Struni izvjetaj
Prof. dr. ing. Eberhard Franz, ovlateni ekspert za proizvodnju
vodene pare i energetsku tehniku, Industrijske i trgovake komore,
Nrnberg fr Mittelfranken
Dipl.ing. Markus Tuffner, Bosch Industriekessel GmbH
Hladno pokretanje kotlova velikog vodenog
prostora
Uvod
Hladna pokretanja kotlova u znatnoj mjeri doprinose poveanju
mehanikih optereenja pri normalnom pogonu kotla. Hladno
pokretanje je neizbjeno pri prvom stavljanju u pogon kotla.
Procesi slini hladnom startanju mogu se pojaviti i nakon prvog
stavljanja u pogon, npr. nakon duljeg vremena stanki u pogonu
kotla ili za kotlovska postrojenja s vie kotlova s redoslijednim
upravljanjem, bez odravanja tlaka i temperature. Ovi se kotlovi
odlikuju time da voda u kotlu ne vrije. Npr. voda pri prvom
stavljanju u pogon ima temperaturu od cca. 20 C i time je za 80
K hladnija od kljuale vode pri apsolutnom tlaku od 1 bar.
Razlog za vee mehaniko optereenje pri hladnom startanju, za
razliku od normalnog pogona kotla je znatno vea temperaturna
razlika izmeu plamene cijevi i plata kotla. Zbog toga se
plamena cijev u odnosu na plat kotla iri osjetno vie nego
u normalnom pogonu. To rezultira znatnim poveanjem
optereenja veznih i sidrenih elemenata izmeu plamene cijevi
i plata kotla, odnosno plamene cijevi i hladnijih dimnih cijevi,
kao to je npr. spoj plamene cijevi i podnice, sidrenih cijevi,
plamene cijevi/spojeva presmjerne (reverzibilne) komore, kutnih
sidra, itd..
U daljnjem tekstu prikazuju se prorauni temperaturne razlike
plamene cijevi i plata kotla i nakon toga se saeto vrednuju.
Tehnologija za ivot
Proraun temperaturne razlike izmeu plamene cijevi i plata
kotla pri hladnom pokretanju
Na osnovi jednostavnog raunskog modela izraunava se
izraunava se srednja vrijednost temperature plamene cijevi. Pri
tome su nainjene slijedee iskustvene pretpostavke:
X Proces zagrijavanja najprije se provodi s otvorenim ventilom
za oduzimanje vodene pare, pri apsolutnom tlaku od 1
bar. Temperatura kotlovske vode do poetka iznosi 20 C i
povisuje se linearno s vremenom, sve do dosizanja stanja
vrenja (faza 1).
X Nakon toga provodi se proces zagrijavanja sa zatvorenim
ventilom za oduzimanje pare. Kao povienje tlaka uzima se 1
bar/min, to odgovara uobiajenom povienju tlaka u kotlu
velikog vodenog prostora, kod punog optereenja plamenika
i zatvorenog ventila za oduzimanje vodene pare (faza 2).
Prorauni se provode pri razliitim optereenjima plamenika
tijekom prve faze, a u drugoj fazi se preuzima 100% optereenja
plamenika.
Plat kotla velikog vodenog prostora priblino ima temperaturu
kotlovske vode. Zbog toga podlijee osjetno manjim toplinskim
irenjima, nego plamena cijev jako zagrijavanja plamenom
plamenika. Temperaturna razlika izmeu srednje temperature
plamene cijevi i temperature plata kotla, time postaje mjera za
razliite promjene duine plamene cijevi i plata kotla. Razliita
promjena duine u strunom argonu naziva se smicanje
plamene cijevi, koje moraju preuzeti spojni elementi.
 Dijagram 1: Rezultat prorauna sa 100% optereenjem Dijagram 2: Omjeri za 25% optereenja plamenika u fazi 1.
plamenika u fazi 1.

Na dijagramu su prikazane krivulje temperatura plata
kotla, srednje temperature plamene cijevi, njihove
razlike, apsolutni tlak kotla.
Zbog smanjenja zagrijavanja proi e 2000 sekundi dok
kotlovska voda prokljua. Maksimalna temperaturna
razlika izmeu kotlovske vode i plamene cijevi iznosi 90
K, time je njena vrijednost jednaka 1,96x vrijednost u
normalnom pogonu.

300 30 300 30

250 25 250 25
Temperatura [C]

Temperatura [C]
200 20 200 20

Tlak [bar]

Tlak [bar]
150 15 150 15
115 K
100 10 100 10
90 K 46 K
46 K
50 5 50 5

0 0 0 0
0 500 1 000 1 500 2 000 0 500 1 000 1 500 2 000
Vrijeme [s] Vrijeme [s]

Temperatura plamene cijevi Temperatura plamene cijevi

Temperatura plata kotla Temperatura plata kotla

Tlak Tlak

Temperaturna razlika Temperaturna razlika

Zbog veeg optereenja plamenika, traje samo 500 s dok Saetak

voda u kotlu dosegne svoju temperaturu vrenja. Vrijedan je
pozornosti tijek temperaturne razlike.Ona sa 115 K postie svoj
maksimum. To je 2,5 x vie od vrijednosti u normalnom pogonu
(46 K). Drugim rijeima: smicanje plamene cijevi tijekom
hladnog pokretanja, sa 100 % optereenjem plamenika u fazi
1 je do 2,5 x vee nego pri normalnom pogonu. Zbog toga se u
odnosu na normalni pogon treba raunati sa znatno poveanim
mehanikim optereenjem kotlova velikog vodenog prostora.
Jedino na to korisnik kotla moe utjecati je smanjenje
optereenja plamenika u fazi 1.
Hladnim pokretanjem uvjetuju se znatno vea mehanika
optereenja nego u redovitom pogonu. Plamenik treba izloiti
po mogunosti manjem optereenju do dosizanja stanja
vrenja kotlovske vode. Napominje se da je pri optereenju
plamenika od samo 25 %, maksimalno smicanje plamene
cijevi 2x stacionarna vrijednost. Zbog toga se procesi slini
hladnom pokretanju u znatnoj mjeri mogu izbjei nakon prvog
neizbjenog hladnog pokretanja.
U interesu pogona kotla bez opasnosti od oteenja, za
instalacije koje rade samo povremeno i s duljim fazama stanki
u pogonu (npr. stanje mirovanja kotlovskog postrojenja na
kraju tjedna ili zalihosno izvedene instalacije sa slijednim
upravljanjem, nuno se preporuuje opremanje sustavom
za odranje tlaka i temperature, prema najnovijem stanju
tehnologije.

Robert Bosch d.o.o.

Toplinska tehnika
Kneza Branimira 22
10040 Zagreb - Dubrava

Tel. +385 (0)1 295 80 81

Fax.+385 (0)1 295 80 80

www.bosch-industrial.com/hr