MISLI, STVARA

Dejms Alen

www.refikhrvic.net
 MISLI, STVARA
DEJMS ALEN

MISLI, STVARA
Um je gospodar moi koja oblikuje i stvara, a ovjekov Um,
uvijek kada uzima u ruke Alat misli i oblikuje ta eli, raa hiljadu
radosti, hiljadu boli. On misli u tajnosti, i to sprovodi u djelo.
Okolina nije nita drugo do njegovo ogledalo.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 1.|Strana

UVOD
Knjiga Misli, stvara (As a man thinketh) uveni i poznati je klasik i
stogodinji bestseler Dejmsa Alena koji je, izmeu ostalog, posluio i kao
inspiracija za pisanje knjige Tajna (The Secret) i smatra se nezaobilaznim
tivom meu knjigama za samopomo.
Osnovna premisa knjige je da plemenite misli daju plemenitu, a niske misli
ravu osobu. U knjizi Dejms Alen razotkriva na koji nain misli mogu uticati
na stvarne dogaaje i zbivanja.

Bili mi toga svjesni ili ne, naa najdublja uvjerenja oblikuju na karakter,
zdravlje, izgled, okolnosti a samim tim i nau sudbinu.

Alen ukazuje na to kako moemo ovladati svojim mislima i na taj nain

ostvariti ivot kakav istinski elimo, umjesto da lutamo kroz ivot voeni
nesvjesnim unutranjim silama to nas dre zarobljenim u okovima
neuspjeha i frustracije.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 2.|Strana

PREDGOVOR

Cilj ove knjiice, koja je rezultat meditacije i iskustva, nije

namijenjen kao iscrpan traktat na mnogo ispisanih tema o snazi
misli.
Ona je vie sugestivna nego to tei objanjavanju i cilj joj je da
stimulie ljude da otkriju i prihvate istinu da Oni oblikuju sami
sebe, na osnovu zamisli, koje odabiru i potiu.
Da je um majstor tkalac kako unutranje haljine karaktera tako i
spoljanjeg plata okolnosti i da, kako su do sada tkali u neznanju i boli,
od sada mogu poeti tkati u prosvjeenju i veselju.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 3.|Strana

MISLI I KARAKTER
Aforizam Kao to ovjek misli u svome srcu takav i jeste,
ne samo da obuhvata u cijelosti ovjeka kao bie, ve je tako
sveobuhvatan da dopire do svakog stanja i okolnosti u njegovom ivotu.
ovjek je doslovno ono to misli i njegov lik je potpuni zbir svih njegovih
misli.

Ba kao to biljka nie iz sjemena (a bez njega to nije ni mogla),

tako svaka ovjekova radnja nie iz skrivenih sjemena svijesti i nije se
mogla pojaviti bez njih.

To jednako vrijedi za takva djela koja nazivamo spontanim i

nesmiljenim i za ona koja su namjerno provedena. Djelo je
rezultat misli, a radosti i patnje su njegovi plodovi, i tako ovjek
skladiti slatke i gorke plodove svog gospodarenja

Misao u umu nas je napravila, ono to jesmo je mislima bilo

zapisano i izgraeno. Ako je ovjekov um imao zle misli, bol dolazi
na njega ba kao to toak dolazi iza goveda...

Ako pojedinac ustraje u istoi misli, radost ga slijedi ba kao

njegova sopstvena sjenka. ovjek je rastao po zakonu i nije
rezultat pronalaska, a uzrok i posljedica su apsolutni i nedostupni,
kako u skrivenom svijetu misli, tako i u vidljivom i materijalnom
svijetu.

Plemenit i boanstvu slian pojedinac nije sluajnost, ve je

prirodni rezultat kontinuiranog nastojanja pravilnog razmiljanja i
rezultata duge saradnje s boanskim mislima.

Jedan neplemeniti i ivotinjski pojedinac, po istom ovom procesu,

je rezultat kontinuiranog djelovanja prizemnih misli. ovjek stvara
i rastvara samog sebe, u fabrici svojih misli on kuje oruje uz
pomo kojih se unitava, ali on isto tako izrauje alate kojima
gradi rajski dvorac sree, snage imira.

Uz pravi izbor i istinitu primjenu misli, ovjek se uspinje do Boanskog

Savrenstva. Zlostavljanjem i pogrenim primjenama misli, on se
sputa ispod nivoa ivotinje.

Izmeu ove dvije krajnosti su svi ostali stepeni karaktera, a ovjek im je i

tvorac i gospodar. Od svih lijepih istina, koje se odnose na duu koja
je obnovljena i dovedena na svjetlo u ovom dobu, ni jedna nije

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 4.|Strana

vie radosna ili bogatija tim boanskim obeanjem i povjerenjem
od ove.

A to je - da je ovjek gospodar misli, stvaralac karaktera,

tvorac i vajar stanja, okoline i sudbine.
Kao bie Snage, Inteligencije i Ljubavi, kao gospodar svojih misli,
ovjek ima klju za svaku situaciju i sadri u sebi to pretvarajue i
regenerativno sredstvo uz pomo kojeg moe napraviti samog sebe
kakvim eli.

ovjek je uvijek gospodar, ak i u svom slabijem i najzaputenijem stanju,

ali u svojoj slabosti i degradaciji on loe upravlja svojim
kraljevstvom.

Kako se poinje ogledati nad svojim stanjem, on tada postaje

mudar gospodar koji inteligentno usmjerava svoju energiju i kroji
svoje misli prema plodnim rezultatima. Takav, svjestan gospodar, ovjek
moe postati samo ako otkrije u sebi zakone misli.

Ova otkria su samoprimjene, samoanalize i iskustva. Samo takva

traenja i iskopavanja su dobijeno zlato i dijamanti, a svaki ovjek
moe pronai istinu povezanu s njegovim postojanjem, ali samo ako e
kopati duboko u rudnicima svoje due.

Isto tako, kako je on stvoritelj svog karaktera, kalup svog ivota i graditelj
svoje sudbine moe bez pogreke dokazati, ako e posmatrati, kontrolisati
mijenjati svoje misli, pratiti njihov uticaj na sebe i druge i u tom trenutku
povezivati uzrok i posljedicu paljivim istraivanjem i koritenjem svakog
iskustva.

ak i onoga za koje smatra da je neznaajno i svakodnevno, kao

sredstva za dobijanje tog znanja o samom sebi koje je Razumijevanje,
Mudrost i Snaga.

U tom smjeru, kao ni u jednom drugom, zakonom apsolutno je da:

Ko trai, nai e i onome koji kuca, vrata e biti otvorena.

Jer samo strpljenjem i vjebom ovjek moe ui kroz Vrata Hrama Znanja.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 5.|Strana

UTICAJ MISLI NA
OKOLNOSTI
ovjekov um moe se uporediti sa batom, koja se moe inteligentno
njegovati ili se moe pustiti da divlja, ali bez obzira da li se njeguje ili
zanemaruje, ona mora i dae plod.

Ako nije posaeno korisno sjeme, tada e obilje beskorisnog korova -

sjemena pasti i nastavie se proizvodnja te iste vrste. Ba kao to batovan
njeguje svoje zemljite, istei ga od korova i uzgajajui cvijee i voe koji
su mu potrebni, tako i ovjek moe odravati batu svog uma, pljevei
neispravne, nepotrebne i neiste misli, te njegovati savreno cvijee i
voe ispravnih, korisnih i istih misli.

Sprovoenjem ovog procesa, ovjek prije ili poslije otkriva da je on

gospodar batovan svoje due, upravnik svog ivota. On takoer otkriva
unutar samog sebe, zakone misli, pa razumije sve sa rastuom tanou,
kako misaoni procesi i elementi uma djeluju u stvaranju njegovog
karaktera, okolnosti i sudbine.

Misao i karakter su jedno, a kako se sam karakter samo moe

manifestovati i otkriti kroz okolinu i okolnosti, spoljni uslovi ivota neke
osobe uvijek e se nai skladno povezani sa njegovim unutranjim
stanjem.

To ne znai da su ovjekove okolnosti u bilo kom trenutku prikaz njegovog

cijelog karaktera, ve su one tako prisno povezane sa nekim vitalno
misaonim elementom unutar njega samog, da su za sada neizostavni za
njegov razvoj.

Svaki ovjek je tamo gdje je po zakonu njegovog bia, zamisli koje je

ugradio u svoj karakter, dovele su ga tamo i raspored njegovog ivota
tamo nije sluajnost, ve je to rezultat zakona koji ne moe pogrijeiti.

To je jednako istinito za one koji se osjeaju izvan harmonije sa svojom

okolinom kao i za one koji su s njom zadovoljni. Kao progresivno i

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 6.|Strana

evoluirajue bie, ovjek je tamo gdje je, kako bi nauio i rastao, i kako
ui duhovnu lekciju, koju sadri bilo koja okolnost, za njega ona prolazi
i daje mjesto drugim okolnostima.

ovjek je odbojnik tako dugo dok vjeruje da je stvorenje uslovljeno spolja,

ali kada spozna da je on kreativna mo i da moe nareivati skrivenom tlu
i sjemenu svog bia iz kojeg rastu okolnosti, on tada postaje svoj zakoniti
gospodar.

Te okolnosti rastu iz misli svakog ovjeka i to zna svako tko je due vrijeme
vjebao samokontrolu i samoienje, jer on e primjetiti da su promjene u
njegovim okolnostima u tanoj srazmjeri sa njegovim promjenljivim
mentalnim stanjem.

Ovo je toliko istinito da, kada se ovjek ozbiljno usmjeri na popravak

nedostataka u svom karakteru i ostvari brz i znaajan napredak, on brzo
prolazi kroz sljedovanje preobraaja.

Dua privlai ono to tajno uva, ono to voli, te takoer ono ega se boji,
ona dosee visinu svojih njegovanih tenji, ona pada na nivo svojih
neasnih elja i okolnosti su sredstva kojima to postie.

Svaka misao (sjeme) posijana ili dozvoljena da padne na um i ukorijeni

se, stvara svoje lino, te prije ili poslije procvjeta u djelo i nosi plodove
mogunosti i okolnosti.

Dobre misli rode dobrim plodovima, loe misli rode loim plodovima.
Spoljni svijet okolnosti oblikuje sam sebe u unutranjem svijetu misli, pa su
tako ugodni i neugodni spoljni uslovi i faktori, koji za krajnji cilj ine dobro
pojedincu.

Kao etelac svoje etve, ovjek ui isto kroz patnju i blaenstvo. Sljedei
najdublje elje, tenje, misli, i doputajui da njime dominiraju (pratei
varnice neiste mate ili nepokolebljivo hodati putevima jakih i visokih
nastojanja), ovjek na kraju stigne do plodova i ostvarenja u spoljnim
uslovima svoga ivota.

Zakoni rasta i prilagoavanja svuda su dostupni. ovjek ne dolazi u dom

za siromahe ili u zatvor tiranijom, sudbinom ili okolnostima, ve putem
niskih misli i poude. edan ovjek ne pada iznenada na put kriminala
stresom ili nekim sluajnim spoljnim uticajima, zloinaka misao je dugo

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 7.|Strana

vremena tajno prisutna u srcu, a povoljna prilika je otkrila njenu
nakupljenu mo.

Prilika ne ini ovjeka, ona ga otkriva njemu samom. Ne moe postojati

niti jedna takva okolnost kao to je sputanje u porok i njegova patnja,
osim zlobne sklonosti, a isto tako uzdizanje prema vrlinama i ista srea
nije mogua bez kontinuirane kultivacije takvih elja.

Prema tome, sam ovjek je gospodar i vladar misli, stvaralac samog sebe,
i autor svoje okoline. ak i pri porodu dua dolazi i kroz svaki korak svog
zemaljskog hodoaa, ona privlai one kombinacije okolnosti i prilika koji
otkrivaju same sebe, one koje su odrazi njene istoe i neistoe, snage i
slabosti.

Ljudi ne privlae ono to ele, ve ono to oni jesu. Njihove ideje, matanja
i ambicije su osujeene pri svakom koraku, ali njihove najskrivenije misli i
elje se hrane svojom vlastitom hranom bilo da je ona ista ili prljava.

Boanstveno to oblikuje nae krajeve je u nama samima, to je ono to

smo mi. ovjek okuje samog sebe: misli i djelovanja su ciljevi Sudbine
one zatvaraju, jer su uporita; one su takoer aneli Slobode one
oslobaaju, jer su plemenite.

Molitvom ovjek ne dobija ono to eli, ve ono to pravedno zavrijedi.

Njegove elje i molitve su usliene i odgovorene kada su u skladu sa
njegovim mislima i postupcima.

U svjetlu ove istine, ta je smisao borbe protiv okolnosti?

To znai da ovjek stalno odbija spoljni efekat, a sve vrijeme njeguje i

uva njegov uzrok u srcu. Taj uzrok moe biti u obliku svjesnog poroka ili
nesvjesne slabosti, meutim ta god da je, to tvrdoglavo usporava
nastojanja njegovog posjednika, a time glasno trai lijek.

Ljudi su eljni poboljati svoje prilike, ali su istovremeno neskloni poboljati

sami sebe i na taj nain ostaju vezani. ovjek koji ne zazire od
samoraspea nikada ne moe dostii cilj prema kojem mu je usmjereno
srce.

To je jednako istinito za zemaljske kao iza nebeske stvari. ak i ovjek iji je

jedini cilj stei bogatstvo mora biti spreman uiniti velike line rtve prije

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 8.|Strana

nego to moe doi do ispunjenja tog cilja, a koliko tek vie onaj koji eli
doi do snanog i uravnoteenog ivota.

Uzmimo za primjer ovjeka koji je oajno siromaan. On je vrlo eljan da

njegova okolina i ugodnosti doma budu poboljani, ali sve to vrijeme on
izbjegava rad i smatra da je opravdan u tome da pokuava prevariti
svoga poslodavca da mu je plata nedovoljna.

Takav ovjek ne razumije najjednostavnije elementarne principe onih

naela koja su temelj istinskog napretka i ne samo da je potpuno
nespreman ustati iz svog jada, ve zapravo privlai k sebi jo dublji jad
ivei u njemu, te djelujui iz lijenih, varljivih i kukavnih misli.

Sada uzmimo za primjer bogatog ovjeka koji je rtva bolne i uporne

bolesti koja je rezultat prodrljivosti. On je spreman dati velike koliine
novca da bi se oslobodio ove bolesti, ali istovremeno on nee rtvovati
svoju elju za prodrljivou.

On eli zadovoljiti svoj ukus za bogatu i neprirodnu hranu i imati svoje

zdravlje. Takav ovjek je potpuno nesposoban biti zdrav jer jo nije nauio
prvi princip zdravog ivota.

Zatim imamo poslodavca koji je usvojio pogrene mjere kako bi izbjegao

plaanje i u nadi ostvarenja vee dobiti, smanjuje plate svojim
zaposlenima.

Takav ovjek je potpuno nespreman za ostvarenja prosperiteta, a kad se

nae u steaju, to se tie i ugleda i bogatstva, on okrivljuje okolnosti, ne
znajui da je on jedini autor ovog stanja.

Predstavio sam ove tri prie samo kao ilustraciju istine da je ovjek
uzronik (iako gotovo uvijek nesvjesno) svojih okolnosti, i da, iako je cilj na
kraju dobar, on stalno frustrira svoje postignue ohrabrujui misli i elje koje
se moda ne mogu uskladiti s tim krajem.

Ovakvi sluajevi se mogu umnoiti i varirati gotovo neogranieno, ali to

nije potrebno, jer italac moe, ako to odlui, potraiti djelovanja zakona
misli u svom umu i ivotu, i sve dok je to uinio, puki spoljni faktori ne mogu
sluiti kao temelj za rasuivanje.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 9.|Strana

Prilike su ponekad toliko komplikovane, a misao je nekad duboko
ukorijenjena. Uslovi sree variraju beskrajno kod pojedinaca, tako da
ovjekovo duevno stanje (iako ono moe biti poznato njemu samom), ne
moe biti prosuivano od strane drugog, gledajui sa spoljnjeg gledita.

ovjek moe biti poten u odreenim situacijama, ali isto tako moe
oskudijevati. ovjek moe biti nepoten u nekim situacijama, ali moe
stei i bogatstvo.

Meutim, zakljuak do kojeg se dolazi, da pojedinac doivljava neuspjeh

zbog svoje potenosti ili da drugi prosperira zbog svoje nepotenosti je
rezultat povrnog rasuivanja koje pretpostavlja da je nepoten ovjek u
potpunosti pokvaren (korumpiran), dok je poten ovjek moralan.

U svjetlu dubljeg znanja i ireg iskustva takav sud je pogrean. Neastan

ovjek moda ima neke divne vrline, koje drugi nema, a poten ovjek
ima odvratne mane koje nisu prisutne u ovom prvom.

Poten ovjek anje dobre rezultate svojih potenih misli i djela, ali on isto
tako donosi na sebe patnje, to proizvode njegove mane. Neastan
ovjek isto tako sakuplja svoje patnje i sree.

Neugodno je ljudskoj tatini vjerovati da osoba pati zbog svojih vrlina, ali
to je tako sve dok ne iskorijeni svaku bolesnu, ogorenu i neistu misao iz
svog uma i opere svaku grenu mrlju sa svoje due.

Tek tada ovjek moe biti u stanju da zna i da izjavljuje da su njegove

patnje rezultat ne njegovih loih ve njegovih dobrih kvaliteta. Na putu
prema tome i puno prije nego to on dostigne ovo vrhovno savrenstvo,
ovjek e pronai, ako radi na svom umu i ivotu, Veliki Zakon koji je u
potpunosti pravedan i koji ne moe po tome dati dobro za zlo ili zlo za
dobro.

Imajui na umu takvu spoznaju, on e tada znati, gledajui unatrag na

svoje prolo neznanje i sljepou, da mu je ivot, i da je oduvijek bio,
pravedno ureen, te da su sva njegova prola iskustva, dobra i loa, bila
pravedno razvijene graevine, njega nerazvijenog.

Dobre misli i djela ne mogu nikada stvarati loe rezultate, a loe misli i djela
ne mogu nikada stvoriti dobre rezultate. To je isto kao da kaemo da iz
kukuruza samo moe nastati kukuruz, a iz koprive samo kopriva.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 10.|Strana

Ljudi razumiju ovaj zakon u prirodnom svijetu, i rade s njim, ali malo njih ga
razumije u mentalnom i moralnom svijetu (iako je tamo njegovo
djelovanje jednako jednostavno), a oni dakle, ne sarauju s njim.

Patnja je uvijek uinak krive misli u nekom smjeru. To je znak da pojedinac

nije u skladu sa sobom i sa Zakonima njegovog bia. Jedini i vrhovni razlog
koritenja patnje je da se oisti, da izgori sve to je beskorisno i prljavo.

Patnja prestaje za onoga koji je ist.

Nema smisla paliti zlato nakon to je uklonjena neistoa, isto tako

savreno isto i prosvijetljeno bie ne moe patiti.

Patnja, sa kojom se ovjek susree, u skladu je sa njegovim sopstvenim

mentalnim sklopom. Sretne okolnosti, koje ovjek susree, rezultat su
njegove duevne harmonije.

Srea, a ne materijalno posjedovanje, je mjera prave misli; jad, a ne

nedostatak materijalnog posjedovanja je mjera krivih misli.

ovjek moe biti proklet i bogat, moe biti blagoslovljen i siromaan. Srea
i bogatstvo su pridrueni samo kada je bogatstvo pravilno i mudro
iskoriteno, a siromah se samo sputa u jad kad gleda na svoju nagradu
kao teret koji mu je nepravedno nametnut.

Neimatina i zadovoljenje su dvije krajnosti jada. Oni su oboje jednako

neprirodni i rezultat su mentalnih poremeaja. ovjek nije pravilno
uslovljen sve dok nije sretno, zdravo i prosperitetno bie, a veselje, zdravlje
i prosperitet su rezultat skladne prilagoenosti unutranjeg i spoljanjeg, to
jest ovjeka s njegovom okolinom.

ovjek poinje biti ovjekom kad prestane cviliti i aliti se, pa zapoinje
traiti skrivenu pravdu koja regulie njegovim ivotom. A kako prilagoava
svoje misli tom kontroliuem faktoru, on prestaje optuivati druge kao
uzroke svog stanja i izgrauje se u jakim i plemenitim mislima.

On se prestaje boriti protiv okolnosti ve ih poinje koristiti kao pomagala

u svom sve vie ubrzanom napretku, te ih koristi i kao sredstvo za otkrivanje
skrivenih moi i mogunosti u sebi.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 11.|Strana

Zakon a ne zbunjenost, je naelo koje dominira u svemiru. Pravda, a ne
nepravda, dua i sutina ivota, i pravednost, a ne korupcija, su
pokretake i oblikovake snage duhovne vlade u svijetu.

ovjek se samo mora ispraviti kako bi otkrio da je svemir u pravu i za

vrijeme tog procesa ispravljanja on e otkriti da, kako mijenja svoje misli
prema stvarima i drugim ljudima, da se stvari i ostali ljudi mijenjaju prema
njemu.

Dokaz ove istine je u svakoj osobi i zato ga je lako priznati jednostavnom

istragom koju sistematski radimo samoanalizom. Neka ovjek radikalno
promijeni svoje misli i bie zapanjen brzom transformacijom koja e dati
rezultat na materijalne uslove u njegovom ivotu.

Ljudi vole misliti da misao moe biti tajna, ali ne moe, jer ona se brzo
kristalie u naviku, a navika se pretvora u okolnost.

Neiste misli bilo koje vrste se kristaliu u iscrpljujue i konfuzne navike, koje
se pretvaraju u zbunjujue i nepovoljne okolnosti.

Misli straha, sumnje i neodlunosti se kristaliu u slabe, kukavne,

neodlune navike, koje se pretvaraju u okolnosti propadanja, siromatvo,
ropske ovisnosti.

Misli mrnje i kritikovanja se kristaliu u navike optube i nasilja, koje se

opet pretvaraju u okolnosti povreda i progona. S druge strane, prekrasne
misli svih vrsta se kristaliu u navike milosti i dobrote, koje se udruuju u
vesele i sunane okolnosti.

iste misli se kristaliu u navike umjerenosti i samokontrole, koje se udruuju

u okolnosti mira. Misli o hrabrosti, samouvjerenosti i odluke se kristaliu u
srane navike, koje se udruuju u okolnosti uspjeha, obilja i slobode.

Energine misli se kristaliu u navike istoe i marljivosti, koje se udruuju u

okolnosti miline.

Njene i opratajue misli se kristaliu u navike blagosti koje se pretvaraju u

zatitne okolnosti.

Nesebine misli i misli ljubavi stvaraju okolnosti sigurnosti, trajnog napretka

i istinskih bogatstava.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 12.|Strana

Odreeni niz misli koji je uporan, u bilo dobrom ili loem, ne moe ostati
bez rezultata na karakter i okolnosti. ovjek ne moe direktno odabrati
svoje okolnosti, ali moe odabrati svoje misli, tako da indirektno, ali sigurno
oblikuje svoje okolnosti.

Priroda pomae svakom pojedincu zadovoljenje misli i to one koje on

veinom podstie, a mogunosti koje su ponuene brzo e dovesti na
povrinu i dobre i zle misli.

Neka ovjek prestane sa svojim grenim mislima i cijeli svijet e omekati

prema njemu i biti spreman da mu pomogne. Neka skloni sa strane svoje
slabe i bolesne misli i evo, prilike e iskoiti u svakom trenutku da mu
pomognu u njegovoj vrstoj namjeri.

Znai biete ono to ete biti; neka neuspjeh nae svoj lani sadraj u toj
siromanoj rijei okolini, ali duh koji ga prozre, on je slobodan.

On gospodari vremenom, on pokori prostor; on zastrauje tog hvalisavog

varalicu, priliku i vee tiransku okolnost i svrgne joj krunu, te popunjava
mjesto sluge.

Ljudska volja, ta nevidljiva snaga, potomstvo besmrtne Due, moe sjei

put do bilo kog cilja, i kroz zidove granita.

Ne budi nestrpljiv u odlaganju, ve ekaj kao onaj koji razumije; kad se

duh uzdigne i naredi, Bogovi su spremni sluati.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 13.|Strana

UTICAJ MISLI NA
ZDRAVLJE I TIJELO
Tijelo je sluga uma. Ono slua operacije uma, bile one namjerno izabrane
ili automatski izraene. U pozivu nezakonitih misli tijelo brzo tone u bolest i
propadanje, a u pozivu veselih i lijepih misli oblai se u mladost i ljepotu.

Bolesti i zdravlje, ba kao i okolnosti, ukorijenjeni su u mislima. Bolesna

misao e se izraziti kroz bolesno tijelo. Za misli straha poznato je da ubiju
ovjeka jednako brzo kao i metak. Ljudi koji ive u strahu od bolesti, bolest
i dobiju. Anksioznost brzo demoralie cijelo tijelo i ostavlja ga otvorenim za
ulaz bolesti, dok neiste misli, ak iako im se fiziki ne preputa, ubrzo e
unititi nervni sistem.

Snane, iste i sretne misli grade tijelo u milosti i snazi. Tijelo je delikatan i
plastian instrument, koji odgovara spremno mislima koje su utisnute.
Navike i misli e proizvesti svoje rezultate na njemu, bilo dobre ili loe. Ljudi
e i dalje imati neistu i otrovnu krv, sve dok imaju neiste misli. Iz istog
srce dolazi isti ivot i isto tijelo. Misao je izvor djelovanja, ivota i
manifestacije, neka izvor bude ist i sve e biti isto.

Promjena hrane nee pomoi ovjeku koji nee promijeniti svoje misli.
Kada ovjek naini svoje misli istima, on vie nee htjeti neistu hranu.
iste misli rade istu naviku.

Takozvani svetac koji nije oprao svoje tijelo, nije svetac. Onaj koji je ojaao
i proistio svoje misli ne treba ni razmatrati tetne mikrobe. Ako elite
zatititi svoje tijelo, uvajte va um.

Ako elite obnoviti svoje tijelo, uljepajte va um. Misli zla, zavisti,
razoarenja, potitenosti, kradu tijelu zdravlje i milost. A kiselo lice ne dolazi
sluajno, to je rezultat kiselih misli.

Bore koje nagruju, iscrtane su od ludosti, strasti i nezadovoljstva.

Znam enu od devedeset i est godina, koja ima sjajno i nevino lice
djevojke.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 14.|Strana

Znam ovjeka koji jo nije uao u srednje godine ije je lice iscrtano u
neskladnim konturama.

Prvo je rezultat slatke i sunane udi dok je drugo posljedica strasti i

nezadovoljstva. Kao to ne moete imati sladak i zdrav stan ukoliko ne
dopustite zraku i suncu slobodan ulaz u vae sobe, isto tako snano tijelo i
bistro, sretno, vedro dranje mogu samo biti rezultat slobodnog
prihvatanja misli radosti, dobre volje i spokoja da dou u um.

Na licima starih nalaze se bore koje je izgradilo saosjeanje, druge je

izgradila snana i ista misao, a tree su isklesane od strasti. Onima koji su
ivjeli pravedno, starost je spokojna, mirna i dobroudna, kao zalazee
sunce.

Nedavno sam vidio filozofa na samrti. On nije bio star, osim po godinama.
Umro je tako slatko i mirno ba kao to je i ivio. Nema boljeg doktora od
vesele misli koja e raspriti bolesti tijela, nema tog tjeitelja za uporediti sa
dobrom voljom, koja raspruje sjenke tuge i boli.

Stalno ivjeti u mislima zlovolje, cinizma, sumnje i zavisti je kao biti zatvoren
u tamnici koju smo sami sebi sagradili. Ali misliti dobro o svemu, biti veseo
sa svima, strpljivo uiti kako nai dobro u svemu - takve nesebine misli su
portal neba, a ivjeti iz dana u dan u mislima mira prema svakom
stvorenju, dovee obilan mir njihovom vlasniku.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 15.|Strana

MISAO I SVRHA
Sve dok misao nije povezana s ciljem nema inteligentnih dostignua. Kod
veine ljudi, brodu misli je dozvoljeno da bude noen na okeanu ivota.

Besciljnost je porok i takvo splavarenje ne smije se nastaviti za onoga koji

bi htio izbjei katastrofu i unitenje. Oni koji nemaju centralnu svrhu u svom
ivotu padaju lako kao plijen za sitne brige, strahove, nevolje i
samosaaljenja.

Sve ovo je dokaz slabosti koje, ba kao to namjerno planirani grijesi (iako
razliitim pravcima) vode u propast, nesreu i gubitak, jer slabost ne moe
opstati u razvijajuem svemiru.

ovjek bi trebao zamisliti ispravan cilj u svom srcu i krenuti ka ostvarenju.

On bi trebao napraviti ovu svrhu kao centralnu taku svojih misli.

Ona moe biti u obliku duhovne ideje ili moe biti svjetovni objekat,
zavisno od njegove prirode u to vrijeme, ali ta god da je, on bi trebao
stalno fokusirati svoju misaonu snagu na taj objekat koji je postavljen pred
njim.

On bi trebao napraviti ovu svrhu svojom vrhovnom dunosti i trebao bi se

posvetiti dobijanju ovog dostignua, ne doputajui svojim mislima da
odlutaju daleko u kratkotrajna matanja, enje i zamiljanja.

Ovo je kraljevski put do samokontrole i istinite koncentracije misli.

ak i ako on ne uspije ponovo i ponovo ostvariti svoju namjeru, steena

snaga karaktera e biti mjera njegovog istinskog uspjeha, pa e ovo
stvoriti novu polaznu taku za budui prevlast i trijumf.

Oni koji nisu spremni shvatiti veliku svrhu trebali bi fiksirati misli na
besprijekorno izvravanje svoje dunosti, ma koliko god im njihov zadatak
izgledao i inio se beznaajan.

Samo na ovaj nain mogu se misli skupiti i usredsrediti, a odlunost i

energija razviti, a kada se ovo dogodi, nema niega to nismo u
mogunosti ostvariti.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 16.|Strana

Najslabija dua, znajui svoje line slabosti i vjerujui u istinu da se snaga
samo moe razviti trudom i praksom, tako vjerujui, odjednom e se
napregnuti i dodajui trud naporu, strpljenje strpljenju i snagu snazi, nikada
se nee prestati razvijati, pa e konano postati boanski jaka.

Kao to se tjelesno slab ovjek moe uiniti jakim, paljivim i strpljivim

treningom, tako i ovjek slabih misli moe postati jak vjebajui samog
sebe pravilnim razmiljanjem.

Kako bi se uklonila besciljnost i slabosti i kako bi se poelo razmiljati s

ciljem, nain je kako ui u redove onih jakih koji prepoznaju neuspjeh kao
jedan od puteva prema dostignuu.

Njima slue sve prilike, oni misle snano, pokuavaju hrabro i dostiu
majstorski. Kada ovjek zapone ovu svrhu, trebao bi psihiki obiljeiti
ravan put do svog dostignua, ne gledajui ni desno ni lijevo.

Sumnje i strahove treba vrsto iskljuiti, oni su unitavajui elementi koji

razbijaju ravni pravac napora, iskrivljuju ga u neuspjean i beskoristan.

Misli sumnje i straha nisu nikada nita ostvarile i nikada ne mogu. One
uvijek dovode do propasti. Cilj, energija, mo za uiniti i sve jake misli
prestaju postojati kada se sumnja i strah uuljaju.

Volja za injenjem izvire iz znanja da neto moemo uiniti. Sumnja i strah

su veliki neprijatelji znanja, a onaj koji ih podstie, koji ih ne unitava,
ometa samog sebe na svakom koraku.

Onaj koji je pokorio sumnje i strahove pokorio je i neuspjeh. Svaka njegova

misao je bliska s moi i sve tekoe on hrabro susree i mudro prevladava.

Njegovi ciljevi su sezonski posaeni i oni cvjetaju i donose plod, koji ne

pada preranona zemlju.

Savezniki povezana misao s ciljem postaje kreativna snaga, onaj koji ovo
zna sprman je postati neto vie i jae od obinog smotuljka zapetljanih
misli i nestabilnih osjeaja.

Onaj koji ovo radi postao je svjesni i inteligentni gospodar svojih mentalnih
sila.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 17.|Strana

FAKTOR MISLI U
DOSTIGNUU
Sve to ovjek postie i sve to on ne uspije postii je direktna posljedica
njegovih vlastitih misli. ovjekova slabost i snaga, istoa i neistoa, su
njegove, a ne od drugog ovjeka, one su donesene od njega samoga, a
ne od nekog drugog i kao takve, samo ih on moe promijeniti, a ne neko
drugi.

Njegovo stanje je takoer samo njegovo, a ne od drugog ovjeka.

Njegove patnje i srea su se razvili iznutra. Kao to on misli, takav i jeste,
kako nastavlja misliti, takvim ostaje.

Veliki ovjek ne moe pomoi slabom, osim ako je slabiji spreman da mu

se pomogne, pa ak i tada slab ovjek mora postati jak za sebe, on
mora, svojim trudom, razviti snagu kojoj se divi u drugome.

Niko drugi osim njega samoga ne moe promijeniti njegovo stanje. Istina je
da su tiranin i rob saradnici u neznanju i ako se ini da utiu jedan na
drugog, u stvarnosti utiu sami na sebe.

Savreno Znanje percipira djelovanje zakona u slabosti onog

ugnjetavanog i u krivo primjenjenoj moi ugnjetavaa.

Savrena Ljubav, gledajui na patnju koju obje strane povlae za sobom,

ne osuuje niti jednu.

Savreno Saosjeanje prihvata i ugnjetavaa i ugnjetavanog.

Onaj koji je pokorio slabosti, otpustio sve sebine misli, ne pripada niti
silniku niti ugroenom. On je slobodan.

ovjek moe samo ustati, pobijediti i ostvariti uzdiui svoje misli. On moe
samo ostati slab, bijedan i ubog odbijanjem da podigne svoje misli.

Prije nego to ovjek moe ita postii, ak i u svjetovnim stvarima, mora

dii svoje misli iznad ropskih ivotinjskih zadovoljenja. On se ne mora, kako

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 18.|Strana

bi uspio, odrei u potpunosti animalnosti i sebinosti, ali jedan dio mora
barem biti rtvovan.

ovjek ija je prva misao brutalno zadovoljenje ne bi mogao ni misliti

jasno niti planirati sistematski, on ne bi mogao nai i razviti svoje skrivene
resurse, te bi u svakom sluaju doivio neuspjeh.

Kako nije zapoeo s kontrolom svojih misli, on nije u stanju kontrolisati

stanja i usvojiti ozbiljne odgovornosti. On nije sposoban samostalno
djelovati.

Meutim, on je ogranien samo na one misli koje odabere. Nema

napretka i postignua bez rtve, a ovjekov ovozemaljski uspjeh e biti u
onoj mjeri u kolikoj rtvuje svoje zbunjene animalne misli i podesi svoje misli
na razvoj svojih planova, jaanje svojih odluka i pouzdanost u sebe.

I to vie uzdie svoje misli, to postaje vie hrabar, pravedan, vei e biti
njegov uspjeh, vie blagoslovljena i trajnija e biti njegova dostignua.

Svemir ne daje prednost lakomima, nepotenima, nemoralnima, iako se

povrinski tako ponekad ini. On pomae iskrenima, velikodunima i
estitima.

Svi veliki uitelji proglasili su ovo na razliite naine, a kako bi dokazao i

znao ovjek samo treba ustrajati u naporu da bude to vie umjeren,
uzdiui svoje misli.

Intelektualna dostignua su rezultat misli koje su posveene potrazi za

znanjem ili za lijepim i istinitim u ivotu i prirodi. Takva postignua mogu
ponekad biti povezana s tatinom i ambicijom, ali ona nisu rezultat tih
obiljeja, ona su prirodni izdanak dugog i tekog truda, te istih i
nesebinih misli.

Postignue bilo koje vrste, su kruna napora i ukrasa misli. Uz pomo

samokontrole, odluke, istoe, pravednosti i dobro usmjerenih misli ovjek
se uspinje, dok se uz pomo lijenosti, neistoe, korupcije i konfuzije misli,
sputa.

ovjek se moe uzdii do visokog uspjeha u svijetu, pa ak i do uzvienosti

u duhovnom carstvu, a opet se moe spustiti u slabosti i jad. Pobjede
ostvarene pravilnim mislima mogu se samo panjom odravati.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 19.|Strana

Svi uspjesi, bilo u poslovnom, intelektualnom ili duhovnom svijetu, rezultat
su usmjerene misli, ureeni su po istom zakonu i radi se o istim metodama.

Jedina razlika je ucilju ostvarenja. Onaj koji bi htio ostvariti malo mora
rtvovati malo, onaj koji bi htio postii puno mora rtvovati mnogo, onaj
koji bi htio dostii visoko mora rtvovati uveliko.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 20.|Strana

VIZIJE I IDEALI
Sanjari su izbavitelji svijeta. ovjenost ne moe zaboraviti svoje sanjare,
ona ne moe dopustiti da njihovi ideali izblijede i umru, ona ivi u njima.

Znaju ih kao realnosti koje e jednog dana vidjeti i znati.

Kompozitor, vajar, slikar, pjesnik, prorok, mudrac, ovo su stvoritelji svijeta

poslije svijeta, oni su arhitekti neba. Svijet je prekrasan jer su oni ivjeli, bez
njih bi radno ovjeanstvo propalo.

Onaj koji njeguje prekrasnu viziju, uzvienu ideju u svome srcu, jednog e
dana to shvatiti.

Kolumbo je njegovao viziju nekog drugog svijeta i otkrio ga je.

Kopernik je kultivisao viziju o mnotvu svjetova i veem svemiru i objavio

ga je.

Buda je ugledao viziju duhovnog svijeta besprijekorne ljepote i savrenog

mira i uao je u njega.

Njegujte vae vizije, njegujte vae ideale, njegujte muziku koja se pokree
u vaem srcu, ljepotu koja se stvara u vaem umu, milost koja oblai vae
najistije misli jer iz njih e izrasti ljupki uslovi.

Ako ostanete uravnoteeni s njima, va svijet e biti napokon izgraen.

eljom ete dobiti, stremei ete postii.

Zar e ovjekove najosnovnije elje primiti najveu mjeru zahvaljenja, a

njegove najie tenje gladovati od nedostatka hrane?

Takav nije Zakon, takvo stanje stvari nikad se ne moe postii, zato: trai i
bit e ti dano.

Sanjaj uzviene snove i kako sanja, to e i postati. Tvoja vizija je

obeanje onoga to e jednoga dana postati, tvoj ideal je proroanstvo
onoga to e na kraju otkriti. Najvee dostignue je, na poetku i za
neko vrijeme, bio san.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 21.|Strana

Hrast spava u iru, ptica eka u jajetu, a u najvioj viziji due budi se
aneo. Snovi su sadnice stvarnosti.

Vae okolnosti mogu biti neprijatne, ali one takve nee dugo ostati,
ukoliko spazite ideal i trudite se da ga dohvatite. Ne moete putovati
unutar i dalje stajati izvana, bez tanda.

Uzmimo za primjer mladia koji je, potlaen siromatvom i radom,

zatvoren dugo vremena u nezdravoj radionici, bez obrazovanja i
nedostaje mu uglaenost.

Ali on sanja o boljim stvarima, on razmilja o inteligenciji, uglaenosti,

milosti i ljepoti. On zamilja, psihiki izgrauje, idealne uslove ivota. Vizija
ire slobode i veeg obima uzima ga u posjed, nemir ga potie na
djelovanje i on koristi svoje slobodno vrijeme i sredstva, ma koliko god
mala ona bila, kako bi razvio svoje prikrivene moi i resurse.

Vrlo brzo, njegov um se mijenja tako da ga radionica ne moe zadrati.

Ovo je nastalo iz sklada sa njegovim mentalitetom da ispada iz svog
ivota kao haljina koja je odbaena sa strane.

I tako rastom mogunosti koje se uklapaju u obim njegovih rastuih moi,

on izlazi iz njih zauvjek. Nekoliko godina kasnije, ovaj mladi je odrastao
mukarac. Nalazimo da je gospodar odreenih snaga uma, kojima
upravlja.

U svojim rukama on dri uad gigantskih odgovornosti, on govori i ivoti su

promjenjeni, mukarci i ene zavise od njegove rijei i mijenjaju svoj
karakter i ba kao i sunce, on postaje fiksni i svijetli centar, oko kojeg se
okreu mnoge sudbine.

On je realizovao viziju svoje mladosti. On je postao jedan sa svojim

Idealom.

A i ti takoer, mladi itaoe, e shvatiti Viziju (ne ispraznu elju) svoga

srca, bila ona osnovna ili lijepa ili mjeavina obje, jer e uvijek teiti prema
onome to tajno i najvie voli.

U tvoje ruke bie stavljeni tani rezultati tvojih sopstvenih misli, dobie
ono to si zaradio, ni vie, ni manje. Bez obzira na svoje sadanje okruenje,

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 22.|Strana

pae, zadrati se ili ustati sa svojim mislima, svojim Vizijama, svojim
Idealima.

Ti e postati tako mali kao to su tvoje elje za kontrolom ili veliki kao tvoja
dominantna tenja.

Prema lijepim rijeima Stanton Kirkham Davisa:

Moete voditi zapisnik i jedan tren proi kroz vrata koja su se toliko dugo
vremena inila kao barijera vaih ideala i pronai sebe ispred publike, s
olovkom i dalje iza uvjeta, s mrljama mastila na rukama i tada izliti bujicu
svojih nadahnua.

Moda vodite ovce i zalutate u grad, usta iroko otvorenih, moete

zalutati pod nejasnim vostvom duha u atelje majstora i nakon nekog
vremena on e rei: Nita te vie ne mogu nauiti.

I sada si ti postao majstor, koji je donedavno sanjao velike stvari za vrijeme

dok si vodio ovce. Poloiete testeru na pod kako bi na sebe preuzeli
zadatak regeneracije svijeta.

Lakomisleni, neupueni i nemarni, koji vide samo prividne rezultate stvari,

priaju osrei i prilici.

Kada vide ovjeka kako se bogati, kau: Kako je on sretan!

Posmatrajui drugoga kako postaje intelektualac, oni uzvikuju: Kako je

visoko razvijen!

A primjeujui svetaki karakter i iroki uticaj drugog, kau: Kako ga je

prilika posluila na svakom koraku!

Oni ne vide testove i neuspjehe i borbe koje su ovi ljudi dobrovoljno proli
kako bi dobili ovo iskustvo, nemaju znanja o rtvama koje su uinili, o
neustraivim naporima koje su uloili, o vjeri koju su izvjebali, kako bi
pobijedili naizgled nepremostivo i shvatili Viziju svog srca.

Oni ne poznaju mrak i glavobolju, oni samo vide svjetlost i radost, i zovu to
srea.

Oni ne vide dug i naporan put, ve samo ugodan cilj i zovu ga dobra
srea, ne razumiju proces, ve samo uoavaju rezultat, izovu ga prilika.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 23.|Strana

U svim ljudskim poslovima postoje nastojanja i rezultati, a snaga napora je
mjerilo rezultata.

Nije prilika.

Pokloni, moi, materijalna, intelektualna, duhovna vlasnitva su plodovi

truda to su zavrene misli, izvedeni ciljevi, realizovane vizije. Vizija koju
slavite u svom umu, Ideal kojeg ustoliite u svom srcu - to e izgraditi va
ivot, to ete postati.

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 24.|Strana

MIR I SPOKOJ
Smirenost uma jedan je od prekrasnih bisera mudrosti. To je rezultat dugog
i strpljivog truda samokontrole. Njegova prisutnost je znak zrelog iskustva i
vie nego obino poznavanje zakona i operacija misli.

ovjek postaje miran u toj mjeri da se razumije kao bie koje se misaono
razvija, jer takva znanja su neophodna za razumijevanje drugih kao
rezultat misli.

Kako on razvija pravo razumijevanje i sve vie i vie vidi jasnije interne
odnose stvari preko djelovanja uzroka i posljedice on prestaje galamiti,
uznemiravati se, brinuti i tugovati, pa ostaje staloen, postojan, smiren.

Miran ovjek, koji je nauio kako upravljati samim sobom, zna kako se
prilagoditi prema drugima, a oni s druge strane, potuju njegovu duhovnu
snagu, pa smatraju da mogu nauiti i osloniti se na njega.

to ovjek postaje sve vie miran, vei je njegov uspjeh, njegov uticaj,
njegova snaga za dobro. ak i obian trgovac e shvatiti da se njegov
poslovni prosperitet poveava kako on razvija veu samokontrolu i
staloenost, jer e ljudi radije poslovati sa ovjekom ije je ponaanje
vrsto uravnoteeno.

Snaan i miran ovjek je uvijek voljen i cijenjen. On je kao stablo koje daje
hlad ednoj zemlji ili kao kamen koji titi za vrijeme oluje.

Tko ne voli mirno srce, slatku narav, uravnoteen ivot?

Takav se ovjek ne obazire na to da li pada kia ili sija sunce, te dolaze li

promjene. Takvi ljudi su uvijek slatki, vedri i mirni.

Taj mirni karakter, kojeg mi zovemo spokojnost, je posljednja lekcija kulture,

to je plod due. On je dragocjen kao mudrost, vie je eljen od samog
zlata - da, ak i od istog zlata.

Kako se ini beznaajno puko traenje novca u poreenju sa spokojnim

ivotom - ivotom koji prebiva u okeanu istine, ispod talasa, van dohvata
oluja, u vjenom Miru!

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 25.|Strana

Koliko ljudi znamo koji unitavaju svoje ivote, koji eksplozivnim napravama
unitavaju sve to je slatko i lijepo, koji upropatavaju svoju ravnoteu
karaktera i stvaraju zlu krv!

Pitanje je, da li velika veina ljudi unitava svoj ivot i kvari svoje veselje
nedostatkom samokontrole?

Kako malo ljudi susreemo u ivotu koji su uravnoteeni, koji imaju tu

izuzetnu stabilnost koja je karakteristika izgraenog karaktera!

Da, ovjeanstvo se bori s nekontrolisanom strau, sa bunom

neobuzdanom tugom, noeno je anksioznou i sumnjom, a samo mudrac
i samo onaj ije su misli kontrolisane i iste, ini poslunima vjetrove i oluje
due.

Olujom noene due, bez obzira gdje ste, bez obzira pod kojim
okolnostima ivite, znajte da u okeanu ivota ostrva sree se smjekaju,
sunane obale tvojih ideala ekaju tvoj dolazak.

Drite svoju ruke vrsto na kormilu misli. U brodu tvoje due poiva Uitelj
koji zapovjeda: Ona samo spava - probudi je!

Samokontrola je Snaga, prava Misao je Vjetina, Smirenost je Mo.

Reci svome srcu: Mir, budi mirno!

Odabrao i uredio:
Refik Hrvi

MISLI, STVARA Dejms Alen www.refikhrvic.net 26.|Strana