinova do 75 C i time se jami
daljnje povienje stupnja djelovanja sve do 98%.
Izmjenjiva topline dimnih plinova za mokri rad
Generatori topline loeni prirodnim plinom proizvode dimne
plinove bez sadraja ae i sumpora. U meuvremenu je postalo
dostupno i gorivo loivo ulje s malim sadrajem sumpora (sadraj
sumpora maksimalno 50 ppm = 0,005 teinskih %), s kojim se
postie slino izgaranje bez ostataka, kao i s prirodnim plinom. Za
ove dimne plinove, kao uinak grijanja dodatno se moe koristiti
toplina kondenzacije.
Na industrijskim generatorima vodene pare, iza ekonomajzera
za suhi rad, za grijanje napojne vode, ugrauje s jedan drugi
izmjenjiva topline od nehrajueg elika, kao kondenzator
dimnih plinova. Svi dimovodni kanali koji iza toga slijede, isto
tako se opremaju kondenzacijskim vodovima otpornim na
koroziju. Preduvjet za primjenu kondenzacije dimnih plinova su
niskotemperaturni potroai. Primjer: U toplinski intenzivnim
proizvodnim pogonima s izravnim potroaima vodene pare,
bez povrata kondenzata, moe se zagrijati kemijski pripremljena
dodatna voda i/ili proizvesti ili pregrijati potrona topla voda (slika
2).
Za visokotlane vrelovodne kotlove neprimjenjiva je kondenzacija
dimnih plinova jer su temperature povratnog voda mree osjetno
vie od temperature rosita.
Vrelovodni kotlovi loeni prirodnim plinom, odnosno loivim uljem
s malim sadrajem sumpora, za optimiziranje uinka isto tako se
mogu opremiti s izmjenjivaima topline dimnih plinova za mokri
rad (slika 3). Niskotemperaturni krugovi grijanja vode se preko
izmjenjivaa topline dimnih plinova od nehrajueg elika i djeluju
na kondenzaciju dimnih plinova.
Varijanta A Varijanta B
Dimnjak
Kondenzator za
dimne plinove
Neutralizacija
kondenzata
odvesti za
odmuljivanje
Moduli
ekspanzijske
Ekono- crpki
posude
majzer
Dodatna voda Hladna voda
 Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje | 5
Stupanj djelovanja kotla, u ovisnosti od temperature povratnog
voda, moe se povisiti i iznad 105 %, svedeno na donju ogrjevnu
vrijednost goriva (dijagram 2). Pri grijanju s uljno/plinskim
loenjem, izmjenjiva topline dimnih plinova oprema se bajpasom
i izvrnom zaklopkom na strani dimnih plinova, za zaobilaenje
izmjenjivaa topline, za loivo ulje sa sadrajem sumpora.
Zbrinjavanje kondenzata
Mjereno s pH-vrijednou, kao stupanj kiselosti za tekuine,
kondenzat dimnih plinova nastao izgaranjem prirodnog plina, ima
pH-vrijednost izmeu 2,8 - 4,9, odnosno kondenzat dimnih plinova
nastao izgaranjem loivog ulja s niskim sadrajem sumpora,
ima pH-vrijednost izmeu 1,8 - 3,7. Temperature kondenzata
kreu se u temperaturnom podruju izmeu 25 - 55 C. Za
neutralizaciju kondenzata u malim kotlovskim postrojenjima
koristi se ltar s obnovljivim dolomitnim punjenjem, a za velika
kotlovska postrojenja koriste se spremnici s dozirnim ureajima za
natronsku luinu. Pri ispravnom izboru i dimenzioniranju ureaja
za neutralizaciju treba odrati doputene vrijednosti za isputanje
neutraliziranog kondenzata u javnu kanalizacijsku mreu.
Isputanje ovakvog kondenzata moraju odobriti nadleni organi.
Postrojenja s vie kotlova, s optimiziranim
redoslijednim ukljuivanjem
Koncepcija postrojenja s vie kotlova nudi mogunost povienja
ukupne ekonominosti i za optimiziranje uinka. Kao primjer
prikazano je postrojenje s vie kotlova za grijanje zgrada. U odnosu
na postrojenje s jednim kotlom postavljaju se povieni zahtjevi na
spajanje hidraulike sustava i regulacijsko-tehniko spajanje.
Regulacija kruga grijanja
Potroai, uz maksimalnu sigurnost opskrbe toplinskom energijom
zahtijevaju najbolju moguu prilagodbu dotinim potrebama za
toplinskom energijom. Promjenjive koliine toplinske energije
najbolje se proizvode s konstantnim volumnim protocima i
promjenjivim temperaturama. Zbog toga se u krugove grijanja
ugrauju troputni mjeai, za putanje vode povratnog voda
Slika 3: Vrelovodni kotao s jednom plamenom cijevi-dimnom cijevi, u troprolaznom principu,
s izmjenjivaem topline dimnih plinova
u polazni vod. Regulacija temperature polaznog voda kruga
grijanja, voena vanjskim prilikama, djeluje na regulatore protoka
troputnog mjeaa i opskrbljuje mjeae s temperaturom medija
prijenosnika topline, koja se upravo trai za zadovoljavajuu
koliinu topline.
Regulacija kruga kotla
Vrelovodni kotlovi prvenstveno zahtijevaju odranje minimalne
temperature povratnog voda, u svrhu izbjegavanja sputanja
temperature rosita ispod donje granine vrijednosti. Zbog toga
se u krugove grijanja hidraulike sustava, npr. ugrauju troputni
mjeai, za putanje vode polaznog voda u povratni vod (odranje
visokom temperaturom povratnog voda). Proizvedena koliina
topline povisuje se ili sniava preko jednog ili vie vrelovodnog
kotla, u ovisnosti od vanjske temperature, temperature polaznog
voda sustava i raspona temperature polaznog/povratnog voda
sustava.
Ako koliina topline vodeeg kotla nije dovoljna, prema
redoslijedu se aktivira crpka kruga kotla i plamenik prateeg kotla.
Pratei kotao se najprije u krugu kotla zagrijava na minimalnu
temperaturu povratnog voda. Iza toga se provodi predaja topline
preko 3-putnog mjeaa u polazni vod sustava (slika 4). Pri
manjoj potranji za toplinskom energijom provodi se smanjenje
uinka plamenika. Za izbjegavanje estih uklapanja, provodi
se ukljuivanje i iskljuivanje plamenika uz vremensku zadrku
(stupnjeva).
Volumni protoci
Za spajanje hidraulike sustava ovih postrojenja s vie kotlova,
regulacijom kruga kotla postiu se primarni, a regulacijom
kruga grijanja postiu se sekundarni razliiti volumni protoci
koji obostrano utjeu jedan na drugi. Kruto u seriju spojenom
primarnom i sekundarnom stranom, npr. dovodom mjeaa kruga
grijanja, primarnog volumnog protoka moe se ii prema nuli, tako
da se ne zadovolji potranja za minimalnim volumnim protokom za
vrelovodni kotao i stalnog izlaganja senzora temperature polaznog
voda, za redoslijed kotlova.
6 | Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje

Kompenzacijski vod hidraulike sustava

Dijagram 2: Krivulje stupnja djelovanja za UNIMAT vrelovodni Apsolutno pouzdano rjeenje ovog problema sastoji se u primjeni
kotao, kod temperatura polaznog/povratnog voda kotla 70/50 C kompenzacijskog voda hidraulike sustava. U tu su svrhu potpuno
odvojeni volumni protoci primarne i sekundarne strane hidraulike
sustava i iskljuen je njihov meusobni utjecaj. Rasporedom
zajednikog senzora polaznog voda na izlazu sekundarne strane,
Podruje optereenja osigurano je izlaganje senzora s prvom potranjom toplinske
s maksimalnim brojem energije. Kotlovima koji nisu u pogonu, blokira se hidraulika
sati pogona godinje sustava, prema uredbi za instalacije grijanja. Svaki se kotao izlae
priblino konstantnom volumnom protoku. Crpke kruga kotla
moraju se podijeliti prema nazivnim uincima vrelovodnog kotla.
108 Vaa ukupna transportirana (dobavljena) koliina mora odgovarati
najmanje 1,1x maksimalni 1,5x ukupni volumni protok kruga
107 grijanja.

106 Regulacija
Sigurna funkcija i sposobnost optimiziranja postrojenja s vie
kotlova zahtjeva primjenu uinkovitog regulacijskog sustava.
105
Osim izvravanja funkcionalno opravdanih zadaa regulacije,
mora se postii po mogunosti manja potronja energije, uz
104 najbolju moguu zatitu okolia. Regulacijski sustav mora biti u
stanju da kotlovsko postrojenje vodi redoslijednim ukljuivanjem,
Stupanj djelovanja kotla, svedeno na (Hu) %

3.3
103 voeno vremenskim prilikama (regulirano na temperaturu
polaznog voda mree ili regulacijom ovisnom od koliine toplinske
102
energije). Nadzor vrelovodnog kotla, regulacija, kao i ukljuivanje
i iskljuivanje plamenika i crpki kruga kotla, pri tome preuzima
3.2 regulacija kruga kotla. Preko zajednikog Bus sustava provodi se
101 stalna razmjena podataka izmeu pojedinanih sustava upravljanja
BOILER CONTROL (BCO) za nadreeni sustav upravljanja SYSTEM
100 CONTROL (SCO), tako da se kotlovsko postrojenje vodi prema
najviim zahtjevima.
3.1
99
Saetak
98 2
Optimizirano prema uinku, poinje se s osnovnim registriranjem
parametara uinka koliine topline, tlaka i temperature. Znaajne
97
su potrebe za toplinskom energijom pri vrnoj potronji i pri
slabom toplinskom optereenju. Zatim, usklaeno, provodi se
96 podjela na vie kotlovskih jedinica s prilagoenim uinkom.
Standardni koecijent Odluujue je pitanje odvajanja proizvodnje toplinske energije i
95 korisnosti 95,9% topline grijanja.

1 Za vee uinke nudi se primjena kotlova s dvije plamene cijevi-

94
dimnom cijevi, i prednosti optimiziranja za pojedinani rad
oba loina ureaja. Kotlove i plamenike treba promatrati kao
93
funkcionalnu jedinicu, kako bi proizvoa kotla mogao odrediti
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 optimalnu kombinaciju kotla i plamenika, svedeno na potrebe za
Toplinsko optereenje kotla % toplinskom energijom. Ovisno od raspoloivih goriva, mogu se
koristiti razliiti sustavi regeneracije topline dimnih plinova.

Maksimalno optimiziranje uinka postie se iskoritenjem

1 Kotao bez izmjenjivaa topline dimnih plinova kondenzacije dimnih plinova. Postrojenja s vie kotlova, primjenom
2 Kotao s izmjenjivaem topline dimnih plinova, za suhi rad sustava upravljanja s programirajuom memorijom, nude raznolike
mogunosti za optimiziranje sustava. Vrelovodni kotlovi mogu
3 Kotao s izmjenjivaem topline dimnih plinova, za koritenje uinka
kondenzacije se voditi voeno vremenskim prilikama, s najboljim stupnjem
3.1 Temperatura ulazne vode 50 C iskoritenja, ako se odabere odgovarajue spajanje hidraulike
3.2 Temperatura ulazne vode 40 C sustava.
3.3 Temperatura ulazne vode 30 C
Projektantu postrojenja na raspolaganju su raznolike
mogunosti za realizaciju postrojenja za proizvodnju toplinske
energije, uz optimizirani uinak. Moraju se provesti detaljna
pojedinana razmatranja, s materijalnim i energetskim
bilanciranjem razliitih alternativa.
 Osnove projektiranja za optimalnu proizvodnju vodene pare i toplinske energije za grijanje | 7

Slika 4: Postrojenje vrelovodnog kotla voeno vremenskim prilikama s kompenzacijskim vodom hidraulike sustava

1
2

SCO 12
HW
13

BCO
3 4 BCO
5 6
7
8

10
11

1 Vanjska temperatura 8 ECO/ulazna temperatura

Temperatura polaznog voda mree za
2 redoslijedno upravljanje kotlom 9 Regulacija uinka

3 Teleservice 10 Odravanje topline

4 Centralna upravljaka tehnika 11 ECO/regulacija ulazne temperature

5 Osigurana temperatura povratnog voda 12 Polazni vod

6 Temperatura polaznog voda 13 Povratni vod

7 Temperatura povratnog voda

Slika 5: Sustav upravljanja kotlom i postrojenjem BCO/SCO za jedno sloeno vrelovodno kotlovsko postrojenje

Teleservice Sustav upravljanja procesom

SCO

BCO BCO BCO BCO

UT WA WTM WSM UT
UNIMAT vrelovodni kotao Ureaj za Modul za Servisni UNIMAT
analizu pripremu modul za vrelovodni
vode vode vodu kotao
Robert Bosch d.o.o.

Toplinska tehnika
Kneza Branimira 22
10040 Zagreb - Dubrava

Tel. +385 (0)1 295 80 81

Fax.+385 (0)1 295 80 80

www.bosch-industrial.com/hr