TEHNIKE KREATIVNOG RAZMILJANJA

Tehnike kreativnog miljenja su metode za potporu ljudske kreativnosti za pronalaenje

alternativnog pristupa, poveanje maovitosti i ili dobivanje novih ideja za rjeavanje zadaa
ili rjeavanja problema.

Metode pomau pronai jasniju formulaciju problema, ubrzati proces pronalaenja ideja,
poveati broj ideja, proiruju poglede na problem i prevladavaju mentalne blokade.

Metode se mogu rabiti pojedinano ili u skupinama. Pridonose smanjenje vremena potrebno
za pronalazak ideja.

Provode se primjerice pa podruju gospodarstva, politike ili obrazovanja itd. za dobivanje

inovacija kod inovativnih projekta.

KREATIVNOST

Kreativnost je mentalni proces koji ukljuuju stvaranje novih ideja, pojmova, ili rjeenja
problema, ili novih poveznica izmeu postojeih ideja ili pojmova.

Sa znanstvenog pogleda, smatra se kako proizvodi kreativnih misli (ponekad zvanih

divergentnim mislima) sadre originalnost i primjerenost. Alternativno i svakodnevno
miljenje pojma kreativnosti jest jednostavno stvaranje neeg novog.

Iako intuitivno smatrana jednostavnim fenomenom, zapravo je veoma sloena. Prouavana je,
meu ostalima, od strane bihevioralne psihologije, socijalne psihologije, psihometrije,
kognitivne znanosti, umjetne inteligencije, filozofije, povijesti, ekonomije, gospodarstva i
poslodavstva. Istraivanja su pokrivala svakodnevnu kreativnost, izmimnu kreativnost, pa ak
i umjetnu kreativnost. Ne nalik veini fenomena u znanosti, ne postoji jedinstveno i
autoritativno gledite ili definicija kreativnosti. Ne nalik veini fenomena u psihologiji, ne
postoji standardizirana tehnika mjerenja kreativnosti.

Kreativnost se esto pripisivala udu, kognitivnim procesima, drutvenoj okolini, osobnim

crtama i sluajnosti. Povezivana je s genijima, mentalnim poremeajima i humorom. Neki
smatraju kako je to osobina kojom se raamo; ostali tvrde kako ju je mogue nauiti
koritenjem jednostavnih tehnika.

Iako obino povezivana s umjetnou i knjievnou, jednistven je dio inovativnosti i izuma

te vaan dio poslova poput poslodavstva, ekonomije, graevinarstva, industrijskog dizajna,
znanosti i ininjerstva.

Unato neopredijeljene i vieznane naravi same kreativnosti (ili upravo zbog nje), itave
industrije uzdignule su se iz potjere za kreativnim idejama i razvojem kreativnih tehnika. Ovaj
tajanstveni femonen, iako neporecivo vaan i neprestano vidljiv, ini se da lei iznad dohvata
znanstvenih istraivanja.
Mentalna mapa

Mentalna mapa, pokazuje karakteristike mentalnih mapa.

Mentalna mapa ili umna mapa (engl. Mind map) je vrsta dijagrama specifine forme koji
prikazuje ideje ili razmiljanja na svojevrstan nain. On kao shematski opis nekog (sa)znanja
sadrava rijei, reenice, simboline sliice ili crtee i razne druge znakove koji predstavljaju
znaenje tih ideja ili razmiljanja. Njegov izgled je izveden tako da se u sreditu nalazi
kljuna rije (keyword), dakle ideja ili tema, a oko nje se dalje zrakasto granaju ostale zamisli,
s time da su svi ti dijelovi meusobno povezani grafiki, semantiki i ine cjelinu. Ti elementi
koji se granaju su podijeljeni u grupe. Svrha tog strukturiranog prikaza je lake razumijevanje
i pamenje nekog gradiva te organizacija odreenog tipa znanja kako bi se rijeio neki
problem ili donijela neka odluka.

Metoda pravljenja mentalne mape (s njezinim posebnim ne linearnim grafikim stilom i

vanjtinom) je vizualizirani pristup rada na nekom zadatku koji je esto sloen, irok i
konceptualan s ciljem da se istakne ono bitno u njemu. Mentalna mapa koristi se ve
stoljeima, a najee ga izrauju predavai, studenti, inenjeri i psiholozi.

Sadraj
[sakrij]

1 Osnove izrade
2 Primjena mentalnih mapa
3 Moderna tehnologija i mind map
4 Zakljuak
5 Povezani lanci
6 Vanjske poveznice

Osnove izrade [uredi]

Jedan od prvih takvih dijagrama nainio je Porfirije iz Tira, mislilac iz treeg stoljea, koji je
shematski prikazao 10 Aristotelovih kategorija, a prvu modernu inaicu izmislio je britanski
psiholog Tony Buzan. U svom vodiu, u kojem govori kako nainiti umnu mapu koristei
neka osnovna pravila, daje sljedee savjete:

1. ponite od sredine nekim crteom koji karakterizira temu na kojoj radite

2. koristite razne simbole i razliite veliine slova u cijelom dijagramu
3. odredite i upiite kljune rijei
4. svaka kljuna rije mora biti samostalno zapisana
5. znaenje na linijama koje izlaze iz kljune rijei mora se odnositi prema znaenju
kljune rijei
6. duina linije, iznad koje piete rijei, neka bude jednaka duini rijei
7. koristite razliite boje
8. razvijte svoj stil izrade mentalne mape
9. naglasite najvanije dijelove i koristite asocijacije
10. nacrt umne mape napravite jasno u zrakastoj strukturi

Primjena mentalnih mapa [uredi]

Umne ili mentalne mape imaju irok opseg primjene i koriste se esto u poslovne i obrazovne
svrhe i to kod notiranja, brainstorminga, sumiranja nekog znanja, revidiranja, pojanjavanja
ili kao mnemotehniko sredstvo (tehnike pamenja). Na primjer, kod sluanja predavanje
moemo primijeniti tu metodu biljeenja kljunih rijei vezanih uz neki sredinji problem ili
temu.

Buzan istie kako je ovaj nain organizacije znanja i uenja bolji od svih ostalih i ne dovodi
do polu-hipnotikog transa koji je mogu kod drugih naina; kad netko radi mentalnu mapu
dobiva sliku cjeline nekog podruja, osvijeten je o svim njenim segmentima i uz
koncentraciju na to lake shvaa date informacije. Nadalje, Buzan tvrdi da umna mapa
podjednako koristi lijevu i desnu stranu mozga, balansira ga, te zadire u 99% naeg nikad
koritenog mentalnog potencijala i djelomino ga ostvaruje. No postoje istraivanja koja
opovrgavaju neke njegove tvrdnje.

Neka literatura o mentalnim mapama daje podatke o neobinim mogunostima ove metode:
smatra da moe pomoi pri pronalaenju djevojke/deka, pri savjetovanju svojih klijenata ili
ak doi do nekih viih razina svijesti.

Moderna tehnologija i mind map [uredi]

Nekoliko istraivanja u vezi umnih mapa pokazalo je da studenti lake, kvalitetnije i
efikasnije ue (do 15%) uz pomo tih mapa nego klasinim linearnim metodama. Danas, za
takve i sline svrhe (poput pomoi u poslovanju), postoje i razne raunalne programske
podrke pomou kojih moemo izraditi mentalnu mapu. Prema jednom istraivanju,
najpopularnije aplikacije za takvu izradu su MindManager i FreeMind[nedostaje izvor]. Uz to,
moemo nai i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako
napraviti umnu mapu na raunalu, te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane ba
za ovu vrstu programske podrke.

Zakljuak [uredi]
Kao kratak zakljuak posluit e nam sljedee reenice. Mentalna mapa je sredstvo koje nam
pomae da kvalitetno organiziramo neko znanje, a njegov prikaz omoguuje nam lake
tumaenje. U svakom sluaju, on potie na kreativnost i na viestrano, sveobuhvatno
razmiljanje. Vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rjeavanju raznih problema.