Professional Documents
Culture Documents
MKB-10 MEUNARODNA
KLASIFIKACIJA
BOLESTI I
SRODNIH
ZDRAVSTVENIH
PROBLEMA
Deseta revizija
Svezak 1.
Drugo izdanje
Koritenje imena i materijala u ovoj publikaciji ne odraava slubeni stav Svjetske zdravstvene
organizacije u pogledu pravnog statusa pojedine drave, teritorija, grada, podruja,
nadlenog tijela ili razgranienja. Tokaste linije na karti oznaavaju tek okvirne granice koje ne
moraju biti u potpunosti usuglaene. Spomenom naziva nekih tvrtki ili proizvoda odreenih
proizvoaa Svjetska zdravstvena organizacija nuno ne podupire niti preporuuje iste na tetu
srodnih tvrtki ili proizvoaa koji nisu imenovani. Osim u sluaju pogrjeke ili propusta, nazivi
zatienih proizvoda pisani su velikim poetnim slovom. SZO ne jami cjelovitost i tonost
informacija sadranih u ovoj publikaciji te nee snositi odgovornost za eventualnu tetu nastalu kao
posljedica njihove primjene.
1990. godine 43. skuptina Svjetske zdravstvene organizacije odobrila je X. reviziju Meunarodne
klasifikacije bolesti (WHA 43.24) te je slubeno poduprla preporuku uspostave postupka obnavljanja
unutar desetogodinjeg razdoblja donesenu na Meunarodnoj konferenciji o X. reviziji MKB odranoj
u enevi izmeu 26. rujna i 2. listopada 1989. godine.
Realizacija istog postupka obnavljanja pokrenuta je na godinjoj skuptini suradnih centara SZO o
pitanjima skupine meunarodnih klasifikacija odranoj u Tokiju, u Japanu, godine 1996. Potom je
uspostavljen slubeni mehanizam obnavljanja prema kojemu se svake godine rade manje korekcije, a
sve vee izmjene po potrebi se uvode svake tree godine.
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije ustupio je pravo prevoenja za hrvatsko izdanje
Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, 10.000 Zagreb, Rockefellerova 7., koji je iskljuivo odgovoran
za prijevod.
U ovom tiskanom izdanju MKB-10 nainjene su ispravke i izmjene koje su stupile na snagu izmeu
1992. i 2010. Godine
MKB-10 MEUNARODNA
KLASIFIKACIJA
BOLESTI I
SRODNIH
ZDRAVSTVENIH
PROBLEMA
Deseta revizija
Svezak 1.
Drugo izdanje
Uvod ........................................... 1
Zahvale ........................................... 3
Izmjene ........................................... 4
Definicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1039
1
Meunarodna klasifikacija bolesti
2
ZAHVALE
Od objavljivanja VI. revizije MKB-a godine 1948., Svjetska zdravstvena
organizacija koordinirala je rad na njezinoj povremenoj preustrojbi. Razumljivo
je da je irenjem primjene klasifikacije rasla i elja korisnika da pridonesu
postupku njezine preustrojbe. Deseta revizija plod je opsenoga meunarodnog
rada, suradnje i kompromisa. SZO ovime odaje priznanje mnogim
meunarodnim i nacionalnim grupama specijalista te pojedincima iz mnogih
zemalja zbog njihova doprinosa.
SZO odaje priznanje za znatan tehniki doprinos Suradnom centru SZO-a za
klasifikaciju bolesti pri Njemakom institutu za medicinsku dokumentaciju i
podatke (DIMDI) u Klnu, a osobito rukovoditelju centra, Michaelu Schopenu,
dr. med, za izmjenu tekstova te pripremu elektronikih dokumenata koji su
koriteni za potrebe postojee verzije MKB-10.
3
Meunarodna klasifikacija bolesti
IZMJENE
Slubene izmjene objavljenih svezaka MKB-10 dostupne su kao godinji popisi
promjena na internet-stranici SZO-a za klasifikacije:
www.who.int/classifications
Dotine se izmjene usvajaju svake godine na sastanku rukovoditelja suradnih
centara SZO-a za klasifikaciju bolesti.
Popisi navode izvore preporuka i datume primjene.
Za sve promjene naznaen je datum odobrenja, osim u sluaju ispravaka.
4
Suradni centri SZO-a za klasifikaciju bolesti
Osnovano je devet suradnih centara SZO-a za klasifikaciju bolesti kao pomo
zemljama u rjeavanju problema razvoja i primjene klasifikacija vezanih uza
zdravstvo, a osobito radi pruanja takve pomoi u vezi s MKB-om.
Vano je da zemlje lanice upozore Suradne centre na sve znaajne probleme s
kojima bi se mogle susretati u primjeni MKB-a, a osobito na eu pojavu novih
bolesti za koje MKB nije predvidio prikladno mjesto. Dosad u razdobljima
izmeu dviju revizija MKB nije obnavljan, ali je u sluaju MKB-10 preko istih
centara uveden mehanizam ifriranja novih bolesti, gdje je to potrebno.
Osim slubenih suradnih centara SZO-a postoji i veliki broj nacionalnih
referentnih centara i ureda s kojima se pojedini korisnici, kada naiu na
potekoe, moraju najprije konzultirati.
Za korisnike engleskog jezika postoje dva centra. Priopenja treba nasloviti na
elnika Suradnog centra za klasifikaciju bolesti na jednoj od ovih adresa:
Australian Institute of Health
GPO Box 570
Canberra ACT 2601
Australia
National Center for Health Statistics
Centers for Disease Control and Prevention
3311 Toledo Road
Hyattsville, MD 20782
United States of America
Ostalih osam centara, od kojih je svaki zaduen za jedan jezik ili za skupinu
jezika, nalazi se u sljedeim ustanovama:
(za kineski):
Peking Union Medical College Hospital
Chinese Academy of Medical Sciences
No. 1 Shuaifuyuan, Dongcheng District
Beijing 100730
China
(za francuski):
INSERM
44 Chemin de Ronde
F-7811O Le Vesinet
France
(za nordijske zemlje):
Department of Social Medicine
University Hospital
S-751 85 Uppsala
Sweden
(za portugalski):
Faculdade de Saude Publica/Universidade de Sao Paulo
Avenida Dr Arnaldo 715
0255 Sao Paulo, SP
Brazil
5
Meunarodna klasifikacija bolesti
(za ruski):
National Research Institute of Public Health
12, Vorontsovo pole
105064 Moscow
Russian Federation
(za panjolski):
Centro Venezolano de Clasificacion de Enfermedades (CEVECE)
El Silencio
Centro Simn Bolvar,
Edificio Sir, Piso 3, Oficina 315
Caracas 1010
Venezuela
(za njemaki):
German Institute of Medical Documentation and Information (DIMDI)
Waisenhausgasse 36-38A
50676 Kln
Germany
(za talijanski):
Agenzia Regionale della Sanit
Via Pozzuolo n. 330
33100 Udine
Italy
6
Izvjee Meunarodne konferencije o X.
reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti
Meunarodna konferencija o X. reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti koju
je sazvao SZO u sredinjici SZO-a odrana je u enevi od 26. rujna do 2.
listopada 1989. godine uz nazonost delegata iz 43 zemlje lanice:
Angola Malta
Australija Mozambik
Bahami Nizozemska
Belgija Nigerija
Brazil biva Njemaka demokratska
Bugarska republika (NDR)
Burundi Savezna republika Njemaka
Cipar (SR Njemaka)
Danska Portugal
Finska Republika Koreja
Francuska SAD
Indija Senegal
Indonezija Singapur
Izrael bivi SSSR
Japan panjolska
Kanada vedska
Kina vicarska
Kuba Tajland
Kuvajt Uganda
Luksemburg Ujedinjeni arapski emirati
Madagaskar Ujedinjeno kraljevstvo
Maarska Velike Britanije i Sjeverne Irske
Mali Venezuela
Ujedinjeni narodi, Meunarodna organizacija rada i regionalni uredi SZO-a
uputili su predstavnike da sudjeluju na konferenciji. Tako je postupilo i Vijee za
meunarodne organizacije medicinskih znanosti i dvanaest drugih nevladinih
organizacija koje se bave registracijom raka, gluhoom, epidemiologijom,
obitelj-skom medicinom, ginekologijom i porodiljstvom, hipertenzijom,
zdravstvenom dokumentacijom, preventivnom i socijalnom medicinom,
neurologijom, psihijatri-jom, rehabilitacijom i spolno prenosivim bolestima.
Konferenciju je u ime generalnog direktora otvorio njegov pomonik dr. J. P.
Jardel, koji je govorio o opsenim konzultacijama i pripremama za izradbu
prijedloga revizije, zbog ega je izmeu objavljivanja dviju revizija ove
klasifikacije nastala stanka dulja od uobiajene. Nagovijestio je da e X. revizija
nositi novi naslov: Meunarodna statistika klasifikacija bolesti i srodnih
zdravstvenih problema kako bi se istaknula njezina statistika namjena te
nagovijestilo da je dolo do proirenja sadraja klasifikacije. Zadrana je,
meutim, pogodna kratica MKB. Dr. Jardel je spomenuo i novu shemu slovno-
brojanog ifriranja, koja je omoguila bolju ravnoteu izmeu sadraja
pojedinih poglavlja, a ostavlja prostor i za naknadne izmjene i dopune. Takoer
je najavio i namjeru izradbe prirunika za MKB s kategorijama s tri znaka i
abecednim kazalom, ija se primjena predvia ondje gdje sloenija i iscrpnija
verzija s etiri znaka ne bi bila prikladna.
7
Meunarodna klasifikacija bolesti
8
2. Pregled priprema prijedloga za X. reviziju MKB-a
9
Meunarodna klasifikacija bolesti
10
Sva poglavlja zapoinju pregledom skupina kategorija s tri znaka, a, tamo gdje
je nuno, i pregledom kategorija oznaenih zvjezdicom, radi pojanjenja
ustroja poglavlja i jednostavnije primjene kategorija sa zvjezdicom.
Napomene se u tablinom popisu odnose na sve primjene klasifikacije. Ako
se napomena odnosi samo na morbiditet ili samo na mortalitet, ukljuena je u
posebne napomene uz pravila za ifriranje morbiditeta ili mortaliteta;
U IX. reviziji posebno je oznaeni odreen broj stanja uzrokovanih
lijekovima. Taj je pristup zadran i u izradbi prijedloga za X. reviziju pa su
mnoga takva stanja posebno oznaena.
Na kraju nekih poglavlja, kao vana novost uvedene su i kategorije za
oznaivanje poremeaja nakon medicinskog zahvata. One oznauju vana stanja
koja su i sama po sebi problem u zbrinjavanju; primjeri su endokrine bolesti i
bolesti metabolizma nakon uklanjanja organa te druga specifina stanja kao
dumping-sindrom nakon gastrektomije. Stanja nakon medicinskih zahvata koja
nisu specifina za odreeni sustav organizma, ukljuujui i komplikacije
neposredno nakon zahvata, npr. zrana embolija i poslijeoperacijski ok, i dalje
su razvrstana u poglavlju Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih
uzroka.
U IX. reviziji naslovi s etiri znaka esto su se morali povezivati s troznakovnim
naslovima da bi se provjerili pravo znaenje i svrha podkategorije. Znaajna je
promjena u nacrtu predstavljenom na konferenciji bila u tome to su gotovo svi
naslovi bili potpuni i mogu biti samostojni.
Sustav dvojne klasifikacije prema etiologiji i manifestacijama, uveden u IX.
reviziji, a poznat kao sustav s kriiem i zvjezdicom, naiao je na odreene
kritike. Veina se primjedbi odnosila na injenice da je klasifikacija na razinama
tree i etvrte znamenke esto sadravala informacije o manifestacijama bolesti
pomijeane s ostalim informacijama, pri emu su se iste dijagnostike znaajke
katkad javljale prema oba kriterija. Uz to mnogi su smatrali da sustav nije
dovoljno obuhvatan. Radi prevladavanja tih problema, u nacrtu X. revizije
informacije sa zvjezdicom razvrstane su u 82 istorodne troznamenkaste
kategorije s neobveznom primjenom. Takav pristup doputa oznaivanje
dvjema iframa dijagnoza koje sadravaju informacije i o osnovnoj bolesti i
manifestacijama ili komplikacijama na odreenom organu ili oboljelom mjestu,
to omoguuje pronalaenje ili tablino prikazivanje prema jednom i drugom
kriteriju.
Takve je znaajke X. revizije konferencija prihvatila.
Na konferenciji su predstavljena sva poglavlja s prikazima promjena uvedenih
nakon IX. revizije, kao i popratne informacije o odreenim novostima. Nakon
rasprave o nekim pitanjima u vezi sa strukturnim i sadrajnim promjenama u
poglavljima, dogovoreno je da tajnitvo preuzme praenje i prilagodbu.
11
Meunarodna klasifikacija bolesti
13
Meunarodna klasifikacija bolesti
14
Konferencija je
PREPORUILA da koncept skupina klasifikacija bolesti i stanja prati
SZO.
Radi ouvanja cjelovitosti MKB-a i ove koncepcije skupina klasifikacija
konferencija je
PREPORUILA da, u interesu meunarodne usporedivosti, bez
odobrenja SZO-a, kod izradbe prijevoda ili prilagodbi MKB-a ne treba
mijenjati sadraj troznakovnih i etveroznakovnih podkategorija X.
revizije, naznaen u naslovima. Tajnitvo SZO-a nadleno je za MKB i
djeluje kao glavni ured za odobravanje svih publikacija i prijevoda
(izuzevi nacionalne statistike publikacije). O namjeri prevoenja i
prilagodbe ove ili drugih klasifikacija vezanih uz MKB treba odmah
obavijestiti SZO.
MKB OSNOVNA
TROZNAKOVNA KLASIFIKACIJA
15
Meunarodna klasifikacija bolesti
17
Meunarodna klasifikacija bolesti
18
medijima staviti na raspolaganje primjerke nacrta MKB-a na razinama s tri i s
etiri znaka.
to se tie izgleda stranica i veliina, kako za Tablini popis tako i za Abecedno
kazalo, Konferencija je uvjerena da e se razmotriti preporuke rukovoditelja
Centra i primjedbe ifranata, te da e se svakako nastojati pronai poboljanja u
odnosu na IX. reviziju.
Kao i kod IX. revizije, namjeravaju se izraditi materijali za preorijentaciju
kolovanih ifranata uz pomo suradnih centara. Za sadanje obrazovne
teajeve bit e ovlateni regionalni uredi SZO-a i pojedine zemlje. Oni e se
odravati od posljednjih mjeseci 1991. do kraja 1992. godine, a moraju zavriti
prije poetka provedbe X. revizije.
SZO e izraditi i materijale za osnovnu MKB-izobrazbu novih korisnika, ali se
ne planira s tim teajevima zapoeti prije godine 1993.
Kao to je napomenuto, SZO e biti spreman osigurati X. reviziju (i Tablini
popis i Abecedno kazalo) snimljenu na elektronikim medijima. Ubudue e se,
uz pomo suradnih centara, moi rabiti i ostala programska podrka. Klju za
prevoenje IX. revizije u X. i obratno morao bi biti na raspolaganju prije
poetka primjene X. revizije.
Budui da su poslovi pripreme, koje je podrao Struni odbor, pravodobno
obavljeni, konferencija je
PREPORUILA da X. revizija Meunarodne klasifikacije bolesti ima
stupiti na snagu 1.1.1993. godine.
19
Meunarodna klasifikacija bolesti
Literatura
1. Meunarodna klasifikacija bolesti, revizija iz 1975., Svezak I. (eneva,
Svjetska zdravstvena organizacija, 1977, str. xiii-xxiv.
2. Izvjee Strunog odbora o X. reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti,
1984. Prvi sastanak. eneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1984.
(neobjavljeni dokument DES/EC/ICD-10/84.34).
3. Izvjee Strunog odbora o X. reviziji Meunarodne klasifikacije bolesti.
Drugi sastanak. eneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1987.
(neobjavljeni dokument WHO/DES/EC/ICD-10/87.38).
4. Izvjee pripremnog sastanka o MKB-10. eneva, Svjetska zdravstvena
organizacija, 1983. (neobjavljeni dokument DES/ICD-10/83.19).
5. Laika izvjea o zdravstvenim informacijama. eneva, Svjetska
zdravstvena organizacija, 1978.
6. Meunarodna konferencija o zdravstvenoj statistici za godinu 2000.
Budimpeta, Statistical Publishing House, 1984.
7. Izvjee Konzultativnog sastanka o klasifikacijama za primarnu zatitu
zdravlja, eneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1985. (neobjavljeni
dokument DES/PHC/85.7).
8. Meunarodna klasifikacija oteenja, onesposobljenosti i invalidnosti,
eneva, Svjetska zdravstvena organizacija, 1980.
9. Slubena dokumentacija SZO-a, br. 233, 1976., str.18.
10. Meunarodna klasifikacija medicinskih postupaka, eneva, Svjetska
zdravstvena organizacija, 1978.
20
POPIS
TROZNAKOVNIH
KATEGORIJA
21
Meunarodna klasifikacija bolesti
22
Popis troznakovnih kategorija
Tuberkuloza (A15-A19)
A15 Tuberkuloza dinih puteva dokazana bakterioloki i histoloki
A16 Tuberkuloza dinih puteva, nedokazana bakterioloki ili histoloki
A17 Tuberkuloza ivanog sustava
A18 Tuberkuloza ostalih organa
A19 Milijarna tuberkuloza
A42 Aktinomikoza
A43 Nokardioza
A44 Bartoneloza
A46 Erizipel
A48 Ostale bolesti uzrokovane bakterijama, nesvrstane drugamo
A49 Bakterijske infekcije nespecificiranog mjesta (lokacije)
Rikecioze (A75-A79)
A75 Tifusna groznica
A77 Pjegava groznica [rikecioze koje prenose krpelji]
A78 Q-groznica
A79 Ostale rikecioze
24
Popis troznakovnih kategorija
25
Meunarodna klasifikacija bolesti
Mikoze (B35-B49)
B35 Dermatofitija
B36 Ostale povrinske mikoze
B37 Kandidijaza
B38 Kokcidioidomikoza
B39 Histoplazmoza
B40 Blastomikoza
B41 Parakokcidioidomikoza
B42 Sporotrihoza
B43 Kromomikoza i feomikotiki apsces
B44 Aspergiloza
B45 Kriptokokoza
B46 Zigomikoza
B47 Micetom
B48 Ostale mikoze, nesvrstane drugamo
B49 Nespecificirane mikoze
26
Popis troznakovnih kategorija
Helmintijaze (B65-B83)
B65 Shistosomijaza [bilharcioza]
B66 Druge metiljne infekcije
B67 Ehinokokoza
B68 Tenijaza
B69 Cisticerkoza
B70 Difilobotrijaza i sparganoza
B71 Ostale cestodne infekcije
B72 Drakunkuloza
B73 Onhocerkoza (onhocercijaza)
B74 Filarijaza
B75 Trihineloza
B76 Bolesti uzrokovane krivoustim crvima
B77 Askarijaza
B78 Strongiloidoza
B79 Trihurijaza
B80 Enterobijaza
B81 Ostale crijevne helmintijaze, nesvrstane drugamo
B82 Nespecificirane crijevne parazitoze
B83 Ostale helmintijaze
27
Meunarodna klasifikacija bolesti
28
Popis troznakovnih kategorija
29
Meunarodna klasifikacija bolesti
Zloudna novotvorina oka, mozga i ostalih dijelova sredinjega ivanog sustava (C69-C72)
C69 Zloudna novotvorina oka i adneksa
C70 Zloudna novotvorina modanih ovojnica (meningi)
C71 Zloudna novotvorina mozga
C72 Zloudna novotvorina kraljenine modine, modanih ivaca i
ostalih dijelova sredinjega ivanog sustava
30
Popis troznakovnih kategorija
33
Meunarodna klasifikacija bolesti
Pothranjenost (E40-E46)
E40 Kvaiorkor
E41 Marazam zbog deficitarne prehrane
E42 Marazmini kvaiorkor
E43 Nespecificirana teka proteinsko-energijska pothranjenost
E44 Proteinsko-energijska pothranjenost umjerenog i blagog stupnja
E45 Zaostajanje u razvoju zbog proteinsko-energijske pothranjenosti
E46 Nespecificirana proteinsko-energijska pothranjenost
34
Popis troznakovnih kategorija
35
Meunarodna klasifikacija bolesti
37
Meunarodna klasifikacija bolesti
39
Meunarodna klasifikacija bolesti
40
Popis troznakovnih kategorija
Glaukom (H40-H42)
H40 Glaukom
H42* Glaukom u bolestima svrstanim drugamo
41
Meunarodna klasifikacija bolesti
42
Popis troznakovnih kategorija
43
Meunarodna klasifikacija bolesti
44
Popis troznakovnih kategorija
45
Meunarodna klasifikacija bolesti
46
Popis troznakovnih kategorija
48
Popis troznakovnih kategorija
49
Meunarodna klasifikacija bolesti
50
Popis troznakovnih kategorija
Artroze (M15-M19)
M15 Poliartroza
M16 Artroza kuka
M17 Artroza koljena
M18 Artroza prvoga karpometakarpalnoga zgloba
M19 Ostale artroze
52
Popis troznakovnih kategorija
Dorzopatije (M40-M54)
Spondilopatije (M45-M49)
M45 Ankilozantni spondilitis
M46 Druge upalne spondilopatije
M47 Spondiloza
M48 Ostale spondilopatije
M49* Spondilopatije kod bolesti svrstanih drugamo
Hondropatije (M91-M94)
M91 Mladalako okotavanje zglobne hrskavice kuka i zdjelice (juvenilna
osteohondroza kuka i zdjelice)
M92 Druga mladalaka osteohondroza
M93 Ostale osteohondropatije
M94 Ostali poremeaji hrskavice
55
Meunarodna klasifikacija bolesti
Poroaj (O80-O84)
O80 Jednoplodni spontani poroaj
58
Popis troznakovnih kategorija
59
Meunarodna klasifikacija bolesti
60
Popis troznakovnih kategorija
61
Meunarodna klasifikacija bolesti
62
Popis troznakovnih kategorija
Q54 Hipospadija
Q55 Ostale priroene malformacije mukih spolnih organa
Q56 Neodreeni spol i pseudohermafroditizam
63
Meunarodna klasifikacija bolesti
64
Popis troznakovnih kategorija
65
Meunarodna klasifikacija bolesti
66
Popis troznakovnih kategorija
67
Meunarodna klasifikacija bolesti
70
Popis troznakovnih kategorija
Smrzotine (T33-T35)
T33 Povrinske smrzotine
T34 Smrzotina s nekrozom tkiva
T35 Smrzotine multiplih dijelova tijela i nespecificirane smrzotine
71
Meunarodna klasifikacija bolesti
73
Meunarodna klasifikacija bolesti
74
Popis troznakovnih kategorija
Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u nezgodi pri prijevozu (V50-V59)
V50 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s pjeakom
ili ivotinjom
V51 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s vozilom
na pedale
V52 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s vozilom
na dva ili tri kotaa
V53 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s
automobilom, vozilom za dostavu ili kombijem
V54 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s tekim
prijevoznim vozilom ili autobusom
V55 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s vlakom
ili vozilom na tranicama
V56 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s drugim
vozilom bez motora
V57 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru s
uvrenim ili nepokretnim predmetom
V58 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u nezgodi pri
prijevozu bez sudara
V59 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u ostalim i
neoznaenim nezgodama pri prijevozu
75
Meunarodna klasifikacija bolesti
76
Popis troznakovnih kategorija
78
Popis troznakovnih kategorija
79
Meunarodna klasifikacija bolesti
80
Popis troznakovnih kategorija
81
Meunarodna klasifikacija bolesti
83
Meunarodna klasifikacija bolesti
Lijekovi, ljekovite i bioloke tvari koje pri lijeenju uzrokuju tetne uinke (Y40-Y59)
Y40 Sistemni antibiotici
Y41 Drugi sistemni lijekovi protiv infekcija i nametnika
Y42 Hormoni i njihovi sintetiki analozi i antagonisti, nesvrstani drugamo
Y43 Primarno sistemni lijekovi
Y44 Lijekovi koji primarno djeluju na krvne sastojke
Y45 Analgetici, antipiretici i antiinflamatorni lijekovi
Y46 Antiepileptici i antiparkinsonici
Y47 Sedativi, hipnotici i anksiolitici
Y48 Anestetici i terapijski plinovi
Y49 Psihotropni lijekovi, nesvrstani drugamo
Y50 Stimulatori sredinjega ivanog sustava, nesvrstani drugamo
Y51 Lijekovi koji primarno djeluju na autonomni ivani sustav
Y52 Lijekovi koji primarno djeluju na kardiovaskularni sustav
Y53 Lijekovi koji primarno djeluju na probavni sustav
Y54 Tvari koje primarno djeluju na ravnoteu tjelesnih tekuina i
metabolizam minerala i mokrane kiseline
Y55 Lijekovi koji primarno djeluju na glatko i skeletno miije i dini
sustav
Y56 Lijekovi za lokalnu primjenu koji primarno djeluju na kou i sluznicu
te oftalmoloki, otorinolaringoloki i stomatoloki lijekovi
Y57 Drugi i nespecificirani lijekovi i ljekoviti pripravci
Y58 Bakterijska cjepiva
Y59 Druga i nespecificirana cjepiva i bioloke tvari
84
Popis troznakovnih kategorija
Kirurki i drugi medicinski postupci kao uzrok bolesnikove abnormalne reakcije ili kasnije
komplikacije, bez napomene o nezgodi u tijeku postupka (Y83-Y84)
Y83 Kirurki zahvat i drugi kirurki postupak kao uzrok bolesnikove
abnormalne reakcije, ili kasnije komplikacije, bez napomene o nezgodi
u tijeku postupka
Y84 Drugi medicinski postupci kao uzrok bolesnikove nenormalne
reakcije ili kasnije komplikacije, bez napomene o nezgodi u tijeku
postupka
85
Meunarodna klasifikacija bolesti
86
Popis troznakovnih kategorija
87
Meunarodna klasifikacija bolesti
88
Popis troznakovnih kategorija
89
Meunarodna klasifikacija bolesti
90
Popis troznakovnih kategorija
TABLINI POPIS
UKLJUENIH DIJAGNOZA
I
ETVEROZNAKOVNIH
PODKATEGORIJA
91
Meunarodna klasifikacija bolesti
92
I.I. POGLAVLJE
Zarazne i parazitarne bolesti
93
A00 Meunarodna klasifikacija bolesti
A00 Kolera
A00.0 Kolera koju uzrokuje Vibrio cholerae 01, biovar cholerae
Klasina kolera
A00.1 Kolera koju uzrokuje Vibrio cholerae 01, biovar El Tor
El Tor kolera
A00.9 Kolera, nespecificirana
A03 igeloza
A03.0 igeloza koju uzrokuje Shigella dysenteriae
igeloza skupine A [Shiga-Kruse dizenterija]
A03.1 igeloza koju uzrokuje Shigella flexneri
igeloza skupine B
A03.2 igeloza koju uzrokuje Shigella boydii
igeloza skupine C
94
I. Zarazne i parazitarne bolesti A05
A03.3 igeloza koju uzrokuje Shigella sonnei
igeloza skupine D
A03.8 Ostale igeloze
A03.9 igeloza, nespecificirana
Bacilarna dizenterija BPO
95
A06 Meunarodna klasifikacija bolesti
A06 Amebijaza
Ukljuuje: infekcije koje uzrokuje Entamoeba histolytica
Iskljuuje: ostale protozoarne crijevne bolesti (A07.-)
A06.0 Akutna amebna dizenterija
Akutna amebijaza
Crijevna amebijaza BPO
A06.1 Kronina crijevna amebijaza
A06.2 Amebni nedizenterini kolitis
A06.3 Intestinalni amebom
Amebom BPO
A06.4 Amebni apsces jetara
Hepatina amebijaza
A06.5 Amebni apsces plua (J99.8*)
Amebni apsces plua (i jetara)
A06.6 Amebni apsces mozga (G07*)
Amebni apsces mozga (i jetara) (i plua)
A06.7 Kona amebijaza
A06.8 Amebna infekcija drugih lokalizacija
Amebni:
apendicitis
balanitis (N51.2*)
A06.9 Amebijaza, nespecificirana
96
I. Zarazne i parazitarne bolesti A09
97
A15 Meunarodna klasifikacija bolesti
Tuberkuloza
(A15-A19)
Ukljuuje: infekcije koje uzrokuju Mycobacterium tuberculosis i Mycobacterium bovis
Iskljuuje: priroenu tuberkulozu (P37.0)
HIV-bolest s posljedinom tuberkulozom (B20.)
pneumokoniozu udruenu s tuberkulozom (J65)
posljedice tuberkuloze (B90.-)
silikotuberkulozu (J65)
98
I. Zarazne i parazitarne bolesti A16
A15.7 Primarna tuberkuloza dinog sustava, dokazana bakterioloki i
histoloki
A15.8 Tuberkuloza dinog sustava ostalih lokalizacija, dokazana
bakterioloki i histoloki
Tuberkuloza medijastinuma
Nazofaringealna tuberkuloza
Tuberkuloza: potvrena bakterioloki i histoloki
nosa
sinusa [bilo kojeg nosnog]
A15.9 Tuberkuloza dinih puteva poblie nespecificirana, dokazana
bakterioloki i histoloki
99
A17 Meunarodna klasifikacija bolesti
100
I. Zarazne i parazitarne bolesti A18
A17.9 Tuberkuloza ivanog sustava, nespecificirana (G99.8*)
101
A19 Meunarodna klasifikacija bolesti
102
I. Zarazne i parazitarne bolesti A22
A20 Kuga
Ukljuuje: infekcije koje uzrokuje Yersinia pestis
A20.0 Bubonska kuga
A20.1 Celulokutana kuga
A20.2 Pluna kuga
A20.3 Meningitis (kuni)
A20.7 Septina kuga
A20.8 Ostali oblici kuge
Abortivna kuga
Asimptomatska kuga
Pestis minor
A20.9 Kuga, nespecificirana
A21 Tularemija
Ukljuuje: obadsku groznicu (deer-fly fever)
infekciju koju uzrokuje Francisella tularensis
zeju groznicu (rabbit fever)
A21.0 Ulceroglandularna tularemija
A21.1 Okuloglandularna tularemija
Oftalmina tularemija
A21.2 Pluna tularemija
A21.3 Gastrointestinalna tularemija
Abdominalna tularemija
A21.7 Generalizirana tularemija
A21.8 Ostali oblici tularemije
A21.9 Tularemija, nespecificirana
103
A23 Meunarodna klasifikacija bolesti
A23 Bruceloza
Ukljuuje: groznicu:
malteku
mediteransku
undulirajuu
A23.0 Bruceloza koju uzrokuje Brucella melitensis
A23.1 Bruceloza koju uzrokuje Brucella abortus
A23.2 Bruceloza koju uzrokuje Brucella suis
A23.3 Bruceloza koju uzrokuje Brucella canis
A23.8 Ostale bruceloze
A23.9 Bruceloza, nespecificirana
104
I. Zarazne i parazitarne bolesti A30
A25.9 Groznica takorskog ugriza (Rat-bite fever), nespecificirana
A26 Erizipeloid
A26.0 Koni erizipeloid
Erythema migrans
A26.7 Sepsa koju uzrokuje Erysipelotrix rhusiopathiae
A26.8 Ostali oblici erizipeloida
A26.9 Erizipeloid, nespecificiran
A27 Leptospiroza
A27.0 Ikterohemoragina leptospiroza
Leptospiroza koju uzrokuje Leptospira interrogans serovar
icterohaemorrhagiae
A27.8 Ostali oblici leptospiroza
A27.9 Leptospiroza, nespecificirana
105
A31 Meunarodna klasifikacija bolesti
A32 Listerioza
Ukljuuje: alimentarnu listeriozu
Iskljuuje: novoroenaku (diseminiranu) listeriozu (P37.2)
A32.0 Kona listerioza
A32.1 Listerijski meningitis i meningoencefalitis
Listerijski:
meningitis (G01*)
meningoencefalitis (G05.0*)
A32.7 Listerijska sepsa
106
I. Zarazne i parazitarne bolesti A37
A36 Difterija
A36.0 Difterija farinksa (drijela)
Difterijska pseudomembranozna angina
Difterija tonzila
A36.1 Nazofaringealna difterija
A36.2 Difterija larinksa (grkljana)
Difterijski laringotraheitis
A36.3 Kona difterija
Iskljuuje: eritrazmu (L08.1)
A36.8 Ostali oblici difterije
Difterijski:
konjunktivitis (H13.1*)
miokarditis (I41.0*)
polineuritis (G63.0*)
A36.9 Difterija, nespecificirana
107
A38 Meunarodna klasifikacija bolesti
108
I. Zarazne i parazitarne bolesti A42
A41 Ostale sepse
Iskljuuje: bakterijemiju BPO (A49.9)
u tijeku poroaja (075.3)
nakon:
pobaaja ili izvanmaternine ili molarne trudnoe (O03-
O07, O08.0)
imunizacije (T88.0)
infuzije, transfuzije ili terapijske injekcije (T80.2)
sepsu (uzrokovana od) (u tijeku):
aktinomikoze (A42.7)
antraksa (A22.7)
kandidijaze (B37.7)
Erysipelothrix (A26.7)
ekstraintestinalne jersinioze (A28.2)
gonokokne infekcije (A54.8)
herpesvirusne infekcije (B00.7)
listerioze (A32.7)
meningokokne infekcije (A39.2-A39.4)
novoroenaku (P36.-)
postintervencijsku (T81.4)
u babinjama (puerperalnu) (O85)
streptokoknu (A40.-)
tularemije (A21.7)
septinu:
melidiozu (A24.1)
kugu (A20.7)
toksini okni sindrom (A48.3)
A41.0 Sepsa koju uzrokuje Staphylococcus aureus
A41.1 Sepsa uzrokovana drugim specificiranim stafilokokima
Sepsa uzrokovana koagulaza-negativnim stafilokokom
A41.2 Sepsa uzrokovana nespecificiranim stafilokokom
A41.3 Sepsa koju uzrokuje Haemophilus influenzae
A41.4 Sepsa uzrokovana anaerobima
Iskljuuje: plinsku gangrenu (A48.0)
A41.5 Sepsa uzrokovana ostalim gram-negativnim organizmima
Gram-negativna sepsa BPO
A41.8 Ostale specificirane sepse
A41.9 Sepsa, nespecificirana
Ako se eli, rabi se dodatni kod (R57.2) za odreivanje septikog oka
Septiki ok
Septikemija
A42 Aktinomikoza
Iskljuuje: aktinomicetom (B47.1)
A42.0 Pluna aktinomikoza
109
A43 Meunarodna klasifikacija bolesti
A43 Nokardioza
A43.0 Pluna nokardioza
A43.1 Kona nokardioza
A43.8 Ostali oblici nokardioze
A43.9 Nokardioza, nespecificirana
A44 Bartoneloza
A44.0 Sistemska bartoneloza
Oroya-groznica
A44.1 Kutana i mukokutana bartoneloza
Verruga peruana
A44.8 Ostali oblici bartoneloze
A44.9 Bartoneloza, nespecificirana
A46 Erizipel
Iskljuuje: poslijeporoajni i erizipel u babinjama (O86.8)
110
I. Zarazne i parazitarne bolesti A50
A49 Bakterijske infekcije nespecificiranog mjesta (lokacije)
Iskljuuje: bakterijske uzronike kao uzroke bolesti svrstane u druga
poglavlja (B95-B96)
infekciju klamidijama BPO (A74.9)
meningokoknu infekciju BPO (A39.9)
infekciju rikecijama BPO (A79.9)
infekciju spirohetama BPO (A69.
A49.0 Stafilokokna infekcija, nespecificirana lokacija
A49.1 Streptokokna infekcija, nespecificirana lokacija
A49.2 Infekcija koju uzrokuje Haemophilus influenzae, nespecificirana
lokacija
A49.3 Infekcija mikoplazmom, nespecificirana
A49.8 Ostale bakterijske infekcije nespecificiranog mjesta (lokacije)
A49.9 Bakterijska infekcija, nespecificirana
Bakterijemija BPO
111
A51 Meunarodna klasifikacija bolesti
112
I. Zarazne i parazitarne bolesti A52
A51.2 Primarni sifilis druge lokalizacije
A51.3 Sekundarni sifilis koe i sluznica
Condyloma latum
Sifilitina:
alopecija (L99.8*)
leukoderma (L99.8*)
mukozna promjena
A51.4 Ostali sekundarni sifilis
Sekundarni(a) sifilitini(a):
enska zdjelina upalna bolest (N74.2*)
iridociklitis (H22.0*)
limfadenopatija
meningitis (G01*)
miozitis (M63.0*)
okulopatija nesvrstana drugamo (H58.8*)
periostitis (M90.1*)
A51.5 Rani sifilis, latentni
Sifilis (steeni) bez klinikih oitovanja s pozitivnim serolokim
testovima i negativnim testom u likvoru u prve dvije godine nakon
infekcije.
A51.9 Rani sifilis, nespecificiran
113
A53 Meunarodna klasifikacija bolesti
114
I. Zarazne i parazitarne bolesti A54
A54 Gonokokne infekcije
A54.0 Gonokokna infekcija donjeg dijela genitourinarnog sustava, bez
apscesa periuretralnih i akcesornih lijezda
Gonokokni:
cervicitis BPO
cistitis BPO
uretritis BPO
vulvovaginitis BPO
Iskljuuje: ako su s:
apscesom genitourinarnih lijezda (A54.1)
periuretralnim apscesom (A54.1)
A54.1 Gonokokna infekcija donjeg dijela genitourinarnog sustava s
popratnim periuretralnim apscesom i apscesom akcesornih
lijezda
Gonokokni apsces Bartholinovih lijezda
A54.2 Gonokokni pelveoperitonitis i druge gonokokne infekcije
genitourinarnog sustava
Gonokokni(a):
epididimitis (N51.1*)
enska zdjelina upalna bolest (N74.3*)
orhitis (N51.1*)
prostatitis (N51.0*)
Iskljuuje: gonokokni peritonitis (A54.8)
A54.3 Gonokokna infekcija oka
Gonokokni:
konjunktivitis (H13.1*)
iridociklitis (H22.0*)
Gonokokna novoroenaka oftalmija
A54.4 Gonokokna infekcija miino-kotanog sustava
Gonokokni:
artritis (M01.3*)
burzitis (M73.0*)
osteomijelitis (M90.2*)
sinovitis (M68.0*)
tenosinovitis (M68.0*)
A54.5 Gonokokni faringitis
A54.6 Gonokokna infekcija anusa i rektuma
115
A55 Meunarodna klasifikacija bolesti
116
I. Zarazne i parazitarne bolesti A64
A57 ankroid
Ulcus molle
A59 Trihomonijaza
Iskljuuje: intestinalnu trihomonijazu (A07.8)
A59.0 Urogenitalna trihomonijaza
Leukorrhoea (vaginalis) koju uzrokuje
Prostatitis (N51.0*) Trichomonas (vaginalis)
A59.8 Trihomonijaza druge lokalizacije
A59.9 Trihomonijaza, nespecificirana
117
A65 Meunarodna klasifikacija bolesti
118
I. Zarazne i parazitarne bolesti A68
119
A69 Meunarodna klasifikacija bolesti
A71 Trahom
Iskljuuje: posljedice trahoma (B94.0)
A71.0 Inicijalni stadij trahoma
Trachoma dubium
A71.1 Aktivni stadij trahoma
Granulirani konjunktivitis (trahomatozni)
Trahomatozni:
folikularni konjunktivitis
pannus
A71.9 Trahom, nespecificiran
120
I. Zarazne i parazitarne bolesti A75
A74 Ostale bolesti uzrokovane klamidijama
Iskljuuje: klamidijsku pneumoniju (J16.0)
neonatalni(u) klamidijski(u):
konjunktivitis (P39.1)
pneumoniju (P23.1)
klamidijske spolno prenosive bolesti (A55-A56)
A74.0 Klamidijski konjunktivitis (H13.1*)
Paratrahom
A74.8 Ostale bolesti uzrokovane klamidijama
Klamidijski peritonitis (K67.0*)
A74.9 Klamidijska infekcija, nespecificirana
Klamidijaza BPO
Rikecioze
(A75-A79)
121
A77 Meunarodna klasifikacija bolesti
A78 Q-groznica
Infekcija koju uzrokuje Coxiella burnetii
Nine Mile groznica
Kvadrilateralna groznica
122
I. Zarazne i parazitarne bolesti A83
Iskljuuje: posljedice:
poliomijelitisa (B91)
virusnog encefalitisa (B94.1)
123
A84 Meunarodna klasifikacija bolesti
124
I. Zarazne i parazitarne bolesti A91
A86 Nespecificirani virusni encefalitis
Virusni:
encefalomijelitis BPO
meningoencefalitis BPO
125
A92 Meunarodna klasifikacija bolesti
126
I. Zarazne i parazitarne bolesti B00
A96.8 Ostale arenavirusne hemoragijske groznice
A96.9 Arenavirusna hemoragijska groznica, nespecificirana
127
B01 Meunarodna klasifikacija bolesti
129
B06 Meunarodna klasifikacija bolesti
130
I. Zarazne i parazitarne bolesti B17
B08.8 Ostale specificirane virusne infekcije karakterizirane lezijama
koe i sluznica
Enterovirusni limfonodularni faringitis
Foot and mouth disease
Tanapox-virusna bolest
Yaba pox-virusna bolest
Virusni hepatitis
(B15-B19)
Iskljuuje: citomegalovirusni hepatitis (B25.1)
herpesvirusni [herpes simplex] hepatitis (B00.8)
posljedice virusnog hepatitisa (B94.2)
Uporabite dodatni kod (poglavlje XX) ako elite odrediti lijek u sluaju
posttransfuzijskog hepatitisa.
131
B18 Meunarodna klasifikacija bolesti
132
I. Zarazne i parazitarne bolesti B23
B20.7 HIV-bolest s posljedinim multiplim infekcijama
B20.8 HIV-bolest s posljedinim drugim infekcijskim i parazitarnim
bolestima
B20.9 HIV-bolest s posljedinom nespecificiranom infekcijskom i
parazitarnom boleu
HIV-bolest s posljedinom infekcijom BPO
133
B24 Meunarodna klasifikacija bolesti
Mikoze
(B35-B49)
Iskljuuje: hipersenzitivni pneumonitis uzrokovan organskom prainom (J67.-)
mycosis fungoides (C84.0)
B35 Dermatofitija
Ukljuuje: favus
infekcije izazvane vrstama Epidermophyton, Microsporum i
Trichophyton
tineu, sve vrste osim onih pod B36.-
B35.0 Tinea brade i tinea vlasita
Liaj brade
Kerion
Liaj vlasita
Sikoza, mikotina
B35.1 Tinea nokta
Dermatofitina onihija
Dermatofitoza nokta
Onihomikoza
Liaj nokta
B35.2 Tinea ake
Dermatofitija ake
Liaj ake
136
I. Zarazne i parazitarne bolesti B37
B35.3 Tinea stopala
Atletiarsko stopalo (athlet's foot)
Dermatofitoza stopala
Liaj stopala
B35.4 Tinea tijela
Liaj tijela
B35.5 Tinea imbricata
Tokelau
B35.6 Tinea cruris
Svrbe pralja (dhobi itch)
Liaj prepona
Vojniki svrbe (jock itch)
B35.8 Druge dermatofitija
Dermatofitija:
diseminirana
granulomatozna
B35.9 Dermatofitija, nespecificirana
Liaj BPO
B37 Kandidijaza
Ukljuuje: kandidozu
monilijazu
Iskljuuje: neonatalnu kandidijazu (P37.5)
B37.0 Kandidijaza ustiju
Afte usta
B37.1 Pluna kandidijaza
137
B38 Meunarodna klasifikacija bolesti
B38 Kokcidioidomikoza
B38.0 Akutna pluna kokcidioidomikoza
B38.1 Kronina pluna kokcidioidomikoza
B38.2 Pluna kokcidioidomikoza, nespecificirana
B38.3 Kona kokcidioidomikoza
B38.4 Kokcidioidozni meningitis (G02.1*)
B38.7 Diseminirana kokcidioidomikoza
Generalizirana kokcidioidomikoza
B38.8 Ostali oblici kokcidioidomikoze
B38.9 Kokcidioidomikoza, nespecificirana
B39 Histoplazmoza
B39.0 Akutna histoplazmoza plua koju uzrokuje Histoplasma
capsulati
B39.1 Kronina histoplazmoza plua koju uzrokuje Histoplasma
capsulati
B39.2 Histoplazmoza plua koju uzrokuje Histoplasma capsulati,
nespecificirana
138
I. Zarazne i parazitarne bolesti B42
B39.3 Diseminirana histoplazmoza koju uzrokuje Histoplasma
capsulati
Generalizirana histoplazmoza koju uzrokuje Histoplasma capsulati
B39.4 Histoplazmoza koju uzrokuje Histoplasma capsulati,
nespecificirana
Amerika histoplazmoza
B39.5 Histoplazmoza duboisii
Afrika histoplazmoza
B39.9 Histoplazmoza, nespecificirana
B40 Blastomikoza
Iskljuuje: brazilsku blastomikozu (B41.-)
keloidnu blastomikozu (B48.0)
B40.0 Akutna pluna blastomikoza
B40.1 Kronina pluna blastomikoza
B40.2 Pluna blastomikoza, nespecificirana
B40.3 Kona blastomikoza
B40.7 Diseminirana blastomikoza
Generalizirana blastomikoza
B40.8 Ostali oblici blastomikoze
B40.9 Blastomikoza, nespecificirana
B41 Parakokcidioidomikoza
Ukljuuje: brazilsku blastomikozu
Lutzovu bolest
B41.0 Pluna parakokcidioidomikoza
B41.7 Diseminirana parakokcidioidomikoza
Generalizirana parakokcidioidomikoza
B41.8 Ostali oblici parakokcidioidomikoza
B41.9 Parakokcidioidomikoza, nespecificirana
B42 Sporotrihoza
B42.0 Pluna sporotrihoza (J99.8*)
B42.1 Limfokutana sporotrihoza
B42.7 Diseminirana sporotrihoza
Generalizirana sporotrihoza
B42.8 Ostali oblici sporotrihoze
B42.9 Sporotrihoza, nespecificirana
139
B43 Meunarodna klasifikacija bolesti
B44 Aspergiloza
Ukljuuje: aspergilom
B44.0 Invazivna pluna aspergiloza
B44.1 Druge plune aspergiloze
B44.2 Aspergiloza tonzila
B44.7 Diseminirana aspergiloza
Generalizirana aspergiloza
B44.8 Druge forme aspergiloze
B44.9 Aspergiloza, nespecificirana
B45 Kriptokokoza
B45.0 Pluna kriptokokoza
B45.1 Cerebralna kriptokokoza
Kriptokokni meningitis (G02.1*)
Cryptococcosis meningocerebralis
B45.2 Kona kriptokokoza
B45.3 Kotana kriptokokoza
B45.7 Diseminirana kriptokokoza
Generalizirana kriptokokoza
B45.8 Ostali oblici kriptokokoze
B45.9 Kriptokokoza, nespecificirana
B46 Zigomikoza
B46.0 Pluna mukormikoza
B46.1 Rinocerebralna mukormikoza
B46.2 Gastrointestinalna mukormikoza
B46.3 Kona mukormikoza
Subkutana mukormikoza
B46.4 Diseminirana mukormikoza
Generalizirana mukormikoza
B46.5 Mukormikoza, nespecificirana
140
I. Zarazne i parazitarne bolesti B49
B46.8 Ostale zigomikoze
Entomoftoromikoza
B46.9 Zigomikoza, nespecificirana
Fikomikoza BPO
B47 Micetom
B47.0 Eumicetom
Madura stopalo, gljivino
Maduromikoza
B47.1 Aktinomicetom
B47.9 Micetom, nespecificiran
Madura stopalo BPO
141
B50 Meunarodna klasifikacija bolesti
B55 Limenijaza
B55.0 Visceralna limenijaza
Kala-azar
Post-kala-azarna kona limenijaza
B55.1 Kona limenijaza
B55.2 Mukokutana limenijaza
B55.9 Limanijaza, nespecificirana
143
B58 Meunarodna klasifikacija bolesti
B58 Toksoplazmoza
Ukljuuje: infekciju koju uzrokuje Toxoplasma gondii
Iskljuuje: priroenu toksoplazmozu (P37.1)
B58.0 Toksoplazma-oftalmopatija
Toksoplazma-korioretinitis (H32.0*)
B58.1 Toksoplazma-hepatitis (K77.0*)
B58.2 Toksoplazma-meningoencefalitis (G05.2*)
B58.3 Pluna toksoplazmoza (J17.3*)
B58.8 Toksoplazmoza s afekcijom drugih organa
Toksoplazmoza:
miokarditis (I41.2*)
miozitis (M63.1*)
B58.9 Toksoplazmoza, nespecificirana
144
I. Zarazne i parazitarne bolesti B66
B60.2 Neglerijaza
Primarni amebni meningoencefalitis (G05.2*)
B60.8 Druge specificirane protozoarne bolesti
Mikrosporidijaza
Helmintijaze
(B65-B83)
145
B67 Meunarodna klasifikacija bolesti
B66.3 Fasciolijaza
Infekcija koju uzrokuje Fasciola:
gigantica
hepatica
indica
Ovja metiljavost jetara
B66.4 Paragonimijaza
Infekcija uzrokovana vrstom Paragonimus
Pluna metiljavost
Pluna distomijaza
B66.5 Fasciolopsijaza
Infekcija koju uzrokuje Fasciolopsis buski
Crijevna distomijaza
B66.8 Ostale specificirane metiljne infekcije
Ehinostomijaza
Heterofijaza
Metagonimijaza
Nanofjetijaza
Vatsonijaza
B66.9 Metiljna infekcija, nespecificirana
B67 Ehinokokoza
Ukljuuje: hidatidozu
B67.0 Ehinokokoza jetara koju uzrokuje Echinococcus granulosus
B67.1 Ehinokokoza plua koju uzrokuje Echinococcus granulosus
B67.2 Ehinokokoza kosti koju uzrokuje Echinococcus granulosus
B67.3 Ehinokokoza druge i multiple lokalizacije koju uzrokuje
Echinococcus granulosus
B67.4 Ehinokokoza koju uzrokuje Echinococcus granulosus,
nespecificirana zaraza malom pasjom trakavicom
B67.5 Ehinokokoza jetara koju uzrokuje Echinococcus multilocularis
B67.6 Ehinokokoza druge i multiple lokalizacije koju uzrokuje
Echinococcus multilocularis
B67.7 Ehinokokoza koju uzrokuje Echinococcus multilocularis,
nespecificirana
B67.8 Ehinokokoza jetara, nespecificirana
B67.9 Ehinokokoza, ostala i nespecificirana
Ehinokokoza BPO
B68 Tenijaza
Iskljuuje: cisticerkozu (B69.-)
B68.0 Tenijaza koju uzrokuje Taenia solium
Infekcija svinjskom trakavicom
146
I. Zarazne i parazitarne bolesti B73
B68.1 Tenijaza koju uzrokuje Taenia saginata
Infekcija goveom trakavicom
Infekcija koju uzrokuje odrasla trakavica Taenia saginata
B68.9 Tenijaza, nespecificirana
B69 Cisticerkoza
Ukljuuje: cisticerkozu koju uzrokuju liinke Taenia solium
B69.0 Cisticerkoza sredinjeg ivanoga sustava
B69.1 Cisticerkoza oka
B69.8 Cisticerkoza drugih lokalizacija
B69.9 Cisticerkoza, nespecificirana
B72 Drakunkuloza
Infekcija gvinejskim crvom
Infekcija koju uzrokuje Dracunculus medinensis
147
B74 Meunarodna klasifikacija bolesti
B74 Filarijaza
Iskljuuje: onhocerkozu (B73)
tropsku (plunu) eozinofiliju BPO (J82)
B74.0 Filarijaza koju uzrokuje Wuchereria bancrofti
Bankroftova:
elefantijaza
filarijaza
B74.1 Filarijaza koju uzrokuje Brugia malayi
B74.2 Filarijaza koju uzrokuje Brugia timori
B74.3 Loijaza
Kalabarska oteklina
Afrika bolest oka
Loa loa infekcija
B74.4 Mansonelijaza
Infekcija koju uzrokuje Mansonella:
ozzardi
perstans
streptocerca
B74.8 Druge filarijaze
Dirofilarijaza
B74.9 Filarijaza, nespecificirana
B75 Trihineloza
Infekcija koju uzrokuje vrsta Trichinella
Trihinoza
B77 Askarijaza
Ukljuuje: askaridijazu
infekciju oblim crvima
B77.0 Askarijaza s crijevnim komplikacijama
B77.8 Askarijaza s drugim komplikacijama
B77.9 Askarijaza, nespecificirana
148
I. Zarazne i parazitarne bolesti B82
B78 Strongiloidoza
Iskljuuje: trihostrongiloidozu (B81.2)
B78.0 Crijevna strongiloidoza
B78.1 Kona strongiloidoza
B78.7 Diseminirana strongiloidoza
B78.9 Strongiloidoza, nespecificirana
B79 Trihurijaza
Trihocefalijaza
Infekcija koju uzrokuje Trichuris trichiura
B80 Enterobijaza
Oksiurijaza
Infekcija koju uzrokuje Enterobius vermicularis
Infekcija koju uzrokuje Oxiuris oxiura
149
B83 Meunarodna klasifikacija bolesti
150
I. Zarazne i parazitarne bolesti B89
B86 Svrab (scabies)
Svrbe koji uzrokuje Sarcoptes scabiei
B87 Mijaza
Ukljuuje: infestaciju liinkama muha
B87.0 Kona mijaza
Puzajua mijaza (creeping)
B87.1 Mijaza rane
Traumatska mijaza
B87.2 Ona mijaza
B87.3 Nazofaringealna mijaza
Mijaza grkljana
B87.4 Mijaza uha
B87.8 Mijaza druge lokalizacije
Genitourinarna mijaza
Crijevna mijaza
B87.9 Mijaza, nespecificirana
151
B90 Meunarodna klasifikacija bolesti
152
I. Zarazne i parazitarne bolesti B96
153
B97 Meunarodna klasifikacija bolesti
154
II. POGLAVLJE
Novotvorine
Novotvorine
(C00-D48)
NAPOMENE
1. Primarna, nedovoljno definirana, sekundarna i nespecificirana sijela
zloudnih novotvorina
Kategorije C76-C80 ukljuuju zloudne novotvorine za koje nema jasnih znakova
izvornog sijela raka ili je navedeno da je diseminiran, rasut ili proiren bez
spomenuta primarnog sijela. U oba sluaja, primarno sijelo se smatra nepoznatim.
2. Funkcionalna aktivnost
Sve su novotvorine svrstane u ovo poglavlje, bez obzira na to jesu li funkcionalno
aktivne ili nisu. Dodatna ifra iz poglavlja IV. moe se, ako se eli, uporabiti da bi
se oznaila funkcionalna aktivnost povezana s bilo kojom novotvorinom.
155
Meunarodna klasifikacija bolesti
3. Morfologija
Postoje brojne velike morfoloke (histoloke) skupine zloudnih novotvorina:
karcinomi, ukljuujui planocelularne (ploastostanine) i adenokarcinome;
sarkomi; ostali tumori mekoga tkiva ukljuujui mezoteliome; limfomi
(Hodgkinov i non-Hodgkinov); leukemije; ostale oznaene i, za odreeno sijelo,
specifine vrste; te nespecificirani rak. Rak je generiki izraz i moe se uporabiti za
bilo koju navedenu skupinu, iako se rijetko primjenjuje na zloudne novotvorine
limfatinoga, hematopoetskoga i srodnoga tkiva. Karcinom se katkad
neispravno rabi kao sinonim za rak.
U poglavlju II. novotvorine su svrstane preteno prema sijelu unutar iroke
skupine za odreeno ponaanje, uz nekoliko iznimaka, kada na morfologiju
upuuju naslovi kategorija i potkategorija.
Za one koji ele oznaiti histoloki tip novotvorine, osigurane su opirne posebne
morfoloke ifre u poglavlju Morfologija novotvorina. Te su morfoloke ifre
proizale iz drugog izdanja Meunarodne klasifikacije onkolokih bolesti (MKB-
O), dvoosne klasifikacije koja omoguuje neovisan sustav ifriranja za topografiju
i morfologiju. Morfoloke ifre imaju est brojeva: prva etiri broja odreuju
histoloku vrstu; peti je broj ifra za ponaanje (zloudni primarni, zloudni
sekundarni (metastatski), in situ, dobroudni, nesigurno je li zloudni ili
dobroudni); esti je broj ifra za stupnjevanje (diferencijaciju) solidnih tumora, a
takoer se rabi kao posebna ifra za limfome i leukemije.
156
II. Novotvorine
157
C00 Meunarodna klasifikacija bolesti
Zloudne novotvorine
(C00-C97)
Zloudne novotvorine specificiranog sijela, koje su navedene kao
primarne, ili za koje se pretpostavlja da su primarne, osim one
limfatinoga, hematopoetskoga ili srodnoga tkiva
(C00-C75)
159
C04 Meunarodna klasifikacija bolesti
160
II. Novotvorine C11
C08.0 Podeljusna (submandibularna) lijezda
Submaksilarna lijezda
C08.1 Podjezina (sublingvalna) lijezda
C08.8 Preklapajua lezija velikih lijezda slinovica
[v. napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
Zloudna novotvorina velikih lijezda slinovnica koje se podrijetlo ne
moe svrstati ni u jednu od kategorija C07-C08.1.
C08.9 Velika lijezda slinovnica, nespecificirana
lijezda slinovnica (velika) BPO
162
II. Novotvorine C16
C14.8 Preklapajua lezija usne, usne upljine i drijela
[v. napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
Zloudna novotvorina usne, usne upljine i drijela koje se poetak ne
moe svrstati ni u jednu od kategorija C00-C14.2
Zloudne novotvorine probavnih organa (C15-C26)
164
II. Novotvorine C24
C21 Zloudna novotvorina mara (anusa) i analnog kanala
C21.0 Anus, nespecificiran
Iskljuuje analni:
rub (C43.5, C44.5)
kou (43.5, C44.5)
perianalnu kou (C43.5, C44.5)
C21.1 Analni kanal
Analni sfinkter
C21.2 Kloakogena zona
C21.8 Preklapajua lezija rektuma, anusa i analnog kanala
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
Anorektalni prijelaz
Anorektum
Zloudna novotvorina rektuma, anusa i analnog kanala, koje se
podrijetlo ne moe svrstati ni u jednu od kategorija C20-C21.2
165
C25 Meunarodna klasifikacija bolesti
166
II. Novotvorine C32
C32.1 Supraglotis
Ariepiglotini nabor, laringealna strana
Epiglotis (suprahioidni dio) BPO
Vanjski grkljan
Lana glasnica
Stranja (laringealna) povrina epiglotisa
Ventrikularna veza
Iskljuuje: prednju stranu epiglotisa (C10.1)
ariepiglotini nabor:
BPO (C13.1)
hipofaringealna strana (C13.1)
rubna zona (zona marginalis) (C13.1)
C32.2 Subglotis
C32.3 Laringealna hrskavica
C32.8 Preklapajua lezija grkljana
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
C32.9 Grkljan, nespecificiran
168
II. Novotvorine C40
C38.3 Sredoprsje (medijastinum), dio nespecificiran
C38.4 Poplunica (pleura)
C38.8 Preklapajua lezija srca, sredoprsja i poplunice
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
169
C41 Meunarodna klasifikacija bolesti
170
II. Novotvorine C44
C43.2 Zloudni melanom uha i vanjskoga unog kanala
C43.3 Zloudni melanom ostalih i nespecificiranih dijelova lica
C43.4 Zloudni melanom vlasita i vrata
C43.5 Zloudni melanom trupa
Analni:
rub
koa
Perianalna koa
Koa dojke
Iskljuuje: anus, nespecificiran (C21.0)
C43.6 Zloudni melanom ruke, ukljuujui rame
C43.7 Zloudni melanom noge, ukljuujui kuk
C43.8 Preklapajui zloudni melanom koe
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
C43.9 Zloudni melanom koe, nespecificiran
Melanom (maligni) BPO
171
C45 Meunarodna klasifikacija bolesti
C45 Mezoteliom
Ukljuuje: ifre iz morfologije M905 sa ifrom za ponaanje /3
C45.0 Mezoteliom pleure
Iskljuuje: ostale zloudne novotvorine pleure (C38.4)
C45.1 Mezoteliom potrbunice
Mezenterij
Mezokolon
Omentum
Peritonej (parijetalni), (pelvini)
Iskljuuje: ostale zloudne novotvorine peritoneja (C48.-)
C45.2 Mezoteliom perikarda
Iskljuuje: ostale zloudne novotvorine perikarda (C38.0)
C45.7 Mezoteliom ostalih sijela
C45.9 Mezoteliom, nespecificiran
172
II. Novotvorine C48
C47.3 Periferni ivci prsnoga koa
C47.4 Periferni ivci trbune upljine
C47.5 Periferni ivci zdjelice
C47.6 Periferni ivci trupa, nespecificirani
C47.8 Preklapajua lezija perifernih ivaca i autonomnoga ivanog
sustava
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
C47.9 Periferni ivci i autonomni ivani sustav, nespecificirano
173
C49 Meunarodna klasifikacija bolesti
174
II. Novotvorine C52
C49.8 Preklapajua lezija vezivnoga i mekoga tkiva
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
Zloudna novotvorina vezivnoga i mekoga tkiva, ije se podrijetlo ne
moe svrstati ni u jednu od kategorija C47-C49.6
C49.9 Vezivno i meko tkivo, nespecificirano
175
C53 Meunarodna klasifikacija bolesti
177
C64 Meunarodna klasifikacija bolesti
178
II. Novotvorine C69
C68 Zloudna novotvorina ostalih i nespecificiranih mokranih
organa
Iskljuuje: genitourinarni trakt BPO:
enski (C57.9)
muki (C63.9)
C68.0 Mokrana cijev (uretra)
Iskljuuje: unutranji orificij uretre (C67.5)
C68.1 Parauretralna lijezda
C68.8 Preklapajua lezija mokranih organa
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
Zloudna novotvorina urinarnih organa, ije se podrijetlo ne moe
svrstati ni u jednu od kategorija C64-C68.1
C68.9 Mokrani organ, nespecificiran
Urinarni sustav BPO
180
II. Novotvorine C75
C72.8 Preklapajua lezija mozga i ostalih dijelova sredinjega ivanog
sustava
[vidjeti napomenu 5 u uvodu ovog poglavlja]
Zloudna novotvorina mozga i ostalih dijelova sredinjega ivanog
sustava, ije se podrijetlo ne moe svrstati ni u jednu od kategorija
C70-C72.5
C72.9 Sredinji ivani sustav, nespecificiran
ivani sustav BPO
181
C76 Meunarodna klasifikacija bolesti
182
II. Novotvorine C79
C77.8 Limfni vorovi viestrukih podruja
C77.9 Limfni vor, nespecificiran
185
C84 Meunarodna klasifikacija bolesti
186
II. Novotvorine C90
C86.1 Hepatosplenini T-stanini limfom
Alfa-beta i gama-delta tipovi
C86.2 T-stanini limfom enteropatinog tipa (intestinalni)
T-stanini limfom povezan s enteropatijom
C86.3 Subkutani T-stanini limfom slian panikulitisu
C86.4 Blastini limfom NK-stanica
C86.5 Angioimunoblastini T-stanini limfom
Angioimunoblastina limfadenopatija s disproteinemijom (AILD)
C86.6 Primarne kutane CD30-pozitivne T-stanine proliferacije
Limfomatoidna papuloza
Primarni kutani anaplastini velikostanini limfom
Primarni kutani CD30-pozitivni T-velikostanini limfom
187
C91 Meunarodna klasifikacija bolesti
188
II. Novotvorine C93
C92.1 Kronina mijeloina leukemija [CML], BRC/ABL-pozitivna
Kronina mijelogena leukemija:
Philadelphia kromosom (Ph1) pozitivna
t(9;22) (q34;q11)
s blastinom krizom
Iskljuuje: atipinu kroninu mijeloinu leukemiju (C92.2)
kroninu mijelomonocitnu leukemiju (C93.1)
mijeloproliferativnu bolest nesvrstanu drugamo (D47.1)
C92.2 Atipina kronina mijeloina leukemija, BCR/ABL-negativna
C92.3 Mijeloidni sarkom
Napomena: Tumor nezrelih mijeloinih stanica.
Klorom
Granulocitni sarkom
C92.4 Akutna promijelocitna leukemija [PML]
AML M3
AML Me s t (15;17) i varijante
C92.5 Akutna mijelomonocitna leukemija
AML M4
AML M4 Eo s inv(16) ili t(16;16)
C92.6 Akutna mijeloina leukemija s 11q23 abnormalnosti
Akutna mijeloina leukemija s varijacijom MLL-gena
C92.7 Ostale mijeloine leukemije
Iskljuuje: kroninu eozinofilnu leukemiju [hipereozinofilni
sindrom](D47.5)
C92.8 Akutna mijeloina leukemija s displazijom razliitog podrijetla
Napomena: Akutna mijeloina leukemija s displazijom preostale hematopoeze
i/ili s anamnezom mijelodisplastine bolesti.
C92.9 Mijeloina leukemija, nespecificirana
190
II. Novotvorine C97
C96.4 Sarkom dendritinih stanica (akcesornih stanica)
Sarkom interdigitirajuih dendritinih stanica
Sarkom Langerhansovih stanica
Sarkom folikularnih dendritinih stanica
C96.5 Multifokalna jednosistemska histiocitoza Langerhansovih stanica
Hand-Schller-Christianova bolest
Histiocitoza X, multifokalna
C96.6 Unifokalna histiocitoza Langerhansovih stanica
Eozinofilni granulom
Histiocitoza X, unifokalna
Histiocitoza X, BPO
Histiocitoza Langerhansovih stanica BPO
C96.7 Ostale specificirane zloudne novotvorine limfatinoga,
hematopoetskoga i srodnih tkiva
C96.8 Histiocitni sarkom
Maligna histiocitoza
C96.9 Zloudna novotvorina limfatinoga, hematopoetskoga i srodnih
tkiva, nespecificirana
191
D00 Meunarodna klasifikacija bolesti
Novotvorine in situ
(D00-D09)
Napomena: Mnoge novotvorine in situ nalaze se u slijedu morfolokih promjena
izmeu displazije i invazivnog raka. Primjerice, kod cervikalne
intraepitelne neoplazije (CIN) radi se o trima stupnjevima, od kojih
trei (CIN III) ukljuuje i teku displaziju i carcinoma in situ. Ovaj
sustav stupnjevanja proiren je i na ostale organe kao to su stidnica
i rodnica. Opis III. stupnja intraepitelne neoplazije, sa spomenom ili
bez spomena teke displazije, dodijeljen je ovom odjeljku; stupanj I.
i II. svrstani su kao displazija zahvaenog organa i treba ih ifrirati u
odgovarajuem poglavlju koji se odnosi na taj tjelesni sustav.
Ukljuuje: Bowenovu bolest
eritroplaziju
kategorije u morfologiji sa ifrom za ponaanje /2
Queyratovu eritroplaziju
193
D04 Meunarodna klasifikacija bolesti
194
II. Novotvorine D09
D06 Karcinom in situ vrata maternice (cervix uteri)
Ukljuuje: cervikalnu intraepitelnu neoplaziju [CIN], stupanj III. sa
spomenom ili bez spomena teke displazije
Iskljuuje: melanom in situ cerviksa (D03.5)
teku cervikalnu displaziju BPO (N87.2)
D06.0 Endocerviks
D06.1 Egzocerviks
D06.7 Ostali dijelovi cerviksa
D06.9 Cerviks, nespecificiran
195
D10 Meunarodna klasifikacija bolesti
Dobroudne novotvorine
(D10-D36)
Ukljuuje: ifre u morfologiji sa ifrom za ponaanje /0
196
II. Novotvorine D13
D11.7 Ostale velike lijezde slinovnice
lijezda:
sublingvalna
submandibularna
D11.9 Velika lijezda slinovnica, nespecificirana
197
D14 Meunarodna klasifikacija bolesti
198
II. Novotvorine D17
D16 Dobroudna novotvorina kosti i zglobne hrskavice
Keratocistini odontogeni tumor
Iskljuuje: vezivno tkivo:
uha (D21.0)
one vjee (D21.0)
grkljana (D14.1)
nosa (D14.0)
sinoviju (D21.-)
D16.0 Skapula i duge kosti ruke
D16.1 Kratke kosti ruke
D16.2 Duge kosti noge
D16.3 Kratke kosti noge
D16.4 Kosti lubanje i lica
Maksila (gornja eljust)
Orbitalna kost
Iskljuuje: kost donje eljusti (D16.5)
D16.5 Kost donje eljusti
D16.6 Kraljenini stup
Iskljuuje: krinu (sacrum) i trtinu (os coccygis) kost (D16.8)
D16.7 Rebra, sternum i klavikula
D16.8 Zdjeline kosti, krina i trtina kost
D16.9 Kost i zglobna hrskavica, nespecificirani
200
II. Novotvorine D21
D21 Ostale dobroudne novotvorine vezivnoga i ostaloga
mekoga tkiva
Ukljuuje: krvnu ilu
burzu
hrskavicu
fasciju
masno tkivo
ligament, osim materninog
limfatini kanal
mii
sinoviju
tetivu (ovojnicu)
Iskljuuje: hrskavicu:
zglobnu (D16.-)
grkljana (D14.1)
nosa (D14.0)
vezivno tkivo dojke (D24)
hemangiom (D18.0)
lipomatoznu novotvorinu (D17.-)
limfangiom (D18.1)
periferne ivce i autonomni ivani
sustav (D36.1)
peritonej (D20.1)
retroperitonej (D20.0)
maternini:
lejomiom (D25.-)
ligament, bilo koji (D28.2)
vaskularno tkivo (D18.-)
D21.0 Vezivno i ostalo meko tkivo glave, lica i vrata
Vezivno tkivo:
uha
one vjee
Iskljuuje: vezivno tkivo orbite (D31.6)
D21.1 Vezivno i ostalo meko tkivo ruke, ukljuujui rame
D21.2 Vezivno i ostalo meko tkivo noge, ukljuujui kuk
D21.3 Vezivno i ostalo meko tkivo prsnoga koa
Aksila
Oit (dijafragma)
Velike krvne ile
Iskljuuje: srce (D15.1)
sredoprsje (D15.2)
prsnu lijezdu (D15.0)
D21.4 Vezivno i ostalo meko tkivo trbune upljine
D21.5 Vezivno i ostalo meko tkivo zdjelice
Iskljuuje: maternini:
lejomiom (D25.-)
ligament, bilo koji (D28.2)
201
D22 Meunarodna klasifikacija bolesti
202
II. Novotvorine D28
203
D29 Meunarodna klasifikacija bolesti
205
D34 Meunarodna klasifikacija bolesti
206
II. Novotvorine D37
Novotvorine nesigurne i nepoznate prirode
(D37-D48)
Napomena: Kategorije D37-D48 svrstavaju sijela novotvorina nesigurne ili nepoznate
prirode, kao npr. kad postoji sumnja je li novotvorina zloudna ili
dobroudna.
Takve novotvorine imaju u klasifikaciji morfologije za ponaanje ifru /1.
207
D38 Meunarodna klasifikacija bolesti
208
II. Novotvorine D43
D40.1 Sjemenik (testis)
D40.7 Ostali muki spolni organi
Koa mukih spolnih organa
D40.9 Muki spolni organ, nespecificiran
209
D44 Meunarodna klasifikacija bolesti
211
D48 Meunarodna klasifikacija bolesti
214
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D55
D53.1 Ostale megaloblastine anemije nesvrstane drugamo
Megaloblastina anemija BPO
Iskljuuje: akutnu eritroidnu leukemiju (C94.0)
D53.2 Anemija u skorbutu
Iskljuuje: skorbut (E54)
D53.8 Ostale specificirane nutricijske anemije
Anemije povezane s manjkom:
bakra
molibdena
cinka
Iskljuuje: manjak zbog neodgovarajue prehrane bez spomena
anemije, kao:
manjak bakra (E61.0)
manjak molibdena (E61.5)
manjak cinka u prehrani (E60)
D53.9 Anemija zbog neodgovarajue prehrane (nutricijska),
nespecificirana
Obina, kronina anemija
Iskljuuje: anemiju nespecificiranu (D64.9)
Hemolitike anemije
(D55-D59)
215
D56 Meunarodna klasifikacija bolesti
D56 Talasemija
D56.0 Alfa-talasemija
Iskljuuje: fetalni hidrops zbog hemolitine bolesti (P56.-)
D56.1 Beta-talasemija
Cooleyjeva anemija
Teka beta-talasemija
Talasemija:
intermedia
major
D56.2 Delta-beta-talasemija
D56.3 Talasemija nasljedno obiljeena
D56.4 Nasljedne perzistencije fetalnog hemoglobina [HPFH]
D56.8 Ostale talasemije
D56.9 Talasemija, nespecificirana
Mediteranska anemija (s ostalim hemoglobinopatijama),
Talasemija (minor) (mjeovita) (s ostalim hemoglobinopatijama)
216
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D59
D58 Ostale nasljedne hemolitike anemije
D58.0 Nasljedna sferocitoza
Aholurina (obiteljska) utica
Priroena (sferocitna) hemolitika utica
Minkowski-Chauffardov sindrom
D58.1 Nasljedna eliptocitoza
Elliptocytosis (priroena)
Ovalocytosis (priroena) (nasljedna)
D58.2 Ostale hemoglobinopatije
Poremeaj hemoglobina BPO
Priroena anemija s Heinzovim tjelecima
Bolest:
Hb-C
Hb-D
Hb-E
Hemoglobinopatija BPO
Hemolitika bolest zbog nestabilnih hemoglobina
Iskljuuje: obiteljsku policitemiju (D75.0)
hemoglobin-M (Hb-M) bolest (D74.0)
nasljednu perzistenciju fetalnog
hemoglobina [HPFH] (D56.4)
policitemiju zbog boravka na visinama (D75.1)
methemoglobinemiju (D74.-)
D58.8 Ostale specificirane nasljedne hemolitike anemije
Stomatocitoza
D58.9 Nasljedna hemolitika anemija, nespecificirana
218
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D63
D61 Ostale aplastine anemije
Iskljuuje: agranulocitozu (D70)
D61.0 Konstitucijska aplastina anemija
Aplazija (izolirana) crvene loze:
priroena
u djece
primarna
Blackfan-Diamondov sindrom
Obiteljska hipoplastina anemija
Fanconijeva anemija
Pancitopenija s malformacijama
D61.1 Aplastina anemija uzrokovana lijekom
Ako se eli oznaiti lijek, rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX.).
D61.2 Aplastina anemija uzrokovana drugim vanjskim uzrocima
(agensima)
Ako se eli oznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX.).
D61.3 Idiopatska aplastina anemija
D61.8 Ostale specificirane aplastine anemije
D61.9 Aplastina anemija, nespecificirana
Hipoplastina anemija BPO
Medularna hipoplazija
Panmijeloftiza
219
D64 Meunarodna klasifikacija bolesti
220
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D67
221
D68 Meunarodna klasifikacija bolesti
223
D70 Meunarodna klasifikacija bolesti
D70 Agranulocitoza
Agranulocitna angina
Infantilna genska agranulocitoza
Kostmannova bolest
Neutropenija:
BPO
priroena
ciklika
uzrokovana lijekom
periodina
splenina (primarna)
toksina
Neutropenina splenomegalija
Werner-Schultzova bolest
Ako se eli oznaiti lijek kojim je uzrokovan poremeaj, rabi se
dodatna ifra za vanjski uzrok (poglavlje XX.).
Iskljuuje: prolaznu neonatalnu neutropeniju (P61.5)
224
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D73
D71 Funkcionalni poremeaji polimorfonuklearnih neutrofila
Defekt receptorskog kompleksa stanine membrane [CR3]
Kronina granulomatozna bolest (u djece)
Priroena disfagocitoza
Progresivna septina granulomatoza
225
D74 Meunarodna klasifikacija bolesti
D73.1 Hipersplenizam
Iskljuuje: splenomegaliju:
BPO (R16.1)
priroenu (Q89.0)
D73.2 Kronina kongestivna splenomegalija
D73.3 Apsces slezene
D73.4 Cista slezene
D73.5 Infarkt slezene
Ruptura slezene (netraumatska)
Torzija slezene
Iskljuuje: traumatsku rupturu slezene (S36.0)
D73.8 Ostale slezenske bolesti
Fibroza slezene BPO
Perisplenitis
Splenitis BPO
D73.9 Bolest slezene, nespecificirana
D74 Methemoglobinemija
D74.0 Priroena methemoglobinemija
Priroeni manjak NADH-methemoglobin-reduktaze
Hemoglobin-M [Hb-M] bolest
Methemoglobinemija, nasljedna
D74.8 Ostale methemoglobinemije
Steena methemoglobinemija (sa sulfhemoglobinemijom)
Toksina methemoglobinemija
Ako se eli oznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX.).
D74.9 Methemoglobinemija, nespecificirana
226
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D76
227
D77 Meunarodna klasifikacija bolesti
228
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D82
D80.8 Ostale imunodeficijencije s prevladavajuim poremeajem
protutijela
Manjak kapa-laganih lanaca
D80.9 Imunodeficijencija s prevladavajuim poremeajem protutijela,
nespecificirana
229
D83 Meunarodna klasifikacija bolesti
D86 Sarkoidoza
D86.0 Sarkoidoza plua
D86.1 Sarkoidoza limfnih vorova
D86.2 Sarkoidoza plua sa sarkoidozom limfnih vorova
D86.3 Sarkoidoza koe
D86.8 Sarkoidoza ostalih i kombiniranih lokalizacija
Iridociklitis u sarkoidozi (H22.1*)
Viestruke kljenuti modanih ivaca u sarkoidozi (G53.2*)
Sarkoidna(i):
artropatija (M14.8*)
miokarditis (I41.8*)
miozitis (M63.3*)
Uveoparotidna groznica [Heerfordt]
D86.9 Sarkoidoza, nespecificirana
230
III. Bolesti krvi i krvotvornog sustava, te odreene bolesti imunosnog sustava D89
D89 Ostali poremeaji imunosnog sustava, nesvrstani
drugamo
Iskljuuje: hiperglobulinemiju BPO (R77.1)
monoklonalnu gamapatiju neodreenog znaaja (MGUS)
(D47.2)
monoklonalnu gamapatiju (D47.2)
neuspjeh i odbacivanje presaenih organa i tkiva (T86.-)
D89.0 Poliklonska hipergamaglobulinemija
Benigna hipergamaglobulinemina purpura
Poliklonska gamapatija BPO
D89.1 Krioglobulinemija
Krioglobulinemija:
esencijalna
idiopatska
mijeana
primarna
sekundarna
Krioglobulinemijska:
purpura
vaskulitis
D89.2 Hipergamaglobulinemija, nespecificirana
D89.3 Sindrom imunosnog oporavka
Ako se eli oznaiti lijek, rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX.).
D89.8 Ostali specificirani poremeaji imunosnog sustava nesvrstani
drugamo
D89.9 Poremeaj imunosnog sustava, nespecificiran
Imunosna bolest BPO
231
Meunarodna klasifikacija bolesti
232
IV.
IV. POGLAVLJE
Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma
233
E00 Meunarodna klasifikacija bolesti
Poremeaji titnjae
(E00-E07)
234
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E04
E03 Ostale hipotireoze
Iskljuuje: hipotireozu zbog manjka joda (E00-E02)
hipotireozu nakon medicinskog postupka (E89.0)
E03.0 Priroena hipotireoza s difuznom strumom
Priroena (netoksina) struma:
BPO
parenhimatozna
Iskljuuje: prolaznu priroenu strumu s normalnom funkcijom (P72.0)
E03.1 Priroena hipotireoza bez strume
Aplazija titnjae (s miksedemom)
Priroena:
atrofija titnjae
hipotireoza BPO
E03.2 Hipotireoza uzrokovana lijekovima i drugim egzogenim tvarima
Ako se eli oznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX).
E03.3 Postinfekcijska hipotireoza
E03.4 Atrofija titnjae (steena)
Iskljuuje: priroenu atrofiju titnjae (E03.1)
E03.5 Miksedematozna koma
E03.8 Druga specificirana hipotireoza
E03.9 Hipotireoza, nespecificirana
Miksedem BPO
235
E05 Meunarodna klasifikacija bolesti
E06 Tireoiditis
Iskljuuje: postpartalni tireoiditis (O90.5)
E06.0 Akutni tireoiditis
Apsces titnjae
Tireoiditis:
gnojni
supurativni
Ako se eli oznaiti infektivni uzronik, rabi se dodatna ifra (B95-
B97).
E06.1 Subakutni tireoiditis
Tireoiditis:
de Quervainov
divovskih stanica
granulomatozni
nesupurativni
Iskljuuje: autoimunosni tireoiditis (E06.3)
236
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E07
E06.2 Kronini tireoiditis s prolaznom tireotoksikozom
Iskljuuje: autoimunosni tireoiditis (E06.3)
E06.3 Autoimunosni tireoiditis
Hashimotoov tireoiditis
Hashimotoova toksikoza (prolazna)
Limfadenoidna struma
Limfocitni tireoiditis
Limfomatozna struma
E06.4 Lijekom uzrokovani tireoiditis
Ako se eli oznaiti lijek, rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX).
E06.5 Ostali kronini tireoiditisi
Tireoiditis:
kronini:
BPO
fibrozni
tvrd kao drvo
Riedelov
E06.9 Tireoiditis, nespecificiran
237
Meunarodna klasifikacija bolesti
239
E12 Meunarodna klasifikacija bolesti
240
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E16
241
E20 Meunarodna klasifikacija bolesti
E20 Hipoparatireoidizam
Iskljuuje: Di Georgeov sindrom (D82.1)
hipoparatireoidizam nakon medicinskog postupka (E89.2)
tetaniju BPO (R29.0)
prolazni neonatalni hipoparatireoidizam (P71.4)
E20.0 Idiopatski hipoparatireoidizam
E20.1 Pseudohipoparatireoidizam
E20.8 Drugi hipoparatireoidizam
E20.9 Hipoparatireoidizam, nespecificiran
Paratireoidna tetanija
242
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E23
243
E24 Meunarodna klasifikacija bolesti
244
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E27
E26 Hiperaldosteronizam
E26.0 Primarni hiperaldosteronizam
Connov sindrom
Primarni aldosteronizam uzrokovan nadbubrenom hiperplazijom
(obostranom)
E26.1 Sekundarni hiperaldosteronizam
E26.8 Drugi hiperaldosteronizam
Bartterov sindrom
E26.9 Hiperaldosteronizam, nespecificiran
245
E28 Meunarodna klasifikacija bolesti
246
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E32
247
E34 Meunarodna klasifikacija bolesti
248
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E41
E35* Poremeaji endokrinih lijezda kod bolesti svrstanih
drugamo
E35.0* Poremeaj titnjae u bolestima svrstanim drugamo
Tuberkuloza titnjae (A18.8)
E35.1* Poremeaji nadbubrenih lijezda u bolestima svrstanim
drugamo
Tuberkulotina Addisonova bolest (A18.7)
Waterhouse-Friderichsenov sindrom (meningokokni) (A39.1)
E35.8* Poremeaji drugih endokrinih lijezda u bolestima svrstanim
drugamo
Pothranjenost
(E40-E46)
Napomena: Stupanj pothranjenosti obino se ocjenjuje na osnovi tjelesne teine i
iskazuje kao standardna devijacija od srednje vrijednosti relevantne
referentne populacije. Kada se raspolae s jednim ili vie prethodnih
mjerenja, izostanak oekivanog prirasta teine u djece ili oiti gubitak teine
u djece ili odraslih osoba obino upuuju na pothranjenost. Ako se
raspolae rezultatom samo jednog mjerenja, dijagnoza se temelji na stupnju
vjerojatnosti i nije konana bez ostalih klinikih ili laboratorijskih pretraga.
U iznimnim okolnostima, kad nije mogue izmjeriti tjelesnu teinu, mogue
je osloniti se na klinike znakove. Ako je promatrana tjelesna teina manja
od srednje vrijednosti referentne populacije, velika je vjerojatnost teke
pothranjenosti, ako je promatrana vrijednost 3 ili vie standardnih devijacija
manja od srednje vrijednosti referentne populacije; velika je vjerojatnost
umjerene pothranjenosti, ako je promatrana vrijednost 2 ili manje od 3
standardne devijacije manja od te srednje vrijednosti; velika je vjerojatnost
blage pothranjenosti za promatrane vrijednosti izmeu 1 i manje od 2
standardne devijacije ispod navedene srednje vrijednosti.
Iskljuuje: intestinalnu malapsorpciju (K90.-)
prehrambene anemije (D50-D53)
posljedice proteinsko-energijske pothranjenosti (E64.0)
bolest mravosti (B22.2)
gladovanje (T73.0)
E40 Kvaiorkor
Teka pothranjenost s edemima i dispigmentacijom koe i kose.
Iskljuuje: marazmini kvaiorkor (E42)
249
E42 Meunarodna klasifikacija bolesti
250
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E52
251
E53 Meunarodna klasifikacija bolesti
E66 Pretilost
Iskljuuje: adipozogenitalnu distrofiju (E23.6)
lipomatozu:
BPO (88.2)
dolorosa [Dercum] (E88.2)
Prader-Willijev sindrom (Q87.1)
E66.0 Pretilost zbog prekomjernog unosa energije
E66.1 Lijekom uzrokovana pretilost
Uporabiti dodatnu ifru za vanjski uzrok (poglavlje XX), ako se eli
oznaiti lijek.
E66.2 Krajnja (ekstremna) pretilost sa alveolarnom hipoventilacijom
Pickwickov sindrom
E66.8 Druga pretilost
Bolesna pretilost
254
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E70
E66.9 Pretilost, nespecificirana
Obina pretilost, BPO
Poremeaji metabolizma
(E70-E90)
Iskljuuje: sindrom androgene rezistencije (E34.5)
priroenu nadbubrenu hiperplaziju (E25.0)
Ehlers-Danlosov sindrom (Q79.6)
hemolitike anemije zbog enzimskih poremeaja (D55.-)
Marfanov sindrom (Q87.4)
deficit 5-alfa reduktaze (E29.1)
255
E71 Meunarodna klasifikacija bolesti
257
E74 Meunarodna klasifikacija bolesti
258
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E76
E75 Poremeaji metabolizma sfingolipida i ostali poremeaji
nakupljanja lipida
Iskljuuje: mukolipidozu, tipove I III (E77.0-E77.1)
Refsumovu bolest (G60.1)
E75.0 GM2-gangliozidoza
Bolest:
Sandhoffova
Tay-Sachsova
GM2-gangliozidoza:
BPO
u odraslih
u mladalatvu
E75.1 Ostale gangliozidoze
Gangliozidoza:
BPO
GM1
GM3
Mukolipidoza IV
E75.2 Ostale sfingolipidoze
Bolest:
Fabry(-Andersonova)
Gaucherova
Krabbeova
Niemann-Pickova
Farberov sindrom
Metakromatska leukodistrofija
Manjak sulfataze
Iskljuuje: adrenoleukodistrofiju [Addison-Schilder] (E71.3)
E75.3 Sfingolipidoza, nespecificirana
E75.4 Neuronalna ceroidna lipofuscinoza
Bolest:
Battenova
Bielschowsky-Janskyjeva
Kufsova
Spielmeyer-Vogtova
E75.5 Ostali poremeaji nakupljanja lipida
Cerebrotendinozna kolesteroza [van Bogaert-Scherer-Epstein]
Wolmanova bolest
E75.6 Poremeaj nakupljanja lipida, nespecificiran
259
E77 Meunarodna klasifikacija bolesti
260
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E79
261
E80 Meunarodna klasifikacija bolesti
E85 Amiloidoza
Iskljuuje: Alzheimerovu bolest (G30.-)
E85.0 Neneuropatska heredofamilijarna amiloidoza
Obiteljska mediteranska groznica
Nasljedna amiloidna nefropatija
E85.1 Neuropatska heredofamilijarna amiloidoza
Amiloidna polineuropatija (portugalska)
E85.2 Heredofamilijarna amiloidoza, nespecificirana
E85.3 Sekundarna sistemska amiloidoza
Amiloidoza vezana uz hemodijalizu
E85.4 Izolirana amiloidoza ograniena na organe
Lokalizirana amiloidoza
E85.8 Druga amiloidoza
E85.9 Amiloidoza, nespecificirana
263
E86 Meunarodna klasifikacija bolesti
264
IV. Endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma E89
E88 Ostali metaboliki poremeaji
Ako se eli oznaiti lijek, ukoliko je poremeaj uzrokovan lijekom,
rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok (poglavlje XX).
Iskljuuje: histiocitozu X (kroninu) (C96.6)
E88.0 Poremeaji metabolizma proteina plazme, nesvrstani drugamo
Manjak alfa-1-antitripsina
Bisalbuminemija
Iskljuuje: poremeaj metabolizma lipoproteina (E78.-)
monoklonalnu gamapatiju neutvrenog znaenja (MGUS)
(D47.2)
poliklonalnu hipergamaglobulinemiju (D89.0)
Waldenstrmovu makroglobulinemiju (C88.0)
E88.1 Lipodistrofija, nesvrstana drugamo
Lipodistrofija BPO
Iskljuuje: Whippleovu bolest (K90.8)
E88.2 Lipomatoza, nesvrstana drugamo
Lipomatoza:
BPO
dolorosa [Dercum]
E88.3 Sindrom lize tumora
Liza tumora (nakon terapije antineoplastinim lijekom) (spontana)
E88.8 Ostali specificirani metaboliki poremeaji
Launois-Bensaudeova adenolipomatoza
Trimetilaminurija
E88.9 Metaboliki poremeaj, nespecificiran
265
E90 Meunarodna klasifikacija bolesti
266
V. POGLAVLJE
Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja
267
F00 Meunarodna klasifikacija bolesti
268
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F02
F00.2* Demencija kod Alzheimerove bolesti, atipina ili mijeani tip
(G30.8)
Atipina demencija, Alzheimerov tip
F00.9* Demencija kod Alzheimerove bolesti, nespecificirana (G30.9)
269
F03 Meunarodna klasifikacija bolesti
270
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F05
F04 Organski amnestiki sindrom koji nije uzrokovan
alkoholom ili drugim psihoaktivnim tvarima
Sindrom izrazita oteenja svjeeg ili starijeg pamenja, dok je neposredno
sjeanje ouvano, uza smanjenu mogunost uenja novih injenica i
dezorijentaciju u vremenu. Konfabulacije mogu biti izraeno obiljeje, no
percepcija i ostale kognitivne funkcije, ukljuujui inteligenciju, obino nisu
oteene. Prognoza ovisi o tijeku osnovne lezije.
Korsakovljeva psihoza ili sindrom, nealkoholni
Iskljuuje: amneziju:
BPO (R41.3)
anterogradnu (R41.1)
disocijativnu (F44.0)
retrogradnu (R41.2)
Korsakovljev sindrom:
uzrokovan alkoholom ili nespecificiran (F10.6)
uzrokovan ostalim psihoaktivnim tvarima (F11-F19 sa
zajednikom etvrtom znamenkom .6)
271
F06 Meunarodna klasifikacija bolesti
272
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F06
F06.4 Organski anksiozni poremeaj
Poremeaj je karakteriziran simptomima ope anksioznosti (F41.1) i panina
straha (F41.0) ili njihove kombinacije, ali uz napomenu da se pojavljuje kao
posljedica organskog poremeaja.
Iskljuuje: anksiozne poremeaje, neorganske ili nespecificirane (F41.1)
F06.5 Organski disocijativni poremeaj
Poremeaj je karakteriziran djelominim ili potpunim gubitkom normalne
integracije sjeanja iz prolosti, svijesti o identitetu i neposrednih osjeta,
kontrole tjelesnih pokreta (vidjeti F44.-) koji se pojavljuje kao posljedica
organskog poremeaja.
Iskljuuje: disocijativne [konverzivne] poremeaje, neorganske ili
nespecificirane (F44.-)
F06.6 Organski poremeaj s emocionalnom labilnou [astenini]
Poremeaj karakteriziran emocionalnom inkontinencijom ili labilnou,
iscrpljenou i razliitim neugodnim tjelesnim osjeajima (npr. vrtoglavica) te
bolima koje se pojavljuju kao posljedica organskog poremeaja.
Iskljuuje: somatoformne poremeaje, neorganske ili nespecificirane
(F45.-)
F06.7 Blagi kognitivni poremeaj
Poremeaj karakteriziran oteenjem pamenja, potekoama pri uenju i
smanjenom sposobnou koncentracije na zadatak, osim u vrlo kratkom
razdoblju. esto je izraen osjeaj psihikog zamora kod mentalnih zadataka, a
uenje se novog subjektivno osjea tekim ak i ako je objektivno uspjeno.
Nijedan od ovih poremeaja nije toliko teak da bi se mogla postaviti dijagnoza
demencije (F00-F03) ili delirija (F05.-). Ovu dijagnozu valja postaviti samo u
vezi sa specificiranim tjelesnim poremeajem, a ne bi je trebalo postaviti ako je
prisutan bilo koji (mentalni) poremeaj ili poremeaj ponaanja svrstan pod
F10-F99.
Taj poremeaj moe prethoditi nizu infekcija ili tjelesnih poremeaja,
cerebralnih ili sistemnih, biti udruen s njima ili ih slijediti, ali izravan dokaz
zahvaenosti mozga ne mora biti nuno prisutan. Moe se razlikovati od
postencefalitinog (F07.1) ili postkomocijskog sindroma (F07.2) s obzirom na
razliitu etiologiju, manji broj openito blaih simptoma ili obino krae
trajanje.
F06.8 Ostali oznaeni mentalni poremeaji vezani uz oteenje i
disfunkciju mozga i fiziku bolest
Epilepsijska psihoza BPO
F06.9 Nespecificiran mentalni poremeaj vezan uz oteenje i
disfunkciju mozga i fiziku bolest
Organski:
sindrom mozga BPO
mentalni poremeaj BPO
273
F07 Meunarodna klasifikacija bolesti
274
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F09
F09 Nespecificiran organski ili simptomatski mentalni
poremeaj
Psihoza:
organska BPO
simptomatska BPO
Iskljuuje: psihozu BPO (F29)
275
Meunarodna klasifikacija bolesti
Ovaj odjeljak sadrava niz razliitih poremeaja koji se razlikuju prema teini i
klinikom obliku, ali se mogu dovesti u vezu s uzimanjem jedne ili vie
psihoaktivnih tvari. Moe ih propisati i lijenik, ali ne nuno. Trea znamenka
ifre oznauje odnosnu tvar, a etvrta znamenka oznauje kliniko stanje. ifre
treba rabiti, kao to se zahtijeva, za svaku obiljeenu tvar, ali treba uoiti da sve
etveroznamenkaste ifre nisu primjenjive za sve tvari.
Identifikacija psihoaktivne tvari mora se temeljiti na to je mogue vie izvora
informacija. To ukljuuje podatke koje korisnik daje osobno, nalaze analize krvi i
drugih tjelesnih tekuina, znakovite tjelesne i psiholoke simptome, klinike
znakove i ponaanja i ostale dokaze kao to je posjedovanje droge ili informacije
obavijetene tree osobe. Mnogi korisnici droga uzimaju vie od jedne vrste
psihoaktivne tvari. Glavnu dijagnozu, gdje je god to mogue, treba klasificirati
prema tvari ili skupini tvari koja je uzrokovala ili pridonijela veini prisutnih
klinikih simptoma. Ostale dijagnoze treba ifrirati kad je uzeta psihoaktivna tvar
dovela do intoksikacije (zajednika etvrta znamenka .0) ili do razine koja
uzrokuje tetni uinak (zajednika etvrta znamenka .1), ovisnosti (zajednika
etvrta znamenka .2) ili nekih drugih poremeaja (zajednika etvrta znamenka od
.3 do .9).
Samo ukoliko su psihoaktivne tvari uzimane bez reda, nepravilno ili kad je
doprinos razliitih psihoaktivnih tvari neodvojivo izmijean, rabi se dijagnoza
poremeaja uzrokovana zlouporabom vie droga (F19.-).
276
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja
.1 tetna uporaba
To je nain uporabe psihoaktivne tvari koji uzrokuje oteenje zdravlja.
Oteenje moe biti tjelesno (kao u sluaju hepatitisa uzrokovanog
samodavanjem psihoaktivne tvari injekcijom) ili mentalno (primjerice epizode
depresivnih poremeaja kao posljedice konzumacije velikih koliina alkohola).
Zlouporaba psihoaktivne droge
.2 Sindrom ovisnosti
To je skupina pojava ponaanja, spoznaje i fiziolokih promjena koje se
razvijaju nakon ponavljane uporabe pojedinih tvari i, redovito ukljuuju jaku
elju za uzimanjem te tvari i potekoe u kontroli njezina uzimanja. Ustrajui
na njezinoj uporabi usprkos tetnim posljedicama, mnogo vea vanost pridaje
se uporabi droge nego ostalim aktivnostima i obvezama, uz poveanje
tolerancije i povremene tjelesne znakove apstinencije.
Sindrom ovisnosti moe biti i pri uporabi specifine psihoaktivne tvari
(primjerice duhan, alkohol ili diazepam), za skupinu tvari (primjerice opijatne
droge) ili za mnogo vei niz farmakololoki razliitih psihoaktivnih tvari.
Kronini alkoholizam
Dipsomanija
Ovisnost o drogi
.3 Stanje apstinencije
Razliite skupine simptoma razliite teine koji se pojavljuju kod djelomine ili
potpune apstinencije od psihoaktivne tvari nakon njezine trajne uporabe.
Poetak i tijek stanja apstinencije vremenski su ogranieni i vezani uz odreenu
vrstu psihoaktivne tvari i dozu uporabljenu neposredno prije prestanka ili
smanjenja njezine uporabe. Stanje apstinencije moe biti komplicirano
konvulzijama.
.4 Stanje apstinencije s delirijem
To je okolnost u kojoj se stanje apstinencije definirano zajednikom etvrtom
znamenkom .3 komplicira delirijem kao to je utvreno u F05.-. Mogu se
takoer pojaviti i konvulzije. Ako se utvrdi da organski imbenici takoer
imaju odreenu ulogu u etiologiji, stanje bi trebalo svrstati u F05.8.
Delirium tremens (alkoholom izazvan)
.5 Psihotini poremeaj
To je skupina psihotinih pojava koje nastaju za vrijeme, ili slijede nakon,
uporabe psihoaktivne tvari, ali se ne mogu objasniti samo na osnovi akutnog
otrovanja i ne ine dio stanja apstinencije. Poremeaj je karakteriziran
halucinacijama (tipino slunim, ali esto i s vie od jednog osjetilnog
modaliteta), percepceptivnim, sumanutostima (esto paranoidne ili s osjeajem
proganjanja, psihomotornim poremeajima (uzbuenjem ili stuporom), ili
nenormalnim afektom koji moe ii od intenzivnog straha do ekstaze. Senzorij
je obino jasan, ali moe biti prisutno, lagano pomuenje svijesti, iako ne i tee
smueno stanje.
Alkoholna:
halucinoza
ljubomora
paranoja
psihoza BPO
Iskljuuje: psihike poremeaje, rezidualne ili s kasnim poetkom,
uzrokovane alkoholom ili ostalim psihoaktivnim tvarima
(F10-F19 sa zajednikom etvrtom znamenkom .7).
277
F10 Meunarodna klasifikacija bolesti
.6 Amnestiki sindrom
Sindrom povezan s kroninim istaknutim oteenjem pamenja svjeih i
davnih dogaaja. Neposredno je prisjeanje obino ouvano. Karakteristino je
da je loije pamenje novijih nego ranijih dogaaja. Obino su prisutni i
poremeaji osjeaja za vrijeme i slijed dogaaja, kao i potekoe u uenju
novoga gradiva. Mogu biti izraene konfabulacije, ali nisu uvijek jednako
prisutne. Ostale kognitivne funkcije su obino dosta dobro ouvane, a
amnestiki defekti nisu u razmjeru s ostalim poremeajima.
Amnestiki poremeaj, uzrokovan alkoholom ili drogom
Korsakovljeva psihoza ili sindrom, uzrokovana alkoholom ili ostalim
psihoaktivnim tvarima, ili pak nespecificirana
Iskljuuje: nealkoholnu Korsakovljevu psihozu ili sindrom (F04)
.7 Rezidualni poremeaj ili psihotini poremeaj s kasnim
poetkom
Poremeaj uzrokovan alkoholom ili psihoaktivnom tvari, kod kojeg promjene
spoznaja, afekta, linosti ili ponaanja traju i dulje nego to bi se razumno
moglo oekivati. Pojava poremeaja morala bi biti izravno u vezi s uporabom
psihoaktivne tvari. Sluajeve kad se takvo stanje pojavljuje kasnije nego epizode
uporabe te tvari, trebalo bi ovdje ifrirati samo kad postoji jasan i jak dokaz da
je posrijedi zakanjeli uinak psihoaktivne tvari. Pojava vraanja u prolost
(flashbacks) moe se razlikovati od psihotinog stanja djelomino po svojoj
epizodnoj naravi, esto vrlo kratku trajanju i ponavljanju prijanjih doivljaja
vezanih uz alkohol ili psihoaktivne tvari.
Alkoholna demencija BPO
Kronini alkoholni sindrom mozga
Demencija i ostali blai oblici trajnog oteenja kognitivnih funkcija
Kratkotrajna vraanja u prolost (flashbacks)
Psihotini poremeaj s kasnim poetkom uzrokovan psihoaktivnom
tvari
Posthalucinogeni perceptivni poremeaj
Rezidualni:
afektivni poremeaj
poremeaj linosti i ponaanja
Iskljuuje: alkoholom i psihoaktivnom tvari uzrokovane:
Korsakovljev sindrom (F10-F19) sa zajednikom
etvrtom znamenkom .6)
psihotino stanje (F10-F19) sa zajednikom etvrtom
znamenkom .5)
.8 Ostali mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja
.9 Neoznaeni mentalni poremeaj i poremeaj ponaanja
278
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F19
F12.- Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja uzrokovani
uzimanjem kanabinoida
[vidjeti kategorije prije F10 za potpodjelu]
279
F20 Meunarodna klasifikacija bolesti
F20 Shizofrenija
Shizofreni su poremeaji okarakterizirani openito temeljnim i karakteristinim
poremeajima miljenja i percepcije, a afekt je neskladan ili otupljen. Jasna
svijest i intelektualna sposobnost obino su ouvane, iako se s vremenom
mogu pojaviti i kognitivni deficiti. Najvanija psihopatoloka obiljeja ukljuuju
jeku misli, nametanje i oduzimanje misli, irenje misli, sumanuta opaanja i
sumanutosti kontrole, utjecaja ili pasivnosti, slune halucinacije kod kojih
glasovi komentiraju ili raspravljaju o bolesniku u treem licu te poremeaje
miljenja i negativne simptome. Tijek shizofrenih poremeaja moe biti
kontinuiran, epizodan s progresivnim ili trajnim deficitom ili moe biti jedna ili
vie epizoda s kompletnom ili nekompletnom remisijom.
Dijagnozu shizofrenije ne bi trebalo postaviti u prisutnosti znaajnih
depresivnih ili maninih simptoma osim ako shizofreni simptomi nisu nastupili
prije afektivnog poremeaja. Jednako tako dijagnozu shizofrenije ne bi trebalo
postaviti u prisutnosti oite bolesti mozga ili za vrijeme stanja intoksikacije
drogom ili apstinencije od droge. Slino, poremeaje koji se razvijaju kod
epilepsije ili ostalih bolesti mozga treba svrstati pod F06.2, a poremeaje
uzrokovane psihoaktivnim tvarima pod F10-F19 sa zajednikom etvrtom
znamenkom .5.
Iskljuuje: shizofreniju:
akutnu (nediferenciranu) (F23.2)
ciklinu (F25.2)
shizofrenu reakciju (F23.2)
shizotipni poremeaj (F21)
F20.0 Paranoidna shizofrenija
Kod paranoidne shizofrenije istiu se relativno trajne sumanute paranoidne
ideje, obino udruene s halucinacijama, osobito slunim, i poremeajima
opaanja. Poremeaji afekta, volje, govora te katatoni simptomi ili nisu prisutni
ili su razmjerno neuoljivi.
Parafrena shizofrenija
Iskljuuje: involutivno paranoidno stanje (F22.8)
paranoju (F22.0)
280
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F20
F20.1 Hebefrena shizofrenija
To je oblik shizofrenije kod kojeg se istiu afektivne promjene. Sumanutosti i
halucinacije prolazne su i fragmentarne, ponaanje je neodgovorno i
nepredvidivo s estim manirizmima. Raspoloenje je povrno i neprimjereno,
miljenje je dezorganizirano, a govor nekoherentan. Pojavljuje se tenja k
socijalnoj izolaciji. Prognoza je obino slaba zbog brza razvoja i negativnih
simptoma, poglavito izravnanog afekta i gubitka volje. Hebefreniju bi redovito
trebalo dijagnosticirati samo u adolescenata i u mladih odraslih osoba.
Dezorganizirana shizofrenija
Hebefrenija
F20.2 Katatona shizofrenija
Kod katatone shizofrenije dominiraju izraeni psihomotorni poremeaji koji se
mogu izmjenjivati izmeu krajnosti kao to su hiperkinezija i stupor, ili pak
automatska poslunost i negativizam. Prisilni stavovi ili poloaji mogu se
zadrati kroz dugo razdoblje. Istaknuto obiljeje ovoga stanja mogu biti
epizode snana uzbuenja. Katatone pojave mogu biti udruene s oneroidnim
stanjima (stanjima nalik na san) sa ivim scenskim halucinacijama.
Katatoni stupor
Shizofrena:
katalepsija
katatonija
flexibilitas cerea
F20.3 Nediferencirana shizofrenija
Psihotino stanje koje udovoljava opim dijagnostikim kriterijima shizofrenije,
ali se ne uklapa ni u jedan od podtipova F20.0- F20.2, ili pak ima obiljeja vie
od jednog podtipa, a da jasno ne prevladava odreeni skup dijagnostikih
znaajki.
Atipina shizofrenija
Iskljuuje: akutni psihotini poremeaj nalik na shizofreniju (F23.2)
kroninu nediferenciranu shizofreniju (F20.5)
postshizofrenu depresiju (F20.4)
F20.4 Postshizofrena depresija
Depresivna epizoda, koja moe biti produljena, a pojavljuje se kao posljedica
shizofrene bolesti. Neki shizofreni simptomi, bilo pozitivni bilo negativni
moraju biti prisutni, ali ne prevladavaju dulje u klinikoj slici. Depresivna stanja
prati povean rizik samoubojstva. Ako bolesnik vie nema shizofrenih
simptoma, depresivna epizoda morala bi biti dijagnosticirana kao (F32.-). Ako
su pak shizofreni simptomi floridni i naglaeni, trebalo bi zadrati dijagnozu
odgovarajueg podtipa shizofrenije (F20.0-F20.3).
F20.5 Rezidualna shizofrenija
Kronino stanje u razvoju shizofrene bolesti pri kojem postoji jasna progresija
od ranog do kasnog stadija karakterizirana dugotrajnim, iako ne obvezno
ireverzibilnim negativnim simptomima, primjerice psihomotornom uspore-
nou, smanjenom aktivnou, otupljenou afekta, pasivnou ili manjkom
inicijative, siromatvom koliine ili sadraja govora; siromanom neverbalnom
komunikacijom izrazom lica, oiju, modulacije glasa ili stava tijela,
nedovoljnom brigom o sebi i manjkom drutvenih kontakata.
Kronina nediferencirana shizofrenija
Restzustand (shizofreni)
Shizofreno rezidualno stanje
281
F21 Meunarodna klasifikacija bolesti
282
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F22
F22 Perzistirajui sumanuti poremeaji
Ukljuuje razliite poremeaje kod kojih su dugotrajne sumanute ideje
jedino ili najoitije kliniko obiljeje, a koji ne mogu biti
uvrteni meu organske, shizofrene ili afektivne
poremeaje. Sumanute poremeaje koji traju manje od
nekoliko mjeseci trebalo bi, bar privremeno, svrstati u
F23.-.
F22.0 Sumanuti poremeaj
Poremeaj okarakteriziran razvojem jedne sumanute misli ili skupa povezanih
sumanutih ideja koje su obino trajne i katkad doivotne. Sadraj sumanute
ideje ili vie sumanutih ideja vrlo je promjenjiv. Jasne i trajne slune halucinacije
(glasovi), shizofreni simptomi kao to su sumanutosti kontrole ili izraeni
otupljeni afekt i jasni dokaz bolesti mozga nisu spojivi s ovom dijagnozom.
Meutim, prisutnost povremenih ili prolaznih slunih halucinacija, osobito u
starijih bolesnika ne iskljuuje ovu dijagnozu, uz napomenu da one ne smiju
biti tipino shizofrene i ine samo mali dio ope klinike slike.
Paranoja
Paranoidna:
psihoza
stanje
Parafrenija (kasna)
Senzitivni Beziehungswahn
Iskljuuje: paranoidni(u):
poremeaj linosti (F60.0)
psihozu, psihogenu (F23.3)
reakciju (F23.3)
shizofreniju (F20.0)
F22.8 Ostali perzistirajui sumanuti poremeaji
Poremeaji kod kojih su sumanuta ideja ili sumanute misli udruene s trajnim
slunim halucinacijama (glasovi) ili shizofrenim simptomima koji ne
opravdavaju dijagnozu shizofrenije (F20.-).
Sumanuta dismorfofobija
Involutivno paranoidno stanje
Paranoia querulans
F22.9 Perzistirajui sumanuti poremeaj, nespecificiran
283
F23 Meunarodna klasifikacija bolesti
284
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F25
F23.3 Ostali akutni psihotini poremeaji preteito sa sumanutou
Akutni psihotini poremeaji kod kojih su glavna klinika obiljeja razmjerno
postojane sumanute ideje ili halucinacije, ali one ne zadovoljavaju kriterije za
dijagnozu shizofrenije (F20.-). Ako sumanute ideje perzistiraju, dijagnozu bi
trebalo izmijeniti u perzistirajui sumanuti poremeaj (F22.-).
Paranoidna reakcija
Psihogena paranoidna psihoza
F23.8 Ostali akutni i prolazni psihotini poremeaji
Bilo koji oznaeni akutni psihotini poremeaj za koji nema dokaza o
organskoj uzrokovanosti i koji ne zadovoljava uvjete za svrstavanje u F23.0-
F23.3.
F23.9 Akutni i prolazni psihotini poremeaji, nespecificirani
Kratka reaktivna psihoza BPO
Reaktivna psihoza
287
F31 Meunarodna klasifikacija bolesti
288
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F32
F32 Depresivna epizoda
Kod tipinih blagih, srednjih ili tekih depresivnih epizoda bolesnik ima
snieno raspoloenje, manje energije i smanjenu aktivnost. Smanjeni su
sposobnost osjeanja zadovoljstva, interes i koncentracija, a esto je izraen
umor i nakon najmanjih napora. Spavanje je obino poremeeno i apetit
smanjen. Samopotovanje i samopouzdanje gotovo su uvijek smanjeni, a ak i
u blaem obliku esto su prisutne neke ideje krivnje i bezvrijednosti. Snieno se
raspoloenje mijenja pomalo iz dana u dan, okolnosti na njega ne utjeu, a
moe biti udrueno s tzv. somatskim simptomima, kao to su gubitak interesa i
osjeaja zadovoljstva, buenje ujutro nekoliko sati prije uobiajenog vremena,
depresija je tea ujutro, izraeni su psihomotorna usporenost, agitacija, gubitak
apetita, gubitak tjelesne teine i gubitak libida. Ovisno o broju i teini
simptoma, depresivna epizoda moe se oznaiti kao blaga, srednja ili teka.
Ukljuuje: jednu jedinu epizodu:
depresivne reakcije
psihogene depresije
reaktivne depresije
Iskljuuje: poremeaj prilagodbe (F43.2)
povratni depresivni poremeaj (F33.-)
udruen s poremeajem ponaanja u F91.-(F92.0)
F32.0 Blaga depresivna epizoda
Obino su prisutna dva ili tri ve spomenuta simptoma. Bolesnik se obino
zbog toga nevoljko osjea, ali e vjerojatno biti u mogunosti nastaviti s
veinom svojih aktivnosti.
F32.1 Srednje teka depresivna epizoda
Obino su prisutna etiri ili vie ve spomenuta simptoma, a bolesnik e
najvjerojatnije imati velike potekoe u nastavljanju uobiajenih aktivnosti.
F32.2 Teka depresivna epizoda bez psihotinih simptoma
Epizoda depresije kod koje je prisutno vie ve spomenutih simptoma, koji su
vrlo izraeni i psihiki optereujui, kao to su tipini gubitak samopotovanja,
te ideje bezvrijednosti ili krivnje. Suicidalne ideje i radnje su este, a obino je
prisutan i niz somatskih simptoma.
Agitirana depresija
jedna jedina epizoda bez
Velika depresija
psihotinih simptoma
Vitalna depresija
F32.3 Teka depresivna epizoda s psihotinim simptomima
Epizoda depresije kao to je opisano u F32.2, ali uz prisutnost halucinacija,
sumanutih ideja, psihomotorike usporenosti ili stupora koji su toliko teki da
onemoguuju uobiajene drutvene aktivnosti; moe postojati opasnost za
ivot zbog samoubojstva, dehidracije ili gladovanja. Halucinacije i sumanute
ideje mogu, ali ne moraju, biti podudarne s raspoloenjem.
Jedna jedina epizoda:
velike depresije sa psihotinim simptomima
psihogene depresivne psihoze
psihotine depresije
reaktivne depresivne psihoze
F32.8 Ostale depresivne epizode
Atipina depresija
Jedna jedina epizoda maskirane depresije BPO
289
F33 Meunarodna klasifikacija bolesti
290
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F34
F33.3 Povratni depresivni poremeaj, sadanja epizoda teka, s
psihotinim simptomima
Poremeaj okarakteriziran epizodama depresije koje se ponavljaju, sadanja je
epizoda teka, sa psihotinim simptomima kao u F32.3, i bez prethodnih
epizoda manije.
Endogena depresija sa psihotinim simptomima
Manino-depresivna psihoza, depresivni tip sa psihotinim
simptomima
Povratna teka epizoda:
velike depresije sa psihotinim simptomima
psihogena depresivna psihoza
psihotina depresija
reaktivna depresivna psihoza
F33.4 Povratni depresivni poremeaj, sada u remisiji
Bolesnik je u prolosti imao dvije ili vie depresivnih epizoda, kao to je to
opisano u F33.0-F33.3, ali vie mjeseci nema depresivnih simptoma.
F33.8 Ostali povratni depresivni poremeaji
F33.9 Povratni depresivni poremeaj, nespecificiran
Monopolarna depresija BPO
292
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F40
F40.0 Agorafobija
Dosta dobro definirani skup fobija koje obuhvaaju strah od naputanja doma,
odlaska u duane, guve i javnih mjesta, ili putovanja vlakom, autobusom ili
zrakoplovom (ako je osoba sama). Panini je poremeaj esto obiljeje i
sadanje i prolih epizoda. esto su kao dopunska obiljeja prisutni depresivni
ili opsesivni simptomi i socijalne fobije (strah od druenja). esto je izraeno
izbjegavanje fobinih okolnosti i neki bolesnici s agorafobijom rijetko
doivljavaju anksioznost jer su u mogunosti izbjei fobine okolnosti.
Agorafobija bez povijesti paninog poremeaja
Panini poremeaj s agorafobijom
F40.1 Socijalne fobije
Strah osobe da e je drugi ljudi pomno promatrati, a koji dovodi do
izbjegavanja socijalnih situacija. Proirene socijalne fobije obino su udruene s
niskim samopotovanjem i strahom od kritiziranja. Mogu se pojaviti kao
tegobe crvenjenja, drhtanja ruku, munine, nagle potrebe za mokrenjem i
bolesnik je katkad za jednu od sekundarnih pojavnosti anksioznosti uvjeren da
je primarni problem. Simptomi mogu progredirati do paninih napadaja.
Antropofobija (strah od ljudi)
Socijalna neuroza
F40.2 Specifine (izolirane) fobije
Fobije ograniene na strogo specifinu situaciju kao to je blizina odreenih
ivotinja, visina, grmljavina, mrak, letenje, zatvoreni prostor, mokrenje ili
defekacija u javnim zahodima, konzumiranje odreenih namirnica, odlazak
zubaru ili pogled na krv ili ozljedu. Iako je inicirajua okolnost slabo uoljiva
moe pobuditi paniku kao u agorafobiji ili socijalnoj fobiji.
Akrofobija
Strah od ivotinja
Klaustrofobija (strah od zatvorena prostora)
Obina fobija
Iskljuuje: dismorfofobiju (nesumanutu), (F45.2)
nozofobija (F45.2)
F40.8 Ostali fobino anksiozni poremeaji
F40.9 Fobino anksiozni poremeaj, nespecificiran
Fobija BPO
Fobino stanje BPO
293
F41 Meunarodna klasifikacija bolesti
294
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F42
F42 Opsesivno-kompulzivni poremeaj
Bitno su obiljeje povratne prisilne (opsesivne) misli ili prisilne (kompulzivne)
radnje. Prisilne misli su ideje, predodbe ili poticaji koji se uestalo ponovno
vraaju u bolesnikovo miljenje u stereotipnoj formi. One gotovo uvijek
uzrokuju nelagodu i bolesnik im se esto bezuspjeno pokuava suprotstaviti.
Meutim one se prepoznaju kao njegove ili njezine vlastite misli, iako se
pojavljuju bez vlastite volje i esto su proturjene.
Prisilne (kompulzivne) radnje ili rituali stereotipna su ponaanja koja se
uestalo ponavljaju. Nije im svojstvena ugoda, niti uinak njihova izvrenja ima
smisla. Njihova je svrha da se sprijei dogaaj koji objektivno nije vjerojatan,
esto je tetan za bolesnika ili bolesnik uzrokuje tetu, a za koji se on ili ona
boje da bi se inae mogao dogoditi. Bolesnik obino spoznaje da je to
ponaanje besmisleno i nesvrhovito i uvijek se iznova pokuava oduprijeti.
Anksioznost je gotovo stalno prisutna. Ako se odupre prisilnim radnjama,
anksioznost se pogorava.
Ukljuuje: anankastinu neurozu
opsesivno-kompulzivnu neurozu
Iskljuuje: opsesivno-kompulzivnu linost (poremeaj) (F60.5)
F42.0 Preteno opsesivne (prisilne) misli ili ruminacije
Mogu imati oblik ideja, predodbi ili poticaja na in i gotovo uvijek izazivaju
kod osobe nelagodu. Ideje su katkad neodreene, razmatranje alternativa
beskonano je dugo i udrueno s nesposobnou donoenja najobinijih, ali
potrebnih odluka za svakodnevni ivot. Veza izmeu opsesivnih ruminacija i
depresije osobito je uska i dijagnozi opsesivno-kompulzivnog poremeaja valja
dati prednost samo ako se ruminacije pojave i ustraju u odsutnosti depresivne
epizode.
F42.1 Preteno kompulzivne radnje [opsesivni rituali]
Veina se prisilnih radnji odnosi na ienje (osobito pranje ruku), na ponovne
provjere kako bi se osiguralo da se potencijalno opasnim okolnostima ne
dopusti da se razvijaju, ili na urednost i istou. Temelj ovom oitom
ponaanju jest strah, obino od opasnosti za bolesnika ili koju bolesnik
uzrokuje, a ritual je nesvrhovit ili znakovit pokuaj da se sprijei opasnost.
F42.2 Mijeane opsesivne misli i radnje
F42.8 Ostali opsesivno-kompulzivni poremeaji
F42.9 Opsesivno-kompulzivni poremeaj, nespecificiran
295
F43 Meunarodna klasifikacija bolesti
296
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F43
Obino postoji stanje autonomne prepodraljivosti s hipervigilnou
(pretjeranom budnou panje), pojaanom reakcijom uplaenosti i nesanicom.
Anksioznost i depresija esto su udruene s ve spomenutim simptomima i
znakovima, a suicidalne ideje nisu rijetkost. Poetak slijedi traumu s razdobljem
latencije od nekoliko tjedana do vie mjeseci. Tijek je razliit, ali u veini
sluajeva moe se oekivati oporavak. U malom broju sluajeva stanje moe
imati kronini tijekom niza godina s moguim prjelaskom u trajnu promjenu
linosti (F62.0).
Traumatska neuroza
F43.2 Poremeaji prilagodbe
To je stanje osobnog distresa i emocionalnog poremeaja koji ometa socijalno
funkcioniranje i uinak, a pojavljuje se u razdoblju adaptacije na znatnu
promjenu ivota ili stresni dogaaj u ivotu.
Stresor moe tetno djelovati na cjelovitost socijalne mree pojedinca (bolan
gubitak zbog neije smrti, separacijsko iskustvo) ili iri sustav socijalne
potpore i vrijednosti (migracije, status izbjeglice) ili predstavljati glavno
razvojno prijelazno vrijeme ili krizu (polazak u kolu, postati roditelj,
proputanje postizanja osobno cijenjenog cilja, umirovljenje). Osobna
predispozicija ili vulnerabilnost imaju vanu ulogu u riziku pojavljivanja i
oblikovanju manifestacija poremeaja prilagoivanja, ali ipak treba pretpostaviti
da se stanje ne bi pojavilo bez stesora. Manifestacije su razliite i ukljuuju
depresivno raspoloenje, anksioznost ili zabrinutost (ili pak njihovu mjeavinu)
osjeaj nesposobnosti svladavanja potekoa, planiranja unaprijed ili ostajanja
u sadanjem stanju kao i odreeni stupanj onesposobljenosti (disabiliteta) u
obavljanju svakodnevnih poslova. Poremeaj ponaanja moe biti pridrueno
obiljeje, osobito u adolescenciji. Prevladavajua obiljeja mogu biti kratka ili
produljena depresivna reakcija ili poremeaj drugih emocija ili ponaanja.
Kulturalni ok (ok pri susretu s drugom kulturom)
Reakcija tugovanja
Hospitalizam u djece
Iskljuuje: separacijski anksiozni poremeaj u djetinjstvu (F93.0)
F43.8 Ostale reakcije na teki stres
F43.9 Reakcija na teki stres, nespecificirana
297
F44 Meunarodna klasifikacija bolesti
298
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F44
F44.2 Disocijativni stupor
Disocijativni stupor dijagnosticira se na osnovi velikog smanjenja ili odsutnosti
voljnih pokreta i normalna reagiranja na vanjske podraaje kao to su svjetlo,
buka, dodir, a pregledom i ispitivanjem ne otkriva se dokaz o tjelesnom
uzroku. Dodatno, postoji dokaz o psihogenoj uzronosti u obliku nedavna
stresnog dogaaja ili problema.
Iskljuuje: organski katatoni poremeaj (F06.1)
stupor:
BPO (R40.1)
katatoni (F20.2)
depresivni (F31-F33)
manini (F30.2)
F44.3 Poremeaji s transom i opsjednutou
Poremeaji kod kojih postoji privremeni gubitak osjeaja osobnog identiteta i
posvemane svijesti o okolini. Ovamo valja ukljuiti samo stanja transa koja
nisu dobrovoljna i eljena i koja se pojavljuju izvan religijski i kulturalno
prihvatljivih stanja.
Iskljuuje: stanja udruena s:
akutnim i prolaznim psihotinim poremeajima (F23.-)
organskim poremeajem linosti (F07.0)
postkomocijskim sindromom (F07.2)
intoksikacijom psihoaktivnim tvarima (F10-F19 sa
zajednikom etvrtom znamenkom .0)
shizofrenijom (F20.-)
F44.4 Disocijativni motoriki poremeaji
Najea varijanta je gubitak sposobnosti pokretanja itavog ili dijela jednog ili
vie udova. Moe postojati velika slinost s gotovo svim oblicima ataksije,
apraksije, akinezije, afonije, disartrije, diskinezije, grevitih napadaja ili paralize.
Psihogena
afonija
disfonija
F44.5 Disocijativne konvulzije
Disocijativne konvulzije mogu nalikovati na epileptine napadaje s obzirom na
pokrete, ali su ugriz jezika, ozljede zbog pada i inkontinencija mokrae
rijetkost, a svijest je ouvana ili zamijenjena stanjem stupora ili transa.
F44.6 Disocijativna anestezija i gubitak osjeta
Anestetika podruja koe esto imaju takve granice da je jasno da su u vezi s
bolesnikovim poimanjem o tjelesnim funkcijama, a ne s medicinskim znanjem.
Moe postojati diferencijalni gubitak senzornih modaliteta koji ne moe biti
uzrokovan neurolokim lezijama. Gubitak osjeta moe biti udruen s
parestezijama. Kod disocijativnih poremeaja rijedak je potpuni gubitak vida ili
sluha.
Psihogena gluhoa
F44.7 Mijeani disocijativni [konverzivni] poremeaji
Kombinacija poremeaja specificiranih u F44.0-F44.6
299
F45 Meunarodna klasifikacija bolesti
300
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F45
F45.2 Hipohondrijski poremeaj
Bitno je obiljeje stalna zaokupljenost mogunou da je prisutan jedan ili vie
ozbiljnih i progredirajuih tjelesnih poremeaja. Bolesnici se trajno tue na
tjelesne bolesti ili su trajno zaokupljeni svojim tjelesnim izgledom. Normalne i
obine osjeaje i izgled bolesnici esto tumae, kao nenormalne i psihiki
optereujue, a pozornost je obino usmjerena samo na jedan ili dva organa ili
sustava u tijelu. esto su prisutne izraena depresija i anksioznost i mogu
potvrditi dodatne dijagnoze.
Tjelesni dismorfini poremeaj
Dismorfofobija (nesumanuta)
Hipohondrijska neuroza
Hipohondrijaza
Nozofobija (strah od bolesti)
Iskljuuje: sumanutu dismorfofobiju (F22.8)
fiksne (stalne) sumanutosti o tjelesnoj disfunkciji ili
oblikovanju (F22.-)
F45.3 Somatoformna autonomna disfunkcija
Bolesnik iznosi simptome kao da su oni vezani uz fiziki poremeaj sustava ili
organa koji je u velikoj mjeri ili sasvim autonomno ineviran ili kontroliran npr.
kardiovaskularni sustav, probavni sustav, dini sustav, urogenitalni sustav.
Obino postoje dva tipa simptoma od kojih ni jedan ne upuuje na poremeaj
odnosnog organa ili sustava. Prvo, niz pritubi temelji se na objektivnim
znakovima autonomnog poticaja, kao to su lupanje srca, znojenje, crvenjenje,
drhtanje, izraavanje straha i distresa u vezi s mogunou tjelesnog
poremeaja. Drugo, postoje subjektivne albe nespecifine ili promjenjive
naravi, kao to su prolazna probadanja i boli, osjeaj arenja, teine, napetosti,
osjeaj napuhnutosti ili nadutosti koje bolesnik pripisuje specifinom organu ili
sustavu.
Srana neuroza
Da Costin sindrom
eluana neuroza
Neurocirkulcijska astenija
Psihogeni oblici:
aerofagije
kalja
dijareje
dispepsije
disurije
flatulencije
tucanja
hiperventilacije
poveanog broja mikturicija
sindroma iritabilnog kolona
pilorospazma
Iskljuuje: psiholoke imbenike i imbenike ponaanja povezane s
poremeajem ili boleu svrstanima drugamo (F54)
301
F48 Meunarodna klasifikacija bolesti
302
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F48
anksioznosti. Spavanje je obino poremeeno u poetnoj i srednjoj fazi, ali
moe biti istaknuta i hipersomnija.
Sindrom umora
Ako elite, za oznaivanje prijanje tjelesne bolesti uporabite dodatne ifre.
Iskljuuje: asteniju BPO (R53)
krajnju iscrpljenost (burn-out) (Z73.0)
slabost i umor (R53)
sindrom iscrpljenosti nakon virusne infekcije (G93.3)
psihasteniju (F48.8)
F48.1 Sindrom depersonalizacije-derealizacije
Rijedak poremeaj kod kojeg se bolesnik spontano ali da su njegove/njezine
mentalne aktivnosti, tijelo ili okolina promijenili kvalitetu, tako da su postali
nestvarni, udaljeni ili automatizirani. Meu promjenjivim pojavnostima
sindroma, bolesnik se najee ali na gubitak emocija i osjeaj otuenja ili
odvajanja od svojeg miljenja, svojeg tijela ili stvarnog svijeta. Usprkos
dramatinoj naravi tog iskustva, bolesnik je svjestan nestvarnosti promjene.
Senzorij je normalan i sposobnost izraavanja osjeaja nepromijenjena.
Simptomi depersonalizacije-derealizacije mogu se pojaviti u sklopu shizofrenije,
te depresivnog, fobinog ili opsesivno-kompulzivnog poremeaja. U tim
sluajevima ovi poremeaji trebaju imati prednost kao glavna dijagnoza.
F48.8 Ostali specificirani neurotiki poremeaji
Dhatov sindrom
Okupacijska neuroza ukljuujui gr pri pisanju
Psihastenija
Psihastenina neuroza
Psihogena sinkopa
F48.9 Neurotiki poremeaj, nespecificiran
Neuroza BPO
303
F50 Meunarodna klasifikacija bolesti
304
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F51
F50.5 Povraanje udrueno s ostalim psiholokim poremeajima
Ponavljanje povraanja koje se pojavljuje kod disocijativnih poremeaja (F44.-)
i hipohondrijskih poremeaja (F45.2) i koje nije iskljuivo uzrokovano stanjem
svrstanim izvan ovog poglavlja. Ova potkategorija moe se uporabiti dodatno
uz O21.- (prekomjerno povraanje u trudnoi) kada prevladavaju emocionalni
imbenici kao uzrok povratne munine i povraanja u trudnoi.
Psihogeno povraanje
Iskljuuje: muninu (R11)
povraanje BPO (R11)
F50.8 Ostali poremeaji hranjenja
Pika u odraslih
Psihogeni gubitak apetita
Iskljuuje: piku u dojenakoj dobi i djetinjstvu (F98.3)
F50.9 Poremeaj hranjenja, nespecificiran
305
F52 Meunarodna klasifikacija bolesti
306
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F52
F52.1 Seksualna averzija ili nedostatak spolnog uitka
Oekivanje spolnog odnosa uzrokuje dovoljan strah ili anksioznost da se
spolna aktivnost izbjegava (spolna averzija) ili se javlja normalni spolni odgovor
i doivljava orgazam ali manjka svojstveno zadovoljstvo (izostanak spolnog
uitka).
Anhedonija (seksualna)
F52.2 Izostanak genitalnog odgovora
Glavni je problem u mukaraca erektilna disfunkcija (potekoe u nastajanju i
odravanju erekcije prikladne za zadovoljavajui spolni odnos). U ena je glavni
problem suhoa vagine ili izostanak lubrikacije.
Poremeaj seksualnog uzbuenja u ena
Erektilni poremeaj u mukaraca
Psihogena impotencija
Iskljuuje: impotenciju organskog podrijetla (N48.4)
F52.3 Disfunkcija orgazma
Orgazam se ne pojavljuje ili znatno kasni
Inhibirani orgazam (mukarca) (ene)
Psihogena anorgazmija
F52.4 Prijevremena ejakulacija
Nesposobnost kontroliranja ejakulacije u dovoljnoj mjeri da oba partnera
uivaju u spolnom odnosu.
F52.5 Neorganski vaginizam
Spazam miia dna zdjelice koji okruuju vaginu to uzrokuje zatvaranje
vaginalnog otvora. Penetracija je onemoguena ili bolna.
Psihogeni vaginizam
Iskljuuje: vaginizam (organski) (N94.2)
F52.6 Neorganska dispareunija
Dispareunija (ili bol za vrijeme spolnog odnosa) pojavljuje se i u ena i u
mukaraca. esto moe biti vezana uz lokalnu patologiju i morala bi zapravo
biti svrstana u patoloka stanja. Ovu kategoriju valja rabiti samo ako nema
primarne neorganske spolne disfunkcije (npr. vaginizam ili suhoa rodnice).
Psihogena dispareunija
Iskljuuje: dispareuniju (organsku) (N94.1)
F52.7 Pretjerani spolni nagon
Nimfomanija
Satirijaza
F52.8 Ostale spolne disfunkcije koje nisu uzrokovane organskim
poremeajem ili boleu
F52.9 Nespecificirana spolna disfunkcija koja nije uzrokovana
organskim poremeajem ili boleu
307
F53 Meunarodna klasifikacija bolesti
308
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F59
F55 Zlouporaba tvari koje ne izazivaju ovisnost
Moe biti ukljuen itav niz lijekova i narodnih lijekova, ali su osobito vane
skupine: a) psihotropni lijekovi koji ne izazivaju ovisnost kao primjerice
antidepresivi, b) laksativi i c) analgetici koji se mogu nabaviti bez lijenikog
recepta kao aspirin i paracetamol. Trajna uporaba tih tvari esto ukljuuje
nepotrebne kontakte s medicinskim strunjacima ili pomonim osobljem i
katkad je povezano sa tetnim fizikim uincima tvari. Pokuaji odvraanja ili
zabrane uporabe tvari esto nailaze na otpor; za laksative i analgetike to moe
biti sluaj usprkos upozorenju (ili ak razvoju) tjelesnih oteenja, kao to je
bubrena disfunkcija ili poremeaj elektrolita. Iako je obino jasno da bolesnik
ima jaku motivaciju za uzimanje tvari, ne razvija se ovisnost ili simptomi
apstinencije kao pri uzimanju psihoaktivnih tvari oznaenih u F10-F19.
Zlouporaba:
antacida
biljnih ili narodnih lijekova
steroida ili hormona
vitamina
Navika na laksative
Iskljuuje: zlouporabu psihoaktivnih tvari (F10-F19)
309
F60 Meunarodna klasifikacija bolesti
Ovaj odjeljak ukljuuje mnoga kliniki vana stanja i oblike ponaanja koji su trajni
i ini se da su izraz karakteristinog stila ivota pojedinca i naina obraanja
pojedinca drugima. Neka od stanja i oblika ponaanja pojavljaju se rano u tijeku
razvoja pojedinca, kao rezultat konstitucionalnih imbenika i drutvenog iskustva
dok su druga steena kasnije u ivotu. Specifini poremeaji linosti (F60.-),
mijeani i ostali poremeaji linosti (F61.-) i trajne promjene linosti (F62.-)
duboko su ukorijenjeni i trajni oblici ponaanja te se oituju kao neprilagodljiv
odgovor na itav niz osobnih i drutvenih prilika. Oni ine ekstremna i znatna
odstupanja od naina na koji prosjeni pojedinac u danoj kulturi shvaa, misli,
osjea i osobito uspostavlja odnos s drugima. Takvi oblici ponaanja tee da budu
trajni i obuhvaaju viestruko podruje ponaanja i psiholokog funkcioniranja.
esto su, ali ne uvijek, udrueni s razliitim stupnjem osobnog distresa i
problemima drutvenog funkcioniranja.
310
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F60
F60.1 Shizoidni poremeaj linosti
Poremeaj linosti okarakteriziran povlaenjem od uzbuenja, drutvenih i
drugih kontakata dajui prednost mati, samakim aktivnostima i introspekciji.
Sposobnost je izraavanja osjeaja i doivljavanja zadovoljstva ograniena.
Iskljuuje: Aspergerov sindrom (F84.5)
sumanuti poremeaj (F22.0)
shizoidni poremeaj u djetinjstvu (F84.5)
shizofreniju (F20.-)
shizotipni poremeaj (F21)
F60.2 Asocijalni poremeaji linosti
Poremeaj linosti karakteristian je po neobaziranju na drutvene obveze i po
beutnoj ravnodunosti prema osjeajima drugih. Postoji velika
nepodudarnost izmeu ponaanja i prihvaenih drutvenih normi. Ponaanje
se ne moe lako izmijeniti suprotnim iskustvom ukljuujui kanjavanje.
Postoje niska tolerancija frustracije i niski prag pranjenja agresije ukljuujui
nasilje; postoji i sklonost optuivanju drugih ili davanja prihvatljivih
racionalizacija za ponaanje, to bolesnika dovodi u sukob s drutvom.
Linost (poremeaj):
amoralna
antisocijalna
asocijalna
psihopatska
sociopatska
Iskljuuje: poremeaj ophoenja (F91.-)
poremeaj emocionalno nestabilne linosti (F60.3)
F60.3 Emocionalno nestabilna linost
To je poremeaj linosti karakteristian po jasnoj sklonosti impulzivnu
ponaanju bez razmiljanja o posljedicama, raspoloenje je nepredvidivo i
hirovito. Postoji sklonost provalama osjeaja i nesposobnosti obuzdavanja
ispada u ponaanju. Osoba naginje svadljivu ponaanju i sukobu s drugima,
posebice ako su impulsivni postupci osujeeni ili cenzurirani. Mogu se
razlikovati dva tipa: impulsivni tip, karakteristian preteno po emocionalnoj
nestabilnosti i manjku obuzdavanja impulsa, a granini (borderline) tip
okarakteriziran je dodatno poremeajem predodbe o sebi, ciljeva i unutranjih
sklonosti, kroninim osjeajem praznine, jakim i nestabilnim meuljudskim
vezama i sklonou k autodestruktivnom ponaanju, ukljuujui suicidalne
geste i pokuaje.
Linost (poremeaj):
agresivna
granina (borderline)
eksplozivna
Iskljuuje: disocijalni poremeaj linosti (F60.2)
F60.4 Histrionini poremeaj linosti
Poremeaj linosti karakteristian po povrnoj i labilnoj afektivnosti,
samodramatizaciji, teatralnosti, preuvelianom izraavanju osjeaja, sugestibil-
nosti, egocentrinosti, samougaanju, manjku obzira prema drugima, lakoj
ranjivosti osjeaja i stalnome traenju priznanja, uzbuenja i panje.
Linost (poremeaj):
histerina
psihoinfantilna
311
F60 Meunarodna klasifikacija bolesti
312
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F62
F61 Mijeani i ostali poremeaji linosti
Ova je kategorija namijenjena za poremeaje linosti koji esto uzrokuju
probleme, ali ne pokazuju specifine skupine simptoma koji karakteriziraju
poremeaje opisane pod F60.-. Zbog toga ih je esto tee dijagnosticirati nego
poremeaje u F60.-.
Primjer ukljuuje:
mijeani poremeaj linosti s obiljejima vie poremeaja u F60.-,
ali bez prevladavajueg skupa simptoma koji bi dopustio
odreeniju dijagnozu
problematine promjene linosti, koje se ne mogu svrstati u F60.-
ili F62.-, a promatraju se kao sekundarne u odnosu na glavnu
dijagnozu ili istodobno postoji afektivni ili anksiozni poremeaj.
Iskljuuje: isticanje crta linosti (Z73.1)
313
F63 Meunarodna klasifikacija bolesti
314
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F64
poremeaju ponaanja F91.-)
organski, ukljuujui simptomatski, mentalni poremeaj
(F00-F09)
shizofreniji (F20.-)
F63.2 Patoloka sklonost krai [kleptomanija]
Poremeaj je karakteriziran ponavljanim neuspjelim pokuajima odupiranja
krai predmeta koji nisu za osobnu uporabu ili ne doprinose materijalnoj
dobiti. Umjesto toga, predmeti mogu biti odbaeni, poklonjeni ili spremljeni.
Ovakvom ponaanju obino povezanom s osjeajem poveane napetosti prije,
i zadovoljstva za vrijeme i neposredno nakon krae.
Iskljuuje: depresivne poremeaje s kraom (F31-F33)
organske, ukljuujui simptomatske, mentalne poremeaje
(F00-F09)
krau po duanima kao razlog za promatranje sumnjiva
mentalnog poremeaja (Z03.2)
F63.3 Trichotillomania (manija upkanja dlaka)
Poremeaj karakteriziran znatnim gubitkom kose zbog ponavljana neuspjelog
odolijevanja nagonu upanja kose. upanju kose obino prethodi poveanje
napetosti, a samo izvoenje ina je praeno osjeajem olakanja ili
zadovoljstvom. Ova se dijagnoza ne bi smjela postaviti ako postoji upala koe
ili je upanje kose odgovor na sumanute ideje ili halucinacije.
Iskljuuje: poremeaje sa stereotipnim pokretima s upanjem kose
(F98.4)
F63.8 Ostali poremeaji navika i nagona
Ostale vrste ponavljana ponaanja radi loe prilagodbe, koje nisu izraz drugog
prepoznanog psihijatrijskog sindroma. Bolesnik opetovano ne moe odoljeti
nagonu da se tako ponaa. Postoji prodromalno razdoblje napetosti s osjeajem
olakanja u vrijeme izvrenja ina.
Intermitentni eksplozivni poremeaj
F63.9 Poremeaj navika i nagona, nespecificiran
315
F65 Meunarodna klasifikacija bolesti
316
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F66
F65.5 Sadomazohizam
Sklonost seksualnim aktivnostima gdje se nanosi bol ili ponienje ili prisila.
Ako osoba vie voli biti primatelj takvih stimulacija, to se naziva mazohizam;
ako je provoditelj, onda sadizam. esto ista osoba postie seksualno uzbuenje
i sadistikim i mazohistikim aktivnostima.
Mazohizam
Sadizam
F65.6 Viestruki poremeaji seksualne sklonosti
Katkad se u jedne osobe pojavi vie nenormalnih seksualnih sklonosti, a ni
jedna ne prevladava. Najea je kombinacija fetiizma, transvestizma i
sadomazohizma.
F65.8 Ostali poremeaji seksualne sklonosti
Raznolikost ostalih oblika seksualne sklonosti i aktivnosti, ukljuujui opscene
telefonske pozive, trljanje o ljude u guvi na javnome mjestu radi seksualne
stimulacije, seksualne aktivnosti sa ivotinjama, i primjena guenja ili drugog
oblika anoksije radi jaanja seksualnog uzbuenja.
Froteurizam
Nekrofilija
F65.9 Poremeaj seksualne sklonosti, nespecificiran
Seksualna devijacija BPO
317
F68 Meunarodna klasifikacija bolesti
318
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F70
Mentalna retardacija
(F70-F79)
319
F71 Meunarodna klasifikacija bolesti
320
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F80
322
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F81
F81 Specifini razvojni poremeaji kolskih vjetina
Poremeaji kod kojih su normalni primjeri stjecanja vjetina ometeni jo od
ranoga razvojnog stadija. To nije samo posljedica nepostojanja pogodne prilike
za uenje, nije samo rezultat mentalne zaostalosti, a ne nastaje ni zbog bilo
kojeg oblika steene traume ili bolesti mozga.
F81.0 Specifini poremeaj itanja
Glavna je znaajka odreeno i znatno oteenje u razvoju vjetine itanja koje
se ne moe pripisati mentalnoj dobi, problemu s vidom, ili samo
neodgovarajuem kolovanju. Mogu biti pogoeni shvaanje proitanog,
prepoznavanje proitanih rijei, usmeno itanje i izvoenje zadataka koji
zahtijevaju itanje. Potekoe u izgovaranju esto su povezane s odreenim
poremeajima itanja i esto ostaju u adolescenciji ak i nakon postignuta
napretka u itanju. Odreeni razvojni poremeaji itanja esto su posljedica
poremeaja razvoja govora i jezika. Za vrijeme kolovanja esto su povezani
poremeaji ponaanja i emocija.
itanje unatrag
Razvojna disleksija
Specifina zaostalost pri itanju
Iskljuuje: aleksiju BPO (R48.0)
disleksiju BPO (R48.0)
sekundarne potekoe itanja zbog
emocionalnih poremeaja (F93.-)
F81.1 Specifini poremeaj sricanja
Glavna je znaajka odreeno i znatno oteenje u razvoju izgovaranja, a da
nema prethodnih poremeaja itanja koji se ne mogu pripisati mentalnoj dobi,
problemu s vidom, ili samo neodgovarajuem kolovanju. Oteene su i
sposobnosti usmenoga govora te ispravna pisanja rijei.
Odreena zaostalost pri izgovaranju (bez poremeaja u itanju)
Iskljuuje: agrafiju BPO (R48.8)
potekoe izgovaranja:
povezane s poremeajima itanja (F81.0)
zbog neodgovarajueg uenja (Z55.8)
F81.2 Specifini poremeaj u vjetini raunanja
Obuhvaa odreena oteenja vjetine raunanja koja nisu objanjiva jedino
opom mentalnom zaostalou ili neodgovarajuim kolovanjem. Nedostatak
se odnosi na svladavanje osnovnih vjetina zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i
dijeljenja vie nego na apstraktnije matematike vjetine u algebri, trigono-
metriji i geometriji.
Razvojni:
akalkulija
aritmetiki poremeaj
Gerstmannov sindrom
Iskljuuje: akalkuliju BPO (R48.8)
aritmetike potekoe:
povezane s poremeajima itanja ili sricanja (F81.3)
zbog neodgovarajueg uenja (Z55.8)
323
F82 Meunarodna klasifikacija bolesti
324
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F84
F84.0 Autizam u djetinjstvu
Vrsta poremeaja u razvoju koja je definirana kao: a) prisutnost nenormalnog
ili oslabljenog razvoja koji se oituje prije dobi od tri godine, i b) karakteristini
tip nenormalna funkcioniranja u svim trima podrujima psihopatologije:
uzajamni socijalni meuodnos, komunikacija i ogranieno, stereotipno,
ponavljano ponaanje. U dodatku ovim posebnim dijagnostikim znaajkama,
zajedniki je raspon drugih nespecifinih problema, kao to su fobije,
poremeaji spavanja i hranjenja, napadaji bijesa, i (samo)agresija.
Autistini poremeaj
Djeji:
autizam
psihoza
Kannerov sindrom
Iskljuuje: autistinu psihopatiju (F84.5)
F84.1 Atipini autizam
Vrsta pervazivnih razvojnih poremeaja koja se razlikuje od autizma u
djetinjstvu ili po ivotnoj dobi kad se pojavila, ili po neispunjavanju sva tri
skupa dijagnostikih kriterija. Ova bi se potkategorija morala uporabiti kad je
prisutan nenormalan ili oslabljen razvoj samo nakon tree godine ivota te ako
nema dovoljno dokazive nenormalnosti u jednom ili dvama od triju podruja
psihopatologije potrebnima za dijagnozu autizma (to jest, uzajamni drutveni
odnosi, komunikacija, i ogranieno, stereotipno, ponavljano ponaanje)
usprkos karakteristinim nenormalnostima u ostalim podrujima. Atipini se
autizam najee pojavljuje u jae zaostalih osoba te u osoba s osobito
ozbiljnim razvojnim poremeajima jezika.
Atipina psihoza u djejoj dobi
Mentalna zaostalost s autistinim znaajkama
Ako je potrebno oznaiti mentalnu zaostalost, uporabite dodatnu ifru
(F70-F79).
F84.2 Rettov sindrom
Stanje do sada utvreno samo u djevojica, u kojih nakon prije naizgled
normalna razvoja slijedi djelomian ili potpun gubitak sposobnosti govora i
kretanja te uporaba ruku, zajedno s usporavanjem rasta glave, a obino se
pojavi u dobi izmeu 7. i 24. mjeseca ivota. Karakteristian je gubitak
svrhovitost kretnji ruku, stereotipno stiskanje ruku i hiperventilacija.
Zaustavljeni su drutveni razvoj i igra uz istodobno odran drutveni interes.
Ataksija i apraksija trupa poinju se razvijati u dobi od etiri godine i esto ih
slijede koreoatetoidni pokreti. Rezultat je gotovo uvijek tea mentalna
zaostalost.
F84.3 Drugi dezintegrativni poremeaj u djetinjstvu
Vrsta razvojnog poremeaja koji je definiran prema razdoblju potpuno
normalna razvoja prije pojave ovog poremeaja, a slijedi ga trajni gubitak prije
toga steenih vjetina na nekoliko podruja razvoja tijekom nekoliko mjeseci.
To je praeno gubitkom interesa za okolinu, stereotipnim, ponavljanim
maniristikim kretnjama i drutvenom odnosu i komunikacijama nalik na
autizam. U nekim sluajevima poremeaj moe biti povezan s encefalopatijom,
ali dijagnoza bi morala biti postavljena prema znaajkama ponaanja.
Djeja demencija
Disintegrativna psihoza
Hellerov sindrom
Simbiotina psihoza
Ako je za prepoznavanje nekog pridruenog neurolokog stanja
potrebno, moe se uporabiti dodatna ifra.
Iskljuuje: Rettov sindrom (F84.2)
325
F88 Meunarodna klasifikacija bolesti
326
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F90
327
F91 Meunarodna klasifikacija bolesti
328
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F93
F91.8 Ostali poremeaji ponaanja
F91.9 Poremeaji ponaanja, nespecificirani
Djetinjstvo:
poremeaji ponaanja BPO
poremeaji ophoenja BPO
329
F94 Meunarodna klasifikacija bolesti
330
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F95
F94.1 Reaktivni emocionalni poremeaj u djetinjstvu
Poinje u prvih pet godina ivota i karakteriziran je trajnim nenormalnostima u
meusobnim drutvenim odnosima koji su povezani s emocionalnim
poremeajima i reakcijom na promjene koje se dogaaju u okolini (npr.
plaljivost i nasilnost, loi meuodnosi s vrnjacima, agresivnost prema sebi i
drugima, osjeaj bijede i zastoj u rastu u nekim sluajevima). Sindrom se
vjerojatno pojavljuje kao izravni rezultat roditeljskog zanemarivanja,
zlostavljanja ili loeg odgoja. Ako je potrebno, uporabi dodatnu ifru da bi se
utvrdila bilo koja pogrjeka razvoja ili poveana retardacija.
Iskljuuje: Aspergerov sindrom (F84.5)
neinhibiranu sklonost poremeajima u djetinjstvu (F94.2)
sindrom zlostavljanja (F74.-)
normalne varijacije selektivne sklonosti seksualnoj ili fizikoj
zlouporabi u djetinjstvu, to rezultira psihosocijalnim
problemima (Z61.4-Z61.6)
F94.2 Poremeaj neinhibiranosti u djetinjstvu
Poseban oblik nenormalna socijalnog funkcioniranja koji se pojavljuje u prvih
pet godina ivota i traje usprkos znatnim promjenama okoline, npr. sklonost
opirnom, neselektivno usmjerenom ponaanju, privlaenje pozornosti i
prijateljsko ponaanje bez razlikovanja, loa prilagodba meuodnosima s
vrnjacima; ovisnost o okolnostima, to moe biti povezano s emocionalnim
poremeajima ili pak poremeenim ponaanjem.
Psihopatska bezosjeajnost
Institucionalni sindrom
Iskljuuje: Aspergerov sindrom (F84.5)
hospitalizam u djece (F43.2)
hiperkinetiki poremeaj (F90.-)
reaktivni emotivni poremeaj u djetinjstvu (F94.1)
F94.8 Ostali poremeaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu
F94.9 Poremeaji socijalnog funkcioniranja u djetinjstvu,
nespecificirani
331
F98 Meunarodna klasifikacija bolesti
332
V. Mentalni poremeaji i poremeaji ponaanja F98
ireg poremeaja, posebno emocionalni poremeaj (F93.-) ili poremeaj
ophoenja (F91.-).
Funkcionalna enkopreza
Nezadravanje stolice zbog neorganska uzroka
Psihogena enkopreza
Ako je potrebno, uporabi dodatnu ifru da bi prepoznao istodobno
postojanje zastoja stolice.
Iskljuuje: enkoprezu BPO (R15)
F98.2 Poremeaj uzimanja hrane u dojenakoj dobi i djetinjstvu
Razliite manifestacije poremeaja prehrane razliitih oitovanja obino
oznaenih specifinih za dojenako razdoblje i rano djetinjstvo. Obino
obuhvaa odbijanje hrane i krajnje mravljenje usprkos prisutnosti
odgovarajue hrane i prikladnog hranitelja, te odsutnosti organske bolesti.
Moe biti ili ne mora biti povezana s preivanjem (ponavljano povraanje bez
munine ili gastrointestinalne bolesti).
Poremeaj preivanja u dojenakoj dobi
Iskljuuje: anoreksiju nervozu i ostale poremeaje hranjenja (F50.-)
hranjenje:
potekoe hranjenja i pogrena prehrana (R63.3)
problemi novoroeneta (P92.-)
pika u dojenakoj dobi ili u djetinjstvu (F98.3)
F98.3 Nastrani apetit u dojenakoj dobi i u djetinjstvu (pika)
Uporno jedenje nejestivih tvari (kao to su zemlja, oljutene boje itd.). Moe se
pojaviti kao jedan od mnogih simptoma koji su dio irega mentalnog
poremeaja (npr. autizma), ili relativno zasebna psihopatolokog ponaanja;
samo ovo posljednje je svrstano ovamo. Ta je pojava najea u mentalno
zaostale djece, a ako je prisutna i mentalna zaostalost, kao glavnu dijagnozu
treba uzeti F70-F79.
F98.4 Poremeaji sa stereotipnim pokretima
Voljni, opetovani, stereotipni, nefunkcionalni (i esto ritmini) pokreti koji nisu
dio prepoznatljiva psihijatrijskog ili neurolokog stanja. Kad se takvi pokreti
pojave kao simptom nekog drugog poremeaja, treba zabiljeiti samo opi
poremeaj. Pokreti koji ne pripadaju u samoozljeivake ukljuuju: njihanje
tijela, ljuljanje glave, upanje kose, izvijanje vlasi, manirizme pucketanja prstima
i pljeskanje rukama. Stereotipni samoozljeujui pokreti ukljuuju opetovano
udaranje glavom, pljeskanje po licu, guranje prsta u oko, grizenje ruku, usana i
drugih dijelova tijela. Svi stereotipni poremeeni pokreti najee su povezani s
mentalnom zaostalou (kad je takav sluaj, moraju biti zabiljeeni). Ako se
guranje prsta u oko pojavljuje u djece s oteenim vidom, treba zabiljeiti i
jedno i drugo: guranje prsta u oko pod ovu kategoriju, a stanje vida pod
odgovarajuu ifru za tjelesno oteenje.
Stereotipni/uobiajeni poremeaji
Iskljuuje: abnormalne neeljene pokrete (R25.-)
poremeaje pokreta organskog uzroka (G20-G25)
grizenje nokata (F98.8)
kopanje nosa (F98.8)
stereotipije koji su dio irega psihijatrijskoga stanja (F00-F95)
sisanje palca (F98.8)
tikove (F95.-)
maniju upkanja dlaka (trichotillomania) (F63.3)
333
F99 Meunarodna klasifikacija bolesti
F98.5 Mucanje
Govor je karakteriziran estim ponavljanjem ili produljivanjem slogova ili rijei,
ili pak estim oklijevanjem ili stankama koje prekidaju ritminost govora. Mora
biti klasificirano kao poremeaj samo ako mu je ozbiljnost takva da vidljivo
prekida tijek govora.
Iskljuuje: tikove (F95.-)
cluttering (F98.6)
F98.6 Cluttering (konfuzan, eksplozivni govor)
Brz govor s prekidima u tijeku, ali bez ponavljanja ili oklijevanja to ozbiljno
smanjuje razumljivost. Govor je hirovit i disritmian, s brzim isprekidanim
izljevima koji obino sadravaju pogrjene fraze.
Iskljuuje: mucanje (F98.5)
tikove (F95.-)
F98.8 Ostali oznaeni poremeaji ponaanja i osjeaja s pojavljivanjem
obino u djetinjstvu i u adolescenciji
Poremeaj pomanjkanja panje bez hiperaktivnosti
Neumjerena masturbacija
Grizenje nokata
Kopanje nosa
Sisanje palca
F98.9 Neoznaeni poremeaji ponaanja i osjeaja s pojavljivanjem
obino u djetinjstvu i u adolescenciji
334
VI. POGLAVLJE
VI. Bolesti ivanog sustava
335
G00 Meunarodna klasifikacija bolesti
336
VI. Bolesti ivanog sustava G02
G01* Meningitis kod bakterijskih bolesti svrstanih drugamo
Meningitis (kod):
antraksa (A22.8)
gonokokni (A54.8)
leptospiroze (A27.-)
listerijski (A32.1)
Lyme-borelioze (A69.2)
meningokokni (A39.0)
neurosifilisa (A52.1)
salmoneloze (A02.2)
sifilisa:
priroenog (A50.4)
sekundarnog (A51.4)
tuberkuloze (A17.0)
trbunog tifusa (A01.0)
Iskljuuje: meningoencefalitis i meningomijelitis kod bakterijskih
bolesti svrstanih drugamo (G05.0*)
337
G03 Meunarodna klasifikacija bolesti
338
VI. Bolesti ivanog sustava G05
G05* Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis kod bolesti
svrstanih drugamo
Ukljuuje: meningoencefalitis i meningomijelitis kod bolesti svrstanih
drugamo
G05.0* Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis kod bakterijskih bolesti
svrstanih drugamo
Encefalitis, mijelitis ili encefalomijelitis:
listerijski (A32.1)
meningokokni (A39.8)
sifilitini:
priroeni (A50.4)
kasni (A52.1)
tuberkulozni (A17.8)
G05.1* Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis kod virusnih bolesti
svrstanih drugamo
Encefalitis, mijelitis ili encefalomijelitis kod:
adenovirusne infekcije (A85.1)
infekcije citomegalovirusom (B25.8)
enterovirusne infekcije (A85.0)
infekcije virusom herpesa [herpes simplex] (B00.4)
influence (J09, J10.8, J11.8)
ospica (B05.0)
zaunjaka (B26.2)
nakon vodenih kozica (B01.1)
rubeole (B06.0)
zostera (B02.0)
G05.2* Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis kod ostalih zaraznih i
parazitarnih bolesti svrstanih drugamo
Encefalitis, mijelitis ili encefalomijelitis kod:
afrike tripanosomijaze (B56.-)
Chagasove bolesti (kronine) (B57.4)
neglerijaze (B60.2)
toksoplazmoze (B58.2)
Eozinofilni meningoencefalitis (B83.2)
G05.8* Encefalitis, mijelitis i encefalomijelitis kod bolesti svrstanih
drugamo
Encefalitis kod sistemnog eritemskog lupusa (M32.1)
339
G06 Meunarodna klasifikacija bolesti
341
G12 Meunarodna klasifikacija bolesti
G14 Postpolio-sindrom
Postpolio-mijelitini sindrom
Iskljuuje: posljedice poliomijelitisa (B91)
342
VI. Bolesti ivanog sustava G23
343
G24 Meunarodna klasifikacija bolesti
G24 Distonija
Ukljuuje: diskineziju
Iskljuuje: atetoidnu cerebralnu paralizu (G80.3)
G24.0 Distonija uzrokovana lijekovima
Ako se eli oznaiti lijek rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX.).
G24.1 Idiopatska obiteljska distonija
Idiopatska distonija BPO
G24.2 Idiopatska neobiteljska distonija
G24.3 Spazmodini tortikolis
Iskljuuje: tortikolis BPO (M43.6)
G24.4 Idiopatska orofacijalna distonija
Orofacijalna diskinezija
G24.5 Blefarospazam
G24.8 Ostale distonije
G24.9 Distonija, nespecificirana
Diskinezija BPO
344
VI. Bolesti ivanog sustava G30
G25.5 Ostale koreje
Koreja BPO
Iskljuuje: koreju BPO koja zahvaa srce (I02.0)
Huntingtonovu koreju (G10)
reumatsku koreju (I02.-)
Sydenhamovu koreju (I02.-)
G25.6 Tikovi uzrokovani lijekom i ostali tikovi organskog podrijetla
Ako se eli oznaiti lijek, kojim je uzrokovan poremeaj, rabi se
dodatna ifra za vanjski uzrok (poglavlje XX.).
Iskljuuje: de la Touretteov sindrom (F95.2)
tik BPO (F95.9)
G25.8 Ostali specificirani ekstrapiramidalni poremeaji i poremeaji
kretnji
Sindrom nemirnih nogu
Sindrom ukoenog ovjeka (Stiff-man syndrome)
G25.9 Ekstrapiramidalni poremeaj i poremeaj kretnji, nespecificiran
345
G31 Meunarodna klasifikacija bolesti
346
VI. Bolesti ivanog sustava G37
347
G40 Meunarodna klasifikacija bolesti
G40 Epilepsija
Iskljuuje: Landau-Kleffnerov sindrom (F80.3)
napadaje (konvulzivne) BPO (R56.8)
epileptini status (G41.-)
Toddovu paralizu (G83.8)
G40.0 Vezana uz odreeno sijelo (fokalna) (parcijalna) idiopatska
epilepsija i epilepsijski sindromi s napadajima lokaliziranog
poetka
Benigna epilepsija u djetinjstvu s centrotemporalnim EEG-iljcima
Epilepsija u djetinjstvu s okcipitalnim EEG-paroksizmima
G40.1 Vezana uz odreeno sijelo (fokalna), (parcijalna) simptomatska
epilepsija i epilepsijski sindrom s jednostavnim parcijalnim
napadajima
Napadaji bez promjena svijesti
Jednostavni parcijalni napadaji koji se sekundarno razvijaju u
generalizirane napadaje
G40.2 Vezana uz odreeno sijelo (fokalna), (parcijalna) simptomatska
epilepsija i epilepsijski sindrom s kompleksnim parcijalnim
napadajima
Napadaji s promjenom svijesti, esto s automatizmima
Kompleksni parcijalni napadaji koji se sekundarno razvijaju u
generalizirane napadaje
G40.3 Generalizirana idiopatska epilepsija i epilepsijski sindromi
Benigna(e):
mioklonina epilepsija u ranome djetinjstvu
neonatalne konvulzije (obiteljske)
Absence-epilepsija u djetinjstvu [piknolepsija]
Epilepsija s grand mal napadajima pri buenju
Juvenilna:
absence-epilepsija
mioklonina epilepsija [impulsivni petit mal]
Nespecificirani epilepsijski napadaji:
atonini
klonini
mioklonini
tonini
tonino-klonini
348
VI. Bolesti ivanog sustava G41
G40.4 Druga generalizirana epilepsija i epilepsijski sindromi
Epilepsija s:
miokloninim apsansima
mioklonino-astatinim napadajima
Infantilni spazmi
Lennox-Gastautov sindrom
Salaamovi napadaji
Simptomatska rana mioklonina encefalopatija
Westov sindrom
G40.5 Posebni epilepsijski sindromi
Epilepsia partialis continua [Kozhevnikof]
Epilepsijski napadaji u vezi s:
alkoholom
lijekovima
hormonalnim promjenama
pomanjkanjem sna
stresom
Ako se eli oznaiti lijek kojim je uzrokovan poremeaj, rabi se
dodatna ifra za vanjski uzrok (poglavlje XX.).
G40.6 Grand mal napadaji, nespecificirani (s petit mal ili bez njega)
G40.7 Petit mal, nespecificiran, bez grand mal napadaja
G40.8 Ostale epilepsije
Epilepsije i epilepsijski sindromi ako nije oznaeno jesu li fokalni ili
generalizirani
G40.9 Epilepsija, nespecificirana
Epilepsijske(i):
konvulzije BPO
trzaji BPO
napadaji BPO
349
G43 Meunarodna klasifikacija bolesti
G43 Migrena
Ako se eli oznaiti lijek kojim je uzrokovan poremeaj, rabi se
dodatna ifra za vanjski uzrok (poglavlje XX.).
Iskljuuje: glavobolju BPO (R51)
G43.0 Migrena bez aure [obina migrena]
G43.1 Migrena s aurom [klasina migrena]
Migrena:
aura bez glavobolje
bazilarna
ekvivalenti
obiteljska hemiplegina
s:
akutnim poetkom aure
prolongiranom aurom
tipinom aurom
G43.2 Status migrainosus
G43.3 Komplicirana migrena
G43.8 Ostale migrene
Oftalmoplegina migrena
Retinalna migrena
G43.9 Migrena, nespecificirana
350
VI. Bolesti ivanog sustava G47
G45 Prolazni cerebralni ishemijski napadaji i sindromi u vezi s
njima
Iskljuuje: neonatalnu cerebralnu ishemiju (P91.0)
G45.0 Sindrom vertebro-bazilarne arterije
G45.1 Sindrom karotidne arterije (hemisferini)
G45.2 Multipli i bilateralni sindrom precerebralne arterije
G45.3 Amaurosis fugax
G45.4 Prolazna globalna amnezija
Iskljuuje: amneziju BPO (R41.3)
G45.8 Ostali prolazni cerebralni ishemijski napadaji i sindromi u vezi s
njima
G45.9 Prolazni cerebralni ishemijski napadaj, nespecificiran
Spazam cerebralne arterije
Prolazna cerebralna ishemija BPO
353
G54 Meunarodna klasifikacija bolesti
357
G70 Meunarodna klasifikacija bolesti
358
VI. Bolesti ivanog sustava G72
G71.1 Miotonini poremeaji
Dystrophia myotonica [Steinert]
Miotonija:
hondrodistrofina
uzrokovana lijekom
simptomatska
Myotonia congenita:
BPO
dominantna [Thomsen]
recesivna [Becker]
Neuromyotonia [Isaacs]
Paramyotonia congenita
Pseudomyotonia
Ako se eli oznaiti lijek kojim je uzrokovan poremeaj, rabi se
dodatna ifra za vanjski uzrok (poglavlje XX.).
G71.2 Priroena miopatija
Priroena muskularna distrofija:
BPO
sa specifinim morfolokim abnormalnostima miinih vlakana
Bolest:
centronuklearna
mininuklearna
multinuklearna
Disproporcija tipa vlakana
Miopatija:
miotubularna (centronuklearna)
nemalinska
G71.3 Mitohondrijalna miopatija, nesvrstane drugamo
G71.8 Ostali primarni poremeaji miia
G71.9 Primarni poremeaj miia, nespecificiran
Nasljedna miopatija BPO
359
G73 Meunarodna klasifikacija bolesti
360
VI. Bolesti ivanog sustava G82
G81 Hemiplegija
Napomena: Za primarno ifriranje ova bi se kategorija trebala rabiti samo
kada se hemiplegija (kompletna) (nekompletna) navodi bez
daljnje specifikacije ili se navodi da je stara ili dugotrajna, ali
nespecificiranog uzroka. Ova se kategorija rabi i pri viestrukom
ifriranju za oznaivanje tipova hemiplegije uzrokovane bilo
kojim uzrokom.
Iskljuuje: priroenu cerebralnu paralizu (G80.-)
G81.0 Mlohava hemiplegija
G81.1 Spastina hemiplegija
G81.9 Hemiplegija, nespecificirana
361
G83 Meunarodna klasifikacija bolesti
362
VI. Bolesti ivanog sustava G93
G90.2 Hornerov sindrom
Bernard (-Hornerov) sindrom
G90.3 Multisistemna degeneracija
Neurogena ortostatika hipotenzija [Shy-Drager]
Iskljuuje: ortostatiku hipotenziju BPO (I95.1)
G90.4 Autonomna disrefleksija
G90.8 Ostali poremeaji autonomnoga ivanog sustava
G90.9 Poremeaj autonomnoga ivanog sustava, nespecificiran
G91 Hidrocefalus
Ukljuuje: steeni hidrocefalus
Iskljuuje: hidrocefalus:
priroeni (Q03.-)
zbog kongenitalne toksoplazmoze (P37.1)
G91.0 Komunikantni hidrocefalus
G91.1 Opstruktivni hidrocefalus
G91.2 Normotonini hidrocefalus
G91.3 Posttraumatski hidrocefalus, nespecificiran
G91.8 Drugi hidrocefalus
G91.9 Hidrocefalus, nespecificiran
363
G94 Meunarodna klasifikacija bolesti
364
VI. Bolesti ivanog sustava G97
G95.1 Vaskularne mijelopatije
Akutni infarkt kraljenine modine (embolini), (neembolini)
Arterijska tromboza kraljenine modine
Hematomijelija
Nepiogeni intraspinalni flebitis i tromboflebitis
Edem kraljenine modine
Subakutna nekrotizirajua mijelopatija
Iskljuuje: intraspinalni flebitis i tromboflebitis, izuzev nepiogeni (G08)
G95.2 Kompresija kraljenine modine, nespecificirana
G95.8 Ostale specificirane bolesti kraljenine modine
Spinalni mjehur BPO
Mijelopatija:
uzrokovana lijekom
uzrokovana zraenjem
Ako se eli oznaiti uzrok rabi se dodatna ifra za vanjski uzrok
(poglavlje XX.).
Iskljuuje: neurogeni mjehur:
BPO (N31.9)
vezan uza sindrom kaude ekvine (G83.4)
neuromuskularnu disfunkciju mjehura bez spomena lezije
kraljenine modine (N31.-).
G95.9 Bolest kraljenine modine, nespecificirana
Mijelopatija BPO
365
G98 Meunarodna klasifikacija bolesti
366
VII.
VII. POGLAVLJE
Bolesti oka i onih adneksa
367
H00 Meunarodna klasifikacija bolesti
368
VII. Bolesti oka i onih adneksa H04
H02.7 Drugi degenerativni poremeaji vjee i periokularnog podruja
Kloazma
Madaroza vjee
Vitiligo
H02.8 Ostali specificirani poremeaji vjee
Hipertrihoza vjee
Zaostalo strano tijelo u vjei
H02.9 Poremeaj vjee, nespecificiran
369
H05 Meunarodna klasifikacija bolesti
Bolesti spojnice
(H10-H13)
H10 Konjunktivitis
Iskljuuje: keratokonjunktivitis (H16.2)
H10.0 Mukopurulentni konjunktivitis
H10.1 Akutni atopini konjunktivitis
H10.2 Drugi akutni konjunktivitisi
H10.3 Akutni konjunktivitis, nespecificiran
Iskljuuje: neonatalnu oftalmiju BPO (P39.1)
H10.4 Kronini konjunktivitis
H10.5 Blefarokonjunktivitis
H10.8 Ostali konjunktivitisi
H10.9 Konjunktivitis, nespecificiran
371
H13 Meunarodna klasifikacija bolesti
372
VII. Bolesti oka i onih adneksa H16
H15.8 Drugi poremeaji bjeloonice
Ekvatorijalni stafilom
Skleralna ektazija
Iskljuuje: degenerativnu miopiju (H44.2)
H15.9 Bolest bjeloonice, nespecificirana
H16 Keratitis
H16.0 Ronini ulkus
Ulkus:
kornealni :
BPO
centralni
marginalni
perforirani
anularni
s hipopionom
Moorenov
H16.1 Drugi povrinski keratitisi bez konjunktivitisa
Keratitis :
areolarni
filamentozni
numularni
stelatni
strijatni
punktatni
Fotokeratitis
Snjeno sljepilo
H16.2 Keratokonjunktivitis
Keratokonjunktivitis:
BPO
podraajni
neurotrofni
fliktenulozni
Nodozna oftalmija
Povrinski keratitis s konjunktivitisom
H16.3 Intersticijalni i dubinski keratitis
H16.4 Neovaskularizacija ronice
Tragovi krvnih ila (ronice)
Panus (ronice)
H16.8 Drugi keratitisi
H16.9 Keratitis, nespecificiran
373
H17 Meunarodna klasifikacija bolesti
H20 Iridociklitis
H20.0 Akutni i subakutni iridociklitis
Uveitis anterior
Ciklitis akutni, recidivirajui ili subakutni
Iritis
H20.1 Kronini iridociklitis
H20.2 Fakogeni iridociklitis
H20.8 Drugi iridociklitisi
H20.9 Iridociklitis, nespecificiran
375
H22 Meunarodna klasifikacija bolesti
376
VII. Bolesti oka i onih adneksa H26
H22.1* Iridociklitis u drugim bolestima svrstanima drugamo
Iridociklitis u:
ankilozirajuem spondilitisu (M45)
sarkoidozi (D86.8)
H22.8* Ostali poremeaji arenice i zrakastog tijela u bolestima
svrstanima drugamo
Bolesti lee
(H25-H28)
377
H27 Meunarodna klasifikacija bolesti
379
H32 Meunarodna klasifikacija bolesti
380
VII. Bolesti oka i onih adneksa H35
H34.2 Ostale okluzije mrenine arterije
Hollenhorstov plak
Retinalna:
arterijska okluzija:
grane
djelomina
mikroembolija
H34.8 Druge mrenine vaskularne okluzije
Okluzija retinalne vene:
sredinja
poetna
djelomina
ogranka
H34.9 Mrenina vaskularna okluzija, nespecificirana
Glaukom
(H40-H42)
H40 Glaukom
Iskljuuje: apsolutni glaukom (H44.5)
priroeni glaukom (Q15.0)
traumatski glaukom zbog poroajne ozljede (P15.3)
H40.0 Suspektni glaukom
Ona hipertenzija
382
VII. Bolesti oka i onih adneksa H43
H40.1 Primarni glaukom s otvorenim sobinim kutom
Glaukom (primarni), (rezidualni stadij):
kapsularni sa pseudoeksfolijacijom lee
kronini simpleks
niskotlani (low tension)
pigmentni
H40.2 Primarni glaukom sa zatvorenim sobinim kutom
Glaukom sa zatvorenim sobinim kutom (primarni), (rezidualni
stadij):
akutni
kronini
intermitentni
H40.3 Sekundarni glaukom kao posljedica ozljede oka
Ako se eli oznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra.
H40.4 Sekundarni glaukom kao posljedica upale oka
Ako se eli oznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra.
H40.5 Sekundarni glaukom kao posljedica drugih poremeaja oka
Ako se eli oznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra.
H40.6 Sekundarni glaukom kao posljedica djelovanja lijekova
Ako se eli oznaiti lijek, rabi se dodatna ifra vanjskog uzroka
(poglavlje XX.).
H40.8 Drugi glaukomi
H40.9 Glaukom, nespecificiran
383
H44 Meunarodna klasifikacija bolesti
384
VII. Bolesti oka i onih adneksa H47
H44.8 Ostali poremeaji one jabuice
Hemoftalmus
Luksacija one jabuice
H44.9 Poremeaj one jabuice, nespecificiran
385
H48 Meunarodna klasifikacija bolesti
386
VII. Bolesti oka i onih adneksa H52
H50 Ostali strabizmi
H50.0 Konvergentni konkomitantni strabizam
Ezotropija (alternirajua), (monokularna), izuzevi intermitentnu
H50.1 Divergentni konkomitantni strabizam
Egzotropija (alternirajua), (monokularna), izuzevi intermitentnu
H50.2 Vertikalni strabizam
Hipotropija
Hipertropija
H50.3 Intermitentna heterotropija
Intermitentma:
ezotropija (alternirajua) (monokularna)
egzootropija
H50.4 Druge i neodreene heterotropije
Konkomitantni strabizam BPO
Ciklotropija
Mikrotropija
Monofiksacijski sindrom
H50.5 Heteroforija
Alternirajua hiperforija
Ezoforija
Egzoforija
H50.6 Mehaniki strabizam
Brownov sindrom
Strabizam zbog priraslica
Traumatsko ogranienje pokretljivosti onih miia
H50.8 Ostali specificirani strabizmi
Duanov sindrom
H50.9 Strabizam, nespecificiran
388
VII. Bolesti oka i onih adneksa H54
H53.5 Poremeaji osjeta za boje
Akromatopsija
Steeni poremeaj osjeta za boje
Sljepoa za boje
Deuteranomalija
Deuteranopija
Protanomalija
Protanopija
Tritanomalija
Tritanopija
Iskljuuje: niktalopiju (day blindness) (H53.1)
H53.6 Nona sljepoa
Iskljuuje: zbog manjka vitamina A (E50.5)
H53.8 Drugi vidni poremeaji
H53.9 Vidni poremeaj, nespecificiran
389
H54 Meunarodna klasifikacija bolesti
390
VII. Bolesti oka i onih adneksa H59
391
H59 Meunarodna klasifikacija bolesti
392
VIII.
VIII. POGLAVLJE
Bolesti uha i mastoidnog nastavka H60
393
H61 Meunarodna klasifikacija bolesti
395
H66 Meunarodna klasifikacija bolesti
398
VIII. Bolesti uha i mastoidnog nastavka H81
H75* Druge bolesti srednjeg uha i mastoida u bolestima
svrstanim drugamo
H75.0* Mastoiditis u infektivnim i parazitarnim bolestima svrstanim
drugamo
Tuberkulozni mastoiditis (A18.0)
H75.8* Drugi specificirani poremeaji srednjeg uha i mastoida u
bolestima svrstanim drugamo
H80 Otoskleroza
Ukljuuje: otospongiozu
H80.0 Otoskleroza koja zahvaa fenestru ovalis, neobliterirajua
H80.1 Otoskleroza koja zahvaa fenestru ovalis, obliterirajua
H80.2 Kohlearna otoskleroza
Otoskleroza koja zahvaa:
kotanu kapsulu labirinta
fenestru rotundu
H80.8 Druga otoskleroza
H80.9 Otoskleroza, nespecificirana
399
H82 Meunarodna klasifikacija bolesti
400
VIII. Bolesti uha i mastoidnog nastavka H92
H90.4 Perceptivni gubitak sluha, jednostrani s ouvanim sluhom na
suprotnoj strani
H90.5 Perceptivni gubitak sluha, nespecificiran
Kongenitalna gluhoa BPO
Gubitak sluha:
centralni
neuralni
perceptivni BPO
senzorini
Neurosenzorina gluhoa BPO
H90.6 Mjeoviti konduktivni i perceptivni gubitak sluha, obostrano
H90.7 Mjeoviti konduktivni i perceptivni gubitak sluha, jednostrano, s
ouvanim sluhom na suprotnoj strani
H90.8 Mjeoviti konduktivni i perceptivni gubitak sluha, nespecificiran
402
IX.
IX. POGLAVLJE
Bolesti cirkulacijskog sustava
403
I00 Meunarodna klasifikacija bolesti
404
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I07
405
I08 Meunarodna klasifikacija bolesti
406
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I12
I09.9 Reumatska bolest srca, neoznaena
Reumatski:
karditis
srana grjeka
Iskljuuje: reumatoidni karditis (M05.3)
Hipertenzivne bolesti
(I10-I15)
Iskljuuje: kad se pojavljuju kao komplikacija trudnoe, poroaja i babinja
(O10-O11, O13-O16)
ako su zahvaene koronarne krvne ile (I20-I25)
novoroenaku hipertenziju (P29.2)
plunu hipertenziju (I27.0)
408
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I21
I20.1 Angina pectoris s dokazanim spazmom
Angina:
angiospastina
Prinzmetalova
s mogunou pobuivanja spazma
promjenjiva
I20.8 Ostali oblici pektoralne angine
Angina pri naporu
Stenokardija
I20.9 Angina pectoris, neoznaena
Angina:
BPO
srana
Anginalni sindrom
Ishemijska bol u prsitu
409
I22 Meunarodna klasifikacija bolesti
410
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I24
I22.8 Ponovljeni infarkt miokarda ostalih lokalizacija
Ponovljeni infarkt miokarda (akutni):
apikolateralni
bazalnolateralni
visokolateralni
lateralni (stijenka) BPO
stranji (pravi)
posterobazalni
posterolateralni
posteroseptalni
septalni BPO
I22.9 Ponovljeni infarkt miokarda neoznaene lokalizacije
412
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I28
413
I30 Meunarodna klasifikacija bolesti
414
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I33
I32* Perikarditis u bolestima svrstanim drugamo
I32.0* Perikarditis u bakterijskim bolestima svrstanim drugamo
Perikarditis:
gonokokni (A54.8)
meningokokni (A39.5)
sifilitini (A52.0)
tuberkulozni (A18.8)
I32.1* Perikarditis u ostalim zaraznim i parazitarnim bolestima
svrstanim drugamo
I32.8* Perikarditis u ostalim bolestima svrstanim drugamo
Perikarditis (u):
reumatoidni (M05.3)
sistemnom eritemskom lupusu (M32.1)
uremiji (N18.5)
415
I34 Meunarodna klasifikacija bolesti
416
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I38
I36.1 Nereumatska trikuspidalna (valvule) insuficijencija
Trikuspidalna (valvule):
inkompetencija oznaena uzroka,
regurgitacija osim reumatske
I36.2 Nereumatska trikuspidalna (valvule) stenoza s insuficijencijom
I36.8 Ostale nereumatske bolesti trikuspidalne valvule
I36.9 Nereumatska bolest trikuspidalne valvule, neoznaena
417
I39 Meunarodna klasifikacija bolesti
418
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I43
I41.2* Miokarditis u ostalim zaraznim i parazitarnim bolestima
svrstanim drugamo
Miokarditis u:
Chagasovoj bolesti (kroninoj) (B57.2)
akutnoj (B57.0)
toksoplazmozi (B58.8)
I41.8* Miokarditis u ostalim bolestima svrstanim drugamo
Miokarditis kod reumatoidnog artritisa (M05.3)
Miokarditis kod sarkoidoze (D86.8)
I42 Kardiomiopatija
Iskljuuje: kardiomiopatiju koja komplicira:
trudnou (O99.4)
babinje (O90.3)
ishemijsku kardiomiopatiju (I25.5)
I42.0 Dilatacijska kardiomiopatija
Kongestivna kardiomiopatija
I42.1 Opstruktivna hipertrofina kardiomiopatija
Hipertrofina subaortna stenoza
I42.2 Ostale hipertrofine kardiomiopatije
Neopstruktivna hipertrofina kardiomiopatija
I42.3 Endomiokardijalna (eozinofilna) bolest
Endomiokardijalna (tropska) fibroza
Lfflerov endokarditis
I42.4 Endokardijalna fibroelastoza
Kongenitalna kardiomiopatija
I42.5 Ostale restriktivne kardiomiopatije
Konstriktivna kardiomiopatija BPO
I42.6 Alkoholna kardiomiopatija
I42.7 Kardiomiopatija nastala zbog lijekova i ostalih vanjskih uzroka
Ako se eli naznaiti uzrok, rabi se dodatna ifra vanjskog uzroka
(pogl. XX).
I42.8 Ostale kardiomiopatije
I42.9 Kardiomiopatija, neoznaena
Kardiomiopatija (primarna) (sekundarna) BPO
419
I44 Meunarodna klasifikacija bolesti
420
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I48
I45.8 Ostali oznaeni poremeaji provoenja
Atrioventrikularna [AV] disocijacija
Interferentna disocijacija
Sindrom produljenog QT-intervala
Iskljuuje: produljenje QT-intervala (R94.3)
I45.9 Poremeaj provoenja, neoznaeni
Blok srca BPO
Stokes-Adamsov sindrom
423
I52 Meunarodna klasifikacija bolesti
I51.7 Kardiomegalija
Kardijalna:
dilatacija
hipertrofija
Dilatacija ventrikula
I51.8 Ostale nedovoljno definirane srane bolesti
Karditis (akutni) (kronini)
Pankarditis (akutni) (kronini)
I51.9 Srana bolest, neoznaena
Cerebrovaskularne bolesti
(I60-I69)
Ukljuuje: ako je spomenuta hipertenzija (stanja u I10 i I15.-)
Po elji moe se uporabiti dodatna ifra da bi se navela prisutnost hipertenzije.
Iskljuuje: tranzitorne cerebralne ishemijske napadaje i sindrome u vezi s njima
(G45.-)
traumatsko intrakranijalno krvarenje (S06.-)
vaskularnu demenciju (F01.-)
425
I64 Meunarodna klasifikacija bolesti
427
I69 Meunarodna klasifikacija bolesti
431
I78 Meunarodna klasifikacija bolesti
432
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I81
433
I82 Meunarodna klasifikacija bolesti
434
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I85
I84 Hemoroidi
Ukljuuje: hemoroidne vorove varikozne vene anusa i rektuma
Iskljuuje: ako kompliciraju:
poroaj i babinje (O87.2)
trudnou (O22.4)
I84.0 Unutranji hemoroidi, trombozirani
I84.1 Unutranji hemoroidi s ostalim komplikacijama
Unutranji hemoroidi:
krvarei
prolabirani
uklijeteni
ulcerirani
I84.2 Unutranji hemoroidi bez komplikacija
Unutranji hemoroidi BPO
I84.3 Vanjski hemoroidi trombozirani
Perianalna tromboza
Perianalni hematom (netraumatski)
I84.4 Vanjski hemoroidi s ostalim komplikacijama
Vanjski hemoroidi:
krvarei
prolabirani
uklijeteni
ulcerirani
I84.5 Vanjski hemoroidi bez komplikacija
Vanjski hemoroidi BPO
I84.6 Fibrozne resice nakon izljeenja hemoroida
Fibrozne resice anusa i rektuma
I84.7 Neoznaeni hemoroidi trombozirani
Trombozirani hemoroidi, neoznaeno jesu li unutranji ili vanjski
I84.8 Neoznaeni hemoroidi s ostalim komplikacijama
Hemoroidi, neoznaeno jesu li unutranji ili vanjski:
krvarei
prolabirani
uklijeteni
ulcerirani
I84.9 Neoznaeni hemoroidi bez komplikacija
Hemoroidi BPO
435
I86 Meunarodna klasifikacija bolesti
436
IX. Bolesti cirkulacijskog sustava I95
I89 Ostale neinfektivne bolesti limfnih ila i limfnih vorova
Iskljuuje: hilokelu (kod):
filarijaze (B74.-)
vaginalne tunike (nefilarijaznu) BPO (N50.8)
poveane limfne vorove BPO (R59.-)
hereditarni limfedem (Q82.0)
limfedem nakon mastektomije (I97.2)
I89.0 Limfedem, nesvrstan drugamo
Limfangiektazija
I89.1 Limfangitis
Limfangitis:
BPO
kronini
subakutni
Iskljuuje: akutni limfangitis (L03.-)
I89.8 Ostale oznaene neinfektivne bolesti limfnih ila i limfnih
vorova
Hilokela (nefilarijazna)
Lipomelanotina retikuloza
I89.9 Neinfektivna bolest limfnih ila i limfnih vorova, neoznaena
Bolest limfnih ila BPO
I95 Hipotenzija
Iskljuuje: kardiovaskularni zastoj (R57.9)
hipotenzivni sindrom trudnice (O26.5)
utvren nespecifino nizak krvni tlak BPO (R03.1)
I95.0 Idiopatska hipotenzija
I95.1 Ortostatika hipotenzija
Hipotenzija, posturalna
Iskljuuje: neurogenu ortostatiku hipotenziju [Sky-Drager] (G90.3)
I95.2 Hipotenzija uzrokovana lijekovima
Po elji moe se uporabiti ifra vanjskog uzroka (pogl. XX) da bi se
naznaio lijek.
I95.8 Ostale hipotenzije
Kronina hipotenzija
I95.9 Hipotenzija, neoznaena
437
I97 Meunarodna klasifikacija bolesti
438
X.
X. POGLAVLJE
Bolesti dinoga sustava
Napomena: Kad se respiracijska bolest pojavljuje na vie od jednog mjesta bez poblieg
oznaivanja, tada se bolest svrstava na najniem anatomskom mjestu (npr.
traheobronhitis kao bronhitis J40).
439
J00 Meunarodna klasifikacija bolesti
441
J04 Meunarodna klasifikacija bolesti
442
X. Bolesti dinoga sustava J10
J06 Akutna infekcija gornjega dinog sustava multiplih i
nespecificiranih lokalizacija
Iskljuuje: akutnu respiracijsku infekciju BPO (J22)
virusom influence:
dokazanim (J09, J10.1)
nedokazaim (J11.1)
J06.0 Akutni laringofaringitis
J06.8 Druge akutne infekcije gornjega dinog sustava multiple
lokalizacije
J06.9 Akutna infekcija gornjega dinog sustava, nespecificirana
Gornji respiracijski sustav:
bolest, akutna
infekcija BPO
443
J11 Meunarodna klasifikacija bolesti
444
X. Bolesti dinoga sustava J15
J12 Virusna pneumonija, nesvrstana drugamo
Ukljuuje: bronhopneumoniju uzrokovanu drugim virusima,
iskljuujui virus influence
Iskljuuje: pneumonitis uzrokovan priroenom rubeolom (P35.0)
pneumoniju:
aspiracijsku (uzrokovanu):
BPO (J69.0)
anestezijom u tijeku:
poroaja (O74.0)
trudnoe (O29.0)
babinja (O89.0)
neonatalnu (P24.9)
krutim tvarima i tekuinama (J69.-)
priroenu (P23.0)
u influenci (J09, J10.0, J11.0)
intersticijsku BPO (J84.9)
lipidnu (J69.1)
teki akutni respiracijski sindrom [SARS] (U04.9)
J12.0 Pneumonija uzrokovana adenovirusom
J12.1 Pneumonija uzrokovana respiracijskim sincicijskim virusom
J12.2 Pneumonija uzrokovana virusom parainfluence
J12.3 Pneumonija uzrokovana humanim metapneumovirusom
J12.8 Druga virusna pneumonija
J12.9 Virusna pneumonija, nespecificirana
446
X. Bolesti dinoga sustava J18
J17.2* Pneumonija u mikozama
Pneumonija u:
aspergilozi (B44.0-B44.1)
kandidijazi (B37.1)
kokcidioidomikozi (B38.0-B38.2)
histoplazmozi (B39.-)
J17.3* Pneumonija u parazitarnim bolestima
Pneumonija u:
askarijazi (B77.8)
shistosomijazi (B65.-)
toksoplazmozi (B58.3)
J17.8* Pneumonija u drugim bolestima svrstanima drugamo
Pneumonija u:
ornitozi (A70)
Q groznici (A78)
reumatskoj groznici (I00)
bolestima uzrokovanim spirohetama, nesvrstanim drugamo
(A69.8)
447
J20 Meunarodna klasifikacija bolesti
450
X. Bolesti dinoga sustava J35
J33.8 Drugi polip sinusa
Polip sinusa:
akcesornog
etmoidnog
maksilarnog
sfenoidnog
J33.9 Nazalni polip, nespecificiran
451
J36 Meunarodna klasifikacija bolesti
452
X. Bolesti dinoga sustava J39
J38.0 Paraliza glasnica i grkljana
Laringoplegija
Paraliza glotisa
J38.1 Polip glasnice i grkljana
Iskljuuje: adenomatozne polipe (D14.1)
J38.2 Noduli glasnica
Korditis (fibrozni) (nodozni) (tuberozni)
Kvrice u pjevaa
Kvrice u predavaa
J38.3 Druge bolesti glasnica
Apsces
Celulitis
Granulom glasnica
Leukokeratoza
Leukoplakija
J38.4 Edem grkljana
Edem (oteklina):
glotisa
subglotini
supraglotini
Iskljuuje: laringitis:
akutni opstruktivni [krup] (J05.0)
edematozni (J04.0)
J38.5 Spazam grkljana
Laringizam (stridulus)
J38.6 Stenoza grkljana
J38.7 Druge bolesti grkljana
Apsces
Celulitis
Bolest BPO
Nekroza grkljana
Pahiderma
Perihondritis
Ulkus
453
J40 Meunarodna klasifikacija bolesti
454
X. Bolesti dinoga sustava J43
J42 Nespecificirani kronini bronhitis
Kronini:
bronhitis BPO
traheitis
traheobronhitis
Iskljuuje: kronini:
astmatini bronhitis (J44.-)
bronhitis:
obini i mukopurulentni (J41.-)
s opstrukcijom dinih puteva (J44.-)
bronhitis s emfizemom (J44.-)
opstruktivnu plunu bolest BPO (J44.9)
J43 Emfizem
Iskljuuje: emfizem:
kompenzacijski (J98.3)
uzrokovan udisanjem kemikalija, plinova, dimova ili para
(J68.4)
intersticijski (J98.2)
neonatalni (P25.0)
medijastinalni (J98.2)
kirurki (subkutani) (T81.8)
traumatski subkutani (T79.7)
s kroninim (opstruktivnim) bronhitisom (J44.-)
bronhitis (opstruktivni) s emfizemom (J44.-)
J43.0 MacLeodov sindrom
Unilateralni(a):
emfizem
prozranost plua
J43.1 Panlobularni emfizem
Panacinarni emfizem
J43.2 Centrilobularni emfizem
J43.8 Drugi emfizem
J43.9 Emfizem, nespecificiran
Emfizem (pluni):
BPO
bulozni
vezikularni
Emfizematozna bula
455
J44 Meunarodna klasifikacija bolesti
J45 Astma
Iskljuuje: teku akutnu astmu (J46)
kronini astmatini (opstruktivni) bronhitis (J44.-)
kroninu opstruktivnu astmu (J44.-)
eozinofilnu astmu (J82)
plunu bolest uzrokovanu vanjskim uzrocima (agensima)
(J60-J70)
status asthmaticus (J46)
456
X. Bolesti dinoga sustava J60
J45.0 Preteno alergijska astma
Alergijski:
bronhitis BPO
rinitis s astmom
Atopina astma
Ekstrinzina alergijska astma
Peludna groznica (Hay fever) s astmom
J45.1 Nealergijska astma
Idiosinkratina astma
Intrinzina nealergijska astma
J45.8 Mijeana astma
Kombinacija stanja navedenih u J45.0 i J45.1
J45.9 Astma, nespecificirana
Asmatini bronhitis BPO
Astma s kasnim poetkom
J47 Bronhiektazije
Bronhiolektazije
Iskljuuje: priroene bronhiektazije (Q33.4)
tuberkulozne bronhiektazije (u tijeku bolesti) (A15-A16)
457
J61 Meunarodna klasifikacija bolesti
460
X. Bolesti dinoga sustava J81
J69.1 Pneumonitis uzrokovan uljima i esencijama
Lipidna pneumonija
J69.8 Pneumonitis uzrokovan drugim krutim tvarima i tekuinama
Pneumonitis uzrokovan aspiracijom krvi
461
J82 Meunarodna klasifikacija bolesti
J86 Piotoraks
Ukljuuje: apsces:
pleure
toraksa
empijem
piopneumotoraks
Ako se eli oznaiti infektivni uzronik, rabi se dodatna ifra (B95-
B97).
Iskljuuje: uzrokovan tuberkulozom (A15-16)
J86.0 Piotoraks s fistulom
J86.9 Piotoraks bez fistule
J93 Pneumotoraks
Iskljuuje: pneumotoraks:
kongenitalni ili perinatalni (P25.1)
traumatski (S27.0)
tuberkulozni (bolest u tijeku) (A15-A16)
piopneumotoraks (J86.-)
J93.0 Spontani tenzijski pneumotoraks
J93.1 Drugi spontani pneumotoraks
463
J94 Meunarodna klasifikacija bolesti
464
X. Bolesti dinoga sustava J98
J95.4 Mendelsonov sindrom
Iskljuuje: kao komplikaciju:
poroaja (O74.0)
trudnoe (O29.0)
babinja (O89.0)
J95.5 Subglotina stenoza kao posljedica medicinskog postupka
J95.8 Drugi respiracijski poremeaji kao posljedice medicinskog
postupka
J95.9 Respiracijski poremeaj nastao kao posljedica medicinskog
postupka, nespecificiran
466
X. Bolesti dinoga sustava J99
J99.8* Respiracijski poremeaji u drugim bolestima svrstanima
drugamo
Respiracijski poremeaji u:
amebijazi (A06.5)
ankilozantnom spondilitisu (M45)
krioglobulinemiji (D89.1)
sporotrihozi (B42.0)
sifilisu (A52.7)
467
Meunarodna klasifikacija bolesti
468
XI.
XI. POGLAVLJE
Bolesti probavnoga sustava
469
K00 Meunarodna klasifikacija bolesti
470
XI. Bolesti probavnoga sustava K02
K00.5 Hereditarni poremeaji u strukturi zuba, nesvrstani drugamo
Amelogenesis
Dentinogenesis imperfecta
Odontogenesis
Dentinska displazija
koljkasti zubi (Shell teeth)
K00.6 Poremeaji u nicanju zuba
Prijevremeno nicanje zuba (dentia praecox)
Natalni zub
Neonatalni
Prerano:
izbijanje (nicanje) zuba
ispadanje mlijenog zuba
Trajan [perzistentan] mlijeni zub
K00.7 Sindrom izbijanja (nicanja) zuba
K00.8 Ostali poremeaji razvoja zuba
Promjene boje za vrijeme oblikovanja zuba
Priroeno obojeni zubi BPO
K00.9 Poremeaj razvoja zuba, nespecificiran
Poremeaj odontogeneze BPO
471
K03 Meunarodna klasifikacija bolesti
472
XI. Bolesti probavnoga sustava K04
K03.7 Promjene boje vrstoga tkiva nakon nicanja zuba
Iskljuuje: odlaganja [naslage] na zubima (K03.6)
K03.8 Ostale specificirane bolesti vrstoga zubnoga tkiva
Sjajna caklina (ozraena)
Osjetljivi dentin
Ako se eli oznaiti uzrok zraenja treba rabiti dodatnu ifru za
vanjski uzrok (Poglavlje XX).
K03.9 Bolest vrstoga zubnoga tkiva, nespecificirana
473
K05 Meunarodna klasifikacija bolesti
474
XI. Bolesti probavnoga sustava K07
K06.2 Oteenja gingive i bezuboga alveolarnoga grebena udruena s
traumom
Podraajna (iritativna) hiperplazija bezuboga alveolarnoga grebena
[hiperplazija uzrokovana umjetnim zubalom]
Ako se eli oznaiti dodatni vanjski uzrok rabi se dodatna ifra za
identifikaciju uzroka (Poglavlje XX)
K06.8 Ostali specificirani poremeaji gingive i bezuboga alveolarnoga
grebena
Fibrozni (vezivni) epulis
Istroen greben
Divovske stanice epulisa
Periferni granulom divovskih stanica (gigantocelularni granulom)
Piogeni granulom gingive
K06.9 Poremeaj gingive i bezuboga alveolarnoga grebena, nespecifiran
475
K08 Meunarodna klasifikacija bolesti
476
XI. Bolesti probavnoga sustava K10
K09 Ciste oralnoga podruja koje nisu svrstane drugamo
Ukljuuje: oteenja koja pokazuju histoloke osobine i aneurizmatske
ciste i drugih fibro-kotanih oteenja
Iskljuuje: radikularnu cistu (K04.8)
K09.0 Razvojne odontogene ciste
Cista:
dentigerozna
eruptivna
folikularna
gingivalna
lateralna periodontalna
primordijalna
K09.1 Razvojne (neodontogene) ciste oralnoga podruja
Cista:
globulomaksilarna
incizivnog kanala
srednjonepana (medijalna palatalna)
nosnonepana (nazopalatalna)
nepane (palatinalne) papile
K09.2 Ostale ciste eljusti
Cista eljusti:
BPO
aneurizmatska
hemoragijska
traumatska
Iskljuuje: latentnu kotanu cistu eljusti (K10.0)
Stafneovu cistu (K10.0)
K09.8 Ostale ciste oralnoga podruja, nesvrstane drugamo
Dermoidna cista
Epidermoidna cista usta
Limfoepitelna cista
Epsteinova perla
Nazoalveolarna cista
Nazolabijalna cista
K09.9 Cista oralnoga podruja, nespecificirana
477
K11 Meunarodna klasifikacija bolesti
478
XI. Bolesti probavnoga sustava K12
K11.7 Poremeaji ljezdane sekrecije
Hipoptijalizam
Ptijalizam
Kserostomija
Iskljuuje: suha usta BPO (R68.2)
K11.8 Ostale bolesti lijezda slinovnica
Benigna limfoepitelna lezija lijezde slinovnice
Mikuliczeva bolest
Nekrotizirajua sijalometaplazija
Sijalektazija
Stenoza ljezdanoga kanala
Striktura
Iskljuuje: sicca syndrom [Sjgren] (M35.0)
K11.9 Bolest lijezde slinovnice, nespecificirana
Sijaloadenopatija BPO
479
K13 Meunarodna klasifikacija bolesti
480
XI. Bolesti probavnoga sustava K14
K13.4 Granulom i granulomu slina oteenja oralne sluznice
Eozinofilni granulom
Piogeni granulom oralne sluznice
Verukozni ksantom
K13.5 Oralna submukozna fibroza
Submukozna fibroza jezika
K13.6 Nadraajna hiperplazija oralne sluznice
Iskljuuje: nadraajnu hiperplaziju bezuboga alveolarnoga grebena
[hiperplaziju zbog umjetnog zubala] K06.2)
K13.7 Ostala i nespecificirana oteenja oralne sluznice
Fokalna oralna mucinoza
481
K20 Meunarodna klasifikacija bolesti
482
XI. Bolesti probavnoga sustava K22
K22.1 Vrijed jednjaka (ulcus oesophagi)
Erozija jednjaka
Ulkus ezofagusa:
BPO
zbog uzimanja (ingestije):
kemikalija
lijekova i ljekovitih sredstava
gljivini
peptini
Ulcerozni ezofagitis
Ako se eli dodatno oznaiti vanjski uzrok rabi se ifra za
identifikaciju uzroka (Poglavlje XX).
K22.2 Opstrukcija jednjaka
Kompresija
Konstrikcija
Stenoza jednjaka
Striktura
Iskljuuje: kongenitalnu stenozu ili strikturu jednjaka (Q39.3)
K22.3 Perforacija jednjaka
Ruptura jednjaka
Iskljuuje: traumatsku perforaciju (torakalnog dijela) jednjaka S27.8)
K22.4 Diskinezija jednjaka
Jednjak poput vadiepa (zavojit, spiralan)
Difuzni spazam jednjaka
Spazam jednjaka
Iskljuuje: spazam kardije (K22.0)
K22.5 Divertikul jednjaka, steeni
Ezofagealna vrea (divertikul), steena
Iskljuuje: divertikul jednjaka (kongenitalni) (Q39.6)
K22.6 Gastroezofagealni laceracijsko-hemoragijski sindrom
Mallory-Weissov sindrom
K22.7 Barrettov ezofagitis
Barrettova:
bolest
sindrom
Iskljuuje: Barrettov ulkus (K22.1)
K22.8 Ostale specificirane bolesti jednjaka
Krvarenje u jednjaku BPO
K22.9 Bolest jednjaka, nespecificirana
483
K23 Meunarodna klasifikacija bolesti
484
XI. Bolesti probavnoga sustava K29
K27 Peptini vrijed, nespecificiranog mjesta (ulcus pepticum)
[vidi prije K25 za podskupinu]
Ukljuuje : gastroduodenalni ulkus BPO
peptini ulkus BPO
Iskljuuje: peptini ulkus novoroeneta (P78.8)
485
K30 Meunarodna klasifikacija bolesti
K30 Dispepsija
Loa probava
Iskljuuje: dispepsiju
ivanu (F45.3)
neurotinu (F45.3)
eluanu neurozu (F45.3)
garavicu (R12)
487
K40 Meunarodna klasifikacija bolesti
Kila (hernija)
(K40-K46)
Napomena: Hernija s gangrenom i opstrukcijom specificirana je kao hernija s
gangrenom.
Ukljuuje: herniju:
steenu
kongenitalnu [osim dijafragmalne i hijatalne]
rekurentnu
488
XI. Bolesti probavnoga sustava K43
K41.3 Jednostrana ili nespecificirana femoralna hernija, s opstrukcijom,
bez gangrene
Femoralna hernija (jednostrana):
opstruktivna
uklijetena (inkarcerirana)
koja se ne moe namjestiti (reponirati) bez gangrene
priklijetena (strangulirana)
K41.4 Jednostrana ili nespecificirana femoralna hernija, s gangrenom
K41.9 Jednostrana ili nespecificirana femoralna hernija, bez opstrukcije
ili gangrene
Femoralna hernija (jednostrana) BPO
489
K44 Meunarodna klasifikacija bolesti
490
XI. Bolesti probavnoga sustava K50
K46.0 Nespecificirana kila trbune upljine s opstrukcijom bez
gangrene
Bilo koje stanje navedeno pod K46:
opstruktivna
uklijetena (inkarcerirana)
koja se ne moe namjestiti (reponirati) bez gangrene
priklijetena (strangulirana)
K46.1 Nespecificirana kila trbune upljine s gangrenom
Bilo koje stanje navedeno pod K46 specificirano kao gangrenozno
K46.9 Nespecificirana kila trbune upljine bez opstrukcije ili gangrene
Abdominalna hernija BPO
491
K51 Meunarodna klasifikacija bolesti
492
XI. Bolesti probavnoga sustava K56
K56.1 Intususcepcija
Intususcepcija ili invaginacija:
crijeva
kolona
intestinuma
rektuma
Iskljuuje: intususcepciju crvuljka (K38.8)
K56.2 Volvulus
Strangulacija
Torzija kolona ili crijeva
Uvijanje
K56.3 Ileus uzrokovan unim kamencem
Opstrukcija crijeva unim kamencem
K56.4 Ostala ukljetenja crijeva
Enterolit
Impakcija:
kolona
fekalna
K56.5 Priraslice crijeva s opstrukcijom
Priraslice potrbunice (peritoneja) s opstrukcijom crijeva
K56.6 Ostale i nespecificirane opstrukcije crijeva
Enterostenoza
Opstruktivni ileus BPO
Okluzija
Stenoza kolona ili crijeva
Striktura
Iskljuuje: druge i nespecificirane crijevne opstrukcije u novoroeneta
svrstane u P76.8 i P76.9
K56.7 Ileus, nespecificiran
494
XI. Bolesti probavnoga sustava K59
K57.2 Divertikuloza debeloga crijeva s perforacijom i apscesom
Divertikuloza kolona s peritonitisom
Iskljuuje: divertikulozu i tankoga i debeloga crijeva s perforacijom i
apscesom (K57.4)
K57.3 Divertikuloza debeloga crijeva bez perforacije ili apscesa
Divertikuloza kolona BPO
Iskljuuje: divertikulozu i tankoga i debeloga crijeva bez perforacije ili
apscesa (K57.5)
K57.4 Divertikuloza i tankoga i debeloga crijeva s perforacijom i
apscesom
Divertikuloza i tankoga i debeloga crijeva s peritonitisom
K57.5 Divertikuloza i tankoga i debeloga crijeva bez perforacije ili
apscesa
Divertikuloza i tankoga i debeloga crijeva BPO
K57.8 Divertikuloza crijeva, nespecificiranog dijela, s perforacijom i
apscesom
Divertikuloza crijeva BPO s peritonitisom
K57.9 Divertikuloza crijeva, nespecificiranog dijela, bez perforacije ili
apscesa
Divertikuloza crijeva BPO
495
K60 Meunarodna klasifikacija bolesti
496
XI. Bolesti probavnoga sustava K63
K62.1 Rektalni polip
Iskljuuje: adenomatozni polip (D12.8)
K62.2 Analni prolaps
Prolaps analnog kanala
K62.3 Rektalni prolaps
Prolaps rektalne sluznice
K62.4 Stenoza anusa i rektuma
Striktura anusa (sfinktera)
K62.5 Krvarenje anusa i rektuma
Iskljuuje: neonatalnu rektalnu hemoragiju (P54.2)
K62.6 Vrijed anusa i rektuma
Ulkus:
solitarni
sterkoralni
Iskljuuje: fisuru i fistulu anusa i rektuma (K60.-)
kod ulceroznog kolitisa (K51.-)
K62.7 Radijacijski proktitis (proktitis uzrokovan zraenjem)
K62.8 Ostale specificirane bolesti anusa i rektuma
Proktitis BPO
K62.9 Bolest anusa i rektuma, nespecificirana
497
K65 Meunarodna klasifikacija bolesti
498
XI. Bolesti probavnoga sustava K66
K65.0 Akutna upala potrbunice (akutni peritonitis)
Apsces:
abdominopelvini
mezenterini
omentuma
peritoneja
retrocekalni
retroperitonealni
subdijafragmatini
subhepatini
subfrenini
Peritonitis (akutni):
generalizirani
zdjelini, u mukaraca
subfrenini
gnojni
Ako se eli oznaiti infektivni uzronik rabi se dodatna ifra (B95-
B97).
K65.8 Ostale upale potrbunice
Kronini proliferativni peritonitis
Mezenterina:
masna nekroza
saponifikacija
Peritonitis uzrokovan:
ui
mokraom
K65.9 Upala potrbunice, nespecificirana
499
K67 Meunarodna klasifikacija bolesti
K66.1 Hemoperitonej
Iskljuuje: traumatski hemoperitonej (S36.8)
K66.8 Ostale specificirane bolesti potrbunice
K66.9 Bolest potrbunice, nespecificirana
Bolesti jetara
(K70-K77)
Iskljuuje: hemokromatozu (E83.1)
uticu BPO (R17)
Reyeov sindrom (G93.7)
virusni hepatitis (B15-B19)
Wilsonovu bolest (E83.0)
500
XI. Bolesti probavnoga sustava K72
K71 Toksina bolest jetara
Ukljuuje: uzrokovanu lijekovima:
idiosinkratinu (nepredvidivu) bolest jetara
toksinu (predvidivu) bolest jetara
Ako se eli oznaiti toksini agens treba uporabiti dodatnu ifru za
vanjski uzrok (Poglavlje XX).
Iskljuuje: alkoholnu bolest jetara (K70.-)
Budd-Chiarijev sindrom (I82.0)
K71.0 Toksina bolest jetara s kolestazom
Kolestaza s oteenjem hepatocita
ista kolestaza
K71.1 Toksina bolest jetara s nekrozom jetara
Zatajenje jetara (akutno) (kronino) uzrokovano lijekovima
K71.2 Toksina bolest jetara s akutnim hepatitisom
K71.3 Toksina bolest jetara s kroninim perzistentnim hepatitisom
K71.4 Toksina bolest jetara s kroninim lobularnim hepatitisom
K71.5 Toksina bolest jetara s kroninim aktivnim hepatitisom
Toksina bolest jetara s lupoidnim hepatitisom
K71.6 Toksina bolest jetara s hepatitisom, nesvrstana drugamo
K71.7 Toksina bolest jetara s fibrozom i cirozom jetara
K71.8 Toksina bolest jetara s drugim poremeajima jetara
Toksina bolest jetara s:
fokalnom nodularnom hiperplazijom
granulomima jetara
hepatinom peliozom
vensko-okluzivnom boleu jetara
K71.9 Toksina bolest jetara, nespecificirana
501
K73 Meunarodna klasifikacija bolesti
502
XI. Bolesti probavnoga sustava K76
K75 Druge upalne bolesti jetara
Iskljuuje: kronini hepatitis nesvrstan drugamo (K73.-)
hepatitis:
akutni ili subakutni (K72.0)
virusni (B15-B19)
toksinu bolest jetara (K71.-)
K75.0 Apsces jetara
Hepatini apsces:
BPO
kolangitini
hematogeni
limfogeni
pileflebitini
Iskljuuje: amebni apsces jetara (A06.4)
kolangitis bez apscesa jetara (K83.0)
pileflebitis bez apscesa jetara (K75.1)
K75.1 Flebitis portalne vene
Pylephlebitis
Iskljuuje: pileflebitini apsces jetara (K75.0)
K75.2 Nespecifini reaktivni hepatitis
K75.3 Granulomatozni hepatitis, nesvrstan drugamo
K75.4 Autoimunosni hepatitis
K75.8 Ostale specificirane upalne bolesti jetara
Nealkoholni steatohepatitis (NASH)
K75.9 Upalna bolest jetara, nespecificirana
Hepatitis BPO
503
K77 Meunarodna klasifikacija bolesti
504
XI. Bolesti probavnoga sustava K82
K80.2 Kamenac u unjaku bez upale unjaka
Kolecistolitijaza
Kolelitijaza
Kolika (rekurentna) unjaka nespecificirana ili bez
uni kamenac (uklijeten) u: kolecistitisa
vodu unog mjehura (ductus cysticus)
unjaku
K80.3 Kamenac unog kanala s upalom uovoda
Bilo koje stanje navedeno u K80.5 s kolangitisom
K80.4 Kamenac unoga kanala s upalom unjaka
Bilo koje stanje navedeno u K80.5 s kolecistitisom (s kolangitisom)
K80.5 Kamenac unog kanala bez upale uovoda ili unjaka
Koledokolitijaza
uni kamenac (uklijeten) u:
unom kanalu BPO
zajednikom kanalu nespecificirana ili bez kolangitisa
hepatinom kanalu ili kolecistitisa
Hepatina:
kolelitijaza
kolika (rekurentna)
K80.8 Druga kolelitijaza
505
K83 Meunarodna klasifikacija bolesti
506
XI. Bolesti probavnoga sustava K86
K83.2 Perforacija unoga kanala
Ruptura unoga kanala
K83.3 Fistula unoga kanala
Koledokoduodenalna fistula
K83.4 Spazam Oddijeva sfinktera
K83.5 una cista
K83.8 Ostale specificirane bolesti unog sustava
Adhezije
Atrofija
unoga kanala
Hipertrofija
Ulkus
K83.9 Bolest unoga sustava, nespecificirana
507
K87 Meunarodna klasifikacija bolesti
508
XI. Bolesti probavnoga sustava K91
K90.2 Sindrom slijepe petlje, nesvrstan drugamo
Sindrom slijepe petlje BPO
Iskljuuje: sindrom slijepe petlje:
kongenitalni (Q43.8)
poslijeoperacijski (K91.2)
K90.3 Pankreatina steatoreja
K90.4 Malapsorpcija zbog intolerancije, nesvrstana drugamo
Malapsorpcija zbog intolerancije na:
ugljikohidrate
masnou
bjelanevine
krob
Iskljuuje: glutensku enteropatiju (K90.0)
intoleranciju laktoze (E73.-)
K90.8 Druga crijevna malapsorpcija
Wippleova bolest (M14.8*)
K90.9 Crijevna malapsorpcija, nespecificirana
509
K92 Meunarodna klasifikacija bolesti
510
XII.
XII. POGLAVLJE
Bolesti koe i potkonoga tkiva
511
L00 Meunarodna klasifikacija bolesti
L01 Impetigo
Iskljuuje: impetigo herpetiformis (L40.1)
pemphigus neonatorum (L00)
L01.0 Impetigo [bilo koji uzronik], [bilo koja lokalizacija]
Impetigo Bockhart
L01.1 Impetiginizacija ostalih dermatoza
512
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L02
L02 Apsces, furunkul i karbunkul koe
Ukljuuje: ir
furunculosis
Iskljuuje: analno i rektalno podruje (K61.-)
spolne organe (vanjske):
ene (N76.4)
mukarca (N48.2, N49.-)
L02.0 Apsces, furunkul i karbunkul koe lica
Iskljuuje: uho, vanjsko (H60.0)
vjee (H00.0)
glavu (bilo koje podruje, osim lica) (L02.8)
suznu(i):
lijezdu (H04.0)
kanal (H04.3)
usta (K12.2)
nos (J34.0)
orbitu (H05.0)
submandibularno (smjeten) (K12.2)
L02.1 Apsces, furunkul i karbunkul koe vrata
L02.2 Apsces, furunkul i karbunkul koe trupa
Trbuna stijenka
Lea [bilo koje podruje osim glutealnog]
Prsni ko
Prepona
Meica
Pupak
Iskljuuje: prsa (N61)
kuk (L02.4)
omfalitis novoroenadi (P38)
L02.3 Apsces, furunkul i karbunkul glutealnog podruja
Glutealno podruje
Iskljuuje: pilonidalnu cistu s apscesom (L05.0)
L02.4 Apsces, furunkul i karbunkul koe ekstremiteta (ruku i nogu)
Pazuho
Kuk
Rame
L02.8 Apsces, furunkul i karbunkul koe ostalih podruja
Glava [svi dijelovi, osim lica]
Vlasite
L02.9 Apsces, furunkul i karbunkul koe, nespecificiran
Furunculosis BPO
513
L03 Meunarodna klasifikacija bolesti
L03 Celulitis
Ukljuuje: lymphangitis acuta
Iskljuuje: cellulitis:
analnog i rektalnog podruja (K61.-)
kanal vanjskoga zvukovoda (H60.1)
vanjskoga spolnog organa:
ene (N76.4)
mukarca (N48.2, N49.-)
vjee (H00.0)
suznog sustava (H04.3)
usta (K12.2)
nosa (J34.0)
eozinofilni celulitis [Wells] (L98.3)
febrilnu neutrofilnu dermatozu [Sweet] (L98.2)
lymphangitis (kronini), (subakutni) (I89.1)
L03.0 Celulitis prstiju ruku i nogu
Infekcije nokata
Onychia
Paronychia
Perionychia
L03.1 Celulitis ostalih podruja ekstremiteta
Pazuho
Kuk
Rame
L03.2 Celulitis lica
L03.3 Celulitis trupa
Trbuna stijenka
Lea [bilo koji dio]
Stijenka prsnoga koa
Prepona
Meica
Pupak
Iskljuuje: omfalitis u novoroenadi (P38)
L03.8 Celulitis ostalih lokalizacija
Glava [bilo koji dio, osim lica]
Vlasite
L03.9 Celulitis, nespecificiran
514
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L08
L04 Lymphadenitis acuta
Ukljuuje: apsces (akutni) bilo kojega limfnog vora,
limfadenitis, akutni izuzevi mezenterine
Iskljuuje: poveane limfne vorove (R59.-)
HIV-bolest s rezultirajuom (perzistirajuom)
generaliziranom limfadenopatijom (B23.1)
limfadenitis:
BPO (I88.9)
kronini ili subakutni, osim
mezenterinog (I88.1)
mezenterini, nespecifini (I88.0)
L04.0 Akutni limfadenitis lica, glave i vrata
L04.1 Akutni limfadenitis trupa
L04.2 Akutni limfadenitis ruku
Pazuho
Rame
L04.3 Akutni limfadenitis nogu
Kuk
L04.8 Akutni limfadenitis ostalih lokalizacija
L04.9 Akutni limfadenitis, nespecificiran
515
L10 Meunarodna klasifikacija bolesti
Bulozni poremeaji
(L10-L14)
Iskljuuje: dobroudni familijarni pemfigus [Hailey-Hailey] (Q82.8)
sindrom stafilokoknog ljutenja koe (L00)
toksinu epidermalnu nekrolizu [Lyell] (L51.2)
L10 Pemphigus
Iskljuuje: pemphigus neonatorum (L00)
L10.0 Pemphigus vulgaris
L10.1 Pemphigus vegetans
L10.2 Pemphigus foliaceus
L10.3 Brazilski pemfigus [fogo selvagem]
L10.4 Pemphigus erythematosus
Senear-Usherov sindrom
L10.5 Pemfigus uzrokovan lijekovima
Ako se eli oznaiti lijek, rabe se dodatne ifre za oznaivanje
vanjskog uzroka (poglavlje XX).
L10.8 Ostali pemfigusi
L10.9 Pemfigus, nespecificirani
L12 Pemphigoid
Iskljuuje: herpes gestationis (O26.4)
impetigo herpetiformis (L40.1)
L12.0 Pemphigoid bullosus
L12.1 Cikatricijalni pemfigoid
Benigni pemfigoid sluznice
L12.2 Kronina bulozna bolest u djetinjstvu
Juvenilni herpetiformni dermatitis
L12.3 Steena bulozna epidermoliza
Iskljuuje: epidermolysis bullosa (kongenitalnu) (Q81.-)
L12.8 Ostali pemfigoidi
L12.9 Pemfigoid, nespecificiran
516
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L20
L13 Ostali bulozni poremeaji
L13.0 Dermatitis herpetiformis
Duhringova bolest
L13.1 Subkornealni pustularni dermatitis
Sneddon-Wilkinsonova bolest
L13.8 Ostali specificirani bulozni poremeaji
L13.9 Bulozni poremeaj, nespecificiran
517
L21 Meunarodna klasifikacija bolesti
518
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L24
L23.5 Alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim kemijskim
tvarima
Cement
Insekticidi
Plastika
Guma
L23.6 Alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan kontaktom koe s
hranom
Iskljuuje: dermatitis uzrokovan konzumiranjem hrane (L27.2)
L23.7 Alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan biljkama koje se ne
iskoritavaju kao hrana
L23.8 Alergijski kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim tvarima
L23.9 Alergijski kontaktni dermatitis, neoznaena uzroka
Alergijski kontaktni egzem BPO
519
L25 Meunarodna klasifikacija bolesti
520
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L27
L25.3 Nespecificirani kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim
kemijskim tvarima
Cement
Insekticidi
L25.4 Nespecificirani kontaktni dermatitis uzrokovan kontaktom koe
s hranom
Iskljuuje: dermatitis uzrokovan konzumiranjem hrane (L27.2)
L25.5 Nespecificirani kontaktni dermatitis uzrokovan biljkama koje se
ne iskoritavaju kao hrana
L25.8 Nespecificirani kontaktni dermatitis uzrokovan ostalim
imbenicima
L25.9 Nespecificirani kontaktni dermatitis, neoznaena uzroka
Kontaktni:
dermatitis (profesionalni) BPO
egzem (profesionalni) BPO
521
L28 Meunarodna klasifikacija bolesti
L29 Pruritus
Iskljuuje: neurotike ekskorijacije (L98.1)
psihogeni pruritus (F45.8)
L29.0 Pruritus ani
L29.1 Pruritus scroti
L29.2 Pruritus vulvae
L29.3 Anogenitalni pruritus, nespecificiran
L29.8 Ostali pruritusi
L29.9 Pruritus, nespecificiran
Svrbe BPO
522
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L43
Papuloskvamozni poremeaji
(L40-L45)
L41 Parapsorijaza
Iskljuuje: poikilodermia vasculare
atrophicans (L94.5)
L41.0 Pityriasis lichenoides et varioliformis acuta
Mucha-Habermannova bolest
L41.1 Pityriasis lichenoides chronica
L41.2 Papulosis lymphomatoides
L41.3 Parapsorijaza s malim plakovima
L41.4 Parapsorijaza s velikim plakovima
L41.5 Retiformna parapsorijaza
L41.8 Ostale parapsorijaze
L41.9 Parapsorijaza, nespecificirana
523
L44 Meunarodna klasifikacija bolesti
Urtikarija i eritem
(L50-L54)
Iskljuuje: Lymesku bolest (A69.2)
rozaceju (L71.-)
L50 Urtikarija
Iskljuuje: kontaktni alergijski dermatitis (L23.-)
angioneurotiki edem (T78.3)
hereditarni angioedem (D84.1)
Quinckeov edem (T78.3)
urtikariju:
veliku (malignu) (T78.3)
novoroenaku (P83.8)
papulozu (L28.2)
pigmentoznu (Q82.2)
serumsku (T80.6)
solarnu (L56.3)
L50.0 Alergijska urtikarija
L50.1 Idiopatska urtikarija
524
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L54
L50.2 Urtikarija uzrokovana hladnoom i vruinom
L50.3 Dermatografika urtikarija
L50.4 Vibracijska urtikarija
L50.5 Kolinergijska urtikarija
L50.6 Kontaktna urtikarija
L50.8 Ostale urtikarije:
Urtikarija:
kronina
rekurentna periodina
L50.9 Urtikarija, nespecificirana
525
L55 Meunarodna klasifikacija bolesti
526
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L60
L57.8 Ostale promjene koe uzrokovane dugotrajnom izloenou
neionizirajuem zraenju
Farmerska koa
Mornarska koa
Solarni dermatitis
L57.9 Promjene koe uzrokovane dugotrajnom izloenou
neionizirajuem zraenju, nespecificirane
L58 Radiodermatitis
L58.0 Akutni radiodermatitis
L58.1 Kronini radiodermatitis
L58.9 Radiodermatitis, nespecificiran
527
L62 Meunarodna klasifikacija bolesti
528
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L70
L67 Abnormalnosti boje kose i stabljike vlasi
Iskljuuje: monilethrix (Q84.1)
pili annulati (Q84.1)
telogeni efluvij (L65.0)
L67.0 Trichorrhexis nodosa
L67.1 Varijacije u boji kose
Canities
Sijeda kosa, prerano
Heterokromija kose
Polioza:
BPO
cirkumskriptna, steena
L67.8 Ostale abnormalnosti boje kose i stabljike vlasi
Fragilitas crinium
L67.9 Abnormalnosti boje kose i stabljike vlasi, nespecificirane
L68 Hypertrichosis
Ukljuuje: suviak kose
Iskljuuje: hypertrichosis congenita (Q84.2)
perzistirajui lanugo (Q84.2)
L68.0 Hirsutismus
Ako je uzrokovan lijekovima, rabe se dodatne ifre za vanjske uzroke
(poglavlje XX.) eli li se oznaiti lijek.
L68.1 Hypertrichosis lanuginosa aquisita
Ako je uzrokovana lijekovima, rabe se dodatne ifre (poglavlje XX.)
eli li se oznaiti lijek.
L68.2 Lokalizirana hipertrihoza
L68.3 Polytrichia
L68.8 Ostale hipertrihoze
L68.9 Hipertrihoza, nespecificirana
L70 Acne
Iskljuuje: keloidne akne (L73.0)
L70.0 Acne vulgaris
L70.1 Acne conglobata
L70.2 Acne varioliformis
Acne necrotica miliaris
L70.3 Acne tropica
L70.4 Infantilne akne
L70.5 Acne excoriee des jeunes filles
L70.8 Ostale akne
L70.9 Akne, nespecificirane
529
L71 Meunarodna klasifikacija bolesti
L71 Rosacea
L71.0 Perioralni dermatitis
Ako je uzrokovan lijekovima, rabe se dodatne ifre (poglavlje XX.)
eli li se oznaiti lijek.
L71.1 Rhinophyma
L71.8 Ostale rozaceje
L71.9 Rozaceja, nespecificirana
530
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L82
L75 Poremeaji apokrinih lijezda znojnica
Iskljuuje: dyshidrosis [pompholyx] (L30.1)
hidradenitis suppurativa (L73.2)
L75.0 Bromhidrosis
L75.1 Chromhidrosis
L75.2 Apokrina milijarija
Fox-Fordyceova bolest
L75.8 Ostali poremeaji apokrinih lijezda znojnica
L75.9 Poremeaj apokrinih lijezda znojnica, nespecificiran
L80 Vitiligo
531
L83 Meunarodna klasifikacija bolesti
532
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L90
L89 Dekubitalni ulkus i podruje pod pritiskom
Uzrokovan: leanjem u postelji
imobilizacijom u gipsu
Za viestruka sijela razliitih stupnjeva, rabiti samo onu ifru koja
oznauje najvii stupanj.
Iskljuuje: dekubitalni (trofini) ulkus cerviksa (uterusa) (N86)
L89.0 Stupanj I dekubitalni ulkus i podruje pod pritiskom
Dekubitalni ulkus [zbog pritiska] ogranien samo na eritem
Ulkus izgleda kao ogranieno trajno crveno podruje (eritem) kod
svijetlo pigmentirane koe, dok kod tamnije koe ulkus moe biti
trajno crvene, plave ili ljubiaste nijanse, bez gubitka koe
L89.1 Stupanj II dekubitalni ulkus
Dekubitalni ulkus [zbog pritiska] s:
abrazijom
mjehuriem
gubitkom djelomine debljine koe ukljuujui epidermis i/ili dermis
gubitak koe BPO
L89.2 Stupanj III dekubitalni ulkus
Dekubitalni ulkus [zbog pritiska] s gubitkom cijele debljine koe
ukljuujui oteenje ili nekrozu potkonog tkiva sa irenjem na
podleeu fasciju
L89.3 Stupanj IV dekubitalni ulkus
Dekubitalni ulkus [zbog pritiska] s nekrozom miia, kosti ili
potpornih struktura (npr. tetiva ili zglobnih kapsula)
L89.9 Dekubitalni ulkus i podruje pod pritiskom, nespecificiran
Dekubitalni ulkus [zbog pritiska] bez napomene o stupnju
534
XII. Bolesti koe i potkonoga tkiva L97
L94 Ostali lokalizirani poremeaji vezivnoga tkiva
Iskljuuje: sistemne poremeaje vezivnoga tkiva (M30-M36)
L94.0 Lokalizirana sklerodermija [morphea]
Sclerodermia circumscripta
L94.1 Sclerodermia linearis
Lezije kao nakon udarca sabljom [En coup de sabre lesion]
L94.2 Calcinosis cutis
L94.3 Sklerodaktilija
L94.4 Gottronove papule
L94.5 Poikilodermia vasculare atrophicans
L94.6 Ainhum
L94.8 Ostali specificirani lokalizirani poremeaji vezivnoga tkiva
L94.9 Lokalizirani poremeaji vezivnoga tkiva, nespecificirani
535
L98 Meunarodna klasifikacija bolesti
536
XIII.
XIII. POGLAVLJE
Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva
537
Meunarodna klasifikacija bolesti
538
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M01
Artropatije
(M00-M25)
Poremeaji koji zahvaaju preteno periferne zglobove (ekstremiteta)
Infektivne artropatije
(M00-M03)
Napomena: Ova cjelina obuhvaa artropatije nastale zbog djelovanja mikrobio-
lokih uzronika.
Postoji razlika u etiolokom odnosu izmeu ovih tipova:
(a) direktna infekcija zglobova, gdje mikroorganizmi napadaju
sinovijalno tkivo i mikrobni je antigen prisutan u zglobu;
(b) indirektna infekcija, koja se moe pojaviti u dva tipa: kao
reaktivna artropatija, kod koje mikrobna infekcija zahvaa tijelo ali ni
mikroorganizmi niti antigen ne mogu biti identificirani u zglobu, i
kao postinfektivna artropatija, gdje je mikrobni antigen prisutan, ali je
oporavak organizma nepostojan i nema znakova lokalnog razmno-
avanja mikroorganizama.
539
M02 Meunarodna klasifikacija bolesti
540
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M07
Upalne poliartropatije
(M05-M14)
541
M08 Meunarodna klasifikacija bolesti
M10 Giht
[vidjeti poetak ovoga poglavlja za oznaku poloaja]
M10.0 Idiopatski giht
Gihtini burzitis
Primarni giht
Uratni vorovi srca (I43.8*)
542
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M12
M10.1 Giht uzrokovan olovom
M10.2 Giht uzrokovan lijekovima
Ako se eli oznaiti dodatni vanjski uzrok rabi se dodatna ifra za
identifikaciju lijeka (Poglavlje XX).
M10.3 Giht uzrokovan oteenjem bubrene funkcije
Ako se eli oznaiti bubreno zatajivanje rabi se dodatna ifra (N17-
N19).
M10.4 Drugi sekundarni giht
M10.9 Giht, nespecificiran
543
M13 Meunarodna klasifikacija bolesti
544
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M16
M14.8* Artropatije kod ostalih specificiranih bolesti svrstanih drugamo
Artropatije kod:
eritema:
multiforme (L51.-)
nodosum (L52)
sarkoidoze (D86.8)
Wippleove bolesti (K90.8)
Artroze
(M15-M19)
Napomena: U ovoj je cjelini izraz osteoartritis uporabljen kao sinonim za
artrozu ili osteoartrozu. Izraz primarni rabljen je u obiajenomu
klinikom znaenju kad nije specificiran uzrok ili utvreno stanje.
Iskljuuje: osteoartritis kraljenice (M47.-)
M15 Poliartroza
Ukljuuje: artroze s oznaivanjem vie od jednog oboljelog mjesta
Iskljuuje: obostranu zahvaenost pojedinoga zgloba (M16-M19)
M15.0 Primarna generalizirana (osteo)artroza
M15.1 Heberdenovi vorovi (s artropatijom)
M15.2 Bouchardovi vorovi (s artropatijom)
M15.3 Sekundarna viestruka (multipla) artroza
Posttraumatska poliartroza
M15.4 Erozivna (osteo)artroza
M15.8 Ostale poliartroze
M15.9 Poliartroza, nespecificirana
Generalizirani osteoartritis BPO
545
M17 Meunarodna klasifikacija bolesti
546
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M20
M18.5 Ostale sekundarne artroze prvoga karpometakarpalnoga zgloba
Sekundarna artroza prvoga karpometakarpalnoga zgloba:
BPO
jednostrana
M18.9 Artroza prvoga karpometakarpalnoga zgloba, nespecificirana
547
M21 Meunarodna klasifikacija bolesti
550
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M30
M25.1 Fistula zgloba
M25.2 Labav (klimav) zglob
M25.3 Ostale nestabilnosti zgloba
Iskljuuje: nestabilnost zgloba nastalu zbog:
stare ozljede ligamenta (M24.2)
uklanjanje zglobne proteze (M96.8)
M25.4 Izljev u zglob
Iskljuuje: hidrartrozu kod frambezije (A66.6)
M25.5 Bol u zglobu
M25.6 Ukoenje zgloba, nesvrstano drugamo
M25.7 Osteofit
M25.8 Ostali specificirani poremeaji zgloba
M25.9 Poremeaj zgloba, nespecificiran
551
M31 Meunarodna klasifikacija bolesti
M33 Dermatopolimiozitis
M33.0 Juvenilni dermatomiozitis
M33.1 Drugi dermatomiozitis
M33.2 Polimiozitis
M33.9 Dermatopolimiozitis, nespecificiran
552
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M35
M34 Sistemna skleroza
Ukljuuje: sklerodermiju
Iskljuuje: sklerodermiju:
cirkumskriptnu (L94.0)
neonatalnu (P83.8)
M34.0 Progresivna sistemna skleroza
M34.1 KREST (CREST) sindrom
Kombinacija kalcinoze (calcinosis), Raynaudova fenomena, ezofagealne
disfunkcije, sklerodaktilije i telangiektazija
M34.2 Sistemna skleroza uzrokovana lijekovima i kemikalijama
Ako se eli oznaiti dodatni vanjski uzrok rabi se dodatna ifra za
identifikaciju uzroka (Poglavlje XX).
M34.8 Ostali oblici sistemne skleroze
Sistemna skleroza s(a):
zahvaenim pluima (J99.1*)
miopatijom (G73.7*)
M34.9 Sistemna skleroza, nespecificirana
554
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M40
Dorzopatije
(M40-M54)
Za oznaivanje oboljelog mjesta u odgovarajuim podskupinama cjeline
dorzopatije moe se po elji uporabiti odgovarajua dodatna, dolje navedena
potpodjela, osim u skupinama M50 i M51; vidjeti na poetku ovoga poglavlja.
0 Vie oboljelih mjesta na kraljenici
1 Okcipito-atlanto-aksijalno podruje
2 Cervikalno podruje
3 Cervikotorakalno podruje
4 Torakalno podruje
5 Torakolumbalno podruje
6 Lumbalno podruje
7 Lumbosakralno podruje
8 Sakralno i sakrokokcigealno podruje
9 Nespecificirano mjesto
Deformirajue dorzopatije
(M40-M43)
555
M41 Meunarodna klasifikacija bolesti
M41 Skolioza
[vidjeti oznaku mjesta prije M40]
Ukljuuje: kifoskoliozu
Iskljuuje: kongenitalnu skoliozu:
BPO (Q67.5)
zbog malformacije kosti (Q76.3)
poloajnu (posturalnu) (Q67.5)
kifoskolitinu bolest srca (I27.1)
poslije odreenih postupaka (M96.-)
M41.0 Djeja (infantilna) idiopatska skolioza
M41.1 Mladalaka (juvenilna) idiopatska skolioza
Adolescentna skolioza
M41.2 Druga idiopatska skolioza
M41.3 Torakogena skolioza
M41.4 ivano-miina (neuromuskularna) skolioza
Sekundarna skolioza kod cerebralne paralize, Friedreichove ataksije,
poliomijelitisa i drugih neuromuskularnih bolesti.
M41.5 Druga sekundarna skolioza
M41.8 Ostali oblici skolioze
M41.9 Skolioza, nespecificirana
556
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M46
M43.0 Spondiloliza
M43.1 Spondilolisteza
M43.2 Druga stapanja kraljenice
Ankiloza zgloba kraljenice
Iskljuuje: ankilozantni spondilitis (M45)
stanje artrodeze (Z98.1)
pseudartrozu nakon stapanja ili artrodeze (M96.0)
M43.3 Povratna atlanto-aksijalna subluksacija s mijelopatijom
M43.4 Druga povratna atlanto-aksijalna subluksacija
M43.5 Druga povratna subluksacija kraljenice
Iskljuuje: biomehanika oteenja nesvrstana drugamo (M99.-)
M43.6 Tortikolis
Iskljuuje: tortikolis:
kongenitalni (sternomastoidni) (Q68.0)
nakon svjee ozljede v. ozljede kraljenice prema dijelu
tijela
kao posljedicu ozljede pri poroaju (P15.2)
psihogeni (F45.8)
spazmini (G24.3)
M43.8 Ostale specificirane deformirajue dorzopatije
Iskljuuje: kifozu i lordozu (M40.-)
skoliozu (M41.-)
M43.9 Deformirajua dorzopatija, nespecificirana
Iskrivljenost kraljenice BPO
Spondilopatije
(M45-M49)
557
M47 Meunarodna klasifikacija bolesti
M47 Spondiloza
[vidjeti oznaku mjesta prije M40]
Iskljuuje: artrozu ili osteoartritis kraljenice
degeneraciju zglobnih povrina (faceta)
M47.0 Kompresijski sindromi arterija spinalis anterior i vertebralis
(G99.2*)
M47.1 Druga spondiloza s mijelopatijom
Spondilogena kompresija kraljenine modine (G99.2*)
Iskljuuje: subluksaciju kraljenice (M43.3-M43.5)
M47.2 Druga spondiloza s radikulopatijom
M47.8 Ostale spondiloze
Cervikalna spondiloza
Lumbosakralna spondiloza bez mijelopatije ili radikulopatije
Torakalna spondiloza
M47.9 Spondiloza, nespecificirana
558
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M50
M48.8 Druge specificirane spondilopatije
Osifikacija stranjega (posteriornoga) longitudinalnog ligamenta
M48.9 Spondilopatija, nespecificirana
Ostale dorzopatije
(M50-M54)
Iskljuuje: svjeu ozljedu vidjeti ozljede kraljenice prema dijelu tijela
discitis BPO (M46.4)
559
M51 Meunarodna klasifikacija bolesti
560
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M54
M54.1 Radikulopatija
Neuritis ili radikulitis:
brahijalni BPO
lumbalni BPO
lumbosakralni BPO
torakalni BPO
Radikulitis BPO
Iskljuuje: neuralgiju i neuritis BPO (M79.2)
radikulopatiju s:
poremeajem cervikalnog diska (M50.1)
poremeajem lumbalnog ili drugog intervertebralnog diska
(M51.1)
spondilozom (M47.2)
M54.2 Bol u vratu (cervikalgija)
Iskljuuje: cervikalgiju zbog poremeaja intervertebralnog diska (M50.-)
M54.3 Iijas
Iskljuuje: oteenje n. ischiadicus (G57.0)
iijas:
zbog poremeaja intervertebralnog diska (M51.1)
s lumbagom (M54.4)
M54.4 Lumbago s iijasom
Iskljuuje: onaj koji je posljedica poremeaja intervertebralnog diska
(M51.1)
M54.5 Bol u donjem dijelu lea
Bol u kriima
Istegnue donjeg dijela lea
Lumbago BPO
Iskljuuje: lumbago:
zbog pomaka intervertebralnog diska (M51.2)
s iijasom (M54.4)
M54.6 Bol u torakalnoj kraljenici
Iskljuuje: bol zbog poremeaja intervertebralnog diska (M51.-)
M54.8 Druga bol u leima
M54.9 Bol u leima, nespecificirana
Kriobolja BPO
561
M60 Meunarodna klasifikacija bolesti
Poremeaji miia
(M60-M63)
Iskljuuje: dermatopolimiozitis (M33.-)
miine distrofije i miopatije (G71-G72)
miopatiju kod:
amiloidoze (E85.-)
nodoznog poliarteritisa (M30.0)
reumatoidnog artritisa (M05.3)
sklerodermije (M34.-)
Sjgrenova sindroma (M35.0)
sistemnoga eritemskog lupusa (M32.-)
562
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M63
M61.5 Druga osifikacija miia
M61.9 Kalcifikacija i osifikacija miia, nespecificirana
563
M65 Meunarodna klasifikacija bolesti
564
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M68
M66.1 Ruptura sinovije
Ruptura sinovijske ciste
Iskljuuje: rupturu poplitealne ciste (M66.0)
M66.2 Spontana ruptura ekstenzornih tetiva
M66.3 Spontana ruptura fleksornih tetiva
M66.4 Spontana ruptura ostalih tetiva
M66.5 Spontana ruptura nespecificirane tetive
Ruptura miino-tetivne sveze, netraumatska
565
M70 Meunarodna klasifikacija bolesti
566
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M73
M71.4 Odlaganje kalcija u burzu
Iskljuuje: ramena (M75.3)
M71.5 Drugi burzitis, nesvrstan drugamo
Iskljuuje: burzitis:
BPO (M71.9)
ramena (M75.5)
tibijalni kolateralni [Pellegrini-Stieda] (M76.4)
M71.8 Ostale specificirane burzopatije
M71.9 Burzopatija, nespecificirana
Burzitis BPO
567
M75 Meunarodna klasifikacija bolesti
568
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M79
M77 Ostale entezopatije
[vidjeti poetak ovoga poglavlja za oznaku poloaja]
Iskljuuje: burzitis:
BPO (M71.9)
uzrokovan uporabom, pretjeranom uporabom i pritiskom
(M70.-)
osteofit (M25.7)
entezopatiju kraljenice (M46.0)
M77.0 Medijalni epikondilitis
M77.1 Lateralni epikondilitis
Teniski lakat
M77.2 Periartritis runoga zgloba
M77.3 Kalkanealni izdanak (egzostoza)
M77.4 Metatarzalgija
Iskljuuje: Mortonovu metatarzalgiju (G57.6)
M77.5 Druge entezopatije stopala
M77.8 Ostale entezopatije, nesvrstane drugamo
M77.9 Entezopatija, nespecificirana
Izdanak kosti (egzostoza) BPO
Kapsulitis BPO
Periartritis BPO
Tendinitis BPO
Osteopatije i hondropatije
(M80-M94)
570
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M83
M81 Osteoporoza bez patolokoga prijeloma
[vidjeti poetak ovoga poglavlja za oznaku poloaja]
Iskljuuje: osteoporozu s patolokim prijelomom (M80.-)
M81.0 Postmenopauzalna osteoporoza
M81.1 Osteoporoza nakon uklanjanja jajnika
M81.2 Osteoporoza zbog neuporabe
Iskljuuje: Sudeckovu atrofiju (M89.0)
M81.3 Malapsorpcijska osteoporoza nakon kirurkog zahvata
M81.4 Osteoporoza uzrokovana lijekovima
Ako se eli oznaiti dodatni vanjski uzrok rabi se dodatna ifra za
identifikaciju lijeka (Poglavlje XX).
M81.5 Idiopatska osteoporoza
M81.6 Ograniena (lokalizirana) osteoporoza [Lequesne]
Iskljuuje: Sudeckovu atrofiju (M89.0)
M81.8 Druga osteoporoza
Staraka (senilna) osteoporoza
M81.9 Osteoporoza, nespecificirana
571
M84 Meunarodna klasifikacija bolesti
572
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M86
M85.6 Druga cista kosti
Iskljuuje: cistu eljusti nesvrstanu drugamo (K09.1- K09.2)
osteitis fibrosa cystica generalisata [von Recklinghausenova bolest
kosti] (E21.0)
M85.8 Ostali specificirani poremeaji u vrstoi i grai kosti
Hiperostoza kostiju, osim lubanjskih
Osteoskleroza, steena
Iskljuuje: difuznu idiopatsku skeletalnu hiperostozu [DISH] (M48.1)
osteosklerozu:
kongenitalnu (Q77.4)
mijelofibrozu (D75.8)
M85.9 Poremeaj u vrstoi i grai kosti, nespecificiran
Ostale osteopatije
(M86-M90)
M86 Osteomijelitis
[vidjeti poetak ovoga poglavlja za oznaku poloaja]
Ako se eli oznaiti dodatni vanjski uzrok rabi se dodatna ifra za
identifikaciju uzronika infekcije (B95-B97).
Iskljuuje: osteomijelitis:
uzrokovan salmonelom (A01-A02)
eljusti (K10.2)
kraljeka (M46.2)
M86.0 Akutni hematogeni osteomijelitis
M86.1 Drugi akutni osteomijelitis
M86.2 Subakutni osteomijelitis
M86.3 Kronini osteomijelitis mnogostrukih arita (multifokalni)
M86.4 Kronini osteomijelitis s drenanim sinusom
M86.5 Drugi kronini hematogeni osteomijelitis
M86.6 Dugi kronini osteomijelitis
M86.8 Dugi osteomijelitis
Brodijev apsces
M86.9 Osteomijelitis, nespecificiran
Infekcija kosti BPO
Periostitis bez spomena osteomijelitisa
573
M87 Meunarodna klasifikacija bolesti
M87 Osteonekroza
[vidjeti poetak ovoga poglavlja za oznaku poloaja]
Ukljuuje: avaskularnu nekrozu kosti
Iskljuuje: osteohondropatije (M91-M93)
M87.0 Idiopatska aseptina nekroza kosti
M87.1 Osteonekroza uzrokovana lijekovima
Ako se eli oznaiti dodatni vanjski uzrok rabi se dodatna ifra za
identifikaciju lijeka (Poglavlje XX).
M87.2 Osteonekroza uzrokovana prijanjom traumom
M87.3 Druga sekundarna osteonekroza
M87.8 Druga osteonekroza
M87.9 Osteonekroza, nespecificirana
Hondropatije
(M91-M94)
575
M92 Meunarodna klasifikacija bolesti
577
M95 Meunarodna klasifikacija bolesti
578
XIII. Bolesti miino-kotanog sustava i vezivnoga tkiva M99
M96.6 Prijelom kosti nakon umetanja ortopedskog implantata, zglobne
proteze ili kotane ploe
Iskljuuje: komplikacije unutranjih ortopedskih pomagala, implantata
ili usatka (T84.-)
M96.8 Ostali poremeaji miino-kotanog sustava nakon odreenih
zahvata
Sekundarna nestabilnost zgloba nakon uklanjanja zglobne proteze
M96.9 Poremeaj miino-kotanog sustava nakon odreenih
postupaka, nespecificiran
579
Meunarodna klasifikacija bolesti
580
XIV.
XIV. POGLAVLJE
Bolesti genitourinarnog sustava
581
Meunarodna klasifikacija bolesti
Glomerularne bolesti
(N00-N08)
582
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N04
N00 Akutni nefritiki sindrom
[vidjeti prije N00 za potpodjelu]
Ukljuuje: akutnu
glomerularnu bolest
glomerulonefritis
nefritis
bubrenu bolest BPO
Iskljuuje: akutni tubulo-intersticijski nefritis (N10)
nefritiki sindrom BPO (N05.-)
583
N05 Meunarodna klasifikacija bolesti
584
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N08
N08* Glomerularni poremeaji u bolestima svrstanim drugamo
Ukljuuje: nefropatiju u bolestima svrstanim drugamo
Iskljuuje: bubrene tubulointersticijske poremeaje u bolestima
svrstanim drugamo (N16.-*)
N08.0* Glomerularni poremeaji u zaraznim i parazitarnim bolestima
svrstanim drugamo
Glomerularni poremeaji u:
malariji koju uzrokuje Plasmodium malariae (B52.0)
zaunjacima (B26.8)
shistostomijazi [bilharciozi] (B65.-)
sepsi (A40-A41)
strongiloidozi (B78.-)
sifilisu (A52.7)
N08.1* Glomerularni poremeaji u neoplastinim bolestima
Glomerularni poremeaji u:
multiplom mijelomu (C90.0)
Waldenstrmovoj makroglobulinemiji (C88.0)
N08.2* Glomerularni poremeaji kod krvnih bolesti i poremeaja koji
ukljuuju imunosne mehanizme
Glomerularni poremeaji u:
krioglobulinemiji (D89.1)
diseminiranoj intravaskularnoj koagulaciji [sindromu
defibrinacije] (D65)
hemolitino-ureminom sindromu (D59.3)
Henoch-Schnleinovoj purpuri (D69.0)
poremeaju sa srpastim stanicama (sickle-cell) (D57.-)
N08.3* Glomerularni poremeaji u eernoj bolesti (E10-E14 sa
zajednikom etvrtom znamenkom .2)
N08.4* Glomerularni poremeaji u drugim endokrinim, nutritivnim i
metabolikim bolestima
Glomerularni poremeaji u:
amiloidozi (E85.-)
Fabry(-Andersonovoj) bolesti (E75.2)
manjku lecitin-kolesterol-aciltransferaze (LCAT) (E78.6)
N08.5* Glomerularni poremeaji u sistemnim bolestima vezivnog tkiva
Glomerularni poremeaji u:
Goodpastureovu sindromu (M31.0)
mikroskopskom poliangitisu (M31.7)
sistemnom eritemskom lupusu (M32.1)
trombotinoj trombocitopeninoj purpuri (M31.1)
Wegenerovoj granulomatozi (M31.3)
N08.8* Glomerularni poremeaji u drugim bolestima svrstanima
drugamo
Glomerularni poremeaji u subakutnom bakterijskom endokarditisu
(I33.0)
585
N10 Meunarodna klasifikacija bolesti
586
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N13
N12 Tubulointersticijski nefritis, nespecificiran kao akutni ili
kronini
Intersticijski nefritis BPO
Pijelitis BPO
Pijelonefritis BPO
Iskljuuje: kalkulozni pijelonefritis (N20.9)
587
N14 Meunarodna klasifikacija bolesti
588
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N17
N16.3* Bubreni tubulointersticijski poremeaji u metabolikim
bolestima
Bubreni tubulointersticijski poremeaji u:
cistinozi (E72.0)
bolesti uskladitenja (akumulacije) glikogena (E74.0)
Wilsonovoj bolesti (E83.0)
N16.4* Bubreni tubulointersticijski poremeaji u sistemnim
poremeajima vezivnoga tkiva (kolagenoze)
Bubreni tubulointersticijski poremeaji u:
sindromu sicca [Sjgren] (M35.0)
sistemnom eritemskom lupusu (M32.1)
N16.5* Bubreni tubulointersticijski poremeaji u odbacivanju presatka
(transplantata) (T86.-)
N16.8* Bubreni tubulointersticijski poremeaji u drugim bolestima
svrstanima drugamo
Ako se eli oznaiti vanjski agens, rabi se dodatna ifra vanjskih uzroka (pogl.
XX.)
589
N18 Meunarodna klasifikacija bolesti
591
N25 Meunarodna klasifikacija bolesti
593
N30 Meunarodna klasifikacija bolesti
594
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N33
N31.8 Druga neuromuskularna disfunkcija mjehura
N31.9 Neuromuskularna disfunkcija mjehura, nespecificirana
Neurogena disfunkcija mjehura BPO
595
N34 Meunarodna klasifikacija bolesti
596
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N39
N36 Drugi poremeaji uretre
N36.0 Uretralna fistula (fistula mokrane cijevi)
Lani uretralni prolaz
Fistula:
uretroperinalna
uretrorektalna
urinarna BPO
Iskljuuje: fistulu:
uretroskrotalnu (N50.8)
uretrovaginalnu (N82.1)
N36.1 Uretralni divertikul
N36.2 Uretralni karunkul
N36.3 Prolabirana uretralna sluznica
Prolaps uretre
Uretrokela, muka
Iskljuuje: uretrokelu, ensku (N81.0)
N36.8 Drugi specificirani poremeaji uretre
N36.9 Poremeaj uretre, nespecificiran
597
N40 Meunarodna klasifikacija bolesti
598
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N47
N42.2 Atrofija prostate
N42.3 Displazija prostate
Displazija niskog stupnja
Iskljuuje: displaziju prostate visokog stupnja (D07.5)
N42.8 Drugi specificirani poremeaji prostate
N42.9 Poremeaj prostate, nespecificiran
599
N48 Meunarodna klasifikacija bolesti
600
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N51
N49.8 Upalni poremeaji drugih specificiranih mukih genitalnih
organa
Upala na mukim genitalnim organima na vie mjesta
N49.9 Upalni poremeaji nespecificiranoga mukoga spolnog organa
Apsces
Gnojni ir nespecificiranoga mukoga
Karbunkul genitalnog organa
Celulitis
601
N60 Meunarodna klasifikacija bolesti
Poremeaji dojke
(N60-N64)
Iskljuuje: poremeaje dojke povezane s trudnoom i poroajem (O91-O92)
602
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N70
N62 Hipertrofija dojke
Ginekomastija
Hipertrofija dojke
BPO
masivna pubertetska
605
N77 Meunarodna klasifikacija bolesti
N80 Endometrioza
N80.0 Endometrioza maternice
Adenomioza
N80.1 Endometrioza ovarija
N80.2 Endometrioza jajovoda (tuba uterina)
N80.3 Endometrioza pelvinog peritoneja
N80.4 Endometrioza rektovaginalnog septuma i vagine
N80.5 Endometrioza crijeva
N80.6 Endometrioza konog oiljka
N80.8 Druga endometrioza
N80.9 Endometrioza, nespecificirana
607
N83 Meunarodna klasifikacija bolesti
608
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N85
N84 Polip enskoga genitalnog trakta
Iskljuuje: adenomatozni polip (D28.-)
polip posteljice (O90.8)
N84.0 Polip tijela maternice
Polip:
endometrija
maternice BPO
Iskljuuje: polipoidnu hiperplaziju endometrija (N85.0)
N84.1 Polip vrata maternice
Mukozni polip cerviksa
N84.2 Polip rodnice
N84.3 Polip vulve
Polip labija
N84.8 Polip drugih dijelova enskoga genitalnog trakta
N84.9 Polip enskoga genitalnog trakta, nespecificiran
609
N86 Meunarodna klasifikacija bolesti
610
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N89
N88.4 Hipertrofino izduenje vrata maternice
N88.8 Drugi specificirani neupalni poremeaji vrata maternice
Iskljuuje: neposrednu porodniku traumu (O71.3)
N88.9 Neupalni poremeaji vrata maternice, nespecificiran
611
N90 Meunarodna klasifikacija bolesti
612
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N93
N92 Prekomjerna, uestala i nepravilna menstruacija
Iskljuuje: krvarenje u postmenopauzi (N95.0)
N92.0 Prekomjerna i uestala menstruacija s pravilnim (regularnim)
ciklusom
Obilne mjesenice BPO
Menoragija BPO
Polimenoreja
N92.1 Prekomjerna i uestala menstruacija s nepravilnim ciklusom
Iregularno krvarenje izmeu menstruacija
Nepravilni skraeni razmaci izmeu menstruacijskog krvarenja
Menometroragija
Metroragija
N92.2 Prekomjerna menstruacija u pubertetu
Prekomjerno krvarenje povezano s poetkom menstruacijskih ciklusa
Pubertetna menoragija
Pubertetno krvarenje
N92.3 Ovulacijsko krvarenje
Pravilno (redovito) intermenstruacijsko krvarenje
N92.4 Prekomjerno krvarenje u doba predmenopauze
Menoragija ili metroragija
klimakterina
menopauzalna
preklimakterina
premenopauzalna
N92.5 Druga specificirana iregularna (neredovita) menstruacija
N92.6 Neregularna menstruacija, nespecificirana
Neredovito:
krvarenje BPO
mjesenica BPO
Iskljuuje: iregularne menstruacije s:
produljenim intervalima ili oskudnim krvarenjem (N91.3-
N91.5)
skraenim intervalima ili obilnim krvarenjem (N92.1)
613
N94 Meunarodna klasifikacija bolesti
614
XIV. Bolesti genitourinarnog sustava N98
N96 ena s habitualnim pobaajem
Ispitivanje ili zbrinjavanje ene koja nije trudna
Relativna neplodnost
Iskljuuje: sadanju trudnou (O26.2)
s pobaajem u tijeku (O03-O06)
615
N99 Meunarodna klasifikacija bolesti
616
XV.
XV. POGLAVLJE
Trudnoa, poroaj i babinje O00
617
O01 Meunarodna klasifikacija bolesti
618
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O05
Sljedea potpodjela za etvrto mjesto rabi se s kategorijama O03-O06:
Napomena: Nepotpuni pobaaj ukljuuje zadrane produkte zaea nakon
pobaaja.
.0 Nepotpuni, kompliciran infekcijom genitalnog sustava i zdjelinih
organa
(sa stanjima u O08.0)
.1 Nepotpuni, kompliciran kasnim ili prekomjernim krvarenjem
(sa stanjima u O08.1)
.2 Nepotpuni, kompliciran embolijom
(sa stanjima u O08.2)
.3 Nepotpuni, s ostalim i nespecificiranim komplikacijama
(sa stanjima u O08.3-O08.9)
.4 Nepotpuni, bez komplikacija
.5 Potpuni ili nespecificirani, kompliciran infekcijom genitalnog
sustava i zdjelinih organa
(sa stanjima u O08.0)
.6 Potpuni ili nespecificirani, kompliciran kasnim ili obilnim
krvarenjem
(sa stanjima u O08.1)
.7 Potpuni ili nespecificirani, kompliciran embolijom
(sa stanjima u O08.2)
.8 Potpuni ili nespecificirani, s ostalim i neoznaenim komplikacijama
(sa stanjima u O08.3-O08.9)
.9 Potpuni ili nespecificirani, bez komplikacija
619
O06 Meunarodna klasifikacija bolesti
620
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O08
O08 Komplikacije nakon pobaaja i izvanmaternine i molarne
trudnoe
Napomena: ifra je prije svega namijenjena za ifriranje morbiditeta.
Za uporabu ove kategorije upuuje se na pravila i upute
za ifriranje morbiditeta u Svesku 2.
O08.0 Infekcija genitalnog sustava i zdjelinih organa nakon pobaaja i
izvanmaternine i molarne trudnoe
Upala endometrija (endometritis)
Upala jajnika (ooforitis)
Upala perimetrija (perimetritis) nakon stanja koja
Upala zdjelinog peritoneja (zdjelini peritonitis) se mogu
Upala jajovoda (salpingitis) razvrstati u O00-
Upala jajnika i jajovoda (salpingo-ooforitis) O07
Sepsa
Septikemija
Iskljuuje: septinu ili septopijeminu emboliju (O08.2)
infekciju mokranog sustava (O08.8)
Ukoliko se eli, moe se uporabiti dodatna ifra (R57.2) za
oznaivanje septinog oka
O08.1 Kasno ili obilno krvarenje nakon pobaaja i izvanmaternine i
molarne trudnoe
Afibrinogenemija
Sindrom defibrinacije (fibrinoliza) nakon stanja koja se mogu
Intravaskularna koagulacija razvrstati u O00-O07
O08.2 Embolija nakon pobaaja i izvanmaternine ili molarne trudnoe
Embolija:
nespecificirana
zrana
plodovom vodom
krvnim ugrukom nakon stanja koja se mogu
pluna razvrstati u O00-O07
pijemina
septina ili septopijemina
masna
O08.3 ok nakon pobaaja i izvanmaternine ili molarne trudnoe
Cirkulacijski kolaps nakon stanja koja se mogu
ok (poslijeoperacijski) razvrstati u O00-O07
Iskljuuje: septini ok (R57.2)
621
O08 Meunarodna klasifikacija bolesti
622
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O12
623
O13 Meunarodna klasifikacija bolesti
O15 Eklampsija
Ukljuuje: konvulzije nakon stanja u O10-O14 i O16
eklampsiju s hipertenzijom uzrokovanom trudnoom ili
onom koja je prije postojala
O15.0 Eklampsija u trudnoi
O15.1 Eklampsija u tijeku poroaja
O15.2 Eklampsija u babinjama
O15.9 Eklampsija, u nespecificiranom razdoblju
Eklampsija, BPO
624
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O22
O20 Krvarenje u ranoj trudnoi
Iskljuuje: trudnou koja zavrava pobaajem
O20.0 Prijetei pobaaj
Krvarenje specificirano kao posljedica prijeteeg pobaaja
O20.8 Ostala krvarenja u ranoj trudnoi
O20.9 Krvarenje u ranoj trudnoi, nespecificirano
625
O23 Meunarodna klasifikacija bolesti
626
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O28
O26.1 Slabo dobivanje na teini u trudnoi
O26.2 Trudnika skrb za enu s habitualnim pobaajem
Iskljuuje: enu s habitualnim pobaajem:
s pobaajem u tijeku (O03-O06)
bez postojee trudnoe (N96)
O26.3 Zaostalo intrauterino kontraceptivno sredstvo u trudnoi
O26.4 Herpes gestationis
O26.5 Hipotenzivni sindrom u majke
Hipotenzivni sindrom u leeem poloaju
O26.6 Poremeaji jetrene funkcije u trudnoi, poroaju i babinjama
Kolestaza (intrahepatina) u trudnoi
Porodnika kolestaza
Iskljuuje: hepatorenalni sindrom nakon trudova i poroaja (O90.4)
O26.7 Sublukscija simfize (pubisa) u trudnoi, poroaju i babinjama
Iskljuuje: traumatsko razdvajanje simfize (pubisa)
za vrijeme poroaja (O71.6)
O26.8 Ostala specificirana stanja vezana uz trudnou
Umor i iscrpljenost
Periferni neuritis vezana uz trudnou
Bubrena bolest
O26.9 Stanje vezano uz trudnou, nespecificirano
627
O29 Meunarodna klasifikacija bolesti
628
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O32
O30.8 Ostala vieplodna trudnoe
O30.9 Vieplodna trudnoa, nespecificirana
Vieplodna trudnoa BPO
629
O33 Meunarodna klasifikacija bolesti
630
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O34
O34 Zbrinjavanje majke zbog poznate ili suspektne
abnormalnosti zdjelinih organa
Ukljuuje: navedena stanja kao razlog za opservaciju, hospitalizaciju ili
drugo porodniko zbrinjavanje majke, ili za carski rez prije
poetka trudova
Iskljuuje: navedena stanja s prekidom trudova (O65.5)
O34.0 Zbrinjavanje majke zbog priroene malformacije maternice
Zbrinjavanje majke zbog:
dvostruke maternice
dvoroge maternice
O34.1 Zbrinjavanje majke zbog tumora tijela maternice
Zbrinjavanje majke zbog:
polipa tijela maternice
fibroma maternice
Iskljuuje: zbrinjavanje majke zbog tumora vrata maternice (O34.4)
O34.2 Zbrinjavanje majke zbog oiljka maternice uzrokovanog
prijanjom operacijom
Zbrinjavanje majke zbog oiljka uzrokovanog prijanjim carskim
rezom
Iskljuuje: vaginalni poroaj nakon prijanjega carskog reza, BPO
(O75.7)
O34.3 Zbrinjavanje majke zbog insuficijencije vrata maternice
Zbrinjavanje majke zbog:
serklae s napomenom o insuficijenciji
Shirodkarova ava vrata maternice ili bez nje
O34.4 Zbrinjavanje majke zbog ostalih abnormalnosti vrata maternice
Zbrinjavanje majke zbog:
polipa vrata maternice
prijanjih kirurkih zahvata na vratu maternice
strikture ili stenoze vrata maternice
tumora vrata maternice
O34.5 Zbrinjavanje majke zbog ostalih abnormalnosti maternice u
trudnoi
Zbrinjavanje majke zbog:
inkarceracije
prolapsa maternice u trudnoi
retroverzije
O34.6 Zbrinjavanje majke zbog abnormalnosti rodnice
Zbrinjavanje majke zbog:
prijanjih kirurkih zahvata na rodnici
podijeljene rodnice (vagina septa)
stenoze rodnice (priroene), (steene)
strikture rodnice
tumora rodnice
Iskljuuje: zbrinjavanje majke zbog proirenja rodninih vena u
trudnoi (O22.1)
631
O35 Meunarodna klasifikacija bolesti
632
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O36
O35.5 Zbrinjavanje majke zbog sumnje na oteenje fetusa lijekovima
Zbrinjavanje majke zbog sumnje na oteenje fetusa uzrokovano
ovisnou majke o lijekovima (drug addiction)
Iskljuuje: poroaj kompliciran fetalnom patnjom (distres) zbog
terapijskog davanja lijekova (O68.-)
O35.6 Zbrinjavanje majke zbog sumnje na oteenje fetusa zraenjem
O35.7 Zbrinjavanje majke zbog sumnje na oteenje fetusa uzrokovano
ostalim medicinskim postupcima
Zbrinjavanje majke zbog sumnje na oteenje fetusa uzrokovano:
amniocentezom
postupkom biopsije
hematolokim ispitivanjem
intrauterinim kontraceptivnim sredstvom
intrauterinim kirurkim zahvatom
O35.8 Zbrinjavanje majke zbog sumnje na drugu abnormalnost i
oteenje fetusa
Zbrinjavanje majke zbog sumnje na oteenje fetusa uzrokovano:
listeriozom u majke
toksoplazmozom u majke
O35.9 Zbrinjavanje majke zbog sumnje na abnormalnost i oteenje
fetusa, nespecificirano
633
O40 Meunarodna klasifikacija bolesti
O40 Polyhydramnion
Hydramnion
634
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O44
O43 Poremeaji posteljice [placenta]
Iskljuuje: zbrinjavanje majke zbog usporena rasta fetusa uzrokovanog
placentnom insuficijencijom (O36.5)
placentu previju (nisko nasjelu posteljicu) (O44.-)
prijevremeno odljutenje posteljice [abruptio placentae] (O45.-)
O43.0 Sindrom placentne transfuzije
Transfuzija:
fetomaternalna
maternofetalna
od blizanca k blizancu
O43.1 Malformacije posteljice
Abnormalna posteljica, BPO
Placenta circumvalata
O43.2 Nepravilno srasla posteljica
Posteljica:
srasla [accreta]
urasla [increta]
prorasla [percreta]
Ukoliko se eli moe se uporabiti dodatna ifra za oznaivanje:
poslijeporoajnog krvarenja u treoj dobi (O72.0)
zaostale posteljica [placenta retenta], bez krvarenja (O73.0)
O43.8 Ostali poremeaji posteljice
Placentna:
disfunkcija
infarkcija
O43.9 Placentni poremeaj, nespecificiran
635
O45 Meunarodna klasifikacija bolesti
636
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O62
637
O63 Meunarodna klasifikacija bolesti
638
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O66
O64.4 Zastoj u poroaju zbog stava ramenom
Ispadanje ruice
Iskljuuje: ukljetenje ramena (O66.0)
ramenu distociju (O66.0)
O64.5 Zastoj u poroaju zbog kombiniranog poloaja fetusa
O64.8 Zastoj u poroaju zbog drugog nepravilnog poloaja i
nepravilnog stava fetusa
O64.9 Zastoj u poroaju zbog nepravilnoga poloaja i nepravilnog stava
fetusa, nespecificiranog
639
O67 Meunarodna klasifikacija bolesti
640
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O70
O68.3 Poroaj kompliciran biokemijskim pokazateljima fetalne patnje
Abnormalna fetalna:
acidemija
acido-bazna ravnotea
O68.8 Poroaj kompliciran drugim pokazateljima fetalne patnje
Pokazatelj fetalne patnje:
elektrokardiografski (skalp-elektrode)
ultrazvuni (abdominalni CTG)
O68.9 Poroaj kompliciran fetalnom patnjom, nespecificiran
641
O71 Meunarodna klasifikacija bolesti
642
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O74
O71.8 Druge specificirane porodnike ozljede
O71.9 Porodnika ozljeda, nespecificirana
643
O75 Meunarodna klasifikacija bolesti
644
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O83
Poroaj
(O80-O84)
Napomena: Za primjenu ove kategorije upuuje se na pravila i upute za ifriranje
mortaliteta i morbiditeta u Svesku 2.
645
O84 Meunarodna klasifikacija bolesti
647
O88 Meunarodna klasifikacija bolesti
648
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O92
O90 Komplikacije u babinjama nesvrstane drugamo
O90.0 Rascjep rane carskog reza
O90.1 Rascjep perinealne porodnike rane
Rascjep rane od:
epiziotomije
perinealne laceracije
Sekundarni perinealni razdor
O90.2 Hematom porodnike rane
O90.3 Kardiomiopatija u babinjama
Stanja u I42.-
O90.4 Akutno zatajenje bubrega nakon poroaja
Hepatorenalni sindrom nakon poroaja
O90.5 Postpartalni tireoiditis
O90.8 Druge komplikacije u babinjama nesvrstane drugamo
Placentni polip
O90.9 Komplikacija babinja, nespecificirana
649
O94 Meunarodna klasifikacija bolesti
650
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O98
O97 Smrt zbog posljedica porodnikog uzroka
Smrt zbog bilo kojeg porodnikog (izravnog ili neizravnog) uzroka koja
je nastupila godinu ili vie nakon poroaja. Ukoliko se eli moe se
uporabiti dodatna ifra za oznaivanje porodnikog uzroka (izravnog ili
neizravnog)
O97.0 Smrt od posljedica izravnog porodnikog uzroka
O97.1 Smrt od posljedica neizravnog porodnikog uzroka
O97.9 Smrt od posljedica porodnikog uzroka, nespecificiranog
651
O99 Meunarodna klasifikacija bolesti
652
XV. Trudnoa, poroaj i babinje O99
O99.4 Bolesti cirkulacijskog sustava kao komplikacija trudnoe,
poroaja i babinja
Stanja u I00-I99
Iskljuuje: kardiomiopatiju u babinjama (O90.3)
hipertenzivne poremeaje (O10-O16)
porodniku emboliju (O88.-)
venske komplikacije i trombozu cerebrovenskog sinusa u
tijeku:
trudova, poroaja i babinja (O87.-)
trudnoe (O22.-)
O99.5 Bolesti dinoga sustava kao komplikacija trudnoe, poroaja i
babinja
Stanja u J00-J99
O99.6 Bolesti probavnoga sustava kao komplikacija trudnoe, poroaja
i babinja
Stanja u K00-K93
Iskljuuje: poremeaje jetrene funkcije u tijeku trudnoe, poroaja i
babinja (O26.6)
O99.7 Bolesti koe i potkonoga tkiva kao komplikacija trudnoe,
poroaja i babinja
Stanja u L00-L99
Iskljuuje: herpes gestationis (O26.4)
O99.8 Druge specificirane bolesti i stanja kao komplikacija trudnoe,
poroaja i babinja
Kombinacija stanja koja se mogu razvrstati u O99.0-O99.7
Stanja u C00-D48, H00-H95, M00-M99, N00-N99 i Q00-Q99 koja
nisu razvrstana drugamo
Iskljuuje: infekcije genitourinarnog sustava u trudnoi (O23.-)
infekcije genitourinarnog sustava nakon poroaja (O86.0-
O86.3)
zbrinjavanje majke zbog poznate ili suspektne
abnormalnosti zdjelinih organa (O34.-)
akutno zatajenje bubrega nakon poroaja (O90.4)
poslijeporoajni nefritis (O90.8)
653
Meunarodna klasifikacija bolesti
654
XVI.
XVI. POGLAVLJE
Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju
655
P00 Meunarodna klasifikacija bolesti
Ukljuuje: navedena stanja u majke samo kad su specificirana kao uzrok smrti
ili bolesti fetusa ili novoroeneta
656
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P01
P00.6 Fetus i novoroene na koje djeluju kirurki zahvati na majci
Iskljuuje: carski rez za postojei poroaj (P03.4)
oteenje posteljice amniocentezom, carskim rezom ili
kirurkom indukcijom poroaja (P02.1)
prijanje kirurke zahvate na maternici ili zdjelinim
organima (P03.8)
dovrenje trudnoe, fetus (P96.4)
P00.7 Fetus i novoroene na koje djeluju drugi medicinski postupci na
majci, koji nisu svrstani drugamo
Fetus ili novoroene na koje djeluje rentgenoloka pretraga u majke
Iskljuuje: oteenje posteljice amniocentezom, carskim rezom ili
kirurkom indukcijom poroaja (PO2.1)
fetus ili novoroene na koje djeluju druge komplikacije
trudova i poroaja (P03.-)
P00.8 Fetus i novoroene na koje djeluju druga stanja u majke
Fetus ili novoroene na koje djeluju:
stanja koja se mogu svrstati u T80-T88
infekcije majina genitalnog sustava i druge lokalizirane infekcije
sistemni eritemski lupus u majke
Iskljuuje: prolazne novoroenake endokrinoloke i metabolike
poremeaje (P70-P74)
P00.9 Fetus i novoroene na koje djeluje nespecificirano stanje u
majke
657
P02 Meunarodna klasifikacija bolesti
658
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P04
P03 Fetus i novoroene s drugim komplikacijama trudova i
poroaja
P03.0 Fetus i novoroene roeni iz stava zatkom i ekstrakcijom
P03.1 Fetus i novoroene roeni iz drugih nepravilnih stavova,
poloaja i disproporcija
Suena zdjelica
Fetus ili novoroene na koje djeluju stanja koja se mogu svrstati u
O64-O66
Perzistirajui okcipitoposteriorni poloaj
Poprjeni poloaj
P03.2 Fetus i novoroene nakon raanja forcepsom
P03.3 Fetus i novoroene nakon raanja vakuumskim ekstraktorom
[ventuzom]
P03.4 Fetus i novoroene nakon raanja carskim rezom
P03.5 Fetus i novoroene nakon ubrzana raanja
Ubrzano drugo poroajno doba
P03.6 Fetus i novoroene nakon abnormalnih kontrakcija maternice
Fetus ili novoroene na koje djeluju stanja koja se mogu svrstati u
O62.- osim O62.3
Hipertonini trudovi
Maternina inercija
P03.8 Fetus i novoroene nakon drugih specificiranih komplikacija
poroaja
Abnormalnosti majinih mekih tkiva
Destruktivne operacije u svrhu omoguivanja poroaja
Fetus ili novoroene na koje djeluju stanja majke koja se mogu
svrstati u O60-O75 i nastala zbog postupaka u tijeku trudova i
poroaja koji nisu ukljueni u P02.- i P03.0-P03.6
Indukcija poroaja
P03.9 Fetus i novoroene s komplikacijom pri raanju,
nespecificiranom
659
P05 Meunarodna klasifikacija bolesti
660
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P08
P05.2 Pothranjenost fetusa bez napomene o fetusu laganom ili
malenom za dob gestacije
Dojene koje nije maleno ili lagano za dob, a pokazuje znakove
fetalne malnutricije kao to je suha, ljuskasta koa i gubitak
potkonoga tkiva
Iskljuuje: malnutriciju fetusa sa naznakom o:
fetusu laganom za dob trudnoe (P05.0)
fetusu malenom za dob trudnoe (P05.1)
P05.9 Usporeni rast fetusa, nespecificiran
Zaostajanje u rastu fetusa BPO
661
P10 Meunarodna klasifikacija bolesti
Poroajna trauma
(P10-P15)
662
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P14
P11.2 Nespecificirano oteenje mozga zbog poroajne ozljede
P11.3 Poroajna ozljeda linog ivca (nervus facialis)
Paraliza facijalisa zbog poroajne ozljede
P11.4 Poroajna ozljeda drugih kranijalnih ivaca
P11.5 Poroajna ozljeda kraljenice i kraljenine modine
Fraktura kraljenice zbog poroajne ozljede
P11.9 Poroajna ozljeda sredinjega ivanog sustava, nespecificirana
663
P15 Meunarodna klasifikacija bolesti
664
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P23
P21.0 Teka poroajna asfiksija
Puls nii od 100 na minutu pri roenju i padajui ili jednakomjeran,
disanje odsutno ili dahue, boja blijeda, tonus odsutan
Asfiksija s rezultatom Apgara u prvoj minuti od 0 do 3
Bijela asfiksija
P21.1 Blaga i umjerena poroajna asfiksija
Normalno se disanje ne uspostavlja u prvoj minuti, ali je srana
frekvencija 100 ili vie, prisutan miini tonus, postoji reakcija na
podraaje
Asfiksija sa rezultatom Apgara u prvoj minuti od 4 do 7
Plava asfiksija
P21.9 Poroajna asfiksija, nespecificirana
Anoksija
Asfiksija BPO
Hipoksija
665
P24 Meunarodna klasifikacija bolesti
666
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P29
P28 Druga stanja respiracijskog sustava nastala u
perinatalnom razdoblju
Iskljuuje: priroene malformacije respiracijskog sustava (Q30-Q34)
P28.0 Primarna atelektaza novoroeneta
Primarni izostanak irenja terminalnih respiracijskih jedinica
Pluna:
hipoplazija povezana s kratkom gestacijom
nezrelost BPO
P28.1 Druga i nespecificirana atelektaza novoroeneta
Atelektaza:
BPO
djelomina (parcijalna)
sekundarna
Resorptivna atelektaza bez sindroma respiracijskog distresa
P28.2 Napadaji cijanoze u novoroeneta
Iskljuuje: apneju novoroeneta (P28.3-P28.4)
P28.3 Primarna apneja u snu novoroeneta
Apneja u snu novoroeneta BPO
P28.4 Druga apneja novoroeneta
P28.5 Zatajenje respiracije u novoroeneta
P28.8 Druga specificirana stanja respiracijskog sustava u
novoroeneta
Priroeni (laringealni) stridor BPO
mrkanje (zbog zaepljenog nosa) u novoroeneta
Iskljuuje: rani priroeni sifilitini rinitis (A50.0)
P28.9 Stanje respiracijskog sustava novoroeneta, nespecificirano
667
P35 Meunarodna klasifikacija bolesti
668
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P39
P37 Druge priroene infektivne i parazitarne bolesti
Iskljuuje: priroeni sifilis (A50.-)
nekrotizirajui enterokolitis fetusa i novoroeneta (P77)
neonatalni proljev:
infektivni (A00-A09)
neinfektivni (P78.3)
ophthalmia neonatorum uzrokovana gonokokom (A54.3)
novoroenaki tetanus (tetanus neonatorum) (A33)
P37.0 Kongenitalna tuberkuloza
P37.1 Kongenitalna toksoplazmoza
Hidrocefalus uzrokovan priroenom toksoplazmozom
P37.2 Neonatalna (diseminirana) listerioza
P37.3 Kongenitalna malarija (Falciparum malariae)
P37.4 Druga priroena malarija
P37.5 Neonatalna kandidijaza
P37.8 Druge specificirane priroene infektivne i parazitarne bolesti
P37.9 Kongenitalna infektivna i parazitarna bolest, nespecificirana
669
P50 Meunarodna klasifikacija bolesti
670
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P54
P52.1 Intraventrikularno (netraumatsko) krvarenje u fetusa i
novoroeneta, drugoga stupnja
Subependimalno krvarenje s intraventrikularnim proirenjem
P52.1 Intraventrikularno (netraumatsko) krvarenje u fetusa i
novoroeneta, treega stupnja
Subependimalno krvarenje s intraventrikularnim i intracerebralnim
proirenjem
P52.3 Nespecificirano intraventrikularno (netraumatsko) krvarenje u
fetusa i novoroeneta
P52.4 Intracerebralno (netraumatsko) krvarenje u fetusa i
novoroeneta
P52.5 Subarahnoidalno (netraumatsko) krvarenje u fetusa i
novoroeneta
P52.6 Cerebelarno (netraumatsko) krvarenje i krvarenje u stranjoj
lubanjskoj upljini u fetusa i novoroeneta
P52.8 Druga intrakranijalna (netraumatska) krvarenja u fetusa i
novoroeneta
P52.9 Intrakranijalno (netraumatsko) krvarenje fetusa i novoroeneta,
nespecificirano
P57 Kernikterus
P57.0 Kernikterus zbog izoimunizacije
P57.8 Drugi specificirani kernikterus
Iskljuuje: Crigler-Najjarov sindrom (E80.5)
P57.9 Kernikterus, nespecificiran
672
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P61
P59 Neonatalna utica zbog drugih i nespecificiranih uzroka
Iskljuuje: zbog priroene grjeke metabolizma (E70-E90)
kernikterus (P57.-)
P59.0 Neonatalna utica povezana s prijevremenim roenjem
Hiperbilirubinemija zbog nezrelosti
utica zbog zakanjele konjugacije povezane s prijevremenim
roenjem
P59.1 Sindrom zgusnute ui
P59.2 Neonatalna utica zbog drugog i nespecificiranog
hepatocelularnog oteenja
Fetalni ili novoroenaki (idiopatski) hepatitis
Hepatitis divovskih stanica
Iskljuuje: priroeni virusni hepatitis (P35.3)
P59.3 Neonatalna utica zbog zastoja mlijeka u dojci
P59.8 Neonatalna utica zbog drugih specificiranih uzroka
P59.9 Neonatalna utica, nespecificirana
Fizioloka utica (intenzivna) (prolongirana) BPO
673
P70 Meunarodna klasifikacija bolesti
674
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P74
P72 Drugi prolazni neonatalni endokrinoloki poremeaji
Iskljuuje: priroeni hipotireoidizam s guavou ili bez nje (E03.0-
E03.1)
guavost zbog hormonalnog poremeaja (E07.1)
Pendredsov sindrom (E07.1)
P72.0 Neonatalna guavost, koja nije svrstana drugamo
Prolazna neonatalna guavost s normalnom funkcijom
P72.1 Prolazni neonatalni hipertireoidizam
Neonatalna tireotoksikoza
P72.2 Drugi prolazni neonatalni poremeaji funkcije titnjae, koji nisu
svrstani drugamo
Prolazni neonatalni hipotireoidizam
P72.8 Drugi specificirani prolazni neonatalni endokrinoloki
poremeaji
P72.9 Prolazni neonatalni endokrinoloki poremeaj, nespecificiran
675
P75 Meunarodna klasifikacija bolesti
676
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P83
678
XVI. Odreena stanja nastala u perinatalnom razdoblju P96
P94 Poremeaji miinog tonusa u novoroeneta
P94.0 Prolazna novoroenaka miastenija gravis
P94.1 Kongenitalna hipertonija
P94.2 Kongenitalna hipotonija
Nespecifini sindrom mlohavog djeteta
P94.8 Drugi poremeaji miinog tonusa u novoroeneta
P94.9 Poremeaj miinog tonusa u novoroeneta, nespecificiran
679
Meunarodna klasifikacija bolesti
680
XVII.
XVII. POGLAVLJE
Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q01
Q01 Encephalocela
Ukljuuje: Encephalomyelocela
Hydroencephalocela
Hydromeningocela, kranijalna
Meningocela, cerebralna
Meningoencephalocela
Iskljuuje: Meckel-Gruberov sindrom (Q61.9)
Q01.0 Frontalna encephalocela
Q01.1 Nazofrontalna encephalocela
681
Q02 Meunarodna klasifikacija bolesti
Q02 Microcephalus
Hydromicrocephalus
Microencephalon
Iskljuuje: Meckel-Gruberov sindrom (Q61.9)
682
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q05
Q04.4 Septo-optika displazija
Q04.5 Megaloencephalia
Q04.6 Priroene cerebralne ciste
Porencephalia
Shisencephalia
Iskljuuje: steenu porencefalinu cistu (G93.0)
Q04.8 Ostale oznaene priroene malformacije mozga
Macrogyria
Q04.9 Priroena malformacija mozga, neoznaena
Kongenitalna:
anomalija
deformitet mozga BP0
bolest ili lezija
mnogostruke anomalije
684
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q11
685
Q12 Meunarodna klasifikacija bolesti
Q11.2 Mikroftalmus
Kriptoftalmus BPO
Displazija oka
Hipoplazija oka
Rudimentarno oko
Iskljuuje: kriptoftalmini sindrom (Q87.0)
Q11.3 Makroftalmus
Iskljuuje: macrophtalmus u kongenitalnom glaukomu (Q15.0)
686
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q16
Q14.1 Priroena malformacija mrenice
Priroena aneurizma mrenice
Q14.2 Priroena malformacija optikog diska
Kolobom optikog diska
Q14.3 Priroena malformacija ilnice
Q14.8 Ostale priroene malformacije stranjeg segmenta oka
Kolobom fundusa
Q14.9 Priroena malformacija stranjeg segmenta oka, neoznaena
687
Q17 Meunarodna klasifikacija bolesti
688
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q20
Q18.2 Ostale malformacije krnih pukotina
Malformacija krne pukotine BPO
Cervikalna aurikula
Otocefalija
Q18.3 Nabor vrata
Pterygium colli
Q18.4 Macrostomia
Q18.5 Microstomia
Q18.6 Macrocheilia
Hipertrofija usne, priroena
Q18.7 Microcheilia
Q18.8 Ostale oznaene priroene malformacije lica i vrata
Medijalna:
cista
fistula lica i vrata
sinus
Q18.9 Priroena malformacija lica i vrata, neoznaena
Kongenitalna anomalija lica i vrata BPO
689
Q21 Meunarodna klasifikacija bolesti
690
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q24
Q22.4 Priroena trikuspidalna stenoza
Trikuspidalna atrezija
Q22.5 Ebsteinova anomalija
Q22.6 Sindrom hipoplastinoga desnog srca
Q22.8 Ostale priroene malformacije trikuspidalne valvule
Q22.9 Priroena malformacija trikuspidalne valvule, neoznaena
691
Q25 Meunarodna klasifikacija bolesti
692
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q27
Q25.7 Ostale priroene malformacije pulmonalne arterije
Aberantna pulmonalna arterija
Ageneza
Aneurizma, kongenitalna
pulmonalne arterije
Anomalija
Hipoplazija
Pulmonalna arterio-venska aneurizma
Q25.8 Ostale priroene malformacije velikih arterija
Q25.9 Priroena malformacija velikih arterija, neoznaena
693
Q28 Meunarodna klasifikacija bolesti
694
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q32
696
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q37
Q34.9 Priroena malformacija dinoga sustava, neoznaena
Priroeni:
nepostojanje
anomalija BPO dinih organa
Rabiti dodatnu ifru (Q30.2) ako se eli obiljeiti pridruene malformacije nosa.
697
Q38 Meunarodna klasifikacija bolesti
699
Q40 Meunarodna klasifikacija bolesti
700
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q43
Q42 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza debeloga
crijeva
Ukljuuje: priroenu opstrukciju, okluziju i strikturu debeloga crijeva
Q42.0 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza rektuma s fistulom
Q42.1 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza rektuma bez fistule
Neprolazni rektum
Q42.2 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza anusa s fistulom
Q42.3 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza anusa bez fistule
Neprolazni anus
Q42.8 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza drugih dijelova
debeloga crijeva
Q42.9 Priroeno nepostojanje, atrezija i stenoza debeloga crijeva, dio
neoznaen
701
Q44 Meunarodna klasifikacija bolesti
702
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q50
Q45 Ostale priroene malformacije probavnog sustava
Iskljuuje: priroenu:
dijafragmalnu herniju (Q79.0)
hijatalnu herniju (Q40.1)
Q45.0 Ageneza, aplazija i hipoplazija guterae (pancreas)
Priroeno nepostojanje guterae
Q45.1 Prstenasti pankreas
Q45.2 Priroena cista guterae
Q45.3 Ostale priroene malformacije guterae i guteranih vodova
Prekobrojna guteraa
Priroena malformacija guterae i guteranih vodova BPO
Iskljuuje: diabetes mellitus:
ovisan o inzulinu/priroeni (E10.-)
neonatalni (P70.2)
fibrocistina bolest guterae (E84.-)
Q45.8 Ostale oznaene priroene malformacije probavnog sustava
Nepostojanje (potpuno), (djelomino) probavnoga trakta BPO
Udvostruenje
probavnih organa BPO
Nepravilan poloaj, priroeni
Q45.9 Priroena malformacija probavnog sustava, neoznaena
Priroena:
anomalija
probavnog sustava BPO
deformitet
704
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q55
Q52.4 Ostale priroene malformacije rodnice
Priroene malformacije rodnice BPO
Cista:
Nuckova kanala, priroena
embrionalno-vaginalna
Q52.5 Fuzija labija
Q52.6 Priroena malformacija klitorisa
Q52.7 Ostale priroene malformacije vulve
Priroeni:
nedostatak
cista stidnice
malformacija BPO
Q52.8 Ostale specificirane priroene malformacije enskih spolnih
organa
Q52.9 Priroena malformacija enskih spolnih organa, nespecificirana
Q54 Hipospadija
Iskljuuje: epispadiju (Q64.0)
Q54.0 Hipospadija, balanika
Hipospadija:
koronalna
glandularna
Q54.1 Hipospadija, penisna
Q54.2 Hipospadija, penoskrotalna
Q54.3 Hipospadija, perinealna
Q54.4 Kongenitalne korde
Q54.8 Ostale hipospadije
Q54.9 Hipospadija, nespecificirana
706
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q61
707
Q62 Meunarodna klasifikacija bolesti
709
Q65 Meunarodna klasifikacija bolesti
710
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q68
Q66.8 Ostali priroeni deformiteti stopala
Krivo stopalo BPO
Hallux maleus, priroeni
Stopala:
BPO
asimetrina
Sinostoze tarzalnih kostiju
Vertikalni talus
Q66.9 Priroeni deformitet stopala, nespecificirani
Q69 Polidaktilija
Q69.0 Akcesorni prst (prsti)
Q69.1 Akcesorni palac (palci)
Q69.2 Akcesorni noni prst (prsti)
Akcesorni hallux
Q69.9 Polidaktilija, nespecificirana
Prekobrojni prst (prsti) BPO
Q70 Sindaktilija
Q70.0 Srateni prsti na aci
Kompleksna sindaktilija sa sinostozama
Q70.1 Plivaa koica (ake)
Jednostavna sindaktilija bez sinostoza
Q70.2 Srateni noni prsti
Kompleksna sindaktilija nonih prstiju sa sinostozom
Q70.3 Plivaa koica (stopala)
Jednostavna sindaktilija nonih prstiju bez sinostoza
Q70.4 Polisindaktilija
Q70.9 Sindaktilija, nespecificirana
Simfalangija BPO
712
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q73
Q71 Redukcijski defekti ruke
Q71.0 Priroeno potpuno nepostojanje ruke(u)
Q71.1 Priroeno nepostojanje nadlaktice i podlaktice s razvijenom akom
Q71.2 Priroeno nepostojanje i podlaktice i ake
Q71.3 Priroeno nepostojanje ake i prsta (prstiju)
Q71.4 Longitudinalni redukcijski defekt radijusa
Manus vara (priroena)
Manus vara (radijalna)
Q71.5 Longitudinalni redukcijski defekt ulne
Q71.6 aka poput jastogovih klijeta
Q71.8 Ostali redukcijski defekti ruke(u)
Priroeno skraenje ruke(u)
Q71.9 Redukcijski defekt ruke, nespecificiran
713
Q74 Meunarodna klasifikacija bolesti
714
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q76
Q75 Ostale priroene malformacije kostiju lubanje i lica
Iskljuuje: priroenu malformaciju lica BPO (Q18)
priroeni malformacijski sindrom specificiran kao Q87.-
dentofacijalne anomalije [ukljuujui malokluziju] (K07.-)
miino-kotane deformitete glave i lica (Q67.0-Q67.4)
defekte lubanje povezane s priroenim anomalijama mozga
kao npr:
anencefalija (Q00.0)
encefalokela (Q01.-)
hidrocefalus (Q03.-)
mikrocefalija (Q02)
Q75.0 Kraniosinostoza
Akrocefalija
Nepravilno spojene lubanjske kosti
Oksicefalija
Trigonocefalija
Q75.1 Kraniofacijalna disostoza
Crouzonova bolest
Q75.2 Hipertelorizam
Q75.3 Makrocefalija
Q75.4 Mandibulofacijalna disostoza
Sindromi:
Franceschettijev
Treacher-Collinsov
Q75.5 Okulomandibularna disostoza
Q75.8 Ostale specificirane priroene malformacije kostiju lubanje i lica
Nedostatak kostiju lubanje, priroeni
Priroeni deformitet ela
Platibazija
Q75.9 Priroena malformacija kostiju lubanje i lica, nespecificirana
Priroena anomalija:
kostiju lica BPO
lubanje BPO
715
Q77 Meunarodna klasifikacija bolesti
Q79.2 Exomphalos
Omfalokela
Iskljuuje: umbilikalnu herniju (K42.-)
Q79.3 Gastroschisis
Q79.4 Prune belly sindrom
Q79.5 Ostale priroene malformacije trbune stijenke
Iskljuuje: umbilikalnu herniju (K42.-)
Q79.6 Ehlers-Danlosov sindrom
Q79.8 Ostale priroene malformacije miino-kotanog sustava
Odsutnost:
miia
tetive
Prekobrojni mii
Amyotrophia congenita
Priroene:
konstriktivne trake
skraenje tetive
Polandov sindrom
Q79.9 Priroena malformacija miino-kotanog sustava,
nespecificirana
Priroena:
anomalija BPO miino-kotanog sustava BPO
deformitet BPO
718
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q82
Q81 Epidermolysis bullosa
Q81.0 Epidermolysis bullosa simplex
Iskljuuje: Cockayneov sindrom (Q87.1)
Q81.1 Epidermolysis bullosa letalis
Herlitzov sindrom
Q81.2 Epidermolysis bullosa dystrophica
Q81.8 Druge bulozne epidermolize
Q81.9 Epidermolysis bullosa, nespecificirana
719
Q83 Meunarodna klasifikacija bolesti
720
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q86
Q84.6 Ostale priroene malformacije noktiju
Priroeni:
batiasti nokat
koilonychia
malformacija nokta BPO
Q84.8 Ostale specificirane priroene malformacije tjelesnog omotaa
Aplasia cutis congenita
Q84.9 Priroena malformacija tjelesnog omotaa, nespecificirana
Priroena:
anomalija BPO tjelesnog omotaa BPO
deformitet BPO
721
Q87 Meunarodna klasifikacija bolesti
722
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q89
Q87.8 Ostali specificirani priroeni malformacijski sindromi, nesvrstani
drugamo
Sindrom:
Alportov
Laurence-Moon-Bardet-Biedlov
Zellwegerov
723
Q90 Meunarodna klasifikacija bolesti
724
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q95
Q92.5 Udvostruenje s drugim kompliciranim promjenama
Q92.6 Prekobrojni marker-kromosomi
Q92.7 Triploidija i poliploidija
Q92.8 Ostale specificirane trisomije i parcijalne trisomije autosoma
Q92.9 Trisomija i parcijalna trisomija autosoma, nespecificirana
725
Q96 Meunarodna klasifikacija bolesti
726
XVII. Priroene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti Q99
Q99 Ostale kromosomske abnormalnosti, nesvrstane drugamo
Q99.0 Himerizam 46,XX/46,XY
Himerizam 46,XX/46,XY pravi hermafrodit
Q99.1 46,XX pravi hermafrodit
46,XX s tkivom gonada poput traka
46,XY s tkivom gonada poput traka
ista gonadalna disgeneza
Q99.2 Lomljiv kromosom X
Sindrom lomljivog kromosoma X
Q99.8 Ostale specificirane kromosomske abnormalnosti
Q99.9 Kromosomska abnormalnost, nespecificirana
727
Meunarodna klasifikacija bolesti
728
XVIII. POGLAVLJE
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo
729
R00 Meunarodna klasifikacija bolesti
730
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R05
R01.2 Ostali srani zvukovi
Mukli otkucaji srca, ubrzavajui ili usporavajui
Perikardijalno trenje (fremitus)
R05 Kaalj
Iskljuuje: kaalj s krvarenjem (R04.2)
psihogeni kaalj (F45.3)
731
R06 Meunarodna klasifikacija bolesti
733
R10 Meunarodna klasifikacija bolesti
R12 garavica
Iskljuuje: dispepsiju (K30)
734
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R19
R13 Disfagija
Oteano gutanje
R18 Ascites
Tekuina u peritonealnoj upljini
735
R20 Meunarodna klasifikacija bolesti
736
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R23
R22 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica koe i potkonoga
tkiva
Ukljuuje: potkone vorove (lokalizirane), (povrinske)
Iskljuuje: abnormalne nalaze kod dijagnostikih snimaka (R90-R93)
poveane limfne vorove (R59.-)
lokaliziranu pretilost (debljinu) (E65)
izrasline i kvrice:
dojke (N63)
u trbunoj ili zdjelinoj upljini (R19.0)
edeme (R60.-)
otekline:
u trbunoj ili zdjelinoj upljini (R19.0)
u zglobu (M25.4)
R22.0 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica na glavi
R22.1 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica na vratu
R22.2 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica na trupu
R22.3 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica na ruci
R22.4 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica na nozi
R22.7 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica na vie mjesta
R22.9 Lokalizirana oteklina, izraslina i kvrica, nespecificirana
737
R25 Meunarodna klasifikacija bolesti
R35 Poliurija
Uestalo mokrenje
Nono mokrenje
Iskljuuje: psihogenu poliuriju (F45.3)
740
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R41
742
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R48
R46 Simptomi i znakovi koji se odnose na izgled i ponaanje
R46.0 Vrlo niska razina osobne higijene
R46.1 Bizaran izgled
R46.2 udno i neobjanjivo ponaanje
R46.3 Pretjerana aktivnost
R46.4 Usporenost i slabo reagiranje
Iskljuuje: stupor (R40.1)
R46.5 Sumnjiavost i uoljivo izbjegavanje
R46.6 Pretjerano bavljenje i zaokupiranost stresnim dogaajima
R46.7 Bolesnikova brbljavost (priljivost) i okolianje ine nejasnim
razlog dolaska
R46.8 Drugi simptomi i znakovi koji se odnose na izgled i ponaanje
743
R49 Meunarodna klasifikacija bolesti
R51 Glavobolja
Bol lica BPO
Iskljuuje: atipinu bol lica (G50.1)
migrenu i druge sindrome glavobolje (G43-G44)
neuralgiju trigeminusa (G50.0)
744
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R53
R52 Bol, nesvrstana drugamo
Ukljuuje: bol koja se ne moe pripisati ni jednom organu ili dijelu tijela
Iskljuuje: sindrom karakteriziran kroninom boli (F62.8)
glavobolju (R51)
bol (u):
trbuhu (R10.-)
leima (M54.9)
dojci (N64.4)
prsitu (R07.1-R07.4)
uhu (H92.0)
oku (H57.1)
zglobu (M25.5)
ekstremitetima (M79.6)
lumbalne regije (M54.5)
zdjelice i meice (R10.2)
psihogena (F45.5)
ramena (M75.8)
kraljenice (M54.-)
grla (R07.0)
jezika (K14.6)
zuba (K08.8)
bubrene kolike (N23)
R52.0 Akutna bol
R52.1 Kronina tvrdokorna bol
R52.2 Druga kronina bol
R52.9 Bol, nespecificirana
Generalizirana bol BPO
745
R54 Meunarodna klasifikacija bolesti
R54 Senilnost
Starija dob
Starenje bez znakova psihoze
Senilnost:
astenija
slabost, klonulost
Iskljuuje: senilnu psihozu (F03)
746
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R59
R57 ok, nesvrstan drugamo
Iskljuuje: ok (zbog):
anestezije (T88.2)
anafilaktini (zbog):
BPO (T78.2)
reakcije na hranu (T78.0)
seruma (T80.5)
kao pratea komplikacija pobaaja ili izvanmaternine ili
molarne trudnoe (O00-O07, O08.3)
elektrini (T75.4)
svjetlosni (T75.0)
opstetriki (O75.1)
poslijeoperacijski (T81.1)
psihiki (F43.0)
septini (A41.9)
traumatski (T79.4)
toksini okni sindrom (A48.3)
R57.0 Kardiogeni ok
R57.1 Hipovolemijski ok
R57.2 Septiki ok
R57.8 ok, ostali
Endotoksini ok
R57.9 ok, nespecificiran
Zastoj perifernog optjecaja BPO
747
R60 Meunarodna klasifikacija bolesti
748
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R68
R63 Simptomi i znakovi koji se odnose na uzimanje hrane i
tekuine
Iskljuuje: bulimiju BPO (bolest pojaanog teka) (F50.2)
poremeaje uzimanja hrane neorganskog uzroka (F50.-)
neuhranjenost (E40-E46)
R63.0 Anoreksija
Gubitak teka (apetita)
Iskljuuje: nervoznu anoreksiju (F50.0)
gubitak teka (apetita), neorganskog uzroka (F50.8)
R63.1 Polidipsija (pojaano pijenje vode)
Prekomjerno eanje
R63.2 Polifagija (pojaano uzimanje hrane)
Prekomjerna glad
Prekomjerno uzimanje hrane BPO
R63.3 Potekoe hranjenja i pogrjena prehrana
Problemi s uzimanjem hrane BPO
Iskljuuje: probleme hranjenja novoroeneta (P92.-)
neorganski uzrokovan poremeaj hranjenja dojeneta
(F98.2)
R63.4 Abnormalni gubitak tjelesne teine
R63.5 Abnormalno dobivanje na tjelesnoj teini
Iskljuuje: prekomjerno dobivanje na tjelesnoj teini u trudnoi (O26.0)
debljinu (pretilost) (E66.-)
R63.8 Drugi simptomi i znakovi u vezi s uzimanjem hrane i tekuina
R64 Kaheksija
Iskljuuje: HIV-bolest koja rezultira sindromom propadanja (B22.2)
zloudnu kaheksiju (C80)
marazam zbog gladi (E41)
750
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R76
R72 Abnormalnost bijelih krvnih stanica, nesvrstana drugamo
Abnormalna diferencijalna krvna slika, BPO
Iskljuuje: leukocitozu (D72.8)
752
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R81
R79.0 Abnormalna razina minerala u krvi
Abnormalna razina:
kobalta
bakra
eljeza
magnezija
minerala, nesvrstano drugamo
cinka
Iskljuuje: abnormalnu razinu litija u krvi (R78.8)
poremeaj metabolizma minerala (E83.-)
novoroenaku hipomagnezijemiju (P71.2)
nedostatak minerala u prehrani (E58-E.61)
R79.8 Ostali specificirani abnormalni krvni kemijski nalazi
Abnormalna razina plinova u krvi
R79.9 Abnormalni krvni kemijski nalazi, nespecificirani
753
R82 Meunarodna klasifikacija bolesti
754
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R84
755
R85 Meunarodna klasifikacija bolesti
756
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R93
757
R94 Meunarodna klasifikacija bolesti
758
XVIII. Simptomi, znakovi i abnormalni kliniki i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo R96
R94.3 Abnormalni rezultati funkcionalnih pretraga cirkulacijskog
sustava
Abnormalni:
elektrokardiogam [EKG]
elektrofizioloke intrakardijalne pretrage
fonokardiogram
vektorkardiogram
R94.4 Abnormalni rezultati funkcionalnih pretraga bubrega
Abnormalni rezultati testa bubrene funkcije
R94.5 Abnormalni rezultati funkcionalnih pretraga jetara
R94.6 Abnormalni rezultati funkcionalnih pretraga titnjae
R94.7 Abnormalni rezultati funkcionalnih pretraga drugih endokrinih
funkcija
Iskljuuje: abnormalni test tolerancije na glukozu (R73.0)
R94.8 Abnormalni rezultati funkcionalnih pretraga drugih organa i
sustava
Abnormalna:
vrijednost bazalnog metabolizma [BMR]
funkcionalna pretraga mjehura
funkcionalna pretraga slezene
759
R98 Meunarodna klasifikacija bolesti
760
XIX. POGLAVLJE
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka
761
Meunarodna klasifikacija bolesti
762
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka
Frakturu:
otvorenu:
sloenu
inficiranu
s odgoenim lijeenjem
nastalu vatrenim orujem
ili bez njega
probodnu
sa stranim tijelom
Iskljuuje: frakturu:
patoloku (M84.4)
s osteoporozom (M80.-)
stresnu (M84.3)
loe srastao prijelom (M84.0)
nesrastao prijelom [pseudoartroza] (M84.1)
763
Meunarodna klasifikacija bolesti
Zgnjeenje (crush-ozljeda)
Traumatska amputacija
Ozljede glave
(S00-S09)
Ukljuuje: ozljede:
uha
oka
lica [bilo kojeg dijela]
desni
eljusti
podruja mandibularnoga zgloba
usne upljine
nepca
periokularnog podruja
vlasita
jezika
zuba
764
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S01
Iskljuuje: opekline i korozije (T20-T32)
uinak stranog tijela:
u:
uhu (T16)
duniku (T17.3)
ustima (T18.0)
nosu (T17.0-T17.1)
drijelu (T17.2)
na vanjskom dijelu oka (T15.-)
smrzotine (T33-T35)
ugriz ili ubod insekta, otrovan (T63.4)
765
S02 Meunarodna klasifikacija bolesti
767
S05 Meunarodna klasifikacija bolesti
769
S08 Meunarodna klasifikacija bolesti
Ozljede vrata
(S10-S19)
Ukljuuje: ozljede:
zatiljka
supraklavikularnog podruja
grla
Iskljuuje: opekline i korozije (T20-T32)
uinak stranog tijela u:
grkljanu (larinksu) (T17.3)
jednjaku (ezofagusu) (T18.1)
drijelu (farinksu) (T17.2)
duniku (traheji) (T17.4)
prijelom kraljenice BPO (T08)
smrzotine (T33-T35)
ozljedu:
kraljenine modine BPO (T09.3)
trupa BPO (T09.-)
ugriz ili ubod insekta, otrovan (T63.4)
770
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S12
S10 Povrinska ozljeda vrata
S10.0 Kontuzija grla
Cervikalnog dijela jednjaka
Grkljana (larinksa)
drijela (farinksa)
Dunika (traheje)
S10.1 Ostale i nespecificirane povrinske ozljede grla
S10.7 Viestruke povrinske ozljede vrata
S10.8 Povrinska ozljeda ostalih dijelova vrata
S10.9 Povrinska ozljeda vrata, nespecificiranog dijela
772
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S19
S14.4 Ozljeda perifernih ivaca vrata
S14.5 Ozljeda cervikalnih simpatikih ivaca
S14.6 Ozljeda drugih i nespecificiranih ivaca vrata
773
S20 Meunarodna klasifikacija bolesti
776
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S29
S27 Ozljeda drugih i nespecificiranih organa u prsnom kou
Na mjestima gdje nije mogue ili nije poeljno viestruko oznaivanje,
neobvezno se uporabom dodatne znamenke u ifri primjenjuje sljedea
potpodjela:
0 bez otvorene rane u torakalnoj upljini
1 s otvorenom ranom u torakalnoj upljini
Iskljuuje: ozljedu:
cervikalnog dijela jednjaka (S10-S19)
cervikalnog dijela dunika (S10-S19)
S27.0 Traumatski pneumotoraks
S27.1 Traumatski hemotoraks
S27.2 Traumatski hemopneumotoraks
S27.3 Druge ozljede plua
S27.4 Ozljeda bronha
S27.5 Ozljeda torakalnog dijela dunika
S27.6 Ozljeda poplunice (pleure)
S27.7 Viestruke ozljede intratorakalnih organa
S27.8 Ozljede ostalih specificiranih intertorakalnih organa
Dijafragme
Limfatinoga torakalnog duktusa
Torakalnog dijela jednjaka
Timusa (prsne lijezde)
S27.9 Ozljeda nespecificiranih intratorakalnih organa
777
S30 Meunarodna klasifikacija bolesti
778
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S32
S31 Otvorena rana trbune upljine, donjeg dijela lea i
zdjelice
Iskljuuje: otvorenu ranu kuka (S71.0)
traumatsku amputaciju dijela trbune upljine, donjeg dijela
lea i zdjelice (S38.2-S38.3)
S31.0 Otvorena rana donjeg dijela lea i zdjelice
Stranjice
S31.1 Otvorena rana trbune stijenke
Slabina
Spolnih organa
S31.2 Otvorena rana penisa
S31.3 Otvorena rana skrotuma i testisa
S31.4 Otvorena rana vagine i vulve
S31.5 Otvorena rana drugih i nespecificiranih vanjskih genitalnih
organa
Iskljuuje: traumatsku amputaciju vanjskih genitalnih organa (S38.2)
S31.7 Viestruka otvorena rana trbune upljine, donjeg dijela lea i
zdjelice
S31.8 Otvorena rana drugih i nespecificiranih dijelova trbune upljine
779
S33 Meunarodna klasifikacija bolesti
780
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S36
S35 Ozljeda krvnih ila u podruju trbune upljine, donjeg
dijela lea i zdjelice
S35.0 Ozljeda abdominalne aorte
Iskljuuje: aortu BPO (S25.0)
S35.1 Ozljeda donje uplje vene (v. cavae inferior)
Hepatine vene
Iskljuuje: uplju venu BPO (S25.2)
S35.2 Ozljeda celijane i mezenterine arterije
Gastrine arterije
Gastroduodenalne arterije
Hepatine arterije
Mezenterine arterije (inferior), (superior)
Splenine arterije
S35.3 Ozljeda portalne i splenine vene
Mezenterine vene (inferior), (superior)
S35.4 Ozljeda bubrenih krvnih ila
Renalne arterije ili vene
S35.5 Ozljeda ilijanih krvnih ila
Hipogastrine arterije ili vene
Ilijane arterije ili vene
Maternine arterije ili vene
S35.7 Ozljeda vie krvnih ila u podruju trbune upljine, donjeg dijela
lea i zdjelice
S35.8 Ozljeda drugih krvnih ila u podruju trbune upljine, donjeg
dijela lea i zdjelice
Ovarijalna arterija ili vena
S35.9 Ozljeda nespecificirane krvne ile u podruju trbune upljine,
donjeg dijela lea i zdjelice
782
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S41
S39 Druge i nespecificirane ozljede trbune upljine, donjeg
dijela lea i zdjelice
S39.0 Ozljeda miia i tetive trbune upljine, donjeg dijela lea i
zdjelice
S39.6 Ozljeda intraabdomonalnog(ih) organa s organom(ima) zdjelice
S39.7 Ostale viestruke ozljede trbune upljine, donjeg dijela lea i
zdjelice
Ozljede koje se mogu svrstati u vie od jedne skupine S30-S39.6
Iskljuuje: ozljede u S36.- s ozljedama u S37.- (S39.6)
S39.8 Ostale specificirane ozljede trbune upljine, donjeg dijela lea i
zdjelice
S39.9 Nespecificirane ozljede trbune upljine, donjeg dijela lea i
zdjelice
783
S42 Meunarodna klasifikacija bolesti
784
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S45
S43.3 Iaenje drugih i nespecificiranih dijelova ramenog pojasa
Iaenje ramenog pojasa BPO
S43.4 Uganue i nategnue ramenoga zgloba
Korakohumeralnog ligamenta
Rotacijske manete
S43.5 Uganue i nategnue akromioklavikularnog zgloba
Akromioklavikularnog ligamenta
S43.6 Uganue i nategnue sternoklavikularnog zgloba
S43.7 Uganue i nategnue drugih i nespecificiranih dijelova ramenog
pojasa
Uganue i nategnue ramenog pojasa BPO
785
S46 Meunarodna klasifikacija bolesti
786
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S52
788
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S58
S54.7 Ozljeda vie ivaca u podruju podlaktice
S54.8 Ozljeda ostalih ivaca u podruju podlaktice
S54.9 Ozljeda nespecificiranog ivca u podruju podlaktice
789
S59 Meunarodna klasifikacija bolesti
790
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S63
S62 Prijelom u podruju runoga zgloba i ake
Na mjestima gdje nije mogue ili poeljno viestruko oznaivanje
prijeloma i otvorene rane neobvezno se uporabom dodatne znamenke
u ifri primjenjuje dalje navedena potpodjela. Prijelom koji nije
specificiran kao zatvoren ili otvoren oznauje se kao zatvoren.
0 zatvoren
1 otvoren
Iskljuuje: prijelom distalnih dijelova ulne i radijusa (S52.-)
S62.0 Prijelom navikularne [skafoidne] kosti ake
S62.1 Prijelom drugih kostiju pea (karpalnih kostiju)
Glaviaste kosti [os capitatum os magnum]
Kukaste kosti [os hamatum unciformis]
Polumjeseaste kosti [os lunatum semilunatum]
Grakaste kosti [os pisiforme]
Trapezne kosti [os trapesium]
Trapezoidne kosti [os trapesoideum]
Trokutaste kosti [os triquetrum cuneiformis, pea]
S62.2 Prijelom prve kosti zapea (metakarpalne kosti)
Bennetov prijelom
S62.3 Prijelom ostalih kostiju zapea
S62.4 Viestruki prijelomi kostiju zapea
S62.5 Prijelom palca
S62.6 Prijelom ostalih prstiju
S62.7 Viestruki prijelomi prsti
S62.8 Prijelom drugih i nespecificiranih dijelova runoga zgloba i ake
792
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S69
S66 Ozljeda miia i tetive u podruju runoga zgloba i ake
S66.0 Ozljeda miia i tetive dugakog fleksora palca u podruju
runoga zgloba i ake
S66.1 Ozljeda miia i tetive fleksora ostalih prstiju u podruju runoga
zgloba i ake
S66.2 Ozljeda miia i tetive ekstenzora palca u podruju runoga
zgloba i ake
S66.3 Ozljeda miia i tetive ekstenzora ostalih prstiju u podruju
runoga zgloba i ake
S66.4 Ozljeda miia i tetive intrinzora palca u podruju runoga
zgloba i ake
S66.5 Ozljeda miia i tetive intrinzora ostalih prstiju u podruju
runoga zgloba i ake
S66.6 Ozljeda vie miia i tetiva fleksora u podruju runoga zgloba i
ake
S66.7 Ozljeda vie miia i tetiva ekstenzora u podruju runoga zgloba
i ake
S66.8 Ozljeda ostalih miia i tetiva u podruju runoga zgloba i ake
S66.9 Ozljeda nespecificiranog miia i tetive u podruju runoga
zgloba i ake
794
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S78
S73 Dislokacija, uganue i nategnue zgloba i ligamenta kuka
S73.0 Iaenje kuka
S73.1 Uganue i nategnue kuka
796
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S82
S82 Prijelom potkoljenice, ukljuujui gleanj
Ukljuuje: maleol
Na mjestima gdje nije mogue ili poeljno viestruko oznaivanje
prijeloma i otvorene rane neobvezno se uporabom dodatne znamenke
u ifri primjenjuje dalje navedena potpodjela. Prijelom koji nije
specificiran kao zatvoren ili otvoren oznauje se kao zatvoren.
0 zatvoren
1 otvoren
Iskljuuje: prijelom stopala, osim glenja (S92.-)
S82.0 Prijelom ivera (patele)
Koljenske aice
S82.1 Prijelom gornjega kraja goljenine kosti (tibije)
Tibijalnog:
kondila
glave sa spomenom prijeloma lisne
proksimalnog kraja kosti (fibule) ili bez njega
tuberozitasa
S82.2 Prijelom dijafize goljenine kosti (tibije)
Sa spomenom prijeloma lisne kosti (fibule) ili bez njega
S82.3 Prijelom donjeg dijela goljenine kosti (tibije)
Sa spomenom prijeloma lisne kosti (fibule) ili bez njega
Iskljuuje: medijalni maleol (S82.5)
S82.4 Prijelom samo lisne kosti (fibule)
Iskljuuje: lateralni maleol (S82.6)
S82.5 Prijelom medijalnog maleola
Tibije koji zahvaa:
gleanj
maleol
S82.6 Prijelom lateralnog maleola
Fibule koji zahvaa:
gleanj
maleol
S82.7 Viestruki prijelomi potkoljenice
Iskljuuje: frakturu i tibije i fibule:
donjega kraja (S82.3)
dijafize (S82.2)
gornjega kraja (S82.1)
S82.8 Prijelom ostalih dijelova potkoljenice
Fraktura:
glenja BPO
bimaleolarna
trimaleolarna
S82.9 Prijelom potkoljenice, nespecificiranog dijela
797
S83 Meunarodna klasifikacija bolesti
798
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S88
S85 Ozljeda krvnih ila u podruju potkoljenice
Iskljuuje: ozljedu krvnih ila u podruju glenja i stopala (S95.-)
S85.0 Ozljeda poplitealne arterije
S85.1 Ozljeda tibijalne arterije (anterior) (posterior)
S85.2 Ozljeda peronealne arterije
S85.3 Ozljeda velike safenske vene (v. saphena magna) u podruju
potkoljenice
Vena saphena magna BPO
S85.4 Ozljeda male safenske vene (v. saphena parva) u podruju
potkoljenice
S85.5 Ozljeda poplitealne vene
S85.7 Ozljeda vie krvnih ila u podruju potkoljenice
S85.8 Ozljeda ostalih krvnih ila u podruju potkoljenice
S85.9 Ozljeda nespecificirane krvne ile u podruju potkoljenice
799
S89 Meunarodna klasifikacija bolesti
800
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka S93
S92 Prijelom stopala, osim glenja
Na mjestima gdje nije mogue ili poeljno viestruko oznaivanje
prijeloma i otvorene rane neobvezno se uporabom dodatne znamenke
u ifri primjenjuje dalje navedena potpodjela. Prijelom koji nije
specificiran kao zatvoren ili otvoren oznauje se kao zatvoren.
0 zatvoren
1 otvoren
Iskljuuje: gleanj (S82.-)
maleol (S82.-)
S92.0 Prijelom kalkaneusa
Petne kosti
Os calcis
S92.1 Prijelom talusa
Astragalus
S92.2 Prijelom drugih tarzalnih kostiju
Kuboidne kosti
Kuneiformne kosti stopala (intermedijalne) (lateralne) (medijalne)
Navikularne kosti stopala
S92.3 Prijelom metatarzalne kosti
S92.4 Prijelom nonog palca
S92.5 Prijelom ostalih nonih prstiju
S92.7 Viestruki prijelomi stopala
S92.9 Prijelom stopala, nespecificiran
801
S94 Meunarodna klasifikacija bolesti
802
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T00
S97 Zgnjeenje (crush-ozljeda) glenja i stopala
S97.0 Zgnjeenje glenja
S97.1 Zgnjeenje nonoga prsta(iju)
S97.8 Zgnjeenje ostalih dijelova glenja i stopala
Zgnjeenje stopala BPO
803
T01 Meunarodna klasifikacija bolesti
804
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T02
T01.2 Otvorene rane koje zahvaaju vie dijelova ruke(u)
Otvorene rane na mjestima koja su svrstana u S41.-, S51.-, S61.- i T11.1
Iskljuuje: sa zahvaenou:
noge(u) (T01.6)
toraksa, abdomena, donjeg dijela lea i zdjelice (T01.8)
T01.3 Otvorene rane koje zahvaaju vie dijelova noge(u)
Otvorene rane na mjestima koja su svrstana u S71.-, S81.-, 91.- i T13.1
Iskljuuje: sa zahvaenou:
toraksa, abdomena, donjeg dijela lea i zdjelice (T01.8)
ruke(u) (T01.6)
T01.6 Otvorene rane vie dijelova gornjeg(ih) ekstremiteta s donjim
ekstremitetom(ima)
Otvorene rane na mjestima koja su svrstana u T01.2 i T01.3
Iskljuuje: sa zahvaenou toraksa, abdomena, donjeg dijela lea i
zdjelice (T01.8)
T01.8 Otvorene rane koje zahvaaju druge kombinacije dijelova tijela
T01.9 Viestruke otvorene rane, nespecificirane
Viestruki:
ivotinjski ugrizi
posjekotine
BPO
razderotine (laceracije)
ubodne rane
805
T03 Meunarodna klasifikacija bolesti
806
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T04
T03.3 Iaenja, uganua i nategnua vie dijelova noge(u)
Iaenja, uganua i nategnua na mjestima svrstanim u S73.-, S83.-,
S93.- i T13.2
Iskljuuje: u kombinaciji s iaenjima, uganuima i nategnuima :
toraksa, donjeg dijela lea i zdjelice (T03.8)
ruke(u) T03.4)
T03.4 Iaenja, uganua i nategnua vie dijelova gornjeg(ih)
ekstremiteta s donjim ekstremitetom(ima)
Iskljuuje: u kombinaciji s iaenjima, uganuima i nategnuima
toraksa, donjeg dijela lea i zdjelice (T03.8)
T03.8 Iaenja, uganua i nategnua koja zahvaaju druge
kombinacije dijelova tijela
T03.9 Viestruka iaenja, uganua i nategnua, nespecificirana
807
T05 Meunarodna klasifikacija bolesti
808
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T09
T06.4 Ozljede miia i tetiva koje zahvaaju vie dijelova tijela
T06.5 Ozljede intratorakalnih s intraabdominalnim i zdjelinim
organima
T06.8 Ostale specificirane ozljede koje zahvaaju vie dijelova tijela
809
T10 Meunarodna klasifikacija bolesti
810
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T14
T13 Ostale ozljede noge, nespecificiranog mjesta
Iskljuuje: zgnjeenje noge BPO (T04.3)
prijelom noge, nespecificiranog mjesta (T12)
ozljede koje zahvaaju vie dijelova tijela (T00-T06)
T13.0 Povrinska ozljeda noge, nespecificiranog mjesta
T13.1 Otvorena rana noge, nespecificiranog mjesta
T13.2 Iaenje, uganue i nategnue nespecificiranoga zgloba i
ligamenta noge, nespecificiranog mjesta
T13.3 Ozljeda nespecificiranog ivca noge, nespecificiranog mjesta
T13.4 Ozljeda nespecificirane krvne ile noge, nespecificiranog mjesta
T13.5 Ozljeda nespecificiranog miia i tetive noge, nespecificiranog
mjesta
T13.6 Traumatska amputacija noge, nespecificirane razine
Traumatska amputacija noge BPO
T13.8 Ostale oznaene ozljede noge, nespecificiranog mjesta
T13.9 Nespecificirana ozljeda noge, nespecificiranog mjesta
Ozljeda noge BPO
811
T14 Meunarodna klasifikacija bolesti
812
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T16
T14.6 Ozljeda tetiva i miia nespecificiranog dijela tijela
Otrgnue (avulzija)
Posjekotina
Ozljeda
Razderotina (laceracija) miia BPO i tetive(a) BPO
Uganue
Istegnue
Traumatska ruptura
Iskljuuje: viestruke ozljede miia i tetiva BPO (T06.4)
T14.7 Zgnjeenje i traumatska amputacija nespecificiranog dijela tijela
Zgnjeenje BPO
Traumatska amputacija BPO
Iskljuuje: viestruka:
zgnjeenja BPO (T04.9)
traumatske amputacije BPO (T05.9)
T14.8 Ostale ozljede nespecificiranog dijela tijela
T14.9 Ozljeda, nespecificirana
Iskljuuje: viestruke ozljede BPO T07)
813
T17 Meunarodna klasifikacija bolesti
Opekline i korozije
(T20-T32)
Ukljuuje: opekline (toplinske) uzrokovane:
elektrinim grijaima
strujom
plamenom
trenjem
vruim zrakom i vruim plinovima
vruim predmetima
munjom
zraenjem
kemijske opekline [korozije], (vanjske), (unutranje)
opekline vrelom tekuinom (ofurenja)
Iskljuuje: eritem [dermatitis] ab igne (L59.0)
promjene koe i potkonoga tkiva uzrokovane
zraenjem (L55-L59)
sunane opekline (L55.-)
815
T21 Meunarodna klasifikacija bolesti
816
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T25
T22.3 Opeklina ramena i ruke, osim zapea i ake, treega stupnja
T22.4 Korozija ramena i ruke, osim zapea i ake, nespecificirana
stupnja
T22.5 Korozija ramena i ruke, osim zapea i ake, prvoga stupnja
T22.6 Korozija ramena i ruke, osim zapea i ake, drugoga stupnja
T22.7 Korozija ramena i ruke, osim zapea i ake, treega stupnja
817
T26 Meunarodna klasifikacija bolesti
818
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T30
T28.3 Opeklina unutranjih genitourinarnih organa
T28.4 Opeklina drugih i nespecificiranih unutranjih organa
T28.5 Korozija usta i drijela
T28.6 Korozija jednjaka
T28.7 Korozija drugih dijelova probavnog sustava
T28.8 Korozija unutranjih genitourinarnih organa
T28.9 Korozija drugih i nespecificiranih unutranjih organa
819
T31 Meunarodna klasifikacija bolesti
820
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T34
Smrzotine
(T33-T35)
Iskljuuje: hipotermiju i druge posljedice sniene temperature (T68-T69)
821
T35 Meunarodna klasifikacija bolesti
822
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T36
823
T37 Meunarodna klasifikacija bolesti
826
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T45
T43.6 Psihostimulatori s moguim navikavanjem
Iskljuuje: kokain (T40.5)
T43.8 Ostali psihotropni lijekovi, nesvrstani drugamo
T43.9 Psihotropni lijekovi, nespecificirani
827
T46 Meunarodna klasifikacija bolesti
828
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T48
T47 Otrovanje lijekovima s primarnim djelovanjem na
gastrointestinalni sustav
T47.0 Antagonisti histaminskih H2-receptora
T47.1 Ostali antacidi i lijekovi protiv eluane sekrecije
T47.2 Stimulirajui (nadraujui) laksativi
T47.3 Soli za ienje i osmotiki laksativi
T47.4 Ostali laksativi
Lijekovi protiv crijevne atonije
T47.5 Digestivi
T47.6 Antidijaroici
Iskljuuje: sistemne antibiotike i ostala antiinfekcijska sredstva (T36-
T37)
T47.7 Emetici
T47.8 Ostala sredstva s primarnim djelovanjem na gastrointestinalni
sustav
T47.9 Sredstva s primarnim djelovanjem na gastrointestinalni sustav,
nespecificirana
829
T49 Meunarodna klasifikacija bolesti
830
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T52
T52.3 Glikoli
T52.4 Ketoni
T52.8 Ostala organska otapala
T52.9 Organsko otapalo, nespecificirano
832
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T59
T56 Toksian uinak metala
Ukljuuje: dimove i pare metala
metali svih izvora, osim medicinskih tvari
Iskljuuje: arsen i njegove spojeve (T57.0)
mangan i njegove spojeve (T57.2)
T56.0 Olovo i njegovi spojevi
T56.1 iva i njezini spojevi
T56.2 Krom i njegovi spojevi
T56.3 Kadmij i njegovi spojevi
T56.4 Bakar i njegovi spojevi
T56.5 Cink i njegovi spojevi
T56.6 Kositar i njegovi spojevi
T56.7 Berilij i njegovi spojevi
T56.8 Ostali metali
Talij
T56.9 Metal, nespecificiran
T59.6 Sumporovodik
T59.7 Ugljikov dioksid
T59.8 Ostali specificirani plinovi, dimovi i pare
T59.9 Plinovi, dimovi i pare, nespecificirani
834
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T64
T62 Toksian uinak drugih tetnih tvari pojedenih s hranom
Iskljuuje: alergijske reakcije na hranu, kao to su:
anafilaktini ok uzrokovan tetnim djelovanjem hrane
(T78.0)
dermatitis (L23.6, L25.4, L27.2)
gastroenteritis (neinfektivni) (K52.-)
bakterijske alimentarne intoksikacije (A05.-)
toksine uinke kontaminanata hrane kao to su:
aflatoksin i ostali mikotoksini (T64)
cijanidi (T65.0)
cijanovodik (T57.3)
iva (T56.1)
T62.0 Pojedene gljive
T62.1 Pojedeni bobiasti plodovi
T62.2 Drugi pojedeni (dijelovi) biljke (biljaka)
T62.8 Ostale specificirane tetne tvari pojedene u hrani
T62.9 tetne tvari pojedene u hrani, nespecificirane
835
T65 Meunarodna klasifikacija bolesti
T68 Hipotermija
Hipotermija kao nesretan sluaj
Iskljuuje: smrzotine (T33-T35)
hipotermiju:
nakon anestezije (T88.5)
novoroeneta (P80.-)
nevezanu uz nisku temperaturu okolia (R68.0)
837
T71 Meunarodna klasifikacija bolesti
T71 Asfiksija
Guenje (zbog davljenja)
Sustavni manjak kisika zbog:
niskog sadraja kisika u okolnom zraku
mehanikog sprjeavanja disanja
Iskljuuje: visinsku anoksiju (T70.2)
asfiksiju uzrokovanu:
ugljikovim monoksidom (T58)
inhalacijom hrane ili stranog tijela (T17.-)
drugim plinovima, dimovima i parama (T59.-)
respiracijski:
distres
sindrom u odraslih (J80)
u novoroeneta (P22.-)
838
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T75
T74 Sindromi zlostavljanja
Za oznaku svjee ozljede moe se po elji uporabiti i dodatna ifra.
T74.0 Zaputanje ili naputanje
T74.1 Tjelesno zlostavljanje
Pretuenost:
sindrom (zlostavljanog) dojeneta ili djeteta BPO
brani sindrom BPO
T74.2 Seksualno zlostavljanje
T74.3 Psiholoko zlostavljanje
T74.8 Ostali sindromi zlostavljanja
Mijeani oblici
T74.9 Sindrom zlostavljanja, nespecificiran
Uinci:
zlostavljanja odraslog BPO
zlostavljanja djeteta BPO
839
T78 Meunarodna klasifikacija bolesti
840
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T79
841
T79 Meunarodna klasifikacija bolesti
Ako se eli oznaiti predmet ili pojedinost nastanka rabi se dodatna ifra za
oznaivanje vanjskog uzroka (poglavlje XX).
Ako se eli oznaiti infektivni uzronik, rabi se dodatna ifra (B95-B97).
842
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T80
T80 Komplikacije nakon infuzije, transfuzije i terapijske
injekcije
Ukljuuje: perfuziju
Iskljuuje: odbacivanje presatka (transplantata) kotane sri (T86.0)
T80.0 Zrana embolija nakon infuzije, transfuzije i terapijske injekcije
T80.1 Vaskularne komplikacije nakon infuzije, transfuzije i terapijske
injekcije
Flebitis
Tromboembolija nakon infuzije, transfuzije i terapijske injekcije
Tromboflebitis
Iskljuuje: ona stanja koja su specificirana kao:
uzrokovana protezama, implantatima i transplantatima
(T82.8, T83.8, T84.8, T85.8)
nakon postupaka (T81.7)
T80.2 Infekcije nakon infuzije, transfuzije i terapijske injekcije
Infekcija
Sepsa nakon infuzije, transfuzije i terapijske injekcije
Ako se eli oznaiti septiki ok uporabiti dodatnu ifru (R57.2).
Iskljuuje: navedena stanja koja su specificirana kao:
uzrokovana protezama, implantatima i transplantatima
(T82.6-T82.7, T83.5-T83.6,T84.5-T84.7, T85.7)
nakon postupaka (T81.4)
T80.3 Reakcija AB0 inkompatibilnosti
Inkompatibilna transfuzija krvi
Reakcija na infuziju ili transfuziju inkompatibilnih krvnih grupa
T80.4 Reakcija na Rh-inkompatibilnost
Reakcija na Rh-faktor u infuziji ili transfuziji
T80.5 Anafilaktini ok uzrokovan serumom
Iskljuuje: ok:
alergijski BPO (T78.2)
anafilaktini:
BPO (T78.2)
uzrokovan tetnim uinkom ispravno primijenjenog
lijeka, pravilno propisanog (T88.6)
T80.6 Ostale reakcije na serum
Intoksikacija serumom
Proteinska bolest
Serumski(a):
osip
bolest
urtikarija
Iskljuuje: serumski hepatitis (B16.-)
T80.8 Ostale komplikacije nakon infuzije, transfuzije i terapijske
injekcije
T80.9 Nespecificirana komplikacija nakon infuzije, transfuzije i
terapijske injekcije
Transfuzijska reakcija BPO
843
T81 Meunarodna klasifikacija bolesti
844
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T81
T81.2 Nehotian (sluajan) ubod ili laceracija u tijeku postupka,
nesvrstani drugamo
Sluajna perforacija:
kateterom
krvne ile
endoskopom
ivca s u tijeku postupka
instrumentom
organa
sondom
Iskljuuje: oteenja uzrokovana instrumentima za vrijeme poroaja
(O70-O71)
perforacija, ubod ili laceracija napravom ili implantatom
hotimino ostavljenim u operacijskoj rani (T82-T85)
specificirane komplikacije svrstane drugamo, kao to je
sindrom laceracije irokog ligamenta [Allen-Masters]
(N83.8)
T81.3 Disrupcija kirurke rane, nesvrstana drugamo
Dehiscencija kirurke rane
Ruptura
Iskljuuje: rascjep:
rane carskog reza (O90.0)
poroajne perinealne rane (O90.1)
T81.4 Infekcija nakon postupka, nesvrstana drugamo
Apsces:
intraabdominalni
ava
subfrenini nakon izvrenoga postupka
rane
Sepsa
Ako se eli oznaiti druga manifestacija infekcije, kao npr. sepsa ili
apsces, moe se uporabiti dodatna ifra.
Iskljuuje: infekciju uzrokovanu:
infuzijom, transfuzijom ili terapijskom injekcijom (T80.2)
protezama, implantatima ili transplantatima (T82.6-T82.7,
T83.5-T83.6, T84.5-T84.7, T85.7)
infekciju poroajne kirurke rane (O86.0)
T81.5 Strano tijelo, nehotice ostavljeno u tjelesnoj upljini ili kirurkoj
rani nakon postupka
Adhezije
Opstrukcija uzrokovana stranim tijelom nehotice ostavljenim
Perforacija u kirurkoj rani ili tjelesnoj upljini
Iskljuuje: opstrukciju ili perforaciju uzrokovanu protezama i
implantatima namjerno ostavljenim u tijelu (T82.0-T82.5,
T83.0-T83.4, T84.0-T84.4, T85.0-T85.6)
T81.6 Akutna reakcija na stranu tvar, nehotice ostavljenu u tijeku
postupka
Peritonitis:
aseptini
kemijski
845
T82 Meunarodna klasifikacija bolesti
846
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T83
T82.4 Mehanike komplikacije s kateterom za vaskularnu dijalizu
Stanja navedena u T82.0 uzrokovana kateterom za vaskularnu dijalizu
Iskljuuje: mehanike komplikacije kateterom za intraperitonealnu
dijalizu (T85.6)
T82.5 Mehanike komplikacije ostalih sranih i vaskularnih naprava i
implantata
Stanja navedena u T82.0 uzrokovana:
arteriovensko(i)m:
fistulom kirurki napravljenima
pretokom (shunt)
umjetnim srcem
balonom (kontrapulsacijskim)
infuzijskim kateterom
kiobranom (napravom)
Iskljuuje: mehanike komplikacije epiduralnoga i subduralnoga
infuzijskog katetera (T85.6)
T82.6 Infekcija i upalna reakcija uzrokovana umjetnim sranim
zalistcima
T82.7 Infekcija i upalna reakcija uzrokovana drugim sranim i
vaskularnim protetikim napravama, implantatima i
transplantatima
T82.8 Ostale komplikacije sranih i vaskularnih protetikih naprava,
implantata i transplantata
Embolija
Fibroza
uzrokovana sranim i vaskularnim
Hemoragija
protetikim napravama, implantatima i
Bol
transplantatima
Stenoza
Tromboza
T82.9 Nespecificirana komplikacija sranih i vaskularnih protetikih
naprava, implantata i transplantata
847
T84 Meunarodna klasifikacija bolesti
848
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T85
T84.4 Mehanika komplikacija drugih unutranjih ortopedskih
naprava, implantata i transplantata
Stanja navedena u T82.0 uzrokovana presaivanjem miia i tetive
T84.5 Infekcija i upalna reakcija uzrokovana unutranjom zglobnom
protezom
T84.6 Infekcija i upalna reakcija uzrokovana sredstvom za unutarnju
fiksaciju [na kojem bilo mjestu]
T84.7 Infekcija i upalna reakcija uzrokovana ostalim unutranjim
ortopedskim napravama, implantatima i transplantatima
T84.8 Ostale komplikacije unutranjih ortopedskih protetikih naprava,
implantata i transplantata
Stanja navedena u T82.0 uzrokovana unutranjim ortopedskim
protetikim napravama, implantatima i transplantatima
T84.9 Nespecificirana komplikacija unutranjih ortopedskih protetikih
naprava, implantata i transplantata
849
T86 Meunarodna klasifikacija bolesti
850
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T88
T87 Komplikacije svojstvene za ponovno priivanje i
amputaciju
T87.0 Komplikacije ponovno priivene ruke (dijela)
T87.1 Komplikacije ponovno priivene noge (dijela)
T87.2 Komplikacije ostalih ponovno priivenih dijelova tijela
T87.3 Neurom amputacijskog batrljka
T87.4 Infekcija amputacijskog batrljka
T87.5 Nekroza amputacijskog batrljka
T87.6 Ostale i nespecificirane komplikacije amputacijskog batrljka
Amputacijskog batrljka:
kontraktura (fleksija), (sljedeeg proksimalnog zgloba)
hematom
edem
Iskljuuje: sindrom fantomskog uda (G54.6-G54.7)
851
T88 Meunarodna klasifikacija bolesti
852
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T91
854
XIX. Ozljede, otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka T97
T93.8 Posljedice ostalih specificiranih ozljeda noge
Posljedice ozljede svrstane u S70.-, S75.-, S79.7-S79.8, S80.-, S85.-,
S89.7-S89.8, S90.-, S95.-, S99.7-S99.8, T13.0, T13.4 i T13.8
T93.9 Posljedice nespecificirane ozljede noge
Posljedice ozljede svrstane u S79.9, S89.9, S99.9 i T13.9
855
T98 Meunarodna klasifikacija bolesti
856
XX.
XX. POGLAVLJE
Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
857
Meunarodna klasifikacija bolesti
858
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
1 Ustanova za boravak
Djeji dom
Dormitorij
Dom za bolesne
Prihvatilite
Vojni logor (kamp)
Dom za njegu
Staraki dom
Sirotite
Dom umirovljenika
Zatvor
kola (s boravkom)
2 kola, druga ustanova i javno administrativno podruje
Zgrada (ukljuujui pripadajue zemljite) u javnoj uporabi ili kojom se
koristi odreena skupina stanovnitva kao to je:
skuptinska dvorana
sveuilino naselje (kampus)
crkva
kino
klupska zgrada
koled
sudska zgrada
plesna dvorana
jaslice
galerija
bolnica
institut za viu naobrazbu
djeji vrti
knjinica
kino-dvorana
muzej
koncertna dvorana
zgrada opere
pota, potanski ured
javna dvorana
kola (privatna), (javna), (dravna)
kazalite
sveuilite
centar za mlade
Iskljuuje: zgradu u gradnji (6)
ustanovu za stanovanje (1)
portske i atletske povrine (3)
859
Meunarodna klasifikacija bolesti
860
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
861
Meunarodna klasifikacija bolesti
ifra aktivnosti
Dolje navedena potklasifikacija je uvedena za neobveznu uporabu, ako se eli
uporabiti dodatna znamenka u ifri s kategorijama V01-Y34, radi oznaivanja
aktivnosti ozlijeene osobe u trenutku nastupa dogaaja. Ta se potklasifikacija ne
smije pomijeati ili uporabiti umjesto preporuene potpodjele predviene za
oznaivanje mjesta pojave dogaaja koji se moe svrstati u W00-Y34.
0 Za vrijeme bavljenja portskom aktivnou
Fizika aktivnost s funkcionalnim elementima sljedeega:
golf
doging (jogging)
jahanje
kolska atletika
skijanje
plivanje
pjeaenje
skijanje na vodi
1 Za vrijeme bavljenja aktivnou u slobodno vrijeme
Aktivnost u slobodno vrijeme (hobi)
Aktivnosti u slobodno vrijeme s elementom razonode, kao odlazak u kino,
na ples ili zabavu
Sudjelovanje u sastancima i aktivnostima dobrovoljnih organizacija
Iskljuuje: portske aktivnosti (O)
2 Za vrijeme rada u svrhu privreivanja
Plaeni rad (manualni) (profesionalni)
Putovanje (vrijeme) do takvih aktivnosti i natrag
Rad za plau (mjesenu), nagradu i druge tipove prihoda
3 Za vrijeme bavljenja drugim tipovima rada
Domae dunosti kao:
skrb za djecu i roake
ienje
kuhanje
vrtlarenje
odravanje kue
Dunosti za koje se normalno ne dobiva naknada
Uenje, npr. pohaanje kole ili predavanja
Primanje poduke
4 Za vrijeme odmora, spavanja, jela ili bavljenja drugim vitalnim
aktivnostima
Osobna higijena
8 Za vrijeme bavljenja drugim specificiranim aktivnostima
862
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
Nezgode
(V01-X59)
Nezgode pri prijevozu
(V01-V99)
Napomena: Ovaj je odjeljak sastavljen od 12 skupina. One koje se odnose na
nezgode pri kopnenom prijevozu (V01-V89) odraavaju rtvin nain
prijevoza i podijeljene su tako da identificiraju rtvinu ulogu ili tip
dogaaja. Vozilo u kojem se nalazi ozlijeena osoba, oznaeno je s
prvim dvjema znamenkama budui da se smatra najvanijim imbe-
nikom koji treba identificirati radi prevencije.
Iskljuuje: nezgode osoba koje su ukljuene u odravanje ili popravak
prijevozne opreme ili vozila (koje nije u pokretu) osim ako su
ozlijeene drugim vozilom u pokretu (W00-X59)
nezgode koje ukljuuju vozila, ali nevezane s opasnostima
prijevoznih sredstava, na primjer ozljede zadobivene u tunjavi na
brodu; prijevozno vozilo zahvaeno kataklizmom, priklijeten prst
pri zatvaranju automobilskih vrata (W00-X59)
nesree s vozilima, bez povezivanja s rizikom vezanim za vrstu
prijevoza [na primjer: ozljede zadobivene u tunjavi na brodu;
prijevozno sredstvo zahvaeno prirodnom katastrofom; prst
prignjeen vratima] (W00-X59)
napad razbijanjem motornog vozila (Y03)
dogaaj s nedefiniranom nakanom (Y31-Y33)
namjerno samoozljeivanje (X81-X83)
863
Meunarodna klasifikacija bolesti
864
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
(k) Motocikl je motorno vozilo s dva kotaa, s jednim ili dva sjedala i
katkad s treim kotaem kao osloncem prikolice. Prikolica se smatra
dijelom motocikla.
Ukljuuje: moped
vespu
motocikl
BPO
kombinirani
s bonom prikolicom
bicikl s motorom
kolica na motorni pogon ograniene brzine
Iskljuuje: tricikl na motorni pogon vidi definiciju (m)
(l) Motociklist je svaka osoba na motociklu ili u bonoj prikolici ili
prikolici prikopanoj na takvo vozilo.
(m) Motorno vozilo s tri kotaa motorizirani je tricikl namijenjen prije svega
za uporabu na cesti.
Ukljuuje: tricikl na motorni pogon
motornu riku
motorno vozilo s tri kotaa
Iskljuuje: motocikl s prikolicom vidi definiciju (k)
posebno vozilo za svaki teren v. definiciju (x)
(n) Automobil je motorno vozilo s etiri kotaa namijenjeno prije svega
za prijevoz do 10 osoba. Autoprikolica (trailer) ili karavan vueni od
automobila smatraju se dijelom automobila.
Ukljuuje: minibus
(o) Motorno vozilo ili vozilo moe se odnositi na razna prijevozna sredstva.
Za odreivanje odgovarajue ifre, potrebno je ustanoviti lokalno
znaenje ovog termina. Ako se ovi termini rabe nejasno, vrijedi
uporabiti ifru za neodreeno. Autoprikolica ili karavan vuen od
nekog vozila smatra se dijelom vozila.
(p) Kamionet (pick-up truck) ili dostavno vozilo je motorno vozilo s etiri
ili est kotaa namijenjeno prije svega za prijevoz robe, koje je teko
manje od lokalnog limita za klasifikaciju kao teretno vozilo i za koje
ne treba posebna vozaka dozvola.
(q) Teko prijevozno sredstvo je motorno vozilo namijenjeno prije svega za
prijevoz robe i koje odgovara lokalnom klasifikacijskom kriteriju za
teka vozila za prijevoz izraeno kao osovinska (kerbside) nosivost
(obino preko 3.500 kg) i za koje se trai posebna vozaka dozvola.
(r) Autobus je motorno vozilo namijenjeno ili prilagoeno prije svega za
prijevoz vie od 10 osoba i za koje se trai posebna vozaka
dozvola.
Ukljuuje: autobus za meugradski prijevoz
865
Meunarodna klasifikacija bolesti
(s) Vlak ili pruno vozilo je svako sredstvo s prikopanim vagonima ili
bez njih, namijenjeno prometu na eljeznikoj pruzi.
Ukljuuje: meugradski:
elektrini vlak
tramvaj
vlak, na bilo koji pogon [dizelski], [elektrini], [parni]:
uspinjau
jednotrani ili dvotrani
podzemni ili izdignut
drugo vozilo namijenjeno vonji po eljeznikoj pruzi
Iskljuuje: meugradske elektrine vlakove [tramvaje] odreene da
prometuju na izdvojenoj cesti koja ini dio javne ulice ili
autoputa vidi definiciju (t).
(t) Tramvaj je sredstvo namijenjeno i prije svega slui za prijevoz osoba
unutar grada. Kree se po tranicama, obino je podvrgnut
normalnim prometnim znakovima i radi u pravilu na zasebnoj pruzi
koja je dio ceste. Prikolica koju vue tramvaj smatra se dijelom
tramvaja.
Ukljuuje: meugradski elektrini vlak ili tramvaj ako je odreeno
da prometuje po ulici ili javnoj autocesti
tramvaj (kola)
trolejbus (kola)
(u) Posebno vozilo, preteno u uporabi meu industrijskim zgradama i prostoru, je
motorno vozilo namijenjeno prije svega za uporabu unutar/izmeu
zgrada i postrojenja u industriji ili komercijalnih zdanja.
Ukljuuje: akumulatorsko:
aerodromsko putniko vozilo
kolica (transporter) (za prtljagu), (za potu)
vagonet u rudniku
viljukar
umski vagonet
samohodni transporter, industrijski
stanina kolica za prtljagu (s pogonom)
rudarska kolica, vagon ili koara za prijenos rude
(s pogonom) u rudniku ili kamenolomu
(v) Posebno vozilo koje se preteno rabi u poljodjelstvu je motorno vozilo
namijenjeno posebno za uporabu u poljodjelstvu i hortikulturi, npr.
za obradbu zemlje (tla), odravanje i etvu usjeva i transport
materijala na farmi (gospodarstvu)
Ukljuuje: etelicu kombajn
poljoprivredne strojeve na vlastiti pogon
traktor (i prikolicu)
866
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
867
Meunarodna klasifikacija bolesti
868
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta
6. Kada nek nezgoda pri prijevozu koja ukljuuje vozilo u kretanju kao:
sluajno otrovanje ispunim plinom nastalim od
lom bilo kojega dijela
eksplozija bilo kojega dijela
pad, skok ili sluajno guranje od
poar nastao u vozila(o)(u)
pogodak predmetom baenim u ili na u kretanju
osoba ozlijeena tako to je gurnuta
prema nekom dijelu ili predmetu u
ozljeda od pokretnog dijela
predmet pao u ili na
rezultira kasnijim sudarom, potrebno je nezgodu svrstati kao sudar.
Ako je nastala nezgoda koja nije sudar, treba je svrstati kao nezgodu
bez sudara prema tipu ukljuenog vozila.
869
Meunarodna klasifikacija bolesti
870
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V09
Pjeak ozlijeen u nezgodi pri prijevozu
(V01-V09)
871
V10 Meunarodna klasifikacija bolesti
872
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V19
V18 Voza vozila na pedale ozlijeen u nezgodi bez sudara
tijekom prijevoza
Ukljuuje: pad ili bacanje s vozila na pedale (bez prethodnog sudara)
prevrtanje:
BPO
bez sudara
873
V20 Meunarodna klasifikacija bolesti
874
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V29
V27 Voza motocikla ozlijeen u sudaru s uvrenim ili
nepominim predmetom
875
V30 Meunarodna klasifikacija bolesti
876
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V39
V37 Osoba u motornoj trokolici ozlijeena u sudaru s
uvrenim ili nepominim predmetom
877
V40 Meunarodna klasifikacija bolesti
878
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V49
V47 Osoba u automobilu ozlijeena u sudaru s uvrenim ili
nepominim predmetom
879
V50 Meunarodna klasifikacija bolesti
880
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V59
V56 Osoba u dostavnom vozilu ili kombiju ozlijeena u sudaru
s drugim vozilom bez motora
Ukljuuje: sudar sa zaprenim vozilom, ivotinjom s jahaem,
tramvajem
881
V60 Meunarodna klasifikacija bolesti
882
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V69
V67 Osoba u tekom prijevoznom vozilu ozlijeena u sudaru s
uvrenim ili nepokretnim predmetom
883
V70 Meunarodna klasifikacija bolesti
884
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V79
V77 Osoba u autobusu ozlijeena u sudaru s uvrenim ili
nepokretnim objektom
885
V80 Meunarodna klasifikacija bolesti
888
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V85
V84 Osoba u posebnom industrijskom vozilu koje se
uglavnom rabi u poljoprivredi ozlijeena u nezgodi pri
prijevozu
Iskljuuje: vozila koja stoje ili se odravaju (W30)
V84.0 Voza posebnog poljoprivrednog vozila ozlijeen u prometnoj
nezgodi
V84.1 Putnik u posebnom poljoprivrednom vozilu ozlijeen u
prometnoj nezgodi
V84.2 Osoba izvana na posebnom poljoprivrednom vozilu ozlijeena u
prometnoj nezgodi
V84.3 Neoznaena osoba u posebnom poljoprivrednom vozilu
ozlijeena u prometnoj nezgodi
V84.4 Osoba ozlijeena za vrijeme ulaska ili silaska s posebnog
poljoprivrednog vozila
V84.5 Voza posebnog poljoprivrednog vozila ozlijeen u nezgodi izvan
prometa
V84.6 Putnik u posebnom poljoprivrednom vozilu ozlijeen u nezgodi
izvan prometa
V84.7 Osoba izvana na posebnom poljoprivrenom vozilu ozlijeena u
nezgodi izvan prometa
V84.9 Neoznaena osoba u posebnom poljoprivrednom vozilu
ozlijeena u nezgodi izvan prometa
Nezgoda posebnog poljoprivrednog vozila BPO
889
V86 Meunarodna klasifikacija bolesti
890
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V88
V87 Prometna nezgoda odreene vrste, ali uz nepoznat nain
prijevoza rtve
Iskljuuje: sudar u kojem sudjeluje:
voza vozila na pedale (V10-V19)
pjeak (V01-V09)
V87.0 Osoba ozlijeena u sudaru automobila i motornog vozila na dva
ili tri kotaa (u prometu)
V87.1 Osoba ozlijeena u sudaru drugog motornog vozila i motornog
vozila s dva ili tri kotaa (u prometu)
V87.2 Osoba ozlijeena u sudaru automobila i kamioneta ili kombija (u
prometu)
V87.3 Osoba ozlijeena u sudaru automobila i autobusa (u prometu)
V87.4 Osoba ozlijeena u sudaru automobila i tekog prijevoznog
vozila (u prometu)
V87.5 Osoba ozlijeena u sudaru tekog prijevoznog vozila i autobusa
(u prometu)
V87.6 Osoba ozlijeena u sudaru vlaka ili vozila na tranicama i
automobila (u prometu)
V87.7 Osoba ozlijeena u sudaru izmeu drugih oznaenih motornih
vozila (u prometu)
V87.8 Osoba ozlijeena u drugoj oznaenoj nezgodi pri prijevozu sa
sudjelovanjem motornih vozila (u prometu)
V87.9 Osoba ozlijeena u drugim oznaenim nezgodama (sa sudarom)
(bez sudara) pri prijevozu, sa sudjelovanjem vozila bez motora (u
prometu)
891
V89 Meunarodna klasifikacija bolesti
892
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V90
Nezgode u vodenom prijevozu
(V90-V94)
893
V91 Meunarodna klasifikacija bolesti
894
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta V96
V94 Druge i neoznaene nezgode pri prijevozu na vodi
Ukljuuje: nezgode osoba koje nisu na plovilu, udarenih brodom pri
skijanju na vodi
895
V97 Meunarodna klasifikacija bolesti
896
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta W05
Drugi vanjski uzroci sluajnih ozljeda
(W00-X59)
Padovi
(W00-W19)
897
W06 Meunarodna klasifikacija bolesti
898
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta W19
W16 Ronjenje ili skakanje u vodu koje uzrokuje ozljedu,
izuzevi utapanje ili potapanje
Ukljuuje: udaranje ili lupanje:
o dno prilikom skakanja ili ronjenja u pliaku
o stijenku ili dasku bazena za plivanje
o vodenu povrinu
Iskljuuje: sluajno utapanje ili potapanje (W65-W74)
ronjenje s nedostatnom zalihom zraka (W81.-)
djelovanje tlaka zraka zbog ronjenja (W94.-)
899
W20 Meunarodna klasifikacija bolesti
900
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta W26
W23 Osoba zahvaena, zdrobljena, zgnjeena ili uklijetena
predmetima ili izmeu predmeta
Ukljuuje: zahvaenost, drobljenje, gnjeenje ili ukljetenje:
901
W27 Meunarodna klasifikacija bolesti
902
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta W39
W31 Ozljeivanje drugim i nespecificiranim strojevima
Ukljuuje: stroj BPO
naprave za rekreaciju
Iskljuuje: ozljeivanje strojevima u transportu na vlastiti pogon ili
onima koje vuku druga vozila (V01-V99)
izloenost elektrinom udaru (W86.-)
903
W40 Meunarodna klasifikacija bolesti
904
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta W59
Izloenost ivim mehanikim silama
(W50-W64)
905
W60 Meunarodna klasifikacija bolesti
906
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta W78
Druge sluajne ugroenosti disanja
(W75-W84)
907
W79 Meunarodna klasifikacija bolesti
909
W93 Meunarodna klasifikacija bolesti
910
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X05
Izloenost dimu, vatri i plamenu
(X00-X09)
911
X06 Meunarodna klasifikacija bolesti
912
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X19
X15 Dodir s vruim kuanskim aparatima
Ukljuuje: tednjak
vruu plou tednjaka
ajnik
tavu (staklenu) (metalnu)
pe (kuhinjsku)
toster
Iskljuuje: ureaje za grijanje (X16.-)
913
X20 Meunarodna klasifikacija bolesti
914
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X31
X26 Dodir s otrovnim morskim ivotinjama i biljkama
Ukljuuje: koralj
meduzu
nematociste
morskog:
arnjaka (anemonu)
krastavca
jeinca
Iskljuuje: neotrovne morske ivotinje (W56.-)
morske zmije (X20.-)
917
X41 Meunarodna klasifikacija bolesti
918
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X47
X44 Sluajno otrovanje ili izloenost neoznaenim ljekovitim
tvarima, lijekovima ili biolokim tvarima
Ukljuuje: agense koji primarno djeluju na glatke i poprjenoprugaste
miie i dini sustav
anestetike (ope), (lokalne)
lijekove koji djeluju na:
kardiovaskularni sustav
probavni sustav
hormone i sintetike zamjene
sistemne i hematoloke agense
sistemne antibiotike i druge protuinfektivne tvari
terapijske plinove
preparate za lokalnu primjenu cjepiva
agense za odravanje ravnotee tjelesnih tekuina i lijekove
koji djeluju na metabolizam minerala i urine kiseline
919
X48 Meunarodna klasifikacija bolesti
920
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X59
X53 Nedostatak hrane
Ukljuuje: nedostatak hrane kao uzrok:
iscrpljenosti
nedovoljne uhranjenosti
gladovanja
Iskljuuje: zanemarivanje ili naputanje (Y06.-)
namjeran nedovoljan unos hrane i vode
(samozanemarivanje)
samozanemarivanje BPO
921
X60 Meunarodna klasifikacija bolesti
Namjerno samoozljeivanje
(X60-X84)
[vidjeti na poetku ovog poglavlja za klasifikaciju mjesta dogaaja i aktivnosti]
922
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X66
X63 Namjerno samootrovanje i izlaganje drugim lijekovima
koji djeluju na autonomni ivani sustav
Ukljuuje: parasimpatolitike [antikolinergike i antimuskarinske tvari] i
spazmolitike
parasimpatomimetike [kolinergike]
simpatolitike [antiadrenergike]
simpatomimetike [adrenergike]
923
X67 Meunarodna klasifikacija bolesti
924
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta X84
X75 Namjerno samoozljeivanje eksplozivnim materijalom
925
X85 Meunarodna klasifikacija bolesti
Napad (nasrtaj)
(X85-Y09)
[vidjeti na poetku ovog poglavlja za klasifikaciju mjesta dogaaja i aktivnosti]
Ukljuuje: ubojstvo
ozljede nanesene od druge osobe s namjerom da
ozlijedi ili ubije na bilo koji nain
Iskljuuje: ozljede kao posljedica:
legalne (zakonske) intervencije (Y35)
ratnih operacija (Y36)
926
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y05
X94 Napad hicem iz puke, samarice i veeg vatrenog oruja
927
Y06 Meunarodna klasifikacija bolesti
928
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y12
929
Y13 Meunarodna klasifikacija bolesti
930
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y25
Y17 Otrovanje i izlaganje drugim plinovima i isparinama,
nakana neodreena
Ukljuuje: ugljikov monoksid
suzni plin [suzavac]
ispuni plin motora (vozila)
duikove okside
sumporni dioksid
plin za kuanstvo
Iskljuuje: dimove i isparine kovina (Y19)
931
Y26 Meunarodna klasifikacija bolesti
Y31 Pad, leanje ili tranje ispred objekta ili prema objektu u
pokretu, nakana neodreena
932
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y36
Y35.1 Zakonska intervencija koja ukljuuje eksplozive
Zakonska intervencija uporabom:
dinamita
eksplozivne topovske granate (rasprskavajue mine)
granate
minobacakog projektila
Y35.2 Zakonska intervencija koja ukljuuje plin
Uguenje plinom
Ozljeda suzavcem kao posljedica zakonske intervencije
Otrovanje plinom
Y35.3 Zakonske intervencije koje ukljuuju tupe predmete
Osoba udarena:
palicom (pendrekom)
tupim predmetom tijekom zakonske intervencije
daskom
Y35.4 Zakonska intervencija koja ukljuuje otre predmete
Osoba po(za)sjeena
Ozlijeena bajunetom tijekom zakonske intervencije
Ubodena
Y35.5 Zakonska (legalna) egzekucija (smrtna kazna)
Svaka egzekucija izvedena na nalog sudske ili upravne vlasti [bilo
stalne ili privremene] kao:
uguenje plinom
odrubljenje glave (giljotinom)
smrtna kazna
elektrokucija (elektrina stolica)
vjeanje
otrovanje
strijeljanje
Y35.6 Zakonska intervencija koja ukljuuje druge sepcificirane naine
Grub postupak (zlostavljanje)
Y35.7 Zakonska intervencija, nain nespecificiran
933
Y36 Meunarodna klasifikacija bolesti
934
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y36
Y36.5 Ratne operacije koje ukljuuju nuklearno oruje
Posljedice udarnog vala
Izloenost ionizirajuem zraenju od nuklearnog oruja
Posljedice od vatrene kugle
Toplina
Druge izravne i naknadne posljedice djelovanja nuklearnog oruja
Y36.6 Ratne operacije koje ukljuuju bioloko oruje
Y36.7 Ratne operacije koje ukljuuju kemijsko oruje i druge oblike
nekonvencionalnog ratovanja
Plinovi, pare i kemikalije
Laserske zrake
Y36.8 Ratne operacije nakon obustave neprijateljstava
Ozljede od eksplozija bombi ili mina postavljenih u tijeku ratnih
operacija, ako je do eksplozije dolo po prestanku neprijateljstava
Ozljede zbog ratnih operacija koje se mogu razvrstati u Y36.0-Y36.7
ili Y36.9, ali koje su nastale nakon prestanka neprijateljstava
Y36.9 Ratne operacije, nespecificirane
935
Y40 Meunarodna klasifikacija bolesti
936
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y42
Y41 Drugi sistemni lijekovi protiv infekcija i nametnika
Iskljuuje: antiinfekcijska sredstva za lokalnu primjenu (Y56.-)
Y41.0 Sulfonamidi
Y41.1 Lijekovi protiv mikobakterija
Iskljuuje: rifamicin (Y40.6)
streptomicin (Y40.5)
Y41.2 Antimalarici i lijekovi koji djeluju na druge krvne protozoe
Iskljuuje: derivate hidroksikinolina (Y41.8)
Y41.3 Drugi lijekovi protiv protozoa
Y41.4 Anthelmintici (lijekovi protiv crijevnih parazita)
Y41.5 Antivirusni lijekovi
Iskljuuje: amantadin (Y46.7)
citarabin (Y43.1)
Y41.8 Drugi specificirani sistemni lijekovi protiv infekcije i nametnika
Derivati hidroksikinolina
Iskljuuje: antimalarike (Y41.2)
Y41.9 Sistemni lijek protiv infekcije i nametnika, nespecificiran
937
Y43 Meunarodna klasifikacija bolesti
938
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y47
Y45.4 Antireumatici
Iskljuuje: klorokin (Y41.2)
glukokortikoide (Y42.0)
salicilate (Y45.1)
Y45.5 Derivati 4-aminofenola
Y45.8 Drugi analgetici i antipiretici
Y45.9 Analgetik, antipiretik i antiinflamatorni lijek, nespecificiran
939
Y48 Meunarodna klasifikacija bolesti
940
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y52
Y50.2 Metilksantini, koji nisu svrstani drugamo
Kofein
Iskljuuje: aminofilin (Y55.6)
teobromin (Y55.6)
teofilin (Y55.6)
Y50.8 Drugi stimulatori sredinjega ivanog sustava
Y50.9 Stimulator sredinjega ivanog sustava, nespecificiran
941
Y53 Meunarodna klasifikacija bolesti
942
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y56
Y54.2 Inhibitori karboanhidraze
Acetazolamid
Y54.3 Derivati benzotiadiazina
Y54.4 Diuretici koji djeluju na uzlazni krak Henleove petlje
Y54.5 Drugi diuretici
Y54.6 Lijekovi za nadoknadu tjelesnih tekuina, elektrolita i kalorija
Oralne rehidracijske soli
Y54.7 Lijekovi koji djeluju na kalcifikaciju
Paratireoidni hormoni i njihovi derivati
Skupina vitamina D
Y54.8 Lijekovi koji djeluju na metabolizam mokrane (urine) kiseline
Y54.9 Mineralne soli koje nisu svrstane drugamo
943
Y57 Meunarodna klasifikacija bolesti
944
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y61
Y59 Druga i nespecificirana cjepiva i bioloke tvari
Y59.0 Cjepiva protiv virusa
Y59.1 Cjepiva protiv rikecija
Y59.2 Cjepiva protiv protozoa
Y59.3 Imunoglobulin
Y59.8 Druga specificirana cjepiva i bioloke tvari
Y59.9 Cjepivo ili bioloka tvar, nespecificirano
945
Y62 Meunarodna klasifikacija bolesti
946
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y69
Y64.8 Oneiena medicinska ili bioloka tvar primijenjena na drugi
nain
Y64.9 Oneiena medicinska ili bioloka tvar primijenjena na
nespecificirani nain
Davanje oneiene medicinske ili bioloke tvari, BPO
947
Y70 Meunarodna klasifikacija bolesti
948
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y83
Y78 Radioloka sredstva povezana s nepovoljnim dogaajem
949
Y84 Meunarodna klasifikacija bolesti
950
XX. Vanjski uzroci morbiditeta i mortaliteta Y90
Y88 Posljedice kirurkog ili medicinskog zbrinjavanja kao
vanjskog uzroka
Y88.0 Posljedice tetnog djelovanja lijekova, ljekovitog pripravka i
biolokih tvari u terapijskoj uporabi
Y88.1 Posljedice nezgoda za bolesnika u tijeku kirurkih i medicinskih
postupaka
Y88.2 Posljedice tetnih dogaaja povezanih s medicinskim sredstvima
u dijagnostikoj ili terapijskoj uporabi
Y88.3 Posljedice kirurkih i medicinskih postupaka kao uzroka
bolesnikove nenormalne reakcije, ili kasnije komplikacije, bez
napomene o nezgodi u tijeku postupka
951
Y91 Meunarodna klasifikacija bolesti
952
XXI. POGLAVLJE
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom
Kategorijama od Z00 do Z99 treba se rabiti kad se kao dijagnoze ili problemi
registriraju neke druge okolnosti, a ne bolest, ozljeda ili vanjski uzrok, koji se
mogu klasificirati kao A00-Y89.
b) Kad je prisutna okolnost ili problem koji sam po sebi nije ni sadanja
bolest ni ozljeda, ali utjee na zdravstveno stanje osobe. Do podataka
o takvim imbenicima moe se doi u tijeku populacijskih anketa ili
istraivanja kad ispitanik moe, ali ne mora biti bolestan. Ti se podatci
mogu biljeiti kao dodatni imbenik o kojemu treba povesti rauna
kad se dotinoj osobi pruaju usluge lijeenja zbog neke bolesti ili
ozljede.
953
Z00 Meunarodna klasifikacija bolesti
954
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z02
Z01 Ostali specijalni pregled i istraivanja osoba bez tegoba ili
utvrene dijagnoze
Ukljuuje: rutinske pretrage odreenih sustava
Iskljuuje: pregled:
zbog administrativnih razloga (Z02.-)
suspektna stanja, neprovjerena (Z03.-)
specijalni probirni pregledi (screening) (Z11-Z13)
Z01.0 Pregled oiju i vida
Iskljuuje: pregled za izdavanje vozake dozvole (Z02.4)
Z01.1 Pregled uha i sluha
Z01.2 Pregled zubala
Z01.3 Mjerenje krvnoga tlaka
Z01.4 Ginekoloki pregled (opi) (rutinski)
Pregled obriska cerviksa po Papanicolaouu
Vanjski i unutranji ginekoloki pregled (godinji), (periodini)
Iskljuuje: pregled i testovi na trudnou (Z32.-)
rutinski pregled zbog kontracepcije (Z30.4-Z30.5)
Z01.5 Dijagnostiki koni testovi i testovi na preosjetljivost
Alergoloki testovi
Koni testovi za:
bakterijske bolesti
na preosjetljivost
Z01.6 Radioloke pretrage, nesvrstane drugamo
Rutinske:
prsnoga koa, rentgenskim zrakama
mamografija
Z01.7 Laboratorijske pretrage
Z01.8 Ostali specificirani specijalni pregled
Z01.9 Specijalni pregled, nespecificirano
955
Z03 Meunarodna klasifikacija bolesti
956
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z08
Z03.3 Promatranje zbog sumnje na poremeaje ivanog sustava
Z03.4 Promatranje zbog sumnje na infarkt miokarda
Z03.5 Promatranje zbog sumnje na druge bolesti cirkulacijskog sustava
Z03.6 Promatranje znakova otrovanja pri sumnji na otrovanje
progutanom tvari
Promatranje zbog sumnje na:
neeljeno djelovanje lijekova
otrovanje
Z03.8 Promatranje zbog sumnje na druge bolesti i stanja
Z03.9 Promatranje zbog sumnje na bolesti i stanja, nespecificirano
957
Z09 Meunarodna klasifikacija bolesti
Z22 Kliconoa
Ukljuuje: suspektnog kliconou
Z22.0 Kliconoa trbunog tifusa
Z22.1 Kliconoa drugih crijevnih bolesti
Z22.2 Kliconoa difterije
Z22.3 Kliconoa drugih specificiranih zaraznih bolesti
Kliconoa bakterijskih bolesti uzrokovanih:
meningokokom
stafilokokom
streptokokom
Z22.4 Kliconoa bolesti koje se prenose prije svega seksualnim
kontaktom
Kliconoa:
gonoreje
sifilisa
Z22.5 Kliconoa virusnoga hepatitisa
Kliconoa hepatitisa B nosilac HBsAg
Z22.6 Kliconoa infekcije humanim T-limfotropnim virusom tipa 1
[HTLV-1]
Z22.8 Kliconoa drugih infektivnih bolesti
Z22.9 Kliconoa infektivnih bolesti, nespecificiran
961
Z23 Meunarodna klasifikacija bolesti
962
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z28
Z26 Potreba za cijepljenjem protiv drugih pojedinanih
zaraznih bolesti
Iskljuuje: cijepljenje:
protiv kombinacije bolesti (Z27.-)
neprovedeno cijepljenje (Z28.-)
Z26.0 Potreba za cijepljenjem protiv limanijaze
Z26.8 Potreba za cijepljenjem protiv drugih pojedinanih specificiranih
zaraznih bolesti
Z26.9 Potreba za cijepljenjem protiv nespecificiranih zaraznih bolesti
Potreba za cijepljenjem BPO
963
Z29 Meunarodna klasifikacija bolesti
964
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z35
Z31 Postupci u vezi s oplodnjom
Iskljuuje: komplikacije udruene s umjetnom oplodnjom (N98.-)
Z31.0 Plastika jajovoda ili sjemenovoda (tuboplasty or vasoplasty)
nakon prethodne sterilizacije
Z31.1 Umjetna oplodnja
Z31.2 In vitro oplodnja
Hospitalizacija zbog vaenja ili umetanja oploenih jajaca
Z31.3 Druge pomone metode oplodnje
Z31.4 Pretrage i testovi u vezi s oplodnjom
Propuhivanje tuba
Brojenje spermija
Iskljuuje: brojenje spermija nakon podvezivanja sjemenovoda (Z30.8)
Z31.5 Genetiko savjetovanje
Z31.6 Genetiki savjeti i savjeti u vezi s oplodnjom
Z31.8 Drugi postupci u vezi s oplodnjom
Z31.9 Ostali nespecificirani postupci u vezi s oplodnjom
965
Z36 Meunarodna klasifikacija bolesti
966
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z39
Z37.1 Jedno mrtvoroeno
Z37.2 Blizanci, oba ivoroena
Z37.3 Blizanci, jedan ivoroeni i jedan mrtvoroeni
Z37.4 Blizanci, oba mrtvoroena
Z37.5 Drugi viestruki poroaji (trojci, etvorke itd.), svi ivoroeni
Z37.6 Drugi viestruki poroaji (trojci, etvorke itd.), samo neki
ivoroeni
Z37.7 Drugi vieplodni poroaji, (trojci, etvorke itd.) svi mrtvoroeni
Z37.9 Nespecificirano
Vieplodni poroaji BPO
Jedno novoroene BPO
967
Z40 Meunarodna klasifikacija bolesti
968
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z44
Z42.0 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju na
glavi i vratu
Z42.1 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju na
dojci
Z42.2 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju na
drugim dijelovima trupa
Z42.3 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju na ruci
Z42.4 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju na nozi
Z42.8 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju na
drugim dijelovima tijela
Z42.9 Naknadno zbrinjavanje koje ukljuuje plastinu operaciju,
nespecificirano
970
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z49
Z46.8 Postavljanje i prilagoivanje drugih specificiranih naprava
Invalidska kolica
Z46.9 Postavljanje i prilagoivanje naprava, nespecificirano
971
Z50 Meunarodna klasifikacija bolesti
Z54 Oporavak
Z54.0 Oporavak nakon operacije
Z54.1 Oporavak nakon radioterapije
Z54.2 Oporavak nakon kemoterapije
Z54.3 Oporavak nakon psihoterapije
Z54.4 Oporavak nakon lijeenja prijeloma
Z54.7 Oporavak nakon kombiniranog lijeenja
Oporavak nakon kombiniranog lijeenja uvrtenog pod Z54.0-Z54.4
Z54.8 Oporavak nakon ostalog lijeenja
Z54.9 Oporavak nakon lijeenja, nespecificirano
973
Z55 Meunarodna klasifikacija bolesti
974
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z59
Z57.6 Izloenost nepovoljnoj temperaturi na radnome mjestu
Z57.7 Izloenost vibracijama na radnome mjestu
Z57.8 Izloenost drugim rizinim imbenicima na radnome mjestu
Z57.9 Nespecificirana izloenost rizinim imbenicima na radnome
mjestu
975
Z60 Meunarodna klasifikacija bolesti
976
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z61
Z61 Tekoe vezane uz negativne dogaaje u djetinjstvu
Iskljuuje: sindrome loeg postupanja (T74.-)
Z61.0 Gubitak ljubavi u djetinjstvu
Gubitak vrste emocionalne veze u djetinjstvu, na primjer s roditeljem, bratom
ili sestrom, s vrlo bliskim prijateljem ili kunim ljubimcem zbog smrti ili trajnog
odlaska ili odbijanja.
Z61.1 Udaljavanje od kue u djetinjstvu
Prijam u tuu obitelj, bolnicu ili u drugu ustanovu, to je uzrokovalo stres ili
prisilno ukljuivanje u neku aktivnost daleko od vlastita doma na dulji rok.
Z61.2 Promjena strukture odnosa u obitelji za vrijeme djetinjstva
Pojava nove osobe u obitelji to je rezultiralo nepovoljnom promjenom u
odnosima djeteta prema drugima. Moe se raditi o tome da je jedno od
roditelja sklopilo novi brak ili da se djetetu rodio brat ili sestra.
Z61.3 Dogaaji koji su uvjetovali gubitak samopotovanja u djetinjstvu
Dogaaji koji su rezultirali gubitkom samopotovanja (pretjeranim negativnim
samoocjenjivanjem) djeteta, npr. zbog neostvarivanja ciljeva u koje je uloilo
mnogo truda; obznanjivanje ili otkrivanje osobne ili obiteljske sramote ili
dogaaja koji ostavljaju sramotni peat; ostala pretrpljena ponienja.
Z61.4 Problemi u vezi s navodnim seksualnim zlostavljanjem djeteta od
osobe iz skupine glavnih skrbnika
Problemi u vezi s bilo kojim oblikom fizikog kontakta ili izloenosti izmeu
odraslog lana djetetova kuanstva i djeteta koji su doveli do spolnog
uzbuenja, bez obzira na to je li se dijete ukljuilo u spolni akt svojom voljom
ili ne (npr. svako dodirivanje genitalija ili opipavanje grudi ili genitalija ili pak
njihovo namjerno izlaganje).
Z61.5 Problemi u vezi s navodnim seksualnim zlostavljanjem od osobe
koja ne pripada skupini glavnih skrbnika
Problemi vezani uz dodirivanje grudi, ili uz pokuaj dodirivanja grudi ili
genitalija, spolna izloenost u bliskom sueljavanju ili pokuaj bitno starije
osobe koja ne pripada djetetovoj obitelji da dijete razodjene ili zavede,
temeljeni na poloaju ili statusu, ili uinjeni uz djetetovo protivljenje .
Z61.6 Problemi u vezi s navodnim fizikim zlostavljanjem djeteta
Problemi vezani uz prijanje dogaaje u kojima je bilo koja odrasla osoba u
kuanstvu dijete ozlijedila u medicinski znatnoj mjeri (npr. prijelomi, uoljive
masnice) ili gdje je dolo do oblika abnormalnog nasilja (npr. udaranje djeteta
tvrdim ili otrim napravama, ili pak izlaganje opeklinama ili vezivanje djeteta).
Z61.7 Zastraujui dogaaji u djetinjstvu
Proivljavanje prijetnji za djetetovu budunost, na primjer kidnapiranja,
elementarne nepogode koje su ugrozile ivot, ozljede koje je naruila djetetovo
predodbu o sebi ili vlastitu sigurnost ili pak djetetovo promatranje teke
traume voljene osobe.
Z61.8 Ostali negativni dogaaji u djetinjstvu
Z61.9 Nespecificirani negativni dogaaji u djetinjstvu
977
Z62 Meunarodna klasifikacija bolesti
979
Z70 Meunarodna klasifikacija bolesti
980
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z71
Z70.8 Ostalo savjetovanje o spolnim problemima
Spolni odgoj
Z70.9 Nespecificirano savjetovanje o spolnim problemima
981
Z72 Meunarodna klasifikacija bolesti
982
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z75
Z73.6 Ogranienje aktivnosti zbog invalidnosti
Iskljuuje: ovisnost o osobi koja prua skrb (Z74.-)
Z73.8 Drugi problemi u vezi s organiziranjem vlastita ivota
Z73.9 Problem u vezi s organiziranjem vlastita ivota, nespecificiran
983
Z76 Meunarodna klasifikacija bolesti
984
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z81
985
Z82 Meunarodna klasifikacija bolesti
986
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z85
Z83.2 Bolesti krvi i krvotvornih organa i neki poremeaji imunosnog
sustava u obiteljskoj anamnezi
Bolesti uvrstive pod D50-D89
Z83.3 eerna bolest u obiteljskoj anamnezi
Bolesti uvrstive pod E10-E14, O24
Z83.4 Endokrine bolesti, poremeaji matabolizma i prehrane u
obiteljskoj anamnezi
Bolesti uvrstive pod E00-E07, E15-E90
Z83.5 Poremeaji vida i sluha u obiteljskoj anamnezi
Bolesti uvrstive pod H00-H53, H55-H83, H92-H95
Iskljuuje: sljepou i gubitak vida u obiteljskoj anamnezi (Z82.1)
gluhou i gubitak sluha u obiteljskoj anamnezi (Z82.2)
Z83.6 Bolesti dinog sustava u obiteljskoj anamnezi
Bolesti uvrstive pod J00-J39, J60-J99
Iskljuuje: kronine bolesti donjih dinih puteva u obiteljskoj anamnezi
(Z82.5)
Z83.7 Bolesti probavnog sustava u obiteljskoj anamnezi
Bolesti uvrstive pod K00-K93
987
Z86 Meunarodna klasifikacija bolesti
990
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z92
Z91 Rizini imbenici u osobnoj anamnezi, nesvrstano
drugamo
Iskljuuje: izloenost oneienju i drugim fizikalnim imbenicima
okolia (Z58.-)
profesionalnu izloenost rizinim imbenicima (Z57.-)
ovisnost o psihoaktivnim tvarima u osobnoj anamnezi
(Z86.4)
Z91.0 Alergija na druge tvari, izuzevi lijekove i bioloke tvari, u
osobnoj anamnezi
Iskljuuje: alergiju na lijekove, medicinske preparate i bioloke tvari u
osobnoj anamnezi (Z88.8)
Z91.1 Neobavljanje medicinskog lijeenja i nepridravanje propisanog
naina ivota u osobnoj anamnezi
Z91.2 Loa osobna higijena u osobnoj anamnezi
Z91.3 Nezdravi raspored (ritam) spavanja i budnosti u osobnoj
anamnezi
Iskljuuje: poremeaje spavanja (G47.-)
Z91.4 Psiholoka trauma u osobnoj anamnezi, nesvrstano drugamo
Z91.5 Samoozljeivanje u osobnoj anamnezi
Fingirano (odglumljeno) samoubojstvo
Samootrovanje
Pokuaj samoubojstva
Z91.6 Druga psihika trauma u osobnoj anamnezi
Z91.8 Ostali nesvrstani rizini imbenici u osobnoj anamnezi,
nesvrstani drugamo
Zlouporaba BPO
Zlostavljanje BPO
991
Z93 Meunarodna klasifikacija bolesti
992
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z96
Z94.5 Stanje nakon presadbe koe
Stanje nakon presadbe vlastite koe
Z94.6 Stanje nakon presadbe kosti
Z94.7 Stanje nakon presadbe ronice
Z94.8 Stanje nakon presadbe drugih organa i tkiva
Kotana sr
Crijevo
Guteraa
Matine stanice
Z94.9 Stanje nakon presadbe organa i tkiva, nespecificirano
993
Z97 Meunarodna klasifikacija bolesti
994
XXI. imbenici koji utjeu na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom slubom Z99
Z98.2 Stanje nakon ugradnje naprave za drenau cerebrospinalne
tekuine
CST-spojnica
Z98.8 Druga specificirana stanja nakon operacije
995
Meunarodna klasifikacija bolesti
996
XXII. POGLAVLJE
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA U81
997
U88 Meunarodna klasifikacija bolesti
998
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
MORFOLOGIJA
NOVOTVORINA
999
Meunarodna klasifikacija bolesti
1000
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
____________________________________
1 Osim cistadenoma jajnika u M844-M849, koji se smatra zloudnim.
1001
Meunarodna klasifikacija bolesti
1002
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1003
Meunarodna klasifikacija bolesti
1004
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1005
Meunarodna klasifikacija bolesti
M8248/1 Apudom
M8250/1 Pluna adenomatoza (D38.1)
M8250/3 Bronhiolo-alveolarni adenokarcinom (C34.-)
M8251/0 Alveolarni adenom (D14.3)
M8251/3 Alveolarni adenokarcinom (C34.-)
M8260/0 Papilarni adenom BPO
M8260/3 Papilarni adenokarcinom BPO
M8261/1 Vilozni adenom BPO
M8261/2 Adenokarcinom in situ u viloznom adenomu
M8261/3 Adenokarcinom u viloznom adenomu
M8262/3 Vilozni adenokarcinom
M8263/0 Tubulovilozni adenom BPO
M8263/2 Adenokarcinom in situ u tubuloviloznom adenomu
M8263/3 Adenokarcinom u tubuloviloznom adenomu
M8270/0 Kromofobni adenom (D35.2)
M8270/3 Kromofobni karcinom (C75.1)
M8271/0 Prolaktinom (D35.2)
M8280/0 Acidofilni adenom (D35.2)
M8280/3 Acidofilni karcinom (C75.1)
M8281/0 Mjeoviti acidofilno-bazofilni adenom (D35.2)
M8281/3 Mjeoviti acidofilno-bazofilni karcinom (C75.1)
M8290/0 Oksifilni adenom
M8290/3 Oksifilni adenokarcinom
M8300/0 Bazofilni adenom (D35.2)
M8300/3 Bazofilni karcinom (C75.1)
M8310/0 Adenom svijetlih stanica
M8310/3 Adenokarcinom svijetlih stanica BPO
M8311/1 Hipernefroidni tumor
M8312/3 Karcinom bubrenih stanica (C64)
M8313/0 Adenofibrom svijetlih stanica
M8314/3 Karcinom bogat lipidima (C50.-)
M8315/3 Karcinom bogat glikogenom (C50.-)
M8320/3 Karcinom granuliranih stanica
M8321/0 Adenom glavnih stanica (D35.1)
M8322/0 Adenom vodeno-svijetlih stanica (D35.1)
M8322/3 Adenokarcinom vodeno-svijetlih stanica (C75.0)
M8323/0 Adenom mijeanih stanica
M8323/3 Adenokarcinom mijeanih stanica
M8324/0 Lipoadenom
M8330/0 Folikularni adenom (D34)
M8330/3 Folikularni adenokarcinom BPO (C73)
M8331/3 Folikularni adenokarcinom, dobro diferenciran (C73)
M8332/3 Folikularni adeokarcinom, trabekularni (C73)
M8333/0 Mikrofolikularni adenom (D34)
M8334/0 Makrofolikularni adenom (D34)
M8340/3 Papilarni karcinom, folikularni oblik (C73)
M8350/3 Neoahureni sklerozirajui karcinom (C73)
M8360/1 Multipli endokrini adenomi
M8361/1 Jukstaglomerularni tumor (D41.0)
M8370/0 Adenom kore nadbubrene lijezde BPO (D35.0)
1006
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1007
Meunarodna klasifikacija bolesti
1008
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1009
Meunarodna klasifikacija bolesti
1010
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1012
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1013
Meunarodna klasifikacija bolesti
M911 Mezonefromi
M9110/0 Mezonefrom, dobroudni
M9110/1 Mezonefriki tumor
M9110/3 Mezonefrom, zloudni
1014
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
1015
Meunarodna klasifikacija bolesti
M938-M948 Gliomi
M9380/3 Gliom, zloudni (C71.-)
M9381/3 Gliomatoza mozga (C71.-)
M9382/3 Mijeani gliom (C71.-)
M9383/1 Subependimalni gliom (D43.-)
M9384/1 Subependinalni astrocitom divovskih stanica (D43)
M9390/0 Papilom korioidnog pleksusa BPO (D33.0)
M9390/3 Papilom korioidnog pleksusa zloudni (C71.5)
M9391/3 Ependimom BPO (C71.-)
M9392/3 Ependimom anaplastini (C71.-)
M9393/1 Papilarni ependimom (D43.-)
M9394/1 Miksopapilarni ependimom (D43.-)
M9400/3 Astrocitom BPO (C71.-)
M9401/3 Astrocitom anaplastini (C71.-)
M9410/3 Protoplazmatski astrocitom (C71.-)
M9411/3 Gemistocitni astrocitom (C71.-)
M9420/3 Fibrilarni astrocitom (C71.-)
M9421/3 Pilocitni astrocitom (C71.-)
M9422/3 Spongioblastom BPO (C71.-)
1016
MORFOLOGIJA NOVOTVORINA
M953 Meningeomi
M9530/0 Meningeom BPO (D32.-)
M9530/1 Meningeomatoza (D42.-)
M9530/3 Meningeom, zloudni (C70.-)
M9531/0 Meningoteliomatozni menigeom (D32.-)
M9532/0 Fibrozni meningeom (D32.-)
M9533/0 Psamomatozni meningeom (D32.-)
M9534/0 Angiomatozni meningeom (D32.-)
M9535/0 Hemangioblastini meningeom (D32.-)
M9536/0 Hemangiopericitini meningeom (D32.-)
M9537/0 Meningeom prijelaznog tipa (D32.-)
M9538/1 Papilarni meningeom (D42.-)
M9539/3 Meningealna sarkomatoza (C70.-)
1017
Meunarodna klasifikacija bolesti
1018
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1019
Meunarodna klasifikacija bolesti
1020
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1021
Meunarodna klasifikacija bolesti
1022
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1023
Meunarodna klasifikacija bolesti
1024
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1025
Meunarodna klasifikacija bolesti
1026
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1027
Meunarodna klasifikacija bolesti
1028
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1029
Meunarodna klasifikacija bolesti
1030
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1031
Meunarodna klasifikacija bolesti
1032
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1033
Meunarodna klasifikacija bolesti
1034
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1035
Meunarodna klasifikacija bolesti
1036
POSEBNI TABLINI POPISI UZROKA SMRTI I BOLESTI
1037
Meunarodna klasifikacija bolesti
1038
DEFINICIJE
DEFINICIJE
1039
Meunarodna klasifikacija bolesti
1040
DEFINICIJE
DEFINICIJE
Napomena: Ove je definicije usvojila Skuptina Svjetske zdravstvene
organizacije rezolucijama WHA20.19 i WHA43.24 prema 23.
lanku Ustava Svjetske zdravstvene organizacije.
1. Uzroci smrti
Uzroci smrti koje je potrebno upisati u lijeniku potvrdu o uzroku smrti sve su
one bolesti, bolesna stanja ili ozljede koje su ili uzrokovale smrt ili doprinijele
njezinu nastupu, te okolnosti nesree ili nasilja koje su uzrokovale takve ozljede.
3.1 ivoroenje
ivoroenje je potpuno istiskivanje ili vaenje ploda zaea iz majke, bez obzira
na trajanje trudnoe, koji, nakon odvajanja od majina tijela, die ili pokazuje bilo
kakve znakove ivota kao to su kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce ili
nedvojbeno kretanje voljnih miia, bez obzira na to je li pupana vrpca prerezana
ili je posteljica priljubljena. Svaki plod takva poroaja smatra se ivoroenim.
1041
Meunarodna klasifikacija bolesti
Napomene uz definicije:
a) Za ivoroene, teinu pri roenju treba po mogunosti izmjeriti unutar
prvog sata ivota, prije nego nastupi znatni postnatalni gubitak teine. Iako
su statistike tablice za teinu pri roenju podijeljene u skupine po 500 g,
stvarnu teinu pri roenju potrebno je tono zabiljeiti, a ne samo razvrstati
u postojee skupine.
b) Definicije niska, vrlo niska i izrazito niska poroajna teina nisu
kategorije koje se nuno uzajamno iskljuuju. Ispod odreenih granica one
se meusobno ukljuuju i preklapaju (tj. niska teina ukljuuje vrlo nisku
i izrazito nisku, dok vrlo niska ukljuuje izrazito nisku).
c) Gestacijska je dob esto izvor pometnje kad se rauna prema datumima
mjesenice. Pri raunanju gestacijske dobi i datuma roenja prema datumu
prvog dana posljednje normalne menstruacije, treba imati na umu da je prvi
dan dan nula, a ne dan jedan. Stoga dani od 0 do 6 odgovaraju
navrenom tjednu nula, dani od 7 do 13 navrenom tjednu jedan, a 40.
1042
DEFINICIJE
1043
Meunarodna klasifikacija bolesti
1044
PROPISI O NAZIVLJU
PROPISI
O
NAZIVLJU
1045
Meunarodna klasifikacija bolesti
1046
PROPISI O NAZIVLJU
PROPISI O NAZIVLJU
(ukljuujui ujedinjavanje i objavljivanje statistikih
podataka) s obzirom na bolesti i uzroke smrti
lanak 1.
lanice Svjetske zdravstvene organizacije za koje ovi propisi stupaju na snagu
prema lanku 7., dalje se u tekstu nazivaju lanice.
lanak 2.
lanice koje prikupljaju statistike podatke o mortalitetu i morbiditetu init e
to u skladu s valjanom revizijom Meunarodne statistike klasifikacije bolesti,
ozljeda i uzroka smrti u obliku u kojem je Skuptina Svjetske zdravstvene
organizacije usvaja s vremena na vrijeme. Ta klasifikacija moe biti citirana kao
Meunarodna klasifikacija bolesti.
lanak 3.
U ujedinjavanju i objavljivanju statistikih podataka o mortalitetu i morbiditetu
lanice e, koliko je god mogue potivati preporuke Skuptine Svjetske
zdravstvene organizacije o klasifikaciji, postupku ifriranja, grupiranju po dobi,
teritorijalnim cjelinama koje treba utvrditi, te ostalim znaajnim definicijama i
standardima.
lanak 4.
lanice e, za svaku kalendarsku godinu, prikupljati i objavljivati godinje
statistike podatke o uzrocima smrti za svoj cjeloviti teritorij ili za one njegove
dijelove za koje su podatci raspoloivi, te naznaiti na koja se podruja odnose ti
podatci.
lanak 5.
lanice e usvojiti takav oblik lijenike potvrde u uzroku smrti koji predvia
izvjee o bolesti, stanju ili ozljedi koja je uzrokovala ili doprinijela smrti, pritom
jasno upozoravajui na osnovni uzrok smrti.
lanak 6.
Prema lanku 64. Ustava, a na zahtjev Organizacije, svaka e lanica dostaviti
statistike podatke pripremljene u skladu s ovim propisima koji nisu dostavljeni
prema lanku 63. Ustava.
1047
Meunarodna klasifikacija bolesti
lanak 7.
1. Ovi propisi stupaju na snagu 01.01.1968. godine
2. Kada stupe na snagu, ovi e propisi zamijeniti, osim u nie navedenim
iznimkama, odredbe propisa iz godine 1948. o nazivlju i njihove novije
revizije koje obvezuju lanice meusobno i prema Organizaciji.
3. Sve preureene odredbe Meunarodne klasifikacije bolesti, koje je usvojila
Skuptina Svjetske zdravstvene organizacije slijedom lanka 2. ovih propisa
stupaju na snagu danom koji je odredila Skuptina Svjetske zdravstvene
organizacije i moraju, osim u nie navedenim iznimkama, zamijeniti sve
prijanje klasifikacije.
lanak 8.
1. Razdoblje predvieno lankom 22. Ustava Organizacije, za neprihvaanje ili
uzdravanje od prihvaanja klasifikacije, jest 6 mjeseci poevi od dana kada
generalni direktor objavi da je Skuptina Svjetske zdravstvene organizacije
usvojila te propise. Bilo kakvo neprihvaanje ili uzdravanje od prihvaanja
klasifikacije, o emu bi generalni direktor bio obavijeten nakon isteka toga
roka, ne e imati uinka.
2. Slino e se tako i odredbe paragrafa 1. ovoga lanka primjenjivati na sve
kasnije revizije Meunarodne klasifikacije bolesti, koje Skuptina Svjetske
zdravstvene organizacije bude usvojila slijedom lanka 2. ovih propisa.
lanak 9.
Neprihvaanje, u cijelosti ili djelomino, bilo ovih propisa bilo Meunarodne
klasifikacije bolesti, bilo pak iz toga proizalih revizija, moe se objaviti u bilo
koje vrijeme dostavljanjem obavijesti o povlaenju generalnom direktoru.
lanak 10.
Generalni direktor duan je izvijestiti sve lanice o usvajanju ovih propisa, svih
revizija Meunarodne klasifikacije bolesti, kao i o prijmu svih obavijesti koje su
mu upuene, a prema lancima 8. i 9.
lanak 11.
Izvorni tekst ovih propisa bit e pohranjen u arhivu Organizacije. Generalni e
direktor svim lanicama poslati ovjerene prijepise originala. Nakon stupanja
ovih propisa na snagu, generalni e direktor glavnom tajniku Ujedinjenih naroda
dostaviti ovjerene prijepise originala, radi registracije, a prema lanku 102.
Povelje Ujedinjenih naroda.
Gornje posvjedoujemo vlastitim potpisima u enevi dana 22. svibnja 1967.
(potpisano) V. T. H. Gunaratne
Predsjednik Skuptine Svjetske zdravstvene organizacije
(potpisano) M. G. Candau
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije
1048
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO/MEUNARODNA
KLASIFIKACIJA BOLESTI I SRODNIH ZDRAVSTVENIH PROBLEMA
deseta revizija, svezak 1. drugo izdanje
Izdavai
IHRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Zagreb, Rockefellerova 7
www.hzjz.hr
-
MEDICINSKA NAKLADA ZAGREB
Zagreb, Cankarova 13
www.medicinskanaklada.hr
uz suglasnost
SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE
www.who.int
Za izdavae
prim. mr. sc. eljko Baklai
Ana Rai, prof.
Urednica
Ana Rai, prof.
Lektura i korektura
Ana Rai i Jasenka Lesnik Gapi
Slog i prijelom
Mario Hemen