POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA

prema Zakonu o inspekcijama Federacije BiH

Diana Rui, pomonik direktora Federalne uprave za inspekcijske

poslove Rukovodilac sektora za albe i pravnu zatitu

Muhamed Paukanovi, glavni federalni inspektor Inspektorata rada

 DEFINICIJA DOBROG INSPEKTORA

DOBAR INSPEKTOR JE ONAJ IJA JE OBLAST KOJU

NADZIRE UREDNA I U KOJOJ SUBJEKTI POTUJU I
DOSLJEDNO IMPLEMENTIRAJU ZAKONSKE PROPISE

Cilj dalje reforme inspekcijskih organa je pribliavanje rada

inspekcija EU praksi, putem procjene rizika kod planiranja
nadzora kao i odabira poslovnih subjekata kontrole, te
poboljanje transparentnosti i generalno njihove efikasnosti.
 POSTUPAK INSPEKCIJSKOG NADZORA
Inspekcijski postupak federalni inspektor provodi prema
odredbama Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH a Zakon o
upravnom postupku se primjenjuje supsidijarno.
Postupak je hitan po svojoj prirodi a inspektor je duan
efikasno obavljati inspekcijske radnje i po slubenoj dunosti
utvrditi sve to je bitno za inspekcijski nadzor i spreavanje i
otklanjanje nezakonitosti u izvravanju propisa na koje se
nadzor odnosi.
Postupak inspekcijskog nadzora pokree se po slubenoj
dunosti.
Pravna i fizika lica mogu podnijeti zahtjev nadlenoj inspekciji
da izvri inspekcijski nadzor i odredi upravne i druge mjere iz
njene nadlenosti.
FUZIP je duna izvriti inspekcijski nadzor i na zahtjev Vlade
Federacije BiH / federalnog ministra
 Inspektor vri nadzor prema vlastitoj procjeni ili na osnovu naloga za
inspekcijski nadzor.
lan 77. stav 1. Zakona o inspekcijama FBiH: nalog za inspekcijski
nadzor dostavlja se i subjektu nadzora ako je dostupan, po pravilu
najmanje tri dana prije poetka vrenja nadzora.
Iznimno, subjekt nadzora moe se i telefonom obavijestiti o nalogu za
inspekcijski nadzor.
Subjekt nadzora nee se obavijestiti o nalogu za inspekcijski nadzor niti
e mu se on dostaviti ako bi se time ugrozila svrha tog nadzora, ve e
mu se nalog predati neposredno prije poetka obavljanja nadzora.
Protiv naloga za inspekcijski nadzor ne moe se uloiti posebna alba.
Ukoliko vie inspektora iz iste uprave istovremeno vri inspekcijski
nadzor kod istog subjekta nadzora, za sve inspektore izdaje se jedan
nalog i izdaje ga direktor uprave.
U sluaju potrebe za poduzimanjem hitnih mjera zbog zatite javnog
interesa, glavni inspektor moe izdati usmeni nalog za izvrenje
inspekcijskog nadzora, uz obavezu da u roku od 24 sata inspektoru izda
pisani nalog.
 Federalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad izvravanjem
federalnih propisa u okviru nadlenosti odreenih federalnim
propisima na podruju cijele Federacije BiH.
Nalog za vrenje inspekcijskog nadzora ureuje l. 76. ZOI FBiH.
Nalog inspektoru izdaje glavni inspektor.
Nalog se izdaje u pisanom obliku i sadri:
Naziv uprave za inspekcije, broj i datum
Naziv subjekta kod kojeg e se vriti nadzor
Predmet nadzora
Pravni osnov za vrenje nadzora
Ime i prezime inspektora koji e vriti nadzor
Datum poetka vrenja nadzora
Zahtjev prema subjektu nadzora koji treba pripremiti ili osigurati da
se nadzor moe izvriti
Upozorenje na pravne posljedice onemoguavanja vrenja nadzora
Potpis izdavaoca naloga (glavni inspektor)
 Prije poetka nadzora, inspektor se mora predstaviti subjektu
nadzora uz predoenu slubenu iskaznicu. Njegov odnos prema
subjektu nadzora mora biti krajnje korektan i profesionalan.

Mjesto vrenja inspekcijskog nadzora - mjesto je gdje treba utvrditi

injenice o izvravanju propisa na koje se odnosi predmet nadzora,
to se u pravilu odreuje nalogom. Nadzor se moe izvriti i u
poslovnim prostorijama FUZIP-a ako to omoguava priroda poslova na
koje se odnosi nadzor. Subjekat nadzora se moe pozvati da dostavi
potrebnu dokumentaciju.
Vrijeme vrenja inspekcijskog nadzora -ako se nadzor vri u prostorijama
subjekta nadzora i ne moe se zavriti u toku njegovog radnog vremena,
inspektor moe, ako je potrebno i ako postoje mogunosti, izvriti
privremeno peaenje poslovnog prostora ili dijela poslovnog prostora ili
opreme u kojem se nalaze stvari ili dokumentacija na koje se odnose
radnje inspekcijskog nadzora. O privremenom peaenju prostora ili
opreme, po zakonu, inspektor donosi zakljuak protiv kojeg se ne moe
izjaviti posebna alba.
U pravilu, inspekcijski nadzor se mora obaviti na nain da
to manje ometa djelatnost subjekta nadzora.
 PRAVA I OBAVEZE SUBJEKTA NADZORA
Sudjelovanje subjekta nadzora u obavljanju inspekcijske kontrole
Subjekt nadzora je duan:
na traenje inspektora odrediti lice koje e sudjelovati u inspekcijskim
radnjama na utvrivanju injenica;
ako je subjekt nadzora nepoznat ili se ne odazove pozivu inspektora kako
bi mu omoguio obavljanje inspekcijskog nadzora, inspektor e obaviti
nadzor sukladno nastalim okolnostima i, u pravilu, uz nazonost druge
osobe koju zakljukom odredi;
dati na uvid poslovne knjige, dokumentaciju i dr. dokaze potrebne za
pravilno utvrivanje injeninog stanja. Inspektor moe traiti i od drugih
lica zaposlenih u subjektu nadzora podatke za pravilno utvrivanje
injeninog stanja;
kod vrenja nadzora, inspektor samostalno odreuje koje e dokaze
koristiti za utvrivanje injeninog stanja, pri emu e upoznati subjekta
nadzora sa dokazima koji nisu od njega pribavljeni i omoguiti mu da se o
njima izjasni;
na traenje inspektora dati usmeno odnosno pisano izjanjenje o
injenicama i dokazima koji su izneseni;
ima pravo na svoj troak fotokopirati dokumentaciju koju je inspektor
privremeno oduzeo.
 Subjekt nadzora obvezan je besplatno dati potrebnu koliinu uzorka
proizvoda za ispitivanje kakvoe. Trokove ispitivanja uzorka proizvoda
snosi subjekt nadzora ako se ustvrdi da uzorak ne odgovara propisanoj
deklariranoj kakvoi, odnosno uprava za inspekcije, ako se ustvrdi da
uzorak odgovara propisanoj kakvoi.
Subjekt nadzora koji je pravna osoba obvezan je na traenje inspektora
odrediti osobu koja e sudjelovati u inspekcijskim radnjama na utvrivanju
injenica u predmetu inspekcijskog nadzora, koja osoba je obvezna
inspektoru dati na uvid poslovne knjige, dokumentaciju i druge dokaze
potrebne za pravilno utvrivanje injeninog stanja.
Radi sasluavanja ili davanja potrebnih podataka radi pravilnog utvrivanja
injeninog stanja od vanosti za obavljanje inspekcijskog nadzora,
inspektor moe pozvati odgovornu osobu u subjektu nadzora i svaku
drugu osobu u Upravu ili mjesto obavljanja inspekcijksog nadzora.
Pozvana osoba duna se odazvati pozivu inspektora.
Ako se pozvana osoba ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda u roku
24 sata, inspektor je moe globiti do iznosa odreenog ZOI FBiH, a moe
odrediti i da je policija prisilno dovede.
 Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora onemogui
inspektoru vrenje pregleda ili prui tjelesni otpor ili ako se
takav otpor utemeljeno oekuje, inspektor moe zatraiti
pomo mjerodavne policije.

Mjerodavna policija je obvezna pruiti potrebnu zatitu i

omoguiti inspektoru da izvri inspekcijski pregled.

Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o

obavljenom inspekcijskom pregledu.

Ukoliko subjekt nadzora zatrai da inspekcijskom nadzoru

prisustvuje i njegov advokat, mora mu se to omoguiti.
 Subjekt nadzora mora potvrditi prijem pismena.
Shodno u ZOI FBiH, prijem pismena subjekt nadzora potvruje
na dostavnici, na kojoj sam ispisuje slovima datum prijema.
Ako je subjekt nadzora pravna osoba, potvrdu prijema e
ovjeriti peatom.
Ova se odredba u praksi uveliko zloupotrebljava. esto subjekt
nadzora, koji je pravna osoba, vrati dostavnicu bez peata, a
takva dostavnica nije validna za sud. Izbjegavanjem stavljanja
peata na dostavnicu predstavlja zloupotrebu ove norme a
pravno lice je duno odrediti osobu koja e vriti prijem pismena
na nain kako je to utvreno zakonom. U protivnom, subjekt
nadzora onemoguava voenje postupka.
Potvrda prijema zapisnika o inspekcijskom nadzoru, rjeenja i
zakljuka inspektora se moe staviti i na primjerku tih akata koji
ostaju inspektoru u spisu.
 PRAVA I OBAVEZE INSPEKTORA
lanak 83.
U insp. pregledu inspektor utvruje, u pravilu, za svaki subjekt nadzora:
1) identifikaciju subjekta nadzora (identitet za fiziku osobu, a za pravne
osobe oblik njihovog organiziranja, predstavljanje i zastupanje, prema
aktu o osnivanju i upisu u sudski registar);
2) posjedovanje isprava za obavljanje djelatnosti i rad, osobito isprava o:
- registraciji (upisu u sudski registar osnivanja, upis djelatnosti i dr.);
- dozvoli za rad (obrtnica, doputenje i sl.);
- doputenju koritenja poslovnog prostora (pr. temelj koritenja i dr.);
- doputenju prikljuka na komunalne, elektrine, plinske i druge
instalacije (pravni temelj prikljuenja i dr.);
- doputenju rada sa sredstvima i resursima sa kojima se obavlja
djelatnost (vaenju koncesije, tehn. pregleda, registracije, atesta i sl.).
Za strane pravne i druge osobe utvruje se ispunjavanje uvjeta za njihov
rad sukladno propisima koji se na njih primjenjuju.
Ako subjekt nadzora upoljava strance utvrdit e se vaenje njihove
radne dozvole.
Inspektor e utvrditi i druge injenice koje su vane za postupak
inspekcijskog nadzora.
 U inspekcijskom nadzoru inspektor moe privremeno oduzeti
poslovnu i drugu dokumentaciju subjekta nadzora radi
provjere vjerodostojnosti i tonosti navoda u njoj.

O privremenom oduzimanju dokumentacije subjekta nadzora

inspektor donosi zakljuak, protiv kojeg se moe uloiti
posebna alba koja ne odlae izvrenje.

Zakljukom e se odrediti u kojem e roku inspektor vratiti

dokumentaciju, osim ako se ona prilae kao dokaz u
prekrajnom ili kaznenom postupku.

O privremenom oduzimanju dokumentacije inspektor izdaje

potvrdu u kojoj e se navesti to je oduzeto s potpunom
identifikacijom (naziv dokumenta, izdavatelj, broj, datum i dr.).
 U inspekcijskom nadzoru inspektor e privremeno oduzeti
predmete kojima je poinjen prekraj ili kazneno djelo ili su
nastali u izvrenju ili pokuaju izvrenja prekraja ili kaznenog
djela.

O privremenom oduzimanju predmeta inspektor izdaje potvrdu

u kojoj e se navesti to je oduzeo s potpunim opisom (naziv
predmeta, vrste, koliine, novanu vrijednost predmeta i dr.)

S privremeno oduzetim predmetima inspektor e postupiti na

nain odreen posebnim propisima, a ako nema posebnih
propisa, inspektor e postupiti prema uputstvu kojeg donosi
direktor Federalne uprave.
 O svakom obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obvezan
sastaviti zapisnik i u njemu navesti injenino stanje utvreno
inspekcijskim pregledom.
Zapisnik sastavlja inspektor koji je obavio inspekcijski pregled. Ako je
inspekcijski pregled obavilo istodobno vie inspektora po istom
nalogu, u tom sluaju zajedniki sastavljaju jedan zapisnik.
Zapisnik sadri, osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom
postupku, i navode koje je nuno navesti u obavljanju inspekcijskog
pregleda.
Zapisnik se sastavlja na mjestu i u toku obavljanja inspekc. pregleda.
U sloenijem inspekcijskom pregledu zapisnik se moe sastaviti i u
slubenim prostorijama uprave za inspekcije, najkasnije u roku tri
dana od dana zavrenog inspekcijskog pregleda.
Jedan primjerak zapisnika predaje se uz potvrdu prijema subjektu
nadzora odmah nakon sastavljanja.
 Subjekt nadzora ima pravo staviti primjedbe na zapisnik o obavljenom
inspekcijskom pregledu.
Primjedbe se stavljaju istodobno sa sainjavanjem zapisnika ili u sluaju
iz stavka 2. lanka 103. ZOI, u roku tri dana od dana prijama zapisnika.
Primjedbe na zapisnik, odnosno izjava subjekta nadzora da nema
primjedbi, unosi se u zapisnik.

Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova

zapisnika u kojima je subjekt nadzora stavio primjedbu da nije pravilno
sastavljen.
Ako je u zapisniku o inspekcijskom pregledu naloena neka upravna
mjera, subjekt nadzora u roku od tri dana moe uputiti prigovor.
Inspektor je obvezan razmotriti primjedbe na zapisnik o obavljenom
inspekcijskom pregledu i, prema potrebi, upotpuniti inspekcijske radnje na
koje se primjedbe odnose.
O primjedbama na zapisnik inspektor ne odluuje posebno, ve ih cijeni u
postupku donoenja upravnog akta u predmetu obavljenog
inspekcijskog pregleda. U obrazloenju tog akta moraju se cijeniti sve
dane primjedbe na zapisnik.
 UPRAVNE I DRUGE MJERE
Kad inspektor ustvrdi da subjekt nadzora ne postupa ili postupa nepravilno
ili nepotpuno prema obvezama koje su mu odreene propisima, obvezan je
naloiti odgovarajue upravne mjere i to:
1) narediti da se utvreni nedostatci, nepravilnosti otklone na nain i u roku
kako je odreeno ZOI i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor;
2) zabraniti ili privremeno zabraniti djelatnost kad je to odreeno ovim
Zakonom ili posebnim propisima ije provoenje nadzire inspekcija;
3) privremeno oduzeti i unititi robu za koju se ustvrdi da je protupravno
nastala ili slui prometu ili izvrenju radnji i poslova koji su u oprenosti sa
propisima;
4) narediti poduzimanje odgovarajuih upravnih radnji koje je gospodarski
subjekt i druga pravna osoba, institucija koja ima javne ovlasti, odnosno
organ uprave obvezan poduzeti;
5) prisilno provesti izvrenje odreene upravne mjere kad je subjekt
nadzora sam ne izvri;
6) izrei kaznu na licu mjesta, kad je izriito ovlaten propisom na koji se
odnosi inspekcijski nadzor;
7) podnijeti prijavu protiv subjekta nadzora i odgovorne osobe za poinjeni
prekraj ili kazneno djelo, i dr. mjere i radnje odreene ZOI i pos. propisima.
 Inspekcijski nadzor mora se obavljati brzo i uinkovito.
Inspekcijski nadzor vri se na temelju i u granicama ovlasti propisanih ZOI
i propisima na koje se odnosi inspekcijski pregled.
Kod odreivanja upravne mjere subjektu nadzora, ako je doputeno
propisom na koji se odnosi inspekcijski nadzor, inspektor e odrediti
upravnu mjeru koja je blaa za subjekta nadzora, ako se tom mjerom
postie svrha radi koje se mjera odreuje.
U vrenju inspekcijskog pregleda inspektor je samostalan, u granicama
ovlasti propisanih ZOI i propisima na koje se odnosi inspekcijski nadzor.
U svom radu inspektor se rukovodi naelima Etikog kodeksa za dravne
slubenike u Federaciji BiH i Etikog kodeksa za inspektore.
Inspektor u vrenju inspekcijskog nadzora moe poduzimati i
odgovarajue preventivne mjere u cilju spreavanja nastupanja tetnih
posljedica zbog nedostataka i nepravilnosti u provedbi zakona i drugih
propisa ije izvrenje nadzire kao to su: upozorenje fizikim i pravnim
osobama na obveze iz propisa, ukazivanje na tetne posljedice,
predlaganje mjera za otklanjanje njihovih uzroka i sl.
 OGRANIENJE U BROJU DANA REDOVNOG INSPEKCIJSKOG NADZORA
KOD TRINE I INSPEKCIJE RADA
Obavljanje redovitog (planskog) inspekcijskog pregleda kod istog subjekta
nadzora moe trajati najvie 12 dana godinje.
Broj dana inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovog lanka odnosi se samo
na: trnu inspekciju, inspekciju rada i inspekcije iz resora financija.
Druge inspekcije nisu ograniene brojem dana.
Ako inspekcijski nadzor traje manje od etiri sata onda se rauna kao pola
dana, a ako traje vie od etiri sata, onda se rauna kao jedan dan.
Ravnatelj Federalne uprave, ravnatelj kantonalne uprave i ravnatelj
Federalne porezne uprave ustrojit e posebnu evidenciju o inspekcijskom
nadzoru iz stavka 1. ovog lanka.
Iznimno, ako postoje opravdane indicije o znatnom krenju zakona, ili ako
se zbog veliine nadzora zahtijeva dulje trajanje inspekcije, ravnatelji
uprava iz stavka 5. ovog lanka mogu rjeenjem odrediti inspekcijski
nadzor kod subjekta nadzora u trajanju duljem i od 12 dana.
Odgovorna osoba subjekta nadzora moe odbiti suradnju sa inspektorima
ako nemaju rjeenje o dozvoli prekoraenja broja dana inspekc. nadzora.
 NADLENOST INSPEKCIJA

Federalna inspekcija - obavlja inspekcijski nadzor nad izvravanjem

federalnih propisa u okviru nadlenosti odreenih federalnim propisima.
Federalna inspekcija obavlja inspekcijski pregled iz svoje nadlenosti
na cijelom podruju Federacije.
Kantonalna inspekcija - obavlja inspekcijski nadzor nad izvravanjem
federalnih propisa u okviru nadlenosti odreene federalnim propisima i
inspekcijski nadzor nad izvravanjem kantonalnih propisa u granicama
nadlenosti odreenih kantonalnim propisima.
Kantonalna inspekcija obavlja inspekcijski nadzor iz svoje nadlenosti
na podruju kantona.
Kad je federalnim ili kantonalnim propisom propisan inspekcijski
nadzor, a nije odreeno koji e ga organ obavljati, za te poslove
mjerodavna je kantonalna inspekcija iz odgovarajueg upravnog
podruja.
 INSPEKCIJSKI NADZOR ZA KOJI JE
MJERODAVNO VIE INSPEKCIJA

Ako bi za obavljanje inspekcijskog nadzora bilo istodobno mjerodavno

vie inspekcija, mjerodavna je ona inspekcija koja je prva poela s
inspekcijskim nadzorom, ali se te inspekcije mogu sporazumjeti koja e
okonati inspekcijski postupak.

DOPUTENJE OBAVLJANJA INSPEKCIJSKOG NADZORA

IZ NADLENOSTI DRUGE INSPEKCIJE

Kad je potrebno urno odrediti upravne mjere radi zatite vanog javnog
interesa, inspekcija iz jednog upravnog podruja moe u sluajevima i
pod uvjetima koji su odreeni ZOI ili propisima na koje se odnosi nadzor,
obaviti inspekcijski nadzor i odrediti upravne mjere iz nadlenosti druge
inspekcije o emu ravnatelj uprave donosi rjeenje.
 RJEAVANJE SUKOBA NADLENOSTI IZMEU INSPEKCIJA
Kad nastane sukob nadlenosti izmeu inspekcija, prijedlog za
rjeavanje tog sukoba podnosi kako inspekcija koja je posljednja
postupala, tako i ona koja smatra da je mjerodavna za postupanje,
najkasnije u roku od tri dana od dana saznanja o sukobu nadlenosti.
Sukob nadlenosti izmeu federalnih inspekcija u sastavu Federalne
uprave rjeava direktor te uprave.
Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih inspekcija u sastavu kantonalne
uprave rjeava direktor te uprave.
Sukob nadlenosti izmeu kantonalnih inspekcija koje nisu u sastavu
iste kantonalne uprave rjeava direktor Federalne uprave.
Sukob nadlenosti izmeu federalnih i kantonalnih inspekcija odreenih
ovim Zakonom rjeava sporazumno direktor Federalne uprave i
direktor kantonalne uprave u ijem su sastavu te inspekcije u roku od
tri dana od trenutka nastanka sukoba. Ako se direktori uprava ne
sporazume oko rjeavanja nastalog sukoba, sukob e rijeiti federalni
ministar resornog ministarstva u roku tri dana po prijemu prijedloga.
 ZABRANA RADA SUBJEKTU NADZORA
Kad subjekt nadzora nema zakonom propisanu ispravu iz lanka 83.
ZOI, inspektor mu moe zabraniti rad u cijelosti ili djelomino.
Inspektor moe zabraniti rad subjektu nadzora i iz drugih razloga koji
su odreeni propisom iji nadzor nad provoenjem nadzire inspekcija.
Ukoliko subjekt nadzora predoi inspektoru dokaz da je blagovremeno
i u zakonom propisanom postupku podnio zahtjev mjerodavnom
organu za izdavanje potrebnih isprava iz stavka 1. ovog lanka, a one
mu nisu u zakonom propisanom roku izdane, inspektor je obvezan na
to ukazati inspekciji mjerodavnoj za nadzor rada tog organa.
Zabrana rada poinje tei od dana uruenja rjeenja.
alba na rjeenje ne odlae izvrenje rjeenja.
Rjeenje o zabrani rada ukinut e inspektor kada se otklone ili
prestanu postojati razlozi zbog kojih je doneseno, a najkasnije u
roku od tri dana od dana saznanja o tim razlozima.
 ZAPEAIVANJE POSLOVNIH PROSTORIJA
SUBJEKTA NADZORA

Kad je subjektu nadzora zabranjen rad, inspektor e

zapeaivanjem ili na drugi odgovarajui nain zatvoriti poslovne
prostorije u kojima je zabranjen rad.

Zatvaranje poslovnih prostorija u smislu stavka 1. ovog lanka

inspektor e odrediti u rjeenju kojim je odreena zabrana rada.

O zapeaivanju ili zatvaranju poslovnih prostorija na drugi nain

inspektor e sastaviti zapisnik.

Direktor Federalne uprave donijet e propis o nainu

zapeaivanja i nainima drugih oblika zatvaranja poslovnih
prostorija u kojima je odreena zabrana rada.
 USMENO ODREIVANJE UPRAVNE MJERE

U inspekcijskom nadzoru inspektor e subjektu nadzora usmeno

odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvri:
1) u sluajevima koji su izriito odreeni propisima na koje se odnosi
inspekcijski nadzor;
2) kad je u nastaloj situaciji nuno, po ocjeni inspektora, poduzeti radnje na
otklanjanju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili nastanku vee
materijalne tete.
Usmeno odreene upravne mjere unose se u zapisnik o insp. nadzoru.
Ako subjekt nadzora ne izvri usmeno odreenu mjeru, inspektor moe
prema nastaloj situaciji, odreenu mjeru izvriti:
1) preko druge osobe (lanak 133);
2) prisilom na izvrenje s globljenjem (lanak 135.) i
3) neposrednom tjelesnom prisilom (lanak 137.).
O usmeno odreenim upravnim mjerama i njihovom izvrenju
inspektor e izdati pisano rjeenje u roku koji je odreen ovim Zakonom.
 RJEENJE INSPEKTORA O UPRAVNIM MJERAMA

Inspektor odreuje upravne mjere rjeenjem.

Kad se odreuju upravne mjere koje se moraju izvriti odmah ili
odmah zapoeti njihovo izvrenje, rjeenje o upravnoj mjeri moe
se donijeti i na odgovarajuem obrascu i odreeni podaci i odluke
se mogu napisati rukom.
Obrazac rjeenja sadri u obrazloenju, u pravilu, razlog zbog
kojeg se donosi takvo rjeenje i navoenje propisa na temelju
kojeg je odreena upravna mjera.
Rjeenje o izreenim upravnim mjerama inspektor je obvezan
donijeti u rokovima utvrenim zakonom, a u urnim sluajevima
najkasnije u roku tri dana po isteku roka za stavljanje primjedbi na
zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
O usmeno izreenim upravnim mjerama inspektor je obvezan
donijeti rjeenje u roku od tri dana od dana izricanja tih mjera.
 PRAVNI LIJEKOVI PROTIV RJEENJA I
ZAKLJUAKA INSPEKTORA

Na rjeenje kantonalnog inspektora o odreenim upravnim mjerama na

temelju federalnog propisa moe se uloiti alba u roku od osam dana od
dana prijEma rjeenja.
O albi rijeava direktor Federalne uprave.
alba na rjeenje kantonalnog inspektora odgaa izvrenje tog rjeenja,
osim ako to nije propisano posebnim propisom.
Na rjeenje federalnog inspektora o naloenim upravnim mjerama moe
se uloiti alba u roku od osam dana od dana prijEma rjeenja.
O albi rjeava federalno ministarstvo iz upravnog podruja na koje se
odnosi inspekcijski nadzor, ako federalnim zakonom nije odreeno da
o albi rjeava drugi federalni organa uprave.
alba na rjeenje federalnog inspektora o upravnim mjerama odgaa
izvrenje rjeenja, ako ovim i posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Rjeenje Federalne uprave doneseno po albi na rjeenja i zakljuke
kantonalnog inspektora i rjeenje federalnog ministarstva doneseno po
albi na rjeenje i zakljuak federalnog inspektora, su konani upravni akti
i protiv njih se moe pokrenuti upravni spor.
 SARADNJA INSPEKCIJA SA DRUGIM ORGANIMA
Federalne i kantonalne inspekcije obvezne su suraivati sa drugim
dravnim organima, pravnim osobama, udruenjima, sredstvima
javnog informiranja, puanstvom i drugim subjektima u pitanjima od
znaaja za uinkovitu provedbu propisa nad kojima obavljaju
inspekcijski nadzor, kao i radi spreavanja i otklanjanja tetnih
posljedica.
PREVENTIVNE AKTIVNOSTI INSPEKCIJA
U cilju spreavanja tetnih posljedica zbog nepostupanja sukladno
propisima, federalna i kantonalne uprave su obvezne poduzimati
odgovarajue preventivne mjere (upozoravanje subjekata nadzora na
obveze iz propisa, ukazivanje na tetne posljedice, predlaganje mjera
za otklanjanje njihovih uzroka i sl.).
Federalna i kantonalne uprave su obvezne obavjetavati i graanstvo
o tetnim posljedicama kako bi mogli poduzeti mjere samozatite.