Struni izvjetaj

Dipl.ing. Paul Kberlein, Bosch Industriekessel GmbH

Tehnologija za ivot

Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima

parnih kotlova velikog vodenog prostora

Postrojenja parnih kotlova izloena su nizu optereenja koja mogu rezultirati veim ili manjim
naprezanjima tijela kotla. Ovdje su osim nezadovoljavajue kvalitete vode mjerodavna dva osnovna
faktora: Utjecaji zbog dimenzioniranja i podeavanja, kao i utjecaji od strane potroaa. U ovom se lanku
opisuju optereenja kotlovskog postrojenja koja se mogu izbjei, to projektantu prua uvid u propisno
projektiranje, izvoenje i podeavanje kotlovskog postrojenja, sve do njegovog pogona.
2 | Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima parnih kotlova velikog vodenog prostora
Zasiena vodena para danas kao medij prijenosnik topline
nalazi primjenu u velikom broju tvrtki iz svih grana industrije.
U prehrambenoj industriji i industriji pia, vodena para slui za
podravanje procesa grijanja, kuhanja i ienja, u tekstilnoj
industriji ovaj se medij prijenosnik topline prije svega koristi
za daljnju preradu i oplemenjivanje tkanina, u praonicama i za
ienje tekstila, za zagrijavanje strojeva za pranje rublja ili se
vodena para koristi za procese glaanja i suenja. U bolnicama se
najia vodena para koristi za sterilizaciju operacijskog pribora,
vodenom parom se opskrbljuju kuhinje ili se koristi za vlaenje
zraka klima ureaja. Industriji graevinskog materijala potrebna
je zasiena vodena para za mnoge procese grijanja i suenja
vapneno pjeanika. I u mnogim drugim grana industrije, kao npr.
u industriji papira i proizvodnji kartonske ambalae, u kemijskoj
industriji, farmaceutskoj industrije i u mnogim drugim granama
industrije, vodena para je neizbjena kao medij prijenosnik topline.
Veliki udio ovih primjena vodene pare zauzima zasiena vodena
para ili malo pregrijana vodena para, s uincima do 200 t/h,
tlakovima do 30 bar i temperaturama vodene pare do 300 C. Za
proizvodnju vodene pare obino se koristi jedan ili vie parnih
kotlova loenih plinom ili loivim uljem, koji su konstrukcijski
izvedeni kao kotlovi velikog vodenog prostora (slika 1). U
usporedbi sa sustavima vodocijevnih kotlova, ovi su u odreenom
podruju uinka najee bolji jer su prihvatljivi obzirom na
trokove nabave i pogona.
Pogon modernih postrojenja s kotlovima velikog vodenog prostora
danas se smatra da nije problematian. Meutim, kotlovi su
esto izloeni itavom nizu optereenja koja se mogu izbjei,
Slika 1: Parni kotao velikog vodenog prostora
u jednom industrijskom poduzeu
a koja imaju odluujui utjecaj na sigurnost i vijek trajanja
kotlovskog postrojenja. Tu su osim nezadovoljavajue kvalitete
vode, mjerodavna dva osnovna faktora: Utjecaji od strane
dimenzioniranja i podeavanja, kao i utjecaji od strane potroaa.
Nezadovoljavajua kvaliteta vode
Nezadovoljavajua kvaliteta vode, s posljedicama korozije odnosno
stvaranja naslaga, na prvom su mjestu u statistikama kvarova i
teta. Mehanizmi koji se odvijaju pri ovoj vrsti tete smatraju se
opepoznatim, te se zbog toga nee poblie razmatrati u ovom
strunom izvjetaju. esto se kao uzroci nezadovoljavajue
kvalitete vode moe navesti slijedee:
X nedovoljan nadzor, odnosno ispitivanje potrebnih parametara
vode (slika 2)
X manjkava struna znanja
X pogreno tumaenje izmjerenih vrijednosti, odnosno
pomanjkanje reakcije u sluaju njihovih odstupanja
Za izbjegavanje teta zbog nezadovoljavajue kvalitete vode, u
prvom redu je potrebno odranje parametara vode propisanih
od proizvoaa kotla (prema EN 12953 dio 10). U tu svrhu,
osim primjene prikladnih komponenata za pripremu vode, treba
osigurati i zadovoljavajuu kompetenciju na podruju analize vode.
Preporuujemo instaliranje automatskih ureaja za analizu koji
mogu registrirati i nadzirati sve parametre vode, kao to je tvrdoa
vode, vodljivost, pH-vrijednost i istoa kondenzata (slika 3),
vidjeti struni izvjetaj Moderna priprema i analitika vode.
Slika 2: Posljedice manjkavog nadzora tvrdoe vode
 Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima parnih kotlova velikog vodenog prostora | 3
Utjecaji kroz dimenzioniranje i podeavanje
Preveliki uinak kotla u odnosu na stvarno potreban uinak
vodene pare
Ova se problematika esto susree u starijim instalacijama
ija je potronja vodene pare znatno smanjena zbog izostanka
dovoljne potronje ili naknadnog koritenja postojeih mogunosti
regeneracije topline. I nova postrojenja se mogu suoiti s
ovom problematikom ako su tijekom projektiranja pogreno
vrednovani faktori istovremenosti potroaa ili je kalkulirano sa
suvie izdanim rezervama uinka. Zbog toga to je u odnosu
na uinak kotla premala potronja vodene pare, povean je
broj ukljuivanja i iskljuivanja plamenika. Time je prouzroena
promjena temperature koja moe biti ekstremna, posebno na
kotlovskim postrojenjima s plinskim loenjem i duljim vremenima
predprovjetravanja.
Plamenici u komori loenja proizvode temperature izmeu 1400
i 1700 C. Tijekom faze predprovjetravanja komore loenja, koja
je propisana prije svakog procesa paljenja plamenika, usisava se
svjei zrak iz kotlovnice. Zbog niih temperatura zraka, od 20 do
30 C, dolazi do hlaenja prethodno zagrijanih povrina grijanja.
Nakon paljenja plamenika i dobivanja najee vrlo brzo signala,
on prelazi u maksimalni stupanj optereenja. U ekstremnim fazama
Slika 3: Moderno postrojenje parnog kotla s automatskom analizom vode i nadzorom
Teleservice
Sustav upravljanja kotlom
UL-S WA
UNIVERSAL parni kotao Ureaj za
analizu vode
slabog optereenja, on e se vrlo esto, ve i tijekom zaleta
ponovno iskljuiti, kako bi se nakon toga esto na kratko ponovno
prethodno provjetrio i upalio.
Ovim stalnim naizmjeninim temperaturnim optereenjima izmeu
zagrijavanja i provjetravanja, dolazi do razlika u toplinskom irenju
izmeu komore loenja i plata kotla, koje tijekom vremena
mogu rezultirati zamorom materijala. Osim poveane sklonosti
oteenjima, ovaj nain pogona ima jo jedan negativni utjecaj
na ekonominost, budui da svaki proces predprovjetravanja
predstavlja toplinski gubitak:
Zbog toga treba teiti broju ciklusa ukljuivanja plamenika 4 na
sat.
Kako bi se to postiglo, preporuuje se
Xinstaliranje sustava upravljanja slabim optereenjem, koji e
nainiti vremensku zadrku na trenutanom reguliranju na vie
nakon startanja plamenika
X ugradnja regulatora uinka koji omoguavaju da se plamenik
vremenski neogranieno zadrava u stupnju malog optereenja
X primjena plamenika s visokim podruje regulacije
X prilagodba uinka plamenika stvarnoj potranji za toplinskom
energijom (to znai izmjene na plameniku ili ugradnja
plamenika s manjim podrujem uinka).
Sustav upravljanja procesom
Sustav upravljanja
postrojenjem
SCO
WTM WSM CSM
Modul za Servisni modul Servisni modul
pripremu vode za vodu za kondenzat
4 | Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima parnih kotlova velikog vodenog prostora
Premala razlika tlaka izmeu ukljuivanja i iskljuivanja
plamenika
Regulacija uinka parnog kotla, kao to poznato, provodi se preko
u kotlu izmjerenog tlaka vodene pare. Ako bi se podesivi tlak
vodene pare Pplamen.isklj. spustio ispod odreene granice, provodi
se potranja - kod prekoraenja Pplamen.uklj. dolazi do iskljuivanja
plamenika.
Premalo podeen raspon izmeu Pplamen.uklj. i Pplamen.isklj. rezultira
slijedeim:
Xestim ukljuivanjima i iskljuivanjima zbog prebaaja tlaka, a
time i opisanim temperaturnim naizmjeninim optereenjima i
njihovim negativnim posljedicama
XPrisilnim, otro podeenim parametrima regulacije u regulatoru
uinka, kako bi se zadana vrijednost drala u uskom podruju
regulacije. rezultat toga je, osim velikog troenja na izvrnim
lanovima u plameniku i prijevremeni zamor materijala grijanih
stijena kotla.
Iskustvo je pokazalo da se ovaj problem moe sigurno izbjei s
podeenim rasponom od 10 do 15% izmeu Pplamen.uklj. i Pplamen.isklj.
(ovisno od regulacije plamenika i radnog tlaka kotla), svedeno na
osigurani tlak kotla.
Slika 4:Shematski prikaz odvoda topline na visoko optereenim povrinama grijanja,
preko stvaranja mjehuria vodene pare
Regulator uinka podeen na suvie brzo
Moderni automati paljenja imaju mogunost da varijabilno podese
izvrno vrijeme plamenika, to znai vrijeme rada izmeu poloaja
malog optereenja plamenika i velikog optereenja plamenika.
Istodobno, preko regulacijskog parametra u regulatoru uinka,
brzina reakcije plamenika moe utjecati na odstupanje zadane
vrijednosti. Kotlovi velikog vodenog prostora, sa svojim velikim
udjelom materijala i velikim sadrajem vode, predstavljaju sustav
koji reagira relativno tromo. Regulator uinka podeen na suvie
brzo, eventualno u povezanosti s na vrlo kratko podeenim
izvrnim vremenima plamenika, rezultiraju suvie brzim
poveanjem unosa topline u plamenu cijev. Za odvod ovog unosa
topline, na strani vode mjerodavni su stvoreni mjehurii vodene
pare koji se diu u parni prostor (slika 4). Ovo stvaranje mjehuria
vodene pare provodi se vremenski malo pomaknuto. Posljedice
toga su kratkotrajna lokalna pregrijanja i dodatna temperaturna
naizmjenina optereenja, koja dugorono mogu ubrzati zamor
materijala u podruju grijane stijene kotla.
Nuno se preporuuje stavljanje u pogon kotla s podeenou
loenja i regulacijskog ponaanja od strane strunog osoblja.

Manjkava koncepcija redoslijednog upravljanja na postrojenjima
s vie kotlova
Ako postrojenja s vie kotlova nisu opremljena automatskim
redoslijednim upravljanjem, radno osoblje kotlovnice ima velike
zadae. Ono mora kotao iskljuiti kada potronja toplinske
energije vie ne opravdava pogon vie kotlova. Ako se to ne
dogodi, rezultat toga, kao primjer prikazan je na dijagramu.
Zapis pokazuje da se kroz itavo vremensko razdoblje potrebna
potronja vodene pare (plavo) samo od kotla 1 (crveno, moe
zadovoljiti uinkom od 10 t/h). Time su potpuno suvina
esta ukljuivanja kotla 2 (zeleno), s prateim temperaturnim
naizmjeninim optereenjima.
Pored toga, moe se uoiti obostrani utjecaj oba kotla. Dok
kotao 1 (crveno) smanjuje svoj uinka, kotao 2 (zeleno) poveava
proizvodnju vodene pare i obrnuto, to znai da kotlovi rade
jedan prema drugome i naizmjenino se potiskuju. Ne moe se
zajamiti nesmetano odvoenje toplinske energije sa povrina
grijanja.
Dijagram 1: Zapis uinka vodene pare kotlovskog postrojenja u kotlovskom postrojenju s 2 parna kotla
bez koncepcije redoslijednog upravljanja
10
8
Koliina vodene pare u t/h
0
11:00
Kotao 1
Nazivni uinak 10 t/h
Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima parnih kotlova velikog vodenog prostora | 5
Koncepcija redoslijednog upravljanja zbog toga se preporuuje ve
za kotlovska postrojenja s dva parna kotla i nuno je potrebna za
tri ili vie kotla u jednoj kotlovnici.
Koja vrsta redoslijednog upravljanja (ukljuivanje i iskljuivanje
kotla ovisno od koliina ili tlaka) nalazi primjenu, s jedne strane
ovisno je od broja kotlova, a s druge je strane ovisno od toga
koje se promjene tlaka mogu prihvatiti na strani potroaa. S
redoslijednim upravljanjem ovisnim od koliina vodene pare, moe
se osjetno manjom odravati irina podruja promjena tlaka koja
se moe realizirati.
Treba se pridravati i slijedeega:
X Parni kotlovi u postrojenjima s vie kotlova moraju jedan od
drugog biti odvojeni hidraulikom sustava, kako bi se sprijeio
obostrani utjecaj (npr povratnim armaturama)
X Ve pri projektiranju mora se uzeti u obzir da se redoslijedni
kotlovi opremaju s podnim spiralnim grijaima, kako bi se
izbjegle temperaturne slojevitosti tijekom faze odravanja u
topline.
11:29 11:59 12:29 12:59
Vrijeme
Kotao 2 Ukupna koliina vodene pare
Nazivni uinak 6 t/h
6 | Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima parnih kotlova velikog vodenog prostora
Utjecaji od strane potroaa
esta pokretanja iz hladnog stanja
Pokretanja iz hladnog stanja predstavljaju najvee mehaniko
optereenje za tijelo kotla (vidjeti Hladno pokretanje kotlova
velikog vodenog prostora). Razlog za to je vea temperaturna
razlika izmeu plamene cijevi i plata kotla pri hladnom
pokretanju, u usporedbi s normalnim pogonom pri radnoj
temperaturi. Tijekom procesa pokretanja kotla poveava se
smicanje plamene cijevi (razlika izmeu promjene duine
plata kotla i plamene cijevi), to rezultira poveanim dodatnim
naprezanjima koja mora preuzeti tijelo kotla. Ovo e se
optereenje jo poveati, ako se tijekom postupka pokretanja ne
bi pojavilo nikakvo ili vrlo malo stvaranje mjehuria vodene pare,
to je npr. sluaj pri zatvorenoj armaturi za oduzimanje vodene
pare. U takvom sluaju nee reagirati prirodna cirkulacija koja u
normalnom sluaju postoji u parnom kotlu (dolje hladno, gore
toplo), s dodatnim rezultirajuim toplinskim naprezanjima. Za vrlo
esta hladna pokretanja, ova ekstremna naizmjenina optereenja
mogu dovesti do pukotina u materijalu, a u najgorem sluaju do
kompletnog otkazivanja kotla.
Za smanjenje optereenja kotla pri pokretanju treba se pridravati
slijedeeg:
X Pokretanje iz hladnog stanja, do radne temperature, s po
mogunosti manjim optereenjem plamenika
X Da bi se mogla aktivirati prirodna cirkulacija tijekom postupka
pokretanja kotla trebala bi stalno otjecati manja koliina
vodene pare
Slika 5: Shematski prikaz prirodne cirkulacije koja se stvara unutar kotla
X Idealna bi bila oprema s automatskim ukljuivanjem
pokretanja, koja u ovisnosti od temperature i tlaka vode,
rad plamenika i preuzimanje optereenja tako regulira da se
optereenja smanjuju na najniu razinu.
Dugi vremenski periodi u pogonu za stanje pripravnosti
Tijekom perioda odravanja u toplom stanju ili u stanju
pripravnosti za pogon kotla (npr. pri pogonu vie kotlova, kada
pratei kotao nije potreban), na ovom kotlu je sprijeena bilo
kakova predaja vodene pare. Ovisno od koncepcije upravljanja,
u ovom e sluaju biti zatvorena armatura za oduzimanje vodene
pare ili e pratei kotao raditi pri tlaku niem od tlaka koji vlada
u mrei. Loini ureaji ukljuuju se u ovaj nain pogona samo
povremeno, kako bi se kompenzirali gubici zbog voenja topline
i toplinskog zraenja. Ako bi se ovo stanje odralo za dulji
vremenski period (vie od 3 dana), u kotlu e se poeti stvarati
temperaturna slojevitost. Ako bi se kotlovi odravani u toplom
stanju na ovaj nain, ponovno ukljuili u normalni pogon, visoki
radni tlak (toplije gornje podruje), simulirat e odmah raspoloivi
kotao. Sustav upravljanja kotlom e ga zatim, pri odgovarajuoj
potronji, u vrlo kratko vrijeme izloiti viem optereenju
plamenika. Uvjetovano temperaturnom slojevitou u kotlu, u
tom e se sluaju pojaviti ekstremna optereenja od toplinskih
naprezanja.
 Optereenja koja se mogu izbjei na postrojenjima parnih kotlova velikog vodenog prostora | 7
U takvim se sluajevima moe pomoi ugradnjom spiralnih grijaa
za odravanje topline (slika 6) u podnici kotla. Zagrijavanje vodene
pare od ovih spiralnih grijaa provodi se odozdo, na koji e se
nain sigurno izbjei tetne temperaturne slojevitosti u kotlu.
Da bi se mogla koristiti ova varijanta rjeenja, potreban je pogon
postrojenja s vie kotlova, odnosno, sigurna opskrba vodenom
parom.
Oscilacije tlaka zbog veih oscilacija potronje vodene pare
Pri velikim promjenama optereenja, to oznaava velike promjene
brzine optereenja, a time i velike oscilacije tlaka, u kotlu se mogu
pojaviti nepovoljna stanja strujanja. Moe se smanjiti stvaranje
mjehuria vodene pare, potrebno za odvod topline sa povrina
grijanja, to moe dovesti do spajanja vie manjih mjehuria u
vee mjehure pare koji se odmah ne odvajaju od povrina grijanja i
time pospjeuju lokalna pregrijavanja. Iz toga razloga, za kotlovska
postrojenja koja opskrbljuju potroae s ekstremno promjenjivom
potronjom vodene pare, treba poduzeti posebne mjere kako bi
se u kotlu ograniile oscilacije tlaka, neovisno od potroaa. To se
npr. moe postii:
X Na tlanoj strani viim osiguranjem kotla i prikljukom
redukcijske stanice izmeu kotla i potroaa
X Prikljukom spremnika vodene pare za vrna optereenja
X Spajanjem na kotao odranja tlaka, s reguliranim ventilom
za oduzimanje vodene pare, kako bi se kotao zatitio od
prevelikog snienja tlaka.
Slika 6: Shematski prikaz reguliranog podnog spiralnog grijaa
Saetak
Navedeni uzroci optereenja kotla koji se mogu izbjei, pokazuju
da se radi o sloenom tematskom krugu, koji see od projektiranja
preko izvoenja i podeavanja, pa sve do pogona kotlovskog
postrojenja. U sklopu ovog strunog izvjetaja, nije mogue
zavrno razmatranje svih vanih problema.
Zbog strune sloenosti postrojenja parnih kotlova, neizostavno se
treba pridravati slijedeih toki:
X Projektiranje postrojenja parnih kotlova moraju izvoditi samo
za to osposobljene i iskusne projektantske tvrtke, budui da
se mnogi mogui izvori greaka mogu ve unaprijed izbjei.
X Kvaliteta koritenih kotlova, plamenika i komponenata
kotlovskog postrojenja ima odluujuu ulogu za neprekidni i
nesmetani pogon postrojenja.
X Ispravno instaliranje kotlovskog postrojenja zahtjeva angaman
kompetentne instalaterske tvrtke, s poznavanjem meusobne
usklaenosti razliitih komponenata kotlovnice.
X Veliko znaenje ima nain pogona i posluivanje kotlovskog
postrojenja od strunog osoblja kotlovnice, a to se odluujue
odrava na vijek trajanja postrojenja parnih kotlova.
X Znatnu prednost uvijek predstavlja ugovor o odravanju i
Teleservice s proizvoaem kotlova.
Robert Bosch d.o.o.

Toplinska tehnika
Kneza Branimira 22
10040 Zagreb - Dubrava

Tel. +385 (0)1 295 80 81

Fax.+385 (0)1 295 80 80

www.bosch-industrial.com/hr