JAANJE I USPJESI SILA ANTIFAISTIKE KOALICIJE

Antifaistika koalicija je naziv za saveznike zemlje koje su se tijekom II. svjetskoga rata borile
protiv potpisnica Trojnoga pakta. Opseg Koalicije mijenjao se tijekom rata. Nakon njemakoga
napada na Poljsku 1. rujna 1939., rat su Njemakoj najavile Velika Britanija i Francuska, a njima
su se pridruile zemlje Commonwealtha (Kanada, Australija, Novi Zeland, Junoafriki Savez).
Poetkom 1941. u SAD-u je izglasan Zakon o zajmu i najmu, kojim je doputeno praktiki
besplatno opskrbljivati Saveznike, ime se SAD jasno stavila na stranu Velike Britanije.

Nakon njemake agresije na SSSR (22. lipnja 1941.) i japanskoga iznenadnog napada u Pearl
Harboru (7. prosinca 1941.) Antifaistika je koalicija znatno ojaala. Proirila se saveznikim
sporazumom izmeu Velike Britanije, SSSR-a i SAD-a, iako su u krugovima zapadnih Saveznika
postojale ozbiljne dvojbe je li SSSR uope poeljan kao saveznik. Prevladalo je miljenje da je
opasnost koju predstavljaju nacizam i faizam neposrednija i vea.

Antifaistika koalicija uvrivala se multilateralnim konferencijama i sporazumima tijekom rata:

Atlantskom poveljom u kolovozu 1941., Deklaracijom o Ujedinjenim narodima od 1. sijenja
1942. koju je potpisalo 26 drava, ukljuujui velike saveznike sile i Kinu.Osnovni ciljevi koalicije
bili su: protivljenje bilo kakvim teritorijalnim promjenama, pravo naroda da sami biraju oblik
drutvenog ureenja u kojem ele ivjeti i razoruanje faistikih drava agresora nakon zavretka
rata.

TEHERANSKA KONFERENCIJA

Kodnog naziva Eureka, Teheranska konferencija je sastanak izmeu SAD (Franklin Delano
Roosevelt),Velike Britanije(Winston Churchill),SSSR(Staljin)odrana 28. studenog do 01. prosinca
1943. godine u Teheranu, Iran.

U vrijeme odravanja konferencije bilo je jasno da sile Osovine gube rat: Italija je ve
kapitulirala,sjeverna Afrika oiena od sila Osovine, na istocnom bojistu Njemacka u defenzivi
kao i Japan kojemu su se priblizavale americke snage. Njihov je otpor meutim bio jo vrlo jak i
pred Saveznicima su stajale teke zadae.

**(Konferencija je sazvana u 16:00 na dan 28. studenog 1943. godine .Staljin je dolazi prvi,
nakon ega slijedi Roosevelt(hendikepiran, cerebralna paraliza), doveo je u invalidskim kolicima
od svoje smjetaja u susjedstvu mjesto. Roosevelt, koji je putovao 7.000 milja (11.000 km) da
prisustvuje i ije zdravlje je ve u loem stanju, naila je Staljin. To je bio prvi put da su se susreli.
Churchill, etnju sa svojim osobljem iz svojih smjetajnih kapaciteta u blizini, stigao pola sata
kasnije. )

Na konferenciji je konano udovoljeno Staljinovom zahtjevu od 1941.g za otvaranje bojista u

zapadnoj Europi,kako bi se oslabile nacisticke snage u SSSRu.Iako su Saveznici neko vrijeme svoje
odugovlacenje obrazlagali vojnim razlozima, najvj je da su bili politicki.Jedan od razloga je
sovjetsko-njemacki pakt iz 1939.g .Na konferenciji u Teheranu dogovoreno je otvaranje novog
bojista iskrcavanjem na obale Normandije,dok u isto vrijeme bi sovjetska vojska trebala
pokrenuti ofenzivu na istocnom bojistu.Takoder je dogovreno da bi SSSR proglasio rat protiv
Japana slijedom saveznike pobjede nad Njemakom i tako pomoci slamanju posljednje
preostalog utemeljitelja Trojnog pakta.

Saveznici su postigli dogovor i o glavnim politikim pitanjima. Na kraju konferencije bilo je

doneseno nekoliko vanih odluka: 1) da se pomogne partizanima u okupiranoj Kraljevini
Jugoslaviji tj da partizani budu priznati kao saveznik u antifaistikoj koaliciji(dotad su kralj i
izbjeglika vlada uspijevali obmanjivati medunarodnu javnost tvrdnjama da se u Jugoslaviji
jedino etnici bore protiv okupatorskih vojski) ; 2) da se pokua uvui Tursku u rat na strani
Saveznika; 3) da SSSR ako Turska zarati protiv Njemake stupi u rat protiv Kraljevine Bugarske
ako i Bugarska zarati protiv Turske; 4) da iskrcavanje Saveznika u Francuskoj pone u svibnju
1944., a da istodobno Crvena armija pokrene veliku ofenzivu na Istonom bojitu;Osim toga, na
toj se konferenciji raspravljalo i o stvaranju Ujedinjenih naroda. Teheranska konferencija jedna je
od najznaajnijih u II. Svjetskom ratu.

*Konano, trojica elnika izdao "Deklaraciju od tri ovlasti za Iran."1.12.43. U njemu su se zahvalili
iranskoj vladi za pomo u ratu protiv Njemake i obeali da e mu pruiti ekonomsku pomo
tijekom i nakon rata. to je najvanije, ameriki, britanski i sovjetski vlade izjavio je da su svi
podijelili "elju za odravanje neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Irana."

*interesantne cinjenice?

Staljin je predlozio smaknuce 50,000-100,000 njemakih asnika, tako da Njemaka ne moe

planirati jo jedan rat. Roosevelt, vjerujui Staljin nije bio ozbiljan, naalio da je "moda 49.000 bi
bilo dovoljno." Churchill je, meutim, bio je bijesan i osudio je "hladnokrvno smaknuce vojnika
koji su se borili za svoju zemlju". On je rekao da su samo ratni zloinci trebaju biti izvedeni pred
sud u skladu s Moskovskom deklaracijom, koji je sam napisao. On je izjurio iz sobe, ali se vratio u
Staljin, koji je rekao da se ali. Churchill je drago to je Staljin je popustio, ali Staljin je samo
testirao vodu.

Napomena o slikama koje svaki od voa sjedi na nekoj drugoj vrsti stolice. To je dokumentirano
pogotovo u to doba koliko je vano stolice su svojim voama. Dakle, sva trojica najvjerojatnije sa
sobom su nosila svoje omiljene stolice s njima gdje god su ili u sluaju da su morali sjesti. To je
vjerojatno razlog zato postoje 3 razliite stolice u fotografiji.

Roosevelt je bio samo jedan nije imao stvarni vojni in. Staljin nikada nije nosio vojnu odoru prije
1943., kad je dobio vojni in marala Sovjetskog Saveza. Nosi redovite uniformu Marala na ovoj
slici. Churchill je zavrio svoju vojnu karijeru kao potpukovnika u teritorijalnom vojske (koja je
kao Army Reserve). Jedinstvena je on nosio je onaj RAF Air Commodore, to je ekvivalentno
amerikom jedna zvjezdica in. esto je bio vien nosi tu uniformu u Drugom svjetskom ratu,
kao to je bio poasni in od strane RAF(ROYAL AIR FORCE) eskadrile u 1939.

DAN D-saveznicko iskrcavanje u Normandiji

Saveznickim iskrcavanjem u Normandiji 6.lipnja.1944.(dan D ili operacija Neptun) otvoreno je

zapadno bojiste.Invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najvea
kombinirana vojna operacija u povijesti, invazija koja je ukljuivala tri milijuna ljudi, 7000 (ratnih i
desantnih plovila) i 13000 zrakoplova.Operacijom je zapovijedao americki general Dwight
Eisenhower,kasnije americki predsjednik.

Sastavni dio operacije Overlord bila je operacija Fortitude, ciji je glavni cilj bio zbuniti Nijemce i
olaksati etno iskrcavanje.Glavna zadaca do dana D,bila je uvjeriti Nijemce da ce Saveznici
napasti kod Pas-de-Calaisa,a ne u Normandiji.inilo se logicno jer je to bilo najblie Velikoj
Britaniji i zranim lukama otkuda bi polijetali bombarderi.Saveznika se vojska okupljala tajno na
JZ Eng te istodobno na JI,ali bez prikrivanja(trebali su biti sto uocljiviji kako bi njem vojni
zrakoplovi imali sto uvjerljiviju sliku vojske koja se priprema za napad,izradena lazna
sklonista,kuhinje,zrakoplovi,topovi,,...)**Pjesmu Paula Verlaina "Jesenja pjesma" BBC signalizirao
franc pokretu otpora kao znak da ce operacija Overlord poeti unutar dva tjedna ako njezina
prva tri stiha glase Plaa pune,Bruje strune,Jesenje.Sljedeci sihovi su emitirali da ce oper poceti
za 48 sati "Mene tuge,Tite duge,emerne"***.Drugi dio oper Fortidude zapocinje na Dan D, a
cilj je bio uvjeriti Njemce da iskrcavanje u Normandiji zapravo varka te da pravi napad slijedi kod
Calaisa.Saveznicki zrakoplovi nasuprot Calaisa izbacivali su tone aluminijskih traka koje su njem
radarimma slicile na veiku zracnu flotu.Njem vodstvo zbunjeno.Iz Normandije dolazi vijest da su
zestoko napadnnuti a kod Calaisa se priprema napad.Feldmaral Gerd von Rundstedt naredio
dvjema oklopnim divizijama da krenu prema Normandiji.Medutim ta naredba je opozvana i
Saveznicka prijevara uspijeva.

Iskrcavanje na plazama Normandije( koje su nazvali su kodiranim imenima: Utah, Omaha, Gold,
Juno i Sword) prethodila su mnoga zracna bombardiranja i padobranski desant.Za prvi val
napada odredeno je 170 000 vojnika,5000 brodova(*Invazionu flotu inili su brodovi 8 razliitih
zemalja, ukupno 6.939 brodova (1.213 ratnih brodova, 4.126 transportnih brodova i 1.600
brodova za podrku, ukljuujui i trgovake brodove)**) i vise od 10 000 zrakoplova.Zadaca im je
probiti crtu njem obrane i osigurati obalu za dolazak poaanja( s juga Eng).Posto su Nijemci
podigli niz utvrdenja uz obalu, a iskrcavanje im je otezlo topnitvo,bodljikava ica,mine, u prvom
danu je poginulo oko 5000 vojnika.,ali zadaca je uspjeno izvedena.Iako je u poetku
napredovanje Saveznika bilo sporo, ono se ubrzalo u kolovozu( nakon novog saveznikog
iskrcavanja na jugu Franc) kada su postrojbe Charlesa de Gaullea pobjedniki usle u oslobodeni
Pariz.Do kraja 1944. Saveznici su oslobodili Franc i veci dio Beneluxa.Nakon osvajanja
Aachena,prvog njem grada saveznicka vojska nezaustavljivo krece prema sred dijelu te zemlje.

*JESENJA PJESMA P.VERLAINE

JESENJA PJESMA

Placa pune Kad je mukla, Lutam samo,

Bruje strune Ura tukla, Jer me zao

jesenje; Guec sve, Vjetra uh

Mene tuge Pla me prenu Amo,tamo

Tite duge, I spomenuh Nosi kao

Cemerne. Prole dne. List vec suh.

NAPREDOVANJE SOVJETSKE CRVENE ARMIJE

Prije otvaranje zapadnog bojista Crvena armija,od ljeta 1943.-proljeca 1944. nizala uspjeh
prislivi njem snage na defenzivu i stalno povlaenje.Ukrajina je osloboena,razbijeno okruenje
Lenjingrada, a ubrzo nakon Dana D zapocinje i sovjetska ofenziva u Bjelorusiji.Crvena armija
napreduje,dio snaga Staljin salje na JI Europe-Rumunjska,Bugarska,Jugoslavija,Maarska.

Rumunjska i Bugarska ubrzo prelaze na stranu antifaistike koalicije(ciju ce vlast preuzeti

prosovjetske snage) zbog srusenog diktatorskog reima.Ostatak Crvene armije u srpnju 1944.g
ulazi u Poljsku.U srpnju sovjetske snage bile su blizu Varavi pa su borci Domovinske
vojske,odgovorni poljskoj vladi u izbjeglistvu, u gl gradu podigli ustanak.Glavni cilj im je
uspostaviti vlast odgovornu izbjeglikoj vladi i tako sprijeiti uspostavljanje komunistikog reima
odanog sovjetskom vodstvu.Usprkos molbama zapadnih Saveznika,Staljin zaustavlja prodiranje
Crvene armije i ustnicima nije slao nikakvu pomoc.To je Nijemcima olaksao posao te su za dva
mjeseca uspjeli uguiti ustanak.Poginulo je 20 000 Poljaka,ugl civila a grad je razoren do
temelja.Sovjetske snage ulaze u njemacki teritorij te je jasno da se rat priblizava kraju i da je
vrijeme za jos jedan sastanak "velike trojice".

KONFERENCIJA U JALTI
Drugi i posljednji sastanak "velike trojice" odrzan je u razdoblju od 4. do 12. veljace 1945.godine
u Jalti na poluotoku Krimu.Odrana je radi usklaivanja zavrnih vojnih operacija protiv snaga
Treeg Reicha i Japana, te radi dogovora o poslijeratnim politikim i teritorijalnim pitanjima.
Postignut je sporazum o podjeli Njemake na zone saveznikog
utjecaja:ameriku,francusku,britansku,sovjetsku. Raspravljano je i o ratnoj odteti koju bi Njem
trebala platiti ali dogovor nije postignut.Do velikih neslaganja dovela je podjela vlasti i teritorija u
Poljskoj.Naime trebalo se dogovoriti koje ce vlada upravljati njom-izbjeglicka u Londonu( koja je
uziivala potporu zapada) ili Lubinski komitet(sastavljen od komunista) s potporom SSSR-
a.Postignut je kompromis kojim je priznanje dano vladi u Lubinu,upotpunjenoj prozapadnim
demokratskim poliitiarima.SSSR dobio pravo prosirenja svojih granica prema zapadu (tj u
istonu Poljsku 40%), a Poljacima bi to trebalo biti nadoknadeno njemackim
teritorijem.Dogovoreno je da e tri mjeseca nakon zavretka rata SSSR zaratiti s Japanom te da
e zauzvrat dobiti juni Sahalin, Kurilsko otoje i luku Port Arthur . Raspravljalo se i o prilikama u
Jugoslaviji, pa je dogovoreno da novu jugoslavensku vladu sastave J. Broz i predstavnik
jugoslavenske izbjeglike vlade u Londonu I. ubai. Kako bi se sto bolje uvao mir,predvieno je
utemeljenje Ujedinjenih naroda. Rad Jaltske konferencije nastavljen je na Potsdamskoj
konferenciji, odranoj u srpnju i kolovozu 1945.g.