You are on page 1of 84

Sveučilište

Sveučilište uu Zagrebu
Zagrebu
FAKULTET PROMETNIH
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
ZNANOSTI
Zavod za
za informacijsko-komunikacijski
informacijsko-komunikacijski promet
promet
Katedra
Katedra za informacijsko
za tehniku komunikacijske sustave i mreže
informacijsko-komunikacijskog prometa

Kolegij:
Arhitektura telekomunikacijske mreže
(ak. god. 2016./2017.)

Arhitektura GSM/UMTS/LTE mreža


prof. dr. sc. Dragan Peraković
doc. dr. sc. Marko Periša
prof. dr. sc. Slavko Šarić
dr. sc. Ivan Forenbacher
Sadržaj

GSM mreža

UMTS mreža

LTE mreža

Budućnost – 5G mreža
Uvod

Slika 1. Evolucija mobilnih mreža (2G-4G)


Standardi – Evolucija 3GPP standarda
3GPP Release 99: The first UMTS
Access Network Implementation

3GPP Release 4: Enhancements for the Circuit-


Switched Core Network
3GPP Release 5: IMS and
High-Speed Downlink Packet
Access
3GPP Release 6: High-Speed Uplink
Packet Access (HSUPA)

3GPP Release 7: Even faster HSPA and


continued packet connectivity

3GPP Release 8: LTE, further HSPA


and Enhancements and Femtocells

3GPP Release 9: Digital Divident


3GPP Release 10: LTE-Advanced,
3GPP Release 11: IP interconnecion of services , Channel aggregation
3GPP Release 12: Small cells, Massive MIMO
Sadržaj

GSM mreža

UMTS mreža

LTE mreža

Budućnost – 5G mreža
Komutacija kanala
o GSM je prvotno razvijen kao mreža temeljena na komutaciji kanala
slično kao i Public Switched Telephone Network (PSTN).

Slika 2. Komutacijski matrica u komutacijskom centru


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Komutacija kanala (cont.)

Slika 3. Potrebne promjene za prilagodbu PSTN komutacijskog centra za bežičnu mrežu


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Brzine prijenosa
o Najmanje brzina prijenosa u mrežama sa komutacijom kanala je DS-0
sa 64 kbit/s.

o Takav kanal koristio se za prijenos govora i podataka.

o Pojava E1 (Europa) i T1 (SAD) standarda.

o Za veće brzine prijenosa koristili su se STM-N standardi.


GSM podsustavi

Slika 4. Komutacijski matrica u komutacijskom centru


Izvor: http://docstore.mik.ua/univercd/cc/td/doc/product/wireless/moblwrls/cmx/mmg_sg/cmxgsm.htm
GSM podsustavi (cont.)
o GSM mreža/sustav sastoji se od tri podsustava:

1. Base Station Subsystem (BSS)


– još se naziva i „radio network”, tj. pristupnom mrežom koja povezuje korisnika sa
ostatkom mreže.

2. Network Subsystem (NSS)


– još se naziva i jezgrena mreža koja sadrži sve čvorove i funkcionalnosti potrebne sa
komutaciju poziva, upravljanje pretplatnicima i mobilnosti.

3. Intelligent Network Subsystem (IN)


– koristi se za pružanje usluga dodane vrijednosti poput nadoplate prepaid računa.

4. Mobilno terminalni uređaj


– kolegij „Terminalni uređaj”.
Network Subsystem (NSS)

Slika 5. Čvorovi i sučelja u NSS-u.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Network Subsystem - MSC
o Mobile Switching Center (MSC) je središnji dio mobilne
telekomunikacijske mreže (Public Land Mobile Network).

o MSC se sastoji od:


• MSC Server
• MSC Gateway

o Aktivnosti vezane za uspostavu i održavanje veze su dio Call Control


(CC) protokola čije je uloga:
• Registracija mobilnih pretplatnika
• Uspostava u usmjeravanje poziva između dva pretplatnika
• Prosljeđivanje SMS (short message service) poruka
Network Subsystem – MSC (cont.)
o MSC je odgovoran i za Mobility Management:
• Autentifikaciju korisnika
• Ažuriranje lokacije korisnika
• Handover

o BSS povezuje pretplatnike na jezgrene mrežu preko A-sučelja koji se sastoji


od E-1 veza (2 Mbit/s, E1 = 32 kanala).

o Kako je u praksi potrebno mnogo E-1 veza, koristi se STM-1 prijenos.

o GSM mreža se sastoji ud desetak nezavisnih MSC-ova koji se povezani preko


E-sučelja

o MSC je povezan sa Home Location Register (HLR) preko C-sučelja


Network Subsystem – digitalizacija
analognog glasovnog signala

Slika 6. Digitalizacija analognog glasovnog signala.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Visitor Location Register (VLR)
o Svaki MSC je povezan sa odgovarajućim VLR-om koji sadrži zapise
svakog pretplatnika koji je trenutno poslužen sa dotičnim MSC-om.

o Koristi se pretežito za smanjivanje potrebne signalizacije između MSC


i HLR-a,
Home Location Register (HLR)
o HLR je baza pretplatnika u GSM mreži koja se sastoji od zapisa za
svakog korisnika.

o Svaki korisnik ima International Mobile Subscriber Identity (IMSI).

o IMSI je pohranjen na Subscriber Identity Modul (SIM) kartici.

o IMSI se sastoji od:


• Mobile Country Code (MCC)
• Mobile Network Code (MNC)
• Mobile Subscriber Identification Number (MSIN)
Home Location Register (HLR) (cont.)

Slika 7. Struktura International mobile subscriber identity (IMSI) broja.


Home Location Register - Osnovne GSM
usluge
o Telefonija

o Short Message Service

o FAX
Home Location Register - Authentication
Center (AuC)
o AuC sadrži tzv. Individual Key per Subscriber (Ki) koja je kopija Ki
ključa koji se nalazi na SIM kartici pretplatnika.

o Ki se koristi za mnoge radnje u mreži, uključujući uspostavu poziva


gdje se Ki koristiti za identifikaciju pretplatnika.

Slika 8. Generiranje Signed Response (SRES).


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Short Messaging Service Center (SMSC)
o SMSC se koristi za pohranu i prosljeđivanje kratkih poruka.

o SMS je implementiran četiri godine nakon što je prva GSM mreža


puštena u rad
Short Messaging Service Center (cont.)

Slika 9. Proces isporuke SMS poruke.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Equipment Identity Registar (EIR)
o EIR sadrži popis IMEI brojeva uređaja

o Također, sadrži i tzv. „crne liste” na kojima se nalaze uređaji koje ne


mogu/ne smiju koristiti usluge mreže.
Base Station Subsystem (BSS)
o Frekvencijski raspon
• U Europi se GSM inicijalno koristio između 890-915 MHz (uplink) i 935-960 MHz
(downlink)
• Badnwidth od 25 MHz je podijeljen u 125 kanala po 200 kHz svaki
• Zbog nedostatka dostupnih kanala, GSM-u je dodijeljen i raspon 1710-1785
MHz (uplink) i 1805-1880 MHz (downlink) -> veći bandwith (75 MHz = 375
dodatna kanala)

Slika 10. GSM uplink i downlink rasponi u 900 MHz spektru.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Base Station Subsystem (cont.)

GSM frekvencijska područja.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Base Station Subsystem (cont.)
o Base Transceiver Station (BTS) – zamjenjuje žičanu vezu prema korisniku sa
bežičnom vezom.

o Radijus pokrivanja bazne stanice, u teoriji, iznosi do 35 Km. To područje se


još naziva i ćelijom.

o Radijus ćelije može varirati i ovisi o broju korisnika:


• 3-4 Km u rezidencijalnim/poslovnim područjima
• < 100 m u područjima sa velikom koncentracijom korisnika (npr. šoping centri,
centar grada i sl.)
• < 15 Km u ruralnim područjima budući da je ograničavajući faktor i jačina antene
mobilnog uređaja (1 – 2 W)

o U GSM mreži susjedne ćelije rade na različitim frekvencijama kako bi se


spriječila pojava interferencije
Base Station Subsystem (cont.)
o Base Transceiver Station (BTS) – tipična antena GSM bazne stanice
Base Station Subsystem (cont.)
o Base Transceiver Station (BTS)

Slika 11. Ćelijska struktura GSM mreže.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Base Station Subsystem (cont.)
o Base Transceiver Station (BTS)

Slika 12. Sektorska konfiguracija ćelija.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Base Station Subsystem – GSM Air
Interface
o GSM Air Inteface = prema GSM specifikacijama predstavlja transmisijski put
između BTS i mobilnog uređaja.

o Kako bi bazna stanica mogla komunicirati sa nekoliko pretplatnika istovremeno


koriste se dvije metode:

1) Frequency Division Multiple Access (FDMA)


2) Time Division Multiple Access (TDMA)

o GSM, primjenom FDMA, dijeli frekvencijsko područje od 25 MHz na 124 kanala


širine 200 kHz

o Svaka GSM bazna stanica primjenom TDMA dijeli jedan takav kanal u 8 vremenskih
okvira (engl. Time slot) za slanje i primanje podataka (ne istovremeno!).

o GSM koristi Gaussian Minimum Shift Keying (GMSK) modulaciju


Base Station Controller (BSC)
o BSC je mrežni element koji povezuje mobilne uređaje sa mrežom;
povezan je sa BTS-om preko Abis sučelja.

o Ako pretplatnik želi uspostaviti poziv, poslati SMS i sl., mobilni uređaj
šalje zahtjev za kanalom BSC-u.

o Zadaća BSC-a je uspostava prometnog kanala, signalizacijskog kanala


te održavanje/prekidanje konekcije (veze).

o Dodatno, BSC upravlja snagom odašiljanja mjerenjem kvalitete


signala (svakih 1-2 sekunde) za pojedinu konekciju.
Kompresija glasa - TRAU
o Transcoding and Rate Adaption Unit (TRAU) – kompresija i
dekompresija glasovnih podataka.

o Za prijenos glasa koristi se TCH kanal.

o Tijekom poziva, MSC šalje 64 kbit/s PCM signal prema pristupnoj


(radio) mreži gdje ga TRAU komprimira na 12.2 kbit/s.

o U odlaznom smjeru, TRAU konvertira signala natrag u 64 kbit/s.


Kompresija glasa - TRAU (cont.)

Slika 13. GSM kompresija glasa.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Kompresija glasa – TRAU (cont.)

Slika 14. Kompresija glasa sa 4 : 1 omjerom pri TRAU.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Handover
o GSM mreža razlikuje tri moguće scenarija handover-a:

1. Intra-BSC handover: trenutna ćelija i nova ćelija su spojene na isti BSC.

2. Inter-BSC handover: trenutna ćelija i nova ćelije nisu spojene na isti BSC.

3. Inter-MSC handover: trenutna ćelija i nova ćelija nisu spojene na isti MSC.
Handover (cont.)

Slika 15. Inter-MSC handover.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Handover (cont.)

Slika 16. Lančani Inter-MSC handover.


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Sadržaj

GSM mreža

UMTS mreža

LTE mreža

Budućnost – 5G mreža
UMTS
o Universal Mobile Telecommunication System je treća generacija (3G)
bežičnih telekomunikacijskih sustava

o UMTS kombinira svojstva mreža sa komutacijom kanala i paketa

o UMTS se dosta temelji na GSM i GPRS-u

o UMTS koristi High-Speed Packet Access (HSPA) za podatkovni pristup


Osnovni pregled i povijesni razvoj
o Mobilne mreže slijede trendove u fiksnim mrežama ali sa
zakašnjenjem od pet godina u prosjeku

o Povećanje broja korisnika koji koriste glasovne i podatkovne usluge


(prvenstveno pojavom širokopojasnih tehnologija)

o GPRS (cca. 50 kbit/s) je prvi korak u mobilnim mrežama prema


širokopojasnom pristupu Internetu

o Slijedi ga EDGE (cca. 150-250 kbit/s)


Standardi – Evolucija 3GPP standarda
3GPP Release 99: The first UMTS
Access Network Implementation

3GPP Release 4: Enhancements for the Circuit-


Switched Core Network
3GPP Release 5: IMS and
High-Speed Downlink Packet
Access
3GPP Release 6: High-Speed Uplink
Packet Access (HSUPA)

3GPP Release 7: Even faster HSPA and


continued packet connectivity

3GPP Release 8: LTE, further HSPA


and Enhancements and Femtocells

3GPP Release 9: Digital Divident


3GPP Release 10: LTE-Advanced,
3GPP Release 11: IP interconnecion of services , Channel aggeregation
3GPP Release 12: Small cells, Massive MIMO
3GPP Release 99: The first UMTS Access
Network Implementation
o Sadrži sve specifikacije za prvu implementaciju UMTS mreže

o Najveći napredak u odnosu na GSM je kompletno redizajnirana


pristupna mreža (UTRAN)

o Upotreba Wideband Code Division Multiple Acess (WCDMA) umjesto


time- and frequency-multiplexing kod GSM-a

o Povećanje bandwidtha kanala koji je omogućio slanje i primanje


podataka brzinom od 384 kbit/s po korisniku.

o U praksi je to bilo ograničeno na 64-128 kbit/s


3GPP Release 99: The first UMTS Access
Network Implementation (cont.)
o Koncept baznih stanica i radio kontrolera je preuzet iz GSM-a
• Node-B = BTS (GSM)
• Radio Network Controller (RNC) = BSC (GSM)
• User Equipment (UE) = Mobile station (MS kod GSM-a)

o U početku, u Europi i Aziji koristi se raspon frekvencija:


• Uplink: od 1920 MHz do 1980 MHz
• Downlink: od 2110 MHz do 2170 MHz

o U Sj. Americi UMTS dijeli frekvencijski pojas sa 2G mrežama u rasponu:


• Downlink: od 1930 MHz do 1990 MHz
• Uplink: od 1850 MHz do 1910 MHz
• Tek kasnije je dodijeljen zaseban 3G spektrum 1710-1755 MHz (Uplink) i 2110-2155
MHz (Downlink)

o Do danas, mnogo drugih raspona se koristi čija je ažurirana verzija


objavljena u 3GPP TS 25.101
3GPP Release 99: The first UMTS Access
Network Implementation (cont.)

Slika 17. GSM/UMTS arhitektura: Release 99


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
3GPP Release 4
o Implementacija Bearer-Independent Core Network (BICN) – u
jezgrenoj mreži se vrši prijenos IP protokolom.

o Glasovni se promet umjesto E1 konekcija u jezgrenoj mreži sada


prenosi putem IP protokola.

o Zbog toga, MSC je podijeljen na:


• MSC-Server (MSC-S)
• Mobility Management (MM)
• Media Gateway (MG)

o Primarni razlog uvođenja spomenutih noviteta je konvergencija


mreža sa komutacijom paketa i kanala u jedinstvenu mrežu
3GPP Release 4 (cont.)

Slika 18. UMTS Release 4 (Bearer-Independent Core Network)


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
3GPP Release 5
o Daljni korak prema cjelovitoj IP mreži je IP Multimedia Subsystem
(IMS) = temelj.

o Korištenje IP protokola za sve usluge – end-to-end

o Jezgra IMS se sastoji od broja čvorova a najznačajniji su Call Session


Control Function (CSCF) i Media Gateway Control Function (MGCF)

o CSCF je u principu SIP arhitektura prvotno razvijena za fiksne VoIP


sustave i zadužena je za kontrolu/uspostavu poziva

o Poboljšanja u handoveru u odnosu na GSM mrežu


3GPP Release 5 (cont.)

Slika 19. UMTS Release 5 – IMS arhitektura


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
3GPP Release 5 (cont.)
o Ograničenja IMS-a koju su spriječila da postane poptuna alternativa
Release 99 ili Release 9 MSC arhitekturi:
• IMS je zamišljena kao opća platforma neovisno o uslugama (video pozivi,
instant messaging i presence….). = složeni sustav.

• IMS mora omogućiti efikasni handover kada korisnik napusti UMTS područje.

• IMS klijent treba biti u potpunosti integriran u mobilni uređaj.

• IMS je napravljena kao platforma za third party razvoj kako bi se IP usluge


integrirale u mobilno okruženje.

o Najvažnija nova funkcionalnost predstavljena u 3GPP Release 5 je


High-Speed Downlink Packet Access (HSDPA)
3GPP Release 5 (cont.)
o Sa 384 kbit/s u Relase 99, HSDPA je povećao brzine po korisniku na nekoliko
megabita (npr. 14.4 Mbit/s)

o Postizanje maksimalne brzine u mobilnoj mreži ovisi o:

1) Maksimalnoj propusnosti mobilnog uređaja

2) Sofisticiranosti prijamnika

3) Mogućnosti mreže

4) Uvjetima na mjestu korištenja (razina signala i sl.)

5) Bandwidth-u linka između bazne stanice i ostatka mreže (tzv. backhaul link)

6) Broju ostalih korisnika u ćeliji koji aktivno izmjenjuju podatke u istom trenutku
3GPP Release 6: High-Speed Uplink Packet
Access (HSUPA)
o Daljnja evolucija HSPA što je rezultiralo povećanjem uplink brzina koje
su ostale iste od Release 99

o Mogućnost uplink brzine od nekoliko megabita pod idealnim uvjetima

o HSUPA istovremeno povećava i broj korisnika koji mogu istovremeno


slati podatke u istoj ćeliji

o HSDPA + HSUPA = High-Speed Packet Access (HSPA)


3GPP Release 7: još brži HSPA
o Uvođenje:
• Continuous Packet Connectivity (CPC) - smanjila se potrošnja energije
(baterije);
• Multiple Input Multiple Output (MIMO) - povećale su se brzine prijenosa;
• QAM modulacija - povećale su se brzine prijenosa

o Maksimalne brzine do 21 Mbit/s (64 QAM) i 28 Mbit/s (MIMO) pod


idealnim uvjetima

o Radijus ćelija od nekoliko kilometara (< 5 km) zbog korištenja visokih


frekvencija u odnosu na GSM i velike populacije

o Npr. u ruralnim područjima sa malim brojem korisnika može se


koristiti 850 MHz koja dozvoljava veliko područje pokrivanja
Multiple Input Multiple Output

Slika 20. Multiple Input Multiple Output (MIMO) arhitektura


Izvor: http://www.telecomhall.com/what-is-mimo.aspx
Važni novi koncepti u UMTS mreži
o Radio Access Bearer (RAB)
• Transmisijski kanal između mreže i korisnika koji mora biti uspostavljen da bi
prijenos podataka bio moguć.
• U odnosu na GSM, RAB specificira parametre uspostavljenog kanala: klasu
usluge, maksimalna brzina, garantirana brzina, kašnjenje, vjerojatnost
pogreške)

o Access Stratum i Non-access Stratum


• Razdvajanje funkcionalnosti jezgrene od pristupne mreže kako bi bio moguć
njihov neovisan razvoj

o Common Transport Protocols za komutaciju kanala i paketa


• Za razliku od GSM mreže, prijenos ovisno o vrsti podataka (npr. glasovni pozivi,
signalizacijski podaci, komutacija paketa) se vrši pomoću jedinstvenog
protokola RLC/MAC.
Code Division Multiple Access (cont.)

Slika 21. Istovremena komunikacija nekoliko korisnika sa baznom stanicom u uplink smjeru
Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
Code Division Multiple Access (cont.)
o Princip CDMA se može opisati na primjeru tri scenarija (pod
određenim uvjetima):

• Komunikacija tijekom predavanja – puno osoba u dvorani ali najčešće postoji


jedna osoba koja govori i tada zauzima cijeli bandwidth komunikacijskog kanala.

• Komunikacija tijekom zabave – opet, postoji puno osoba u dvorani ali sad svi
razgovaraju međusobno. Unatoč istovremenim razgovorima mogu se razlikovati
međusobni razgovori pod uvjetima da govornici paze na jačinu glasa.

• Komunikacija u disko klubu – pozadinski šum, tj. glazba, je glasan i


onemogućava bilo kakvu komunikaciju.
UMTS planiranje frekvencija i ćelija
o Za razliku od GSM mreže, sve ćelije mogu koristiti iste frekvencije
zbog upotrebe CDMA.

o Puno bolja/lakša skalabilnost mreže kod uvođenja novih ćelija – nisu


potrebne nikakve posebne predradnje osim smanjenja odašiljanja
susjedne ćelije.

o Zbog toga je potrebna propisno definirati i upravljati odnosima


između susjednih ćelija
UMTS planiranje frekvencija i ćelija
o Near-Far Effect
• promjena u jačini odašiljanja ovisno o blizini korisnika baznoj stanici.
• mogućnost boljeg upravljanja energijom što produljuje operativno vrijeme
mobilnih uređaja.

o Cell Breathing, tzv. „disanje” ćelija


• Mogući problem velikog broja korisnika u jednoj ćeliji, zbog interferencije (sve
ćelije na istim frekvencijama!!!) najudaljeniji korisnik mora odašiljati najvećom
snagom. Istovremeno, dodatni korisnik koji se nalazi bliže centru ćelije
pokušava uspostaviti vezu za prijenos podataka.

• Varijabilnost veličine geografskog područja pokrivanja ćelije

• Analogija sa ljudskim plućima


UMTS planiranje frekvencija i ćelija (cont.)

Slika 22. Princip „Cell breathing”


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
UMTS planiranje frekvencija i ćelija (cont.)
o Prednosti UMTS mreže u odnosu na GSM

• Veće brzine prijenosa korištenjem HSPA (do teoretskih 42 Mbit/s)

• Bolje upravljanje frekvencijama i ćelijama korištenjem CDMA


 Near-Far efekt i
 Cell breating koncept

• Odvojene funkcionalnosti pristupne i jezgrene mreže (Access i Nonaccess stratum)

• Specifikacija parametara za uspostavu kanala između korisnika i mreže korištenjem


Radio Access Bearer.

• Bearer-Independent Core Network (BICN)

• Primjena QAM modulacija


Standardi – Evolucija 3GPP standarda
3GPP Release 99: The first UMTS
Access Network Implementation

3GPP Release 4: Enhancements for the Circuit-


Switched Core Network
3GPP Release 5: IMS and
High-Speed Downlink Packet
Access
3GPP Release 6: High-Speed Uplink
Packet Access (HSUPA)

3GPP Release 7: Even faster HSPA and


continued packet connectivity

3GPP Release 8: LTE, further HSPA


and Enhancements and Femtocells

3GPP Release 9: Digital Divident


3GPP Release 10: LTE-Advanced,
3GPP Release 11: IP interconnecion of services , Channel aggeregation
3GPP Release 12: Small cells, Massive MIMO
Sadržaj

GSM mreža

UMTS mreža

LTE mreža

Budućnost – 5G mreža
3GPP Release 8: LTE, daljnja HSPA
poboljšanja i femtoćelije
o Uvođenje nasljednika UTRAN-a pod nazivom eUTRAN i nove arhitekture
jezgrene mreže naziva Evolved Packet Core (EPC)

o Povećanje propusnoti downlink brzina – moguće postići do 42 Mbit/s

o In Case of Emergency (ICE) funkcionalnost – mogućnost pohrane


informacija na SIM karticu kojima se može pristupiti standardnim
postupkom u hitnim situacijama kada se korisnik ne može predstaviti ili
kontaktirati bližnje

o Uvođenje femtoćelija – ćelije malog radijusa pokrivanja koje služe za


pružanje mobilnog pristupa u poslovnom ili kućnom okruženju.

o Uvođenje Self Organizing Network (SON) koncepta za samostalno


održavanje, upravljanje i optimizaciju mobilnih mreža.
3GPP Release 9: Digitalna dividenda
o Primarno sadrži korekcije i značajke koje nisu razmatrane kod prvog
uvođenja LTE-a

o Daljnje razvijanje Self-Oganizing Network (SON)

o Povećanje downlink brzine na 82 Mbit/s korištenjem MIMO-a

o Frekvencijski spektri od 900 i 2100 MHz (Europa)

o Korištenje frek. spektra koji je prethodno korišten za potrebe


analogne televizije.

o Nadogradnja sigurnosti korištenjem A5/4 enkripcijskog algoritma


3GPP Release 10 i 11: LTE-Advanced
o Uvođenje Carrier Aggregation ili združivanje kanala

o Specifikacija MIMO (4x4 i 8x8)

o Specifikacija metoda za daljnje planiranje kapaciteta mreže


dopunjavanjem LTE makro ćelija

o LTE makro ćelije pokrivaju područje radijusa nekoliko stotina metara


uz pomoć malih antena male snage koje pokrivaju samo djelić šireg
područja = Heterogenous Network Structure (HetNet)
3GPP Release 10 i 11: LTE-Advanced (cont.)

Slika 23. Princip združivanja (agregacije) kanala


Izvor: https://www.qualcomm.com/news/onq/2014/04/07/introducing-snapdragon-810-and-808-processors-ultimate-connected-computing.
Long Term Evolution (LTE)
o Dotad je UMTS koristio kanale od 5MHz

o Problem multipath fading

o Uvođenjem LTE potpuno je novi air interface koji koristi manju širinu
kanala 180 KHz korištenjem Orthogonal Frequency Division
Multiplexing (OFDM)

o Na taj način se data streams dijele u mnogo manjih data stream-ova

o Rezultat je veća brzina prijenosa


LTE arhitektura
o Generalna arhitektura slična je GSM i UMTS mreži:
• LTE mobilni uređaji
• eNode-B
• Mobility Management Entity (MME)
• Serving Gateway (S-GW)
• PDN-Gateway
• Home Subscriber Server (HSS)
• Billing, prepaid i Quality of Service
LTE arhitektura i sučelja (cont.)

Jezgrena mreža
(Evolved Packet Core, EPC)

Pristupna mreža
(Evolved UMTS Terrestrial Radio
Access Network, E-UTRAN)

Korisnička mreža
(User Equipment, UE)
Slika 24. LTE arhitektura
Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
LTE mobilni uređaji (cont.)

Slika 25. Sažeti prikaz LTE frekvencijskog spektra


Izvor: Sauter, M. From GSM to LTE – An introduction to mobile network and mobile broadband, 2011, Wiley.
eNode-B
o Najsloženiji čvor u LTE mreži je eNode-B (bazna stanica)

o e = evolved

o Sastoji se od tri glavna elementa:

• Antena
• Radio modula – modulacija/demodulacija signala
• Digitalnih modula – obrada svih signala na air (radio) sučelju
prema jezgrenoj mreži.
eNode-B (cont.)
o Glavne zadaće eNode-B:
• User management
• Osiguravanje Qos
• Mobility management
• Interference management

o Novost je što eNode-B može odlučiti korisnika „predati” (hand over)


susjednom e-NodeB

o Maksimalne brzine koje se mogu postići ovise o širini frekvencijskog spektra.

o To je zbog toga što je LTE fleksibilan glede dodjeljivanja različitih širina frek.
spektra između 1.25 do 20 MHz.

o Kod 20 MHz i 2 x 2 MIMO moguće su brzine do 150 Mbit/s


Mobility Management Entity (MME)
o Mobility Management Entity je odgovoran za:
• Autentifikaciju – kada se koristi prvi put spoji na LTE mrežu, eNode-B
komunicira sa MME preko S1 sučelja za razmjenu potrebnih podataka o
mobilnom uređaju.
• Uspostavu kanala za prijenos paketa od mobilnog uređaja prema Internetu.
• Handover ako ne postoji X2 sučelje
• Povezivost sa ostalim mrežama
• SMS i Voice Support – unatoč tome što je LTE u cijelosti IP mreža, potrebna je
podrška tradicionalnim uslugama.
Serving Gateway (S-GW)
o Posrednik između eNode-B i Packet Data Network Gateway (PDN-
GW), tj. „izlaz” prema Internetu

o Obavlja rutiranje i prosljeđivanje paketa prema i od korisnika

o Služi kao lokalni posrednik u funkciji mobilnosti – prospaja na drugi


eNodeB u slučaju handover-a

o Upravlja sa različitim QoS temeljem DiffServ


PDN-Gateway (PDN-GW)
o U praksi, ovaj čvor je gateway prema Internetu.

o Često se koristi za povezivanje mreža velikih kompanija preko


enkriptiranog tunela kako bi zaposlenici tih kompanija imali izravan
pristup privatnim internim mrežama.

o PDN-GW je odgovoran i za dodjelju IP adresa mobilnim uređajima.

o Kada se korisnik želi spojiti na Interent, PDN-GW kontaktira MME koji


tada vrši autentifikaciju korisnika i zatražuje IP adresu od PDN-GW.

o Slično kao i u UMTS mreži kada SGSN zatraži IP adresu od GGSN


Home Subscriber Server (HSS)
o LTE dijeli bazu podataka sa korisničkim podacima i sa GSM i UMTS
mrežom (HLR).

o Najvažniji korisnički parametri jesu:


• International Mobile Subscriber Identity (IMSI)
• Informacije potrebne za autentifikaciju korisnika
• Telefonski broj označavan kao Mobile Subscriber Integrated Services Digital
Network (MSISDN)
• Dozvoljeni Access Points Names koje korisnik može koristiti
• ID trenutnog MSC koji poslužuje korisnika kako bi se dolazni pozivi i SMS poruke
propisno usmjerili
Upravljanje s frekvencijama –
GSM/UMTS/LTE

GSM
UMTS

LTE
Sadržaj

GSM mreža

UMTS mreža

LTE mreža

Budućnost – 5G mreža
5G – glavne značajke

Slika 26. Moguće aplikacije i usluge primjenom 5G mreže


Izvor: https://5g.co.uk/guides/what-is-5g/
5G – glavne značajke (cont.)

10

Air Latency (ms)


1

50

E2E Latency (ms)


5

0 10 20 30 40 50 60

4G 5G
Slika 27. Usporedba latencije između 4G i 5G
Izvor: Samsung, “5G Vision,” Samsung Electronic., Ltd., Gyeonggi-do, 2015.
5G – glavne značajke (cont.)
10

6
Minimum speed
5 (Gbps)
4 Maximum speed
(Gbps)
3

0
4G 5G

Slika 28. Usporedba brzina prijenosa između 4G i 5G


Izvor: Samsung, “5G Vision,” Samsung Electronic., Ltd., Gyeonggi-do, 2015.
5G – glavne značajke (cont.)

Slika 29. Usporedba minimalnih zahtjeva mreže između 4G i 5G


Izvor: EC / 5G PPP, “5G Vision / The 5G Infrastructure Public Private Partnership: the next generation of communication networks and services,”
European Commission, Heidelberg, 2015..
5G – glavne značajke (cont.)

Slika 30. Benefiti za različite dionike na mobilnom tržištu


Pitanja
Literatura
1. Sauter, M., (2011), From GSM to LTE – An introduction to mobile
network and mobile broadband, 2nd edition, Wiley, West Sussex:
UK.

You might also like