UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA

ŠKOLSTVO U TURSKOJ
SEMINARSKI RAD IZ KOMPARATIVNE PEDAGOGIJE

Kandidati: Mentor:
Emina Ahmetović prof.dr. Hanifa Obralić
Feyzullah Uğur İleri

Travnik, decembar, 2015.

SADRŽAJ
UVOD...................................................................................................................... 3
1. TURSKO OBRAZOVANJE...................................................................................... 4
1.1. Sistem obrazovanja u Turskoj.......................................................................5
2. DRŽAVNE ŠKOLE................................................................................................. 5
2.1. Predškolski period........................................................................................ 5
2.2. Osnovno obrazovanje................................................................................... 6
2.3. Srednje obrazovanje..................................................................................... 7
2.4. Viša srednja.................................................................................................. 8
2.5. Visoko obrazovanje...................................................................................... 9
3. Privatne škole................................................................................................... 10
5. ZAKLJUČAK....................................................................................................... 12
6. LITERATURA...................................................................................................... 14

UVOD

2
 Tema našeg seminarskog rada je Školstvo u Turskoj. Cilj ovog seminarskog rada je da
Vas bolje upoznamo sa obrazovnim sistemom u Turskoj i da uočimo razlike, ako ih ima,
između državnih i privatnih škola.

Predmet seminarskog rada je Obrazovni sistem u Turskoj. Istraživajući predmet ovog

rada upoznat će mo se bolje sa obrazovnim sistemom ove države, moćićemo uočiti sličnosti ili
razlike između privatnih i državnih fakulteta.

Zadatak rada se ogleda u tom izvršavanju teoriske analize i spoznaje koje se ondose na
temu koju smo mi obradili kao i predočiti spoznajno.

Problem ovog seminarskog rada je Struktura obrazovnog sistema u Turskoj. U ovom

radu pokušat će mo objasniti što je jasnije moguće o predškolskom, osnovno školskom,
srednjoškolskom, viša srednja i visokim utanovama u Turskoj da bi imali jasniju predstavu o
ovim sistemima obrazovanja.

Ovaj seminarski rad se sasoji iz četiri dijela. Naziv prvog dijela nosi Tursko
obrazovanje i ovdje će mo reći kakvo je to tursko obrazovanje i šta je karakteristično za njega.

Naziv drugog dijela je Državne škole, ovdje će mo govoriti kakve su to državne škole
koz predškolski period, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje, viša srednja i visoko
obrazovanje.

Treći dio nosi naziv Privatne škole, u ovom dijelu obrazložili smo kakve su Privatne
ustanove i dali i kakva razlika postoji između državnih i privatnih škola u Republicu Turskoj.

3
1. TURSKO OBRAZOVANJE
U Turskoj obrazovanje i obuka se sastoji od nivoa. Školovanje od 12 godina je
obavezno za sve građane Republike Turske.Turska abeceda je zasnovana je na latinici
regulacije i prihvatanja, zbog lakšeg izgovaranjana i razumijevanja na turskom jeziku kao i
čitanja i pisanja. Fragmentacija obrazovnog sustava na javne i privatne škole neminovno
omogućuje veću reformsku fleksibilnost, kao i autonomiju privatnih srednjih škola u svrhu
kvalitativnog razvoja i progresivnosti u jednom tradicionalnom nacionalnom kurikulumu
kakvog ima Republika Turska.

„Svijest o duhovnom disparitetu manifestira se u nošenju školskih uniformi kao

univerzalno primijenjenom standardiziranom momentu tipičnom za oba školska sustava. Dok
pravila o odijevanju variraju od škole do škole, nerijetko će javne škole onim najsiromašnijim
učenicima omogućiti pravo na besplatne uniforme, kao i besplatne udžbenike.“ Preuzeto:
http://www.zarez.hr/clanci/turske-privatne-skole-obrazovne-varijante 14.12.2015.

„Ministarstva obrazovanja što je sklono donošenju brojnih obrazovnih reformi među

kojima dominira posljednja, tzv. “4+4+4“4. Projekt restrukturiranja aktualnog Ministarstva
obrazovanja i Vlade Republike Turske ove je godine predstavio reformu koja pretpostavlja
model obrazovanja 4+4+4, odnosno 4 niža razreda osnovne škole, 4 viša razreda osnovne
škole i 4 razreda srednje škole s dvije nove varijante.“. Preuzeto:
http://www.zarez.hr/clanci/turske-privatne-skole-obrazovne-varijante 14.12.2015.

Srednja škola od sada funkcionira kao drugi stupanj obrazovanja s mogućnošću fokusa
na religiju, kombinacijom tradicionalnog nastavnog i religijskog školskog programa. Druga
nova varijanta jest kućno obrazovanje. Sve one iziskuju obvezan uspješan završetak osnovne
škole, a prema vladinom diskursu radi se o reformi koja bi uvela obvezno 12-godišnje
obrazovanje i poboljšala uspješnost i kvalitetu školovanja u Turskoj. Drugim riječima,
standardi se moraju poštovati čak i u varijanti kućnog obrazovanja koje se mora provesti do
kraja 12. razreda. U državnim i privatnim školama uniforme su obavezne.

4
1.1. Sistem obrazovanja u Turskoj
Sistem obrazovanja:

 Predškolski period (jaslice ili vrzići),

 osnovno školstvo,
 Srednje školstvo,
 Viša srednja,
 Visoko obrazovanje.

2. DRŽAVNE ŠKOLE

2.1. Predškolski period

Dijete kada napuni 4 godinu polazi u vrtić. Postoje privatni i državni vrzići, u
privatnim vrtiće dijete ide jednu godinu pre polaska u školu. Predškolski period predstavlja
pripremu učenika za osnovno obrazovanje. Nije obavezan, ali je prihvaćen od vlade i srodnih
institucija. U predškolskom periodu dijeca stječu navike za rad, vještine, a i razvije
kreativnost kod dijece ali i osnovni početak za osnovno obrazovanje. U većini nastavnog
sadržaja podijeljeni su u grupe i tako razvijaju timski rad, i stječu iskustvo u kolektivnom
radu.

Razvijaju se diječije emocije, mišljenje kao i to da stječu radne navike, priprema za

školu. Predškolski period se temelji na principima, a neki od principa su: predškolsko
obrazovanje treba da odgovara potrebama dijeteta i individualne razlike, socijalni i
emocionalni razvoj, jezik i kognitivni razvoj treba podržati, treba mu pružiti viještine za
brigu o sebi i pripremiti ga za školu.

Treba razvijati kod dijeteta ljubavlju, poštovanjem, saradnja, odgovornost, tolerancija,

osjećaje i ponašanja, kao što su solidarnost. Dječija mašte, kreativnog i kritičkog razmišljanja
vještine, komunikacijske i ponašanje treba biti u mogućnosti da izraze svoje osjećaje. Mora
se osigurati aktivno sudijelovanje učenika i obitelji u ravojnom obrazovnom procesu.

5
 U prvih 6 godina oni se najbrže razvijaju i brže pamte neke podatke, zbog toga je
veoma važno da dijeca steknu u ovom periodu osnovne navike za rad i učenje. Tokom
pripreme dijece za osnovno obrazovanje kod dijece se razvija solidarnost, dijeljenje i uče se
da rade zajedno (u timu).

Fotografija 1. Predškolski period

2.2. Osnovno obrazovanje

Prije polaska u osnovnu školu roditelji trebaju dostaviti uvjerenje od doktora dali
dijete ima nekakvih nedostataka i dali je njihovo dijete spremo za polazak u školu, tu potvrdu
dostavljaju pri upisu u školu. Osnovno obrazovanje u Turskoj je u trajanju od 8 godina,
obavezno je i besplatno u javnim školama. Obavezno obrazovanje uključuje djece u dobi od
6 do 14 godina života. Ako učenik ne završi osnovno obrazovanje do kaja školske godine,
obavezno je da u naredne dvije godine završi da bi mogao nastaviti školovanje.

Dijeca koja imaju poteškoće u prilagođavanju, osobe sa invalitetom, poteškoće u

govoru, sluhu, osobe koje su mentalno poremećene polaze u posebne škole i prema njima se
učitelji / odgajatelji odnose na poseban način koji je prilagođen njihovim poteškoćama.
Polaskom u osnovnu školu učenicima je obaveza da nose uniforme koje oni moraju da plate
(muškarci hlače i košulje, a žene suknje i košulje), a knjige dobijaju od države. Bez uniforme
nije moguće ući u školu. Svaki sedmice dolaskom u školu pjevali su nacionalnu himnu,
ponedjeljkom povodom polaska, a isto tako petkom kada završavaju. Jedan čas je u trajanju
od 45 minuta, a pauza 15 minuta. U osnovnoj školi imaju 5 časova dnevno, 25 sedmično.

6
 Fotografija 2. Osnovna škola u Turskoj

Neke od osnovnih škola:

 Osnovna škola,
 Osnovne škole oštećenog sluha,
 Osnovne škole oštećenog vida,
 Osnovne škole ortopedski nedostatak,
 Osnovna škola za mentalno invalidnih,
 Privatni tursko-stranog,
 Manjinske osnovne škole,
 Otvorena osnovne škole.

2.3. Srednje obrazovanje

Srednje obrazovanje u Turskoj, pokriva razdoblje između 14-18 godina. Srednje
obrazovanje nije obavezno u Turskoj. Kao i u osnovnom obrazovanju obavazno je nositi
uniforme bez kojih nemoze se ući u školu. Srednje obrazovanje u Turskoj je veoma slično
osnovnom obrazovanju samo što imaju vići broj nastavnih sati. Po završetku srednje škole
polažu ispite na kojima moraju osvojiti 180-500 bodova da bi imali mogućnost za upis na
fakultet.

7
 Fotografija 3. Srednja škola

Srednje škole u Turskoj:

 Srednja stručna,
 Opča škola,
 Gimnazija,
 Večernju školu.

2.4. Viša srednja

Po završetku srednje škole učenici upisuju višu srednju u trajanju od 2 godine. Za upis
u visoke škole potrebno je osvojiti 200 do 250 bodova. Viša srednja nije obavezna, u više
škole se upisuju samo oni učenici koji nisu ostvarili dovoljan broj bodova za upis na fakultet.
To je tzv. Veliki ispit koji se sastoji od 160 pitanja iz svih predmeta i oblasti koje se izučavaju
u nastavnom planu i programu. Taj se ispit za isti dan održava u cijeloj Turskoj. Kao i u
srednjoj školi uniforma je obavezna.

2.5. Visoko obrazovanje

Polaskom na fakultete studenti polažu prijamne ispite na kojima moraju osvojiti
najmanje 400 bodova da bi bili primljeni na fakultet. U Turskoj postoji 114 državnih i 79
privatnih univeziteta. Najpoznati univerzitet u Turskoj je Bliskoistočna tehnička univerziteta (
Orta Doğu Teknik Üniversitesi), koji je osnovan 5.novembra 1956 godine.

8
 Svaki student će raditi test koji se sastoji od zajedničkih predmeta koje svi učenici uče
u srednjim školama. To su:
 Osnovna Matematika (MAT1)
 Osnovna Science (9. razreda)
 Jezik i izražavanja
 Historija
 Historija turske revolucije
 National Security
 Osnovna Geografija (Coğ1)
 Filozofija

Na fakutetima u Turskoj vlada bolonski sistem kao i u većini zemalja. Visoko

obrazovanje je u trajanju od 4 godine što zavisi od smijera (diplomski). Više obrazovanje u
trajanju od 1 ili 2 godine koje dovodi do master studija, i produženi ili istraživački rad u
trajanju od 4, 5 ili 6 godinu odnosno doktorski rad.

Fotografija 4. Univerzitet u Tuskoj - Istanbul univerziteta ( Istanbul universitesi

Univerziteti u Turskoj:
 Istanbul univerziteta ( Istanbul universitesi )
 Pravni fakultet Bliskoistočnog tehničkog univerziteta ( Hukuk fakültesi ortadoğu
teknik üniversitesi )
 Arhitektonski fakultet (Mimarlık fakültesi )
 Marmara univerziteta (Marmara üniversitesi )
 Filozofski fakultet (Edebiyat fakültesi)

9
Neki od smijerova Turskih fakulteta su:
 Usmjeravanje i savjetovanje (Rehberlik ve Psikolojik Danışmanlık)
 Ekonomija (İktisat)
 Agronomije (Tarla Bitkileri)
 Gastronomija i Kulinarstvo (Gastronomi ve Mutfak Sanatları)
 Arheologija (Arkeoloji)
 Pejzažna arhitektura (Peyzaj Mimarlığı)
 Antropologija (Antropoloji)
 Razvoj djeteta (Çocuk Gelişimi)
 Svemir znanosti i tehnologije (Uzay Bilimleri ve Teknolojileri)

3. PRIVATNE ŠKOLE
Ugledna škola Gaziantep Kolej Vakfi slijedi obrazac privatnog obrazovanja u Turskoj
prema kombiniranom modelu obveznog osmogodišnjeg, osnovnoškolskog i četverogodišnjeg
srednjoškolskog obrazovanja. „Unificirani sustav javnog školstva u prva četiri razreda
osnovne škole pretpostavlja nastavni program predvođen razrednim učiteljem, dok pojedine
specijalizirane predmete poput stranoga jezika, glazbene kulture i tjelesno-zdravstvene kulture
preuzimaju specijalizirani učitelji. „ Preuzeto: http://www.zarez.hr/clanci/turske-privatne-
skole-obrazovne-varijante 15.12.2015

Razredi se klasificiraju prema kategorijama znanja evaluiranih inicijalnim predmetnim

testovima na početku školske godine pa se tako učenici abecedno svrstavaju u odgovarajuće
razrede, počevši od slova “A” što pretpostavlja najuspješnije učenike, razvijajući se potom
prema uspjehu i broju učenika u generaciji. Očekivano, ovaj mehanizam pristupa u
oblikovanju metodologije rada podložan je pedagoškoj reviziji zbog poruke upućene
učenicima različitih razina sposobnosti, ali i različitih razvojnih faza. Isti model primjenjuje
se u srednjoškolskom sistemu u koje učenici prelaze nakon polaganja svojevrsnog prijamnog
ispita po završetku osmoga razreda osnovne škole.

Srednjoškolski sistem podijeljen je kao i ostale srednje škole na Prirodnoslovnu

srednju školu što odgovara našoj Gimnaziji i Anatolijsku srednju školu. Prag za upis u prvu
jest prosječna ocjena 4.00 iz matematike, prirodnih nauka i turskog jezika. „Anatolijske
srednje škole razlikuju se od Prirodoslovnih prema programu na odabranom stranom jeziku.
Najčešće se, kao u slučaju dotične škole, radi o engleskom jeziku, a upisuju ih učenici
najboljeg uspjeha na nizu evaluacijskih testova tijekom višeg osnovnoškolskog obrazovanja.“

10
Preuzeto: http://www.zarez.hr/clanci/turske-privatne-skole-obrazovne-varijante 15.12.2015.

Anatolijske i Prirodoslovne srednje škole znatno se razlikuju od škola javnog

obrazovnog sistema , ali pripadaju istom sistemu srednjoškolskog obrazovanja postavljenog i
koordiniranog u Ministarstvu obrazovanja. Anatolijska srednja škola slijedi određeni
kurikulum dominantnog nastavnog programa na engleskom jeziku, sedam sati sedmično u 9.
razredu, dok se u iduća tri razreda održava tri školska sata sedmično. GKV (Gaziantep Kolej
Vakfi) se razlikuje od osrtalih skola po smanjenom broju sati na engleskom jeziku u korist
matematike i prirodnih nauka, a tu je i njemačko kao drugi strani jezik. GKV privatna škola
od 2012 godine razvija novu školu koju učenici polažu pet godine po šemi 1+4, gdje se nakon
osnovne škole pripremna nastava pohađa godinu dana.

Razlike su i kvantitativne, odnosno strukturne prirode, pa tako učionicu osnovne i

srednje privatne škole ispunjava 25-30 učenika, dok u javnim školama u razredu nerijetko
nastavu pohađa 40-ak učenika, a postoje i pojedini slučajevi u Gaziantepu gdje je broj učenika
u razredu gotovo 50. Nastavni čas privatnih škola u pravilu traje 40 minuta, a školski odmori
10 minuta.

„Školski tjedan stoga univerzalno počinje ceremonijom podizanja turske zastave i

svečanog pjevanja himne pred školskom zgradom, a niži razredni osnovnih škola svakog jutra
prije nastave pred zastavom i kipom vođe pjevaju himnu te daju svojevrsnu prisegu ocu
republike i školi o marljivom i ustrajnom radu tijekom cjelokupnog trajanja formalnog
obrazovanja. Školski i radni tjedan završavaju poslijepodnevnim ceremonijalom pored škole
zaokruženim spuštanjem crvene državne zastave.“ Preuzeto:
http://www.zarez.hr/clanci/turske-privatne-skole-obrazovne-varijante 15.12.2015.

Poseban period u školskoj i kalendarskoj godini dva su datuma koje GKV, kao i ostale
obrazovne institucije Turske posebno obilježavaju, a to su 29. listopada ili Dan Republike te
10. studeni kao obilježavanje smrti osnivača republike.

11
ZAKLJUČAK
Ovim radom smo nastojali odbraniti temu Školstvo u Turskoj. Turski se obrazovni
model uveliko razlikuje od Bosanskog obrazovanja, a posebice u značajnim neslaganje
između javnog i privatnog sistema. Oba su sistema pod direktnom koordinacijom Ministarstva
obrazovanja. Vrlo slično mnogim zapadnoeurpskim zemljama, kao i Americi, Turska provodi
obrazovni program podijeljen u prva četiri razreda osnovne škole (ilk), viši razredi (orta) i
srednja škola (lise).

Polaskom u predškolski period učenici stječu navike za rad, učenje i odgovornost.

Pripremaju se za polazak u veće razrede gdje i dobijaju veću odgovornost. Nošenje uniforme
je obavezno u osnovnom i srednjem obrazovanju. Polaskom u školu, prvim danom u sedmici,
ponedjeljkom učenici pjevaju nacionalnu himnu i spuštaju zastavu. Isto tako i petkom pijevaju
himnu kao završetak.

U osnovnim školama učenici moraju završiti sa obrazovanjem na vrijemme ili mogu

naredne dvije godine završiti da bi imali mogućnosti upisati se u srdnje škole. U srednjim

12
školama polaži ispie na kojima moraju osvojiti 180 do 500 bodova da bi mogli se upisati na
fakultete. Učenici koji ne ostvare taj broj bodova upisuju se više srednje na kojima moraju
ostvariti 200 do 250. Rade tzv. Veliki ispit koji se sastoji od 160 pitanja iz svih oblasti koje su
obradili u osnovnom obrazovanju.

Upisom na fakultet studenti rade prijamne ispite i samo oni koji ostvare dovoljan broj
bodova mogu biti primljeni. Studenti Republike Turske nemaju index-e za razliku od Bosne i
Hercegovine, nego oni imaju studentske karzice i sve ide preko interneta.

13
LITERATURA
Knjige:

Oktay, A. (2009). Türk eğitim sistemi ve okul yönetimi

Internet:

Preuzeto: 14.12.2015 godine http://www.zarez.hr/clanci/turske-privatne-skole-obrazovne-

varijante
Preuzeto: 15.12.2015 godine.

14