Professional Documents
Culture Documents
GEODEZIJA
Predmeti iz ove oblasti na smeru za Uređenje i
korišćenje voda u poljoprivredi
1
Geodetska merenja i
mreže
nastavnik:
Dr Pavel Benka
2
Literatura:
• Kontić S.: Geodezija, Nauka, Beograd, 1995.
• Vračarić K., Aleksić I., Gučević J.: Geodetski
premer, Republički geodetski zavod, Beograd,
2011.
• Vračarić K., Aleksić I.: Praktična geodezija,
Geokarta, Beograd, 2007.
• http://polj.uns.ac.rs/~geodezija/
3
• Predispitne obaveze:
Redovno pohađanje (5)
Elaborat (15)
Dva teoretska testa (30)
• Ispitne obaveze
Pismeni ispit (30)
Usmeni ispit (20)
(100)
4
Vežbe:
•Terenske vežbe – rad u malim grupama
•Računske vežbe – individualni rad
Za vežbanja je potrebno:
5
Geodezija
Merenja na terenu i obrada izmerenih veličina u
cilju izrade umanjenog prikaza dela ili cele
Zemljine površine. Umanjeni prikaz nazivamo
plan ili karta određenog područja
GEO – Zemlja
DEZIS – Meriti, deliti
•Viša (naučna) geodezija: određivanje oblika
Zemlje, razvijanje geodetskih mreža, računanja
na zakrivljenoj površini
•Niža (praktična) geodezija: Masovna merenja
na terenu i izrada topografskih planova,
računanja u ravni
6
Primena Geodezije:
•kartografija
•građevinarstvo
•vodoprivreda
•poljoprivreda
•izrada i realizacija inženjerskih projekata
•informacioni sistemi – katastar, GIS
Geodezija se javlja još u Mesopotamiji i starom
Egiptu (nakon povlačenja vode izlivenog Nila,
trebalo je ponovo označiti granice parcela)
Na našim teritorijama, masovniji premer počinje
krajem 18. veka na teritoriji tadašnje Austro-
Ugarske.
Geodetska služba generalštaba srpske vojske
osnovana 1878. g.
7
Utvrđivanje oblika i veličine Zemlje
8
Eratosten (276-195 p.n.e.) odredio je približnu
veličinu Zemlje (greška oko 2%)
ϕ
Aleksandrija
l
Asuan
ϕ
R 21. juna
φ = 7.2°
l= 5000
stadija
9
Njutn (17. vek) je tvrdio da Zemlja nije u obliku
sfere, već obrtnog elipsoida
S
J
Merenja dužine jednog stepena meridijana u
Laplandiji i Peruu koja je sprovela Francuska
akademija nauka potvrdile Njutnovu teoriju.
10
Stvarni oblik zemlje: Geoid
Najpribližnije matematički definisano telo: obrtni
elipsoid
11
Elipsoid:
•GRS80 (državni koordinatni sistem)
•WGS84 (globalni elipsoid)
•Bessel (ranije korišćen za državni koordinatni
sistem, referenc elipsoid - Evropa)
S
6357 km
6378 km
J 12
Kordinatni sistem na Geoidu (geografske
koordinate) λ, φ – dobijaju se astronomskim
merenjima.
∆ H a-b
Ha Hb
Nivo mora
NNP
Hc
14
Kartografske projekcije
Sadržaj sa Zemljine površine (zakrivljena površ) se
prikazuje na planu ili karti (ravan). Pri preslikavanju
sa zakrivljene površi u ravan, neizbežne su
deformacije. Matematički odnosi putem kojih se sa
Zemljine površi tačke preslikavaju u ravan karte
nazivamo kartografskim projekcijama.
Podela kartografskih projekcija:
•Prema projekcionoj površi
•Prema položaju projekcione površi
•Prema centru projekcije
•Prema vrsti deformacija
15
Prema vrsti i položaju projekcione površi:
16
Prema položaju centra
projekcije:
•Gnomoničke (u
centru Zemlje)
•Stereografske (na
antipodnoj tački)
•Spoljne (izvan
Zemlje)
•Ortografska (u
beskonačnosti)
17
Prema vrstama deformacija:
•Komforne (zadržava se jednakost uglova)
•Ekvidistantne (zadražava se jednakost dužina
po određenim pravcima)
•Ekvivalentne (zadržava se jednakost
površina)
•Opšte
18