Teoretski dio:

1. Pogreška aritmetičke sredine ovisi o veličini uzorka rezultata na kojemu T

je izračunata.
2. Z-vrijednosti predstavljaju skale s ekvidistantnim jedinicama. T
3. Ako je t-testom utvrđena razlika među uzorcima to ne znači da su svi T
rezultati jednog uzorka veći od svih rezultata drugog uzorka rezultata.
4.Da bi distribucija rezultata bila normalna, između ostalog, potrebno je da N
je skupina ispitanika slična po mjerenom svojstvu, a različita po ostalim
svojstvima.
5.Veličina uzorka zavisi od zastupljenosti mjerne pojave u populaciji, što je N
zastupljenost veća potreban je veći uzorak.
6. z-vrijednosti se izražavaju preko dijelova aritmetičke sredine. N
7. Ako pri uzorkovanju svaki član populacije ima jednaku vrijednost biti T
izabran, riječ je o stratificiranom uzorkovanju.
8. Ako svi rezultati mjerene pojave ne pokazuju tendenciju grupiranja, T
aritmetička sredina ne reprezentira dobro te rezultate.
9. Pogreška aritmetičke sredine se odnosi na variranje aritmetičkih sredina T
uzoraka oko prave aritmetičke sredine populacije.
10. Prednost z-vrijednosti u odnosu na centile je u usporedivosti rezultata N
izraženih na različitim mjernim jedinicama.

2.Odgovorite na pitanja:

1. Mjera centralne tendencije koja izražava rezultat s najvećom frekvencijom je MOD ili

dominantna vrijednost.

2. Poissonova distribucija prikazuje diskretne varijable, vjerojatnost broja događaja ako se

ti događaji pojavljuju u fiksnom vremenskom periodu s poznatom prosječnom
brzinom pojavljivanja i vremenski su nezavisni od prethodnih događaja (to je
raspodjela VRLO RIJETKIH SLUČAJNIH DOGAĐAJA).

3. Mjerna skala, koja služi za označavanje podataka je NOMINALNA SKALA (broj koji
se navodi uz neki objekat služi samo kao identifikacija (kategorizacija).

4. Geometrijska sredina se koristi kada želimo prikazati mjeru brzine promjene.

5. Uvjeti za računanje aritmetičke sredine su:

a) da su rezultati na intervalnoj i omjernoj mjernoj skali

b) da potječu iz istovrsnog mjerenja

c) da imamo dovoljno velik broj mjerenja (min N=30).

d) distribucija rezultata ne smije se (mnogo) razlikovati od normalne distribucije.

Praktični dio

3. Na prijemni ispit za jednu studijsku grupu se javilo 55 kandidata. Ukupno je 12

slobodnih mjesta, od čega su 4 mjesta za status „redovan“.

Pod pretpostavkom o izboru kandidata po slučaju:

I.Kolika je vjerojatnost da će kandidat XY biti:

12
a) primljen na studij
55

8
b) primljen uz status „izvanredan“
55

4
c) primljen uz status „redovan“
55

43
d) odbijen
55