You are on page 1of 9

ARTERIA CAROTIS COMMUNIS

A. carotis communis snabdijeva krvlju gotovo cijelu glavu i vrat. Desna zajednička karotidna a. carotis
comunis dextra odvaja se u nivou desnog sternoklavikularnog zgloba. A. carotis communis sinistra je
direktni ogranak luka aorte. A. carotis communis nema kolateralnih grana. Na gornjem kraju grkljana
se dijeli na terminalne grane: vanjsku i unutrašnju karotidnu arteriju (a. carotis externa et a. carotis
interna).

A. CAROTIS EXTERNA – vanjska karotidna aterija


A. carotis externa se odvaja od zajedničke karotidne arterije u nivou gornjeg ruba štitne hrskavice.
Usmjerena je prema gore do područja parotidne žlijezde i vrata donje vilice (collum mandibulae), gdje
daje svoje terminalne ogranke: a. temporalis superficialis i a. maxillaris. Kolateralne grane a. carotis
externae su: a. thyroidea superior, a. lingualis, a. facialis, a. pharyngea ascendens, a. occipitalis,
a.auricularis posterior.
Ova arterija svojim ograncima opskrbljuje veliki dio vrata i gotovo cijelu glavu, osim mozga, očne
šupljine i unutarnjeg uha.

GORNJA ŠTITNA ARTERIJA (a. thyroidea superior)


A.thyroidea superior učestvuje o vaskularizaciji gl. thyroideae i larynxa.Pruža se u vidu luka dolje i
medijalno, lateralnom stranom larynxa. Leži na m. constrictor pharyngis medius i u početku je pokriva
lamina superficialis fasciae cervicalis. Došavši na gornji rub glandulae thyroideae grana se u 2-3
terminalne grane, koje vaskulariziraju žlijezdu.
Završne (terminalne) grane a. thyroideae superior su:
- r. glandularis anterior
- r. glandularis posterior
- r. glandularis lateralis.
Prednja grana (r. glandularis anterior) silazi prednjom vanjskom stranom odgovarajućeg režnja
žlijezde, a stražnja grana (r. glandularis posterior) odlazi na stražnju stranu žlijezdu.
Kolateralne grane a. thyroideae superior su:

 r. infrahyoideus (za susjedne infrahioidne mišiće)


 r. sternocleidomastoideus (za istoimeni mišić)
 a. laryngea superior - najveća grana a. thyroideae superior koja se odvaja od nje kada a.
thyroidea superior zavije dolje, zatim probija tirohioidnu opnu (membrana thyrohyoidea) i
ulazi u larynx. Vaskularizira svojim granama mišiće grkljana i epiglotis.
 r. cricothyroideus ide u visini cartilago cricoidea na medijalnu stranu.
ARTERIJA LINGUALIS
A. lingualis vaskularizira jezik i područje ispod jezika. Kao druga kolateralna grana a. carotis externae,
odvaja se od nje iznad polazišta a. thyroideae superior. Nalazi se straga i iznad velikog roga ossis
hyoidei. Pruža se naprijed, medijalno i gore, te ulazi u jezik i ide sve do vrha jezika kao a. profunda
linguae. A. lingualis leži na m. constrictor pharyngis medius, pokrivena sa m. hyoglossus, a u jeziku
leži između m. genioglossus i m. longitudinalis inferior. Ispod m. hyoglossus, odnosno sa njegove
medijalne strane ide a. lingualis, dok lateralnom stranom mišića ide n. hypoglossus.
Kolateralne grane a. Iingualis su:

 R. suprahioideus – (ide uz gornji rub ossis hyoidei).


 Rr. dorsales linguae – (vaskulariziraju radix linguae, epiglottis i tonsillu palatinu).
 A. sublingualis – Vaskularizira pod usne šupljine i gl. sublingualis. Pruža se horizontalno
naprijed između m. mylohyoideus i m. geniohyoideus. medijalno od n. sublingualis.
Ide paralelno sa izvodnim kanalom submandibularne žlijezde.
Anastomozira Sa a. submentalis. Grana se u mišićima jezika.
Terminalna grana a. Lingualis je :

 A. Profunda linguae – prestavlja gornju, jaču terminalnu granu a. Lingualis koja ulazi u jezik i
vaskularizira njegov vrh i tijelo. Pruža se ka vrhu jezika (između m. Genioglossus i
m. Longitudinalis inferior), gdje anastomozira sa istom arterijom suprotne strane. Daje ogranke
za mišiće jezika.

A. FACIALIS (Arterija lica)


A. Facialis polazi od a. Carotis externae iznad polazišta a. Lingualis. A. Facialis se pruža vijugavo,
najprije kroz vrat, a zatim preko lica sve do medijalnog lica. Gotovo cijelom dužinom puta prati je
istoimena v. Facialis. A. Facialis leži na m. constrictor pharyngis medius, a pokrivaju je m. Digastricus
i m. Stylohiodeus, dolazi na stražnju stranu gl. Submandibularis. Nakon toga zavija oko prednjeg ruba
m. Masseter i v. Facialis. Na licu valovito nastavlja tok prema medijalnom očnom uglu gdje završava
kao a. Angularis, koja anastomozira sa a. Dorsalis nasi, koja je grana a. Ophtalmicae.
Kolateralne grane a. Facialis su :

 A. Palatina ascendens – nastaje u visini angulus mandibulae. Ide između m. Styloglossus ii m.


Stylopharyngeus, a zatim između m. Pterygoideus medialis i lateralnog zida ždrijela. Penjući se
lateralnim zidom ždrijela, lateralno od tonsillae palatinae a. palatina ascendens dospijeva do
mekog nepca, gdje završava.
 R. Tonsilares – za vaskularizaciju tonsilae palatinae
 A. Submentalis – je najača grana a. Facialis. Odvaja se od nje u visini donjeg ruba mandibulae.
Pruža se horizontalno preko donje strane m. Mylohyoideus, prateći donji rub tijela mandibulae.
Anastamozira sa a. Sublingualis i a. Labialis inferior.
 Rr. glandulares – za vaskularizaciju gl. Submandibulares.
 A. Labialis superior – za vaskularizaciju gornje usne .
 A. Labialis inferior – za vaskularizaciju donje usne.
 R. septi nasi i r. Lateralis nasi.
A. PHARYNEGEA ASCENDENS (Ulazna ždrijelna arterija)
A. Pharynegea ascendens je tanka i duga arterija koja odlazi sa stražnje strane a. Carotis externae.
Pruža se prema gore, lateralnim zidom ždrijela, sve do bazilarnog dijela potiljačne kosti.
Kolateralne grane a. Pharyngeae ascendens su:

 rr. Pharyngeales – za ždrijelo


 A. Tympanica inferior – sa tympaničnim živcem ulazi u cavitas tympani, kroz fossula petrosa
i canaliculus tympanicus i vaskularizira njegovu sluznicu.
Terminalna grana a. Pharyngeae ascendens je a. Meningea posterior koja prolazi kroz tvrdu moždanu
ovojnicu.

A. OCCIPITALIS (Potiljačna arterija)


A. occipitalis polazi sa stražnje strane a. Carotis externae. Dolazi ispod m. Sternocleidomastoideus i
venter posterior m. Digastrici, do donjeg dijela unutrašnje strane processus mastoideus ossis temporalis
u sulcus a. Occipitalis. Na vanjskoj strani squamae okcipitalne kosti dijeli se na kolateralne grane:

 r. Mastoideus – prolazi kroz foramen mastoideum i vaskularizira tvrdu moždanu ovojnicu.


 r. Auricularis – vaskularizira auriculu i anastomozira s a. Auricularis posterior.
 rr. Sternocleidomastoidei – za vaskularizaciju istoimenog mišića.
 r. Descendens – pruža se prema dolje i ulazi u mišiće stražnjeg dijela vrata.
 r. Meningeus – prolazi kroz foramen mastoideum, i vaskularizira tvrdu moždanu ovojnicu
mastoidnog dijela.
Terminalne grane su rr. Occipitales koje se granaju po vanjskoj strani okcipitalne kosti.

A. AURICULARIS POSTERIOR ( Stražnja ušna arterija)


A. auricularis posterior se odvaja sa stražnje strane a. Carotis externae. Pruža se kroz tkivo parotidne
žlijezde, prateći gornji rub venter posterior m. Digastrici, prislonjena uz stražnju stranu m.
Stylohyoideus. Prateći ove mišiće dolazi na stražnju stranu masoidnog nastavka, a zatim se pruža
prema gore, kroz žlijeb između mastoidnog nastavka i stražnje strane ušne školjke, pa se na kraju dijeli
na svoje terminalne ogranke koji vaskulariziraju auriculu i kožu potiljačnog dijela.
Kolateralne grane a. Auricularis posterior su:

 A. Stylomasoidea – koja ulazi u cavitas tympani kroz istoimeni otvor, foramen stylomastoideum
na donjoj strani piramide sljepočne kosti i ulazi u canalis facialis, gdje daje ogranak, r. Stapedius
za m. Stapedius, a potom kroz hiatus canalis facialis, dolazi na tvrdu moždanu ovojnicu.
 Rr. Mastoidei – za cellulae mastoidae.
 A. Tympanica posterior – je vrlo tanka, a odvaja se od a. Stylomastoideae u canalis facialis, te
kroz canaliculus chordae tympani ulazi u cavitas tympani kojeg vaskularizira.
 R. Parotideus.

Terminalne grane a. Auricularis posterior koje se odvajaju u žlijebu između mastoidnog


nastavka stražnje strane ušne školjke su:

 R. Auricularis – (za stražnji dio ušne školjke) .


 R.Ooccipitalis – (usmjeren horizontalno i natrag, za kožu potiljačnog dijela).
A. TEMPORALIS SUPERFICIALIS (Površinska sljepočna arterija)
A. Temporalis supeficialis – je slaba terminalna grana a. carotis externae, koja nastavlja njen put. Od
svog polazišta u visini colIum mandibulae, a. temporalis superficialis se pruža prema gore, potom ide
ispred tragusa ušne školjke, prelazi preko stražnjeg kraja arcus zygomaticus i iznad njega, na bočnoj
strani krova lobanje, daje svoje terminalne grane.
Terminalne grane daje iznad arcus zygomaticus, a to su: prednja ili čeona (r. frontalis) i stražnja ili
tjemena (r. parietalis).

 r. Frontalis – pruža se kroz potkožno tkivo, koso gore i naprijed, prema čeonom dijelu i
vijugavog je toka, što je vidljivo ispod kože čela, naročito starijih i mršavih osoba.
R. frontalis anastomozira sa a. palpebralis superior, a. frontalis lateralis i r. parietalis.
 r. Parietalis – Je stražnja i jača terminalna grana, koja se pruža ispod kože, koso gore i straga
prema tjemenom dijelu.

Kolaterlane grane a. temporalis superficialis su:

 R. parotideus – (za parotidnu žlijezdu)


 A. Transversa faciei – koja nastaje u visini collum mandibulae, a pruža se horizontalno
naprijed, ispod arcus zygomaticus, a iznad izvodnog kanala gl. parotideae (ductus parotideus).
A. transversa faciei ide poprečno preko m. masseter i m. buccinator, na čijim vanjskim
stranama završava anastomozama sa susjednim arterijama (a. facialis, a. buccalis, a.
infraorbitalis i a. alveolaris inferior).
 Rr. Auriculares anteriores – (vaskulariziraju auriculu i meatus acusticus externus i
anastomoziraju sa granama a. auricularis posterior).
 A. Zygomaticoorbitalis – (tanka arterija koja se pruža naprijed, prateći gornji rub arcus
zygomaticus, sve do vanjskog ruba orbite i anastomozira sa a. lacrimalis).
 A. Temporalis media – (nastaje iz a. temporalis superficialis neposredno iznad arcus
zygomaticus. Probija temporalnu fasciju a potom i mišić, i pruža se gore preko vanjske strane
ljuske temporalne kosti).
A. MAXILLARIS
A. maxillaris nastaje u visini collum mandibulae i vijugavo teče prema medijalno i naprijed,
prvo kroz fossu infratemporalis, a zatim kroz fossu pterygopalatinu u čijem se unutrašnjem dijelu
završava svojom jedinom terminalnom arterijom (a. sphenopalatina). Vaskularizira nosnu šupljinu i
nepce, te zube gornje i donje vilice. A. maxillaris se može podijeliti na tri topografska dijela:
1. Početni dio (pars mandibularis).
2. Srednji dio (pars pterygoidea).
3. Završni dio (pars sphenomaxillaris).
Grane pars mandibularis su:

 A. Auricularis profunda – pruža se gore,iza temporomandibularnog zgloba i vaskularizira


ovaj zglob i vanjski slušni hodnik i završi ograncima na vanjskoj strani membranae tympani.

 A. Tympanica anterior – nakon prolaska kroz fissura petrotimpanica ulazi u cavitas tympani, u
kome se završava i vaskularizira sluznicu.

 A. Alveoliaris inferior – prolazi cijelom dužinom canalis mandibulae, praćena istoimenim


živcem i venama, a na donjem kraju ovog kanala račva se u svoje dvije terminalne grane:
r. mylohyoideus, koja se odvaja iznad foramen mandibulae i silazi niz koštani sulcus
mylohyoideus,a vaskularizira istoimeni mišić. Na donjem kraju viličnog kanala. u području
foramen mentale. daje ogranak, r. mentalis, koji dolazi na bradu i anastomozira s arterijama a.
labialis mandibularis i a. submentalis.

 A. Meningea media – ide gore prema krovu infratemporalne jame, a zatim kroz foramen
spinosum ulazi u srednju lobanjsku jamu. U lobanjskoj šupljini se pruža između tvrde
moždane opne i unutrašnje površine lobanje koso, naprijed, lateralno i gore prema prednjem
donjem uglu parijetalne kosti i dijeli se na dvije svoje terminalne grane:
Čeonu (r. frontalis). koja se penje prednjim rubom tjemene kosti
Tjemenu (r. parietalis), koja je usmjerena koso prema gore i natrag. preko unutrašnje strane
ljuske temporalne kosti.
Osim ovih grana, a. Meningea media daje i r. Petrosus koji ulazi u canalis facialis ossis
temporalis, nakon prolaska kroz hiatus canalis n. petrosi majoris, te a. Tympanica superior koja ulazi u
cavitas tympani kroz otvor n. petrosus major.
Grane pars pterygoidea su :

 A. Masseterica – sa istoimenim živcem prelazi preko incisurae mandibulae i ulazi u


m. Masseter.

 A.Temporalis profunda anterior – pruža se gore uz vanjsku stranu velikog krila


sfenoidalne kosti. Šalje male grane u m. Temporalis, anastomozira sa a. Lacrimalis.

 A.Temporalis profunda posterior – opskrbljuje stražnji dio m. Temporalis, a ide između


m. temporalis i squame temporalne kosti. Daje rr. Pterygoidei za vaskularizaciju
pterigoidnih mišića.

 A. Buccalis – uz n. Buccalis dolazi u m. Buccinator i snadbijeva krvlju ovaj mišić, kao i


kožu i sluznicu obraza. Anastomozira sa a. Facialis, a. Transversa faciei i a. Alevolaris
superior posterior.
Grane pars sphenomaxillaris su :

 Alveolaris superior posterior – odvaja se u početku pars sphenomaxillaris. Uz tuber


maxillae ulazi u maxillu i vaskularizira korijene kutnjaka i pretkutnjaka.

 A. Infraorbitalis – zajedno sa n. Infraorbitalis prolazi kroz fissura orbitalis inferior i ulazi u


sulcus infraorbitalis, a zatim u canalis infraorbitalis na dnu orbite. Daje ogranke koji na
licu anastomoziraju s okolnim arterijama. Canalis infraorbitalis napušta kroz foramen
infraorbitale, gdje daje terminalne grane. Kolateralne grane a. Infraorbitalis su aa.
alveolares superiores anteriores, koje se odvajaju u infraorbitalnom kanalu, a njihove
grane ideu kroz canales alveolares i vaskulariziraju korijene očnjaka i sjekutića.

 A.Canalis pterygoidei – je tanka arterija koja ulazi u canalis pterygoideus i dospijeva do


nosnog dijela ždrijela.

 A.Palatina descendens – je arterija koja prolazi kroz canalis pterygopalatinus, prolazi kroz
canalis palatinus major. Po mekom nepcu se granaju njeni ogranci aa. palatinae minores,
koje prolaze kroz istoimene kanale. Kroz canalis incisivus prolazi jedan ogranak a.
Palatinae majoris koji ide naprijed i anastomozira s ograncima a. Sphenopalatinae, rr.
Septales posteriores.

 A. Sphenopalatina – je terminalna grana a. Maxillaris, koja napušta fossu pterygopalatinu


kroz foramen sphenopalatinum i ulazi u nosnu šupljinu gdje se dijeli na grane: aa. nasales
posteriores laterales koje se pružaju do sluznice vanjskog zida nosne šupljine i
vaskulariziraju njegovu sluznicu. Najduža grana dospijeva do canalis incisivus, gdje
anastomozira sa a. Palatina major
A. Carotis interna ( Unutrašnja karotidna arterija )

Od a. Carotis communis se odvaja u nivou gornjeg ruba štitne hrskavice. U lobanju ulazi kroz
canalis caroticus na temporalnoj kosti, zatim ulazi kroz sulcus caroticus na sfenoidalnoj kosti, a potom
na donju stranu sinus cavernosusa i krvlju opskrbljuje mozak i čulo vida. Prema smještaju se razlikuju
četri dijela arterije, od kojih se odvajaju odgovarajući ogranci : pars cervicalis, pars petrosa,
pars cavernosa i pars cerebralis. Veće kolateralne grane a. Carotis interne su :

 A. Ophtalmica (vaskularizira čulo vida i njegove pomoćne organe)


 A. Choroidea anterior (grana za mozak)
 A. Communicans posterior (grana za mozak)
 A. Cerebri anterior
 A. Cerebri media

A. ophtalmica (Oftalmična arterija)

A.ophthalmica je najveća kolateralna grana a. carotis internae, koja se odvaja od nje odmah
poslije izlaska iz sinus cavernosus, medijalno od processus clinoideus anterior. A. ophthalmica je
usmjerena naprijed i medijalno i zajedno sa n. opticus prolazi kroz canalis opticus i ulazi u orbitu.
U canalis opticus, a. ophthalmica se prvo nalazi ispod n. opticus, zatim prelazi na njegovu lateralnu
stranu i najzad ukršta gornju stranu n. opticusa. Pošto ukrsti n. opticus, a. ophthalmica se pruža
medijalno, uz medijalni zid orbitae, a zatim duž donjeg ruba m. obliquus bulbi superior, do trochleae,
gdje se dijeli na terminalne grane, a. supratrochlearis i a. dorsalis nasi.
Kolateralne grane a. ophthalmicae su:
- a. centralis retinae
- a. lacrimalis
- aa. ciliares posteriores breves
- aa. ciliares posteriores longae
- r. meningeus recurrens
- aa. musculares
- a. supraorbitalis
- a. ethmoidalis anterior
- a. ethmoidalis posterior
- aa. palpebrales superiores

A. centralis retinae je prva kolateralna grana a. Ophthalmicae. Pruža se uz n. opticus, iza bulbus
oculi ulazi u n. opticus. Prateći optički živac, a. ophthalmica zajedno sa n. opticus ulazi u retinu, gdje se
dijeli na gornju i donju granu, a svaka od njih se opet dijeli na temporalni i nazalni ogranak. Dakle, a.
ophthalmica ima dva dijela: ekstraokulami (pars extraocularis), koji prati n. opticus i ulazi u njega, i
intraokularni dio (pars intraocularis).
A.lacrimalis ide naprijed i lateralno, preko gornjeg dijela lateralnog zida orbitae, do glandulae
lacrimalis, koju probija i daje mnogobrojne kratke grančice za ovu ilijezdu. Za mišiće i periost orbitae.
a. lacrimalis daje kolateralne grančice. Od njenog završnog dijela se odvajaju tanke i kratke aa.
palpebrales laterales, za vaskularizaciju lateralnog dijela gornjeg i donjeg kapka.
Aa. palpebrales laterales anastomoziraju sa medijalnim palpebralnim arterijama i čine arcus
palpebralis superior et arcus palpebralis inferior. A. lacrimalis daje i r. anastontoticus atIll a. meningen
media, koji prolazi kroz fissura orbitalis superior i anastomozira sa a. meningea media.
Aa. ciliares posteriores breves su kratki ogranci koji ima 12-15 usmjereni su naprijed. a potom
oko n. opticus. Probijaju scleru kroz emissaria sclerae i ulaze u sudovnjaču (choroidea) očne jabučice.
Vaskulariziraju stražnje dijelove sclerae i choroideae.
Aa. ciliares posteriores longae su dvije tanke i duge arterije, lateralna i medijalna, usmjerene
naprijed. Probijaju stražnji dio sclerae, jedna lateralno, a druga medijalno od n. opticusa. Zatim prolaze
kroz vanjski sloj choroideae i dolaze do irisa, gdje završavaju. Vaskulariziraju iris i corpus ciliare.
Aa. musculares se odvajaju direktno od glavnog stabla a. ophihalmicae ili od njenih grana.
Vaskulariziraju mišiće oka. Aa. ciliares anteriores odvajaju se od nekih mišićnih grana, probijaju
skleru kroz emissaria sclerae anteriora i završe u arterijskom prstenu, circulus arteriosus iridis major.
Aa. conjunctivales anteriores su mali ogranci mišičnih arterija za konjunktivu, koji se odvajaju prije
ulaska u skleru. Aa. episclerales su također ogranci mišićnih arterija koji idu na vanjsku stranu sclerae
i granaju se.
A. supraorbitalis se odvaja se od a. ophthalmicae kada se nalazi iznad n. opticusa, odnosno pri
njenom ukrštanju gornje strane n. opticusa. Usmjerena je naprijed, ispod krova orbitae, a potom
napušta orbitu i prelazi preko incisura supraorbitalis, odnosno kroz foramen supraorbitale kada on
postoji.
Sa r. lateralis n. frontalis, arterija se penje uz čelo, gdje se grana u dvije terminalne grane, od kojih
jedna ide na periost i m. frontalis, a druga se pruža prema gore i anastomozira sa a. supratrochlearis, a.
temporalis superficialis i a. aricularis posterior. U orbiti a. supraorbitalis vaskularizira mišiće
pokretače očnog bulbusa, a na čelu - čeonu kost i meke dijelove.
A. ethmoidalis posterior odlazi od a. ophthalmicae medijalno od n. opticus. Pruža se medijalno,
a nakon prolaska kroz foramen ethmoidale posterius, koji se nalazi na spoju gornjeg i medijalnog zida
orbitae, ulazi u fossa cranii anterior i završava na lamina cribrosa ossis ethmoidalis. Vaskularizira
tvrdu moždanu ovojnicu, bulbus olfactorius, a terminalnim granama koje prolaze kroz otvore laminae
cribrosae vaskularizira i sluznicu krova nosne šupljine.
A. ethmoidalis anterior odlazi medijalno, kao i a. ethmoidalis posterior, ali se odvaja od a.
ophthalmicae nešto ispred a. ethmoidalis posterior. Kroz foramen ethmoidale anterius napušta orbitu i
dolazi na lamina cribrosa ossis ethmoidalis. Tu daje r. meningeus anterior za vaskularizaciju dijela
tvrde moždane ovojnice. Osim toga, terminalne grane koje kroz lamina cribrosa ulaze u nosnu šupljinu
(rr. septales anteriores i rr. nasales anteriores laterales) vaskulariziraju sluznicu nosne pregrade i nosna
krila.
Aa. palpebrales mediales, najčešce dvije. gornja i donja, odvajaju se blizu trochleae i odlaze
lateralno u gornji i donji očni kapak. Anastomoziraju sa aa. palpebrales laterales, granama a.
lacrimalis, i formiraju u očnim kapcima luk, arcus palpebralis superior et orcus palpebralis inferior.
Osim grana za odgovarajući očni kapak, iz oba luka polaze i aa. conjunctivales posteriores, za
vaskularizaciju konjunktive.
Terminalni ogranci a. ophthalmicae su: a. supratrochlearis i a. dorsalis nasi.
A. supratrochlearis je terminalna grana a. ophtalmicae. Napušta orbitu kroz incisura frontalis na
gornjem rubu aditus orbitae. Daje grane za kožu. mišiće i periost čela, a anastomozira sa a.
supraorbitalis i a. supratrochlearis suprotne strane.
A. dorsalis nasi je druga terminalna grana a. ophthalmicae. Pruža se dolje i medijalno. probija
m. orbicularis oculi. Kada napusti orbitu u području gornjeg medijalnog ugla, prelazi na korijen I
nosni hrbat (dorsum nasi) i anastomozira sa a. angularis (terminalna grana a. facialis). Veza između a.
carotis internae i a. carotis externae se uspostavlja preko ove anastomoze. A. dorsalis nasi daje grane
za suznu vreću (saccus lacrimalis) i radix nasi.

MOŽDANE ARTERIJE (aa. encephali)


Na donjoj strani mozga, iza canalis caroticus, a lateralno od chiasma opticum, a. carotis interna
završava podjelom na četiri grane: - a. cerebri anterior - a. cerebri media - a. comnumicans posterior -
a. choroidea anterior
Prednja moždana arterija (a. cerebri anterior) je prva završna grana a. carotis internae, usmjerena je
naprijed i medijalno. Sa suprotnom je istoimenom arterijom povezuje prednja spojna arterija, a.
communicans anterior. Potom arterija oblikuje luk oko corpus calosum i daje ogranke za medijalno
područje moždane hemisfere.
Srednja moždana arterija (a. cerebri media) pruža se lateralno i gore i ulazi u fossa lateralis cerebri, te
dospijeva na konveksnu stranu mozga i dijeli se na mnoge ogranke.
Stražnja spojna arterija (a. conmunicans posterior) odlazi iza a. ophthalmicae. Usmjerena je natrag i
medijalno. Na prednjem rubu ponsa, anastomozira sa a. cerebri posterior, završnom granom a.
basilaris.
Prednja horoidna arterija (a. choroidea anterior) ulazi u bočnu moždanu komoru (ventriculus lateralis)
velikog mozga i završava u plexus choroideus.
Na bazi mozga, a. communicans anterior (grana a. cerebri anterior), a. cerebri anterior, a.
communicans posterior i a. cerebri posterior (grana a. basilaris) čine arterijski prsten, circulus
arteriosus cerebri.
Circulus arteriosus u anatomskom pogledu predstavlja dvostruku anastomozu jer spaja: arterije desne
sa arterijama lijeve polovine mozga, te dvije unutrašnje karotidne arterije sa dvije vertebralne arterije.
Circulus arteriosus cerebri okružuje chiasma optici, infundibulum i corpora mammilaria hipotalamusa.
Ovaj arterijski prsten predstavlja važan kolateralni put kod začepljenja neke od njegovih glavnih
arterija.

You might also like