You are on page 1of 13

ŠLJIVA Prunus domestica L.

Morfologija koštičavih voć ih


PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO
 korijen  deblo
 kroš ja
vrsta  gra e i gra či e
 pupovi
Izvođač vjež i: Marko Vuković, mag. ing. agr.  list
 cvijet
 plod i sjeme

ŠLJIVA - KORIJEN ŠLJIVA - KORIJEN


• Služi kao organ za vegetativno razmnožavanje, za skladištenje organskih tvari • Vegetativan korijen: od adventivnih pupova
(škrob, bjelančevine, masti), obavlja sintezu nekih organskih tvari…
• Korijenovi izdanci
• Generativni korijen ima razvijenu žilu srčanicu, raste brzo i prodire vertikalno u tlo
(sjemenjak crvenolisne šljive (P. cerasifera) – glavna podloga za šljivu) • Glavna masa korijenovog sustava je plitka kod domaće
šljive (10 do 40 cm). U teškim zemljištima korijen se
• Vertikalna žile sjemenjaka P. cerasifere mogu u rastresitim zemljištima doći do rasprostire vrlo plitko
dubine od 12 m
• Horizontalne žile – pružaju se skoro paralelno sa
površinom zemljišta. One u pravilu prođu obod krošnje
ŠLJIVA - KORIJEN ŠLJIVA - KORIJEN
• Pri sadnji korijena na stalno mjesto korijenov sustav se po potrebi ponovno
• Korijen šljive pretežito raste u toku noći skraćuje, obično prođe dosta vremena dok se korijenov sustav obnovi stoga treba
pripaziti pri presađivanju
• Korijen raste tokom čitave godine ukoliko su uvjeti povoljni, intenzivno raste u
proljeće, prije početka vegetacije i u jesen, neposredno nakon njegovog završetka. • Moguća mikoriza
Vlažnost, toplina i plodnost zemljišta bino utječu na rast korijena

• Višak dušika potiče rast mladica, a nepovoljno utječe na porast korijena, dok fosfor
i kalij potiču grananje korijenovog sustava

• Korijen šljive počinje rasti pri temperaturi od 4 do 5 °C. Optimalna temperatura


rasta korijena crvenolisne šljive i bistrice (iz izdanka) je između 15 i 20 °C. Korijen
obije podloge slabije raste u zemljištu koje je zasićeno vodom.

ŠLJIVA – NADZEMNI DIO ŠLJIVA – NADZEMNI DIO


• DEBLO – dio stabla šljive između korijenovog • KROŠNJA – ovisi o nasljednim osobinama
vrata i prvih skeletnih grana krošnje sorte i podloge, te sustavu i uvjetima uzgoja

• U deblu se skladište rezervne hranjive tvari koje • Šljiva prirodno oblikuje piramidalan (bistrica),
služe za ishranu dok šljiva ne prolista široko piramidalan (steanley), loptast (bilska
rana) - ekstezivna proizvodnja
• Deblo može biti duže ili kraće, ovisno o sorti,
podlozi i sustavu uzgoja • Poboljšana piramidalna krošnja – najviše
odgovara većini ekonomski značajnih sorti
• U intenzivnom uzgoju je nisko ili polu nisko
• Različite vrste šljive imaju stabla različite
visine, kod crvenolisne šljive mogu dosegnuti
15 m, a kod sjevernoameričke primorske šljive
stablo je visine od 1 do 3 m
ŠLJIVA – NADZEMNI DIO ŠLJIVA – NADZEMNI DIO
• LIST – jednostavan je, sastoji se od jedne liske koja može biti • Dvadeseto godišnje stablo šljive ima oko 60000 listova. Površina jednog lista je oko
eliptičnog, jajastog ili lancetastog oblika 17 cm2, a ukupna lisna površina te šljive je oko 102 m2

• Rub lista je nazubljen na različite načine • Indeks lisne površine (odnos asimilacijske površine lišća šljive i površine zemljišta
ispod šljive) iznosi od 2,5 do 6,2
• Na naličju se jasno uočava nervatura koja je perasta

• Listovi su raspoređeni spiralno. Svaki šesti list na osnovnoj


spirali dolazi poslije dva puna kruga iznad početnog lista

• Spiralni raspored listova i odgovarajuća rezidba omogućavaju


šljivi dobro korištenje sunčeve energije

ŠLJIVA – NADZEMNI DIO ŠLJIVA – NADZEMNI DIO


• Nerodni izboji: • Rodni izboji:

– Vodopije: vrlo su bujne (150 do 200 cm) i izbijaju iz spavajućih ili adventivnih pupova skeletnih – Mješoviti rodni izboji : grupirana su po dva do tri cvjetna i drvna pupa na svakom nodiju. Izboj je
grana. Mogu se poviti i time utjecati na rodnost ili koristiti za pomlađivanje stabla ukoliko su na obično dug 50 cm i više
odgovarajućem položaju te ukoliko im se usmjeri rast prema potrebi
– Kratke rodne grančice (10 do 20 cm) – izboj sa razvijenim kratkim internodijima. Slična je stapki od
– Dosta bujne nerodne grančice (25 do 150 cm): čine prijelaz od vodopija do normalnih mladica koje se razlikuje po smještaju generativnih i vegetativnih pupova. Terminalni pup je uvijek drvni, a
lateralni su cvjetni
– Trnoviti izboji: kratke nerodne grančice koje štite stablo šljive
– Duge rodne grančice (oko 40 cm) - terminalni pup je uvijek drvni, a lateralni su cvjetni

– Rodni trnoviti izboji– predstavljaju kratko rodno drvo (0,5 do 10 cm) i najčešće se nalaze kod sorata
domaće rodne šljive. Na njima se formiraju kvalitetni plodovi

– Svibanjske kitice – kratke su rodne grančice (2 do 4 cm) sa velikim brojem pupova, od kojih su
srednji drvni a ostali cvjetni
ŠLJIVA – NADZEMNI DIO ŠLJIVA – NADZEMNI DIO
• PUPOVI – drvni pupovi su sitni, izduženi i oštri • Iz cvjetnih pupova šljive može se razviti samo jedan cvijet
(jednostavan cvjetni pup) ili više cvjetova (složen cvjetni
• Lisni pupovi čine prijelaz između drvnih (od kojih su krupniji) i cvjetnih (od kojih pup)
su sitniji i šiljastiji)
• Broj cvjetova u cvjetnom pupu zavisi prvenstveno od vrste
• Spavajući pupovi kod šljive miruju nekoliko godina, život im je kraći nego kod šljive. Trnina (Prunus spinosa L.) ima obično po jedan
jezgričavih voćaka. Aktiviraju se poslije određene povrede cvijet po pupu; crvenolisna šljiva (P. cerasifera Ehrh. )
jedan, a rjeđe dva cvijeta; domaća šljiva (Prunus domestica
L.) obično po dva cvijeta; kineska šljiva (Prunus salicina
• Cvjetni pupovi su krupniji od vegetativnih, Lindl.) 2 do 3 cvijeta; američka šljiva (Prunus americana
a po obliku su loptasti ili zatupasti Marsh.) 2 do 5 cvjetova; a kanadska šljiva (Prunus nigra
Aiton) od 3 do 5 cvjetova (ponekad do 7) u cvjetnom pupu

ŠLJIVA – NADZEMNI DIO ŠLJIVA – NADZEMNI DIO


• CVIJET – diferenciraju krajem lipnja i u prvoj polovici srpnja, a završavaju razvoj • PLOD – je sočan i pripada tipu koštunica
u proljeće sljedeće godine
• Egzokarp – tanak je i sastoji se od epiderme i nekoliko slojeva mehaničkih stanica.
• Cvijet šljive je u pravilu potpun (pravi, dvospolan, hemafroditan), pojedinačan ili u Pokožicu šljive često prekriva voštani sloj. Čvrstoću egzokarpa osiguravaju
cvatu, a sastoji se od čašice, krunice, prašnika i tučka uglavnom stanice epiderme. Egzokarp štiti mezokarp od mehaničkih povreda,
isušivanja i mikroorganizama
• Krunica cvijeta se sastoji od pet, a rijetko od 6 ili 7 kruničnih listića bijele, blijedo
ružičaste ili ružičaste boje

• Cvijet ima mnogo prašnika (16 do 49) koji grade prsten oko tučka. U svakom
cvijetu domaće šljive nalazi se između 20000 i 50000 polenovih zrnaca.

• Žig tučka je sposoban za oplodnju kada se na njemu pojavi sekret tj. pripada tzv
vlažnom tipu
ŠLJIVA – NADZEMNI DIO ŠLJIVA – NADZEMNI DIO
• Mezokarp- višeslojan je a čini glavnu masu • Plod je karakterističan po velikoj varijabilnošću po svojim fizičkim (krupnoća,
ploda. Izgrađen je od parenhimskih stanica oblik, boja i građa), kemijskim i organoleptičkim osobinama, kao i vremena
čije su vakuole ispunjene staničnim sokom dozrijevanja, transportabilnosti i trajnosti
složenog sadržaja. Sočan je i jestiv.
• Plod po obliku može biti loptast, eliptičan, jajast, asimetričan
• Endokarp- sastoji se od čvrsto povezanih
odrvenjelih stanica (sklereida) koje čine • Na plodu šljive često se nalazi uzdužna brazda (šav)
košticu. Ona štiti nježnu sjemenku šljive.

• Plodovi šljiva i drugih koštičavih voćnih vrsta su dosta osjetljivi na mehanička


oštećenja.

ŠLJIVA – NADZEMNI DIO BRESKVA (Prunus persica (L.) Batsch)

• Sjeme – razvija se iz sjemenog zametka poslije dvojne


oplodnje
PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO
• U plodu šljive postoji jedna, a rijetko dvije ili više  korijen  deblo
sjemenki  kroš ja
 gra e i gra či e
• Sjeme vrlo ranih i ranih sorti nema razvijen embrio  pupovi
 list
• U rasadničarskoj proizvodnji generativnih podloga  cvijet
koristi se sjeme crvenolisne šljive (P. cerasifera  plod i sjeme
Ehrh.), crnošljive (P. nigra Aiton)…
BRESKVA – KORIJEN BRESKVA – NADZEMNI DIO
• Površina korijena je narančasta s krupnim lenticelama • STABLO – kora je pretežito glatka sa izraženim
lenticelama
• U plodnim, pjeskovitim zemljištima korijen se razvija i do 1,40 m dubine, ali je
glavnina mase korijenovog sustava na dubini od 40 do 60 cm • Stablo je visoko od 40 do 60 cm, ovisno od toga na kojoj
se visini formira krošnja
• Sjemenjaci imaju jako razvijenu glavnu žilu, koja se presađivanjem skraćuje radi
stimuliranja razvoja sekundarnih i drugih žila • KROŠNJA – oblik i veličina krošnje ovisi od načina
formiranja
• Na težim zemljištima korijen je pretežito plitak i najveći broj žila je na dubini od 10
do 40 cm • Ovisno od kuta granjanja između stabla i osnovnih
grana, one se razvijaju bujnije ili manje bujno. Grane
• Ukoliko je zemljište srednje teško, dubina korijenovog sustava je nešto veća i kreće pod oštrijim kutom su bujnije, jače i duže od onih koje
se od 40 do 60 cm, a na lošim i pjeskovitim zemljištima korijen je znatno dublji su pod tupljim kutom.

BRESKVA – NADZEMNI DIO BRESKVA – NADZEMNI DIO


• PUPOVI – dijele se na generativne i vegetativne
• Najčešći rodni izboji su:
• Vegetativni pupovi su koničnog oblika i dužine
1. Duge jednogodišnje šibe (20 - 50 cm) – cvjetni pupovi su poredani duž cijele šibe, pa čak i na
prijevremenim ljetnim izbojima. Raspored cvjetnih i drvnih pupova je različit po dužini grančice. Na
jednom nodiju se nalaze po dva cvjetna pupa sa strane i jednim drvnim pupom u sredini, ili jedan • Cvjetni pupovi su okruglasto izduženi. Sastoje se od 10 do 12
cvatni i jedan drvni, a može biti i samo drvni ili samo cvjetni. Najbolji su izboji jer su nosioci pokrovnih listića sa izraženom vunastom masom i sadrže
najkrupnijih i najkvalitetnijih plodova, kao i novih rodnih grančica. veliku količinu smolaste mase
2. Prijevremene rodne grančice – nalaze se naročito kod mladih i bujnih bresaka. Formiraju se u toku
vegetacije iz bočnih pupova. • Međutim, na osnovnim dijelovima krošnje, a naročito pri
osnovi glavnih grana, raspored i grupiranje lisnih i cvjetnih
3. Kratka rodna grančica (5 - 10 cm) po cijeloj dužini ima pretežito cvjetne pupove, a na vrhu je drvni pupova su različiti i mogu da budu u sljedećim kombinacijama:
pup. One su kratkog vijeka, pretežito godinu dana te se krajem vegetacije suše. Debljine slamke. Na
njima se formiraju relativno sitni plodovi jer nemaju dosta lisne površine, pa ako na stablu ima drugih
tri lisna pupa, dva lisna i jedan cvjetni, dva lisna i dva cvjetna,
rodnih izboja, ove se rezidbom uklanjaju. One su zastupljene kod sorti manje bujnosti, dok kod sorti s tri cvjetna i jedan lisni, jedan lisni, dva lisna, jedan cvjetni…
izraženom bujnosti su rijetke

4. Svibanjska kitica (2 - 5 cm). - na vrhu ima drvni pup a sa strane grupnih 4-5 cvjetnih, tako da čine
cvjetnu kiticu. Navedeno imaju sorte slabe i srednje bujnosti, a bujne sorte u relativno malo.
BRESKVA – NADZEMNI DIO BRESKVA – NADZEMNI DIO
• LIST – izduženo-lancetastog je oblika • CVIJET – naizmjenično su raspoređeni na rodnoj grani u grupi od 2-3, a vrlo
rijetko 4-5, i to samo na jednogodišnjim grančicama
• Po rubu je nazubljen
• Po obliku i veličini cvijet breskve se dijeli u dvije grupe: rozacea (ružičast) i
• Za razliku od drugih voćnih vrsta breskva tokom cijele vegetacije razvija i stvara kampanulacea (zvonast)
ljetoraste s lisnom masom. Prema tome listova na ljetorastu može biti 5-50 i više,
ovisno o položaju i broju lisnih pupova

BRESKVA – NADZEMNI DIO BRESKVA – NADZEMNI DIO


• Čašica se sastoji od pet sraslih listića koje su različite dužine i boje. Ona ima • Plod spada u skupinu jednostavnih plodova jer se razvija samo iz plodnice
zadatak da čuva plodnicu od momenta oplođenja do razvoja ploda
• Na usplođu razlikuju se egzokarp – kožicu ploda, mezokarp – meso i endokarp –
• Latica je pet. One mogu biti bijele i ružičaste koštunicu

• Svaki cvijet breskve sadrži prosječno 18 prašnika, a ima sorti sa 25 do 30 • Ima jako razvijen sočni mezokarp

• Kod ekih sorti košti a se e ože odvojiti od esa


ploda dura ije , a kod ekih ože kalanke).
MARELICA (Prunus armeniaca L. ) MARELICA – KORIJEN
• Današnje sorte cijepe se na odgovarajuće podloge: marelicu, breskvu, šljivu,
badem; tako da svaka vrsta podloge ima svoje specifične biološke osobine pa i
PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO specifičan razvoj korijenovog sustava
 korijen  deblo
 kroš ja • Korijenov sustav se razvija najvećim dijelom u sloju 20 do 60 cm
 gra e i gra či e
 pupovi • Manji dio korijenovog sustava doseže dubinu od 4 do 4.5 m
 list
 cvijet
 plod i sjeme

MARELICA – NADZEMNI DIO MARELICA – NADZEMNI DIO


• KROŠNJA – razvedena i relativno dobro osvijetljena • Po anatomskoj strukturi marelica se razlikuje od drugih koštičavih voćnih vrsta.
Razlika je posebno izražena u provodnim tokovima, koji su u prstenastom poretku
• Oblik kruna je najčešće sortna osobina te ograničeni na malom prostoru, zbog čega je otežana intenzivna cirkulacija vode
iz korijena u list. U trahejama i traheidama ima relativno više smolaste mase što
otežava cirkulaciju vode i mineralnih hranjiva. Svako mehaničko oštećenje i
• Skeletne grane su relativno krhke fiziološki poremećaj negativno se odražavaju na normalan razvoj.
MARELICA – NADZEMNI DIO MARELICA – NADZEMNI DIO
• PUP – vegetativni su relativno mali i imaju koničan oblik • LIST – jednostavan list

• Generativni su krupniji i imaju okrugli oblik. Nastaju u pazuhu lista, po 2-3, a • Ovisno o sorti može biti: okrugao,
ponekad 5-7 u grupi, dok se vegetativni nalazi najčešće u sredini eliptičan i srcolik

• Vrh lista je šiljast


• U jednom cvjetnom pupu marelice nalazi se samo po 1 cvijet, za razliku od drugih
koštičavih voćnih vrsta koje imaju 2-3-4 cvijeta u pupu
• Nazubljenost lista može biti jednostavna
ili dvojna ovisno o sorti
• Osobnost marelice je i velika regeneracijska sposobnost iz spavajućih pupova
starog drveta. • Peteljka je dugačka i može imati jedan
do četiri para žlijezdi

• Neke sorte na peteljci imaju po dva


zakržljala listića

MARELICA – NADZEMNI DIO MARELICA – NADZEMNI DIO


• Osobnost marelica je formiranje prijevremenih izboja, koji kasnije cvjetaju pa su • CVIJET – prvo se javljaju cvjetovi a kasnije
otporniji prema mrazevima listovi

• Rodni izboji su a jed ogodiš ji gra či a a različite duži e • Krupni su te bijeli ili blijedorozi

• Rodni izboji marelice: • Praš ika i a -30


– Mješovita rod a ši a – jed ogodiš je gra či e sred je duži e. Na ji a se ajviše alaze vjet i
pupovi. Najčešće sa stra e, a vegetativ i u sredi i.
• Cvjet ih začetaka i a u pravilu od kojih
– Svibanjska kitica – do duga, u sredi i je vegetativ i pup, koji je okruže ge erativ i jedan u pravilu atrofira
pupovi a. Kratkog su život og iklusa jer poslije -3 godine posve izumru.

– Cvjet a prijevre e a ši a
MARELICA – NADZEMNI DIO MARELICA – NADZEMNI DIO
• PLOD – o lik ploda je veo a z ačaja za raspoz ava je sorti • Jači a dopu ske oje je sort o svojstvo i zavisi od sposo osti sorte da u prisustvu
su a a površi i stvara antocijane
• Najčešći o li i su okruglasti, izduže i, jajasti…
• Kutikula je pretežito s olastog izgleda, ajčešće ta ka ili sred je de lji e, a vrlo
• Prema masi plodovi se dijele na: rijetko debela
– Sitni – do 20 g
– Srednje krupni – od 25 do 35 g • Meso ploda se sastoji od relativno krupnih parenhimskih sta i a koje su se izdužile
– Krupni – od 35 do 50 g i ispunile sokom
– Vrlo krupni – preko 50 g

• Os ov a oja varira od žute do ara džaste, a sa su ča e stra e do ivaju i


dopu sku oju: ru e ilo u vidu difuz o raspoređe e pokrov e ija se, koja kod
ekih sorti prelazi u rve ilo, pa čak i u ta iju rve u ija su

TREŠNJA I VIŠNJA Prunus avium L. i Prunus


KORIJEN
cerasus L.)
• Sjemenjaci viš je araske stvaraju dosta korijenovih izdanaka, te je to jedan do
razloga zašto se e raz ožava a vlastito korijenu
PODZEMNI DIO NADZEMNI DIO
 korijen  deblo • Glav i korije je jače izraže kod divlje treš je vrapčare (Prunus avium L.) nego u
 kroš ja rašeljke Prunus mahaleb L.) – koje se koriste kao podloge
 gra e i gra či e
 pupovi • Korije u rašeljke se ra ije postra e us jerava, od os o popri a rast više u širiu
 list nego u vrapčare
 cvijet
 plod i sjeme • Korijenje najbolje raste u dobro dreniranim plodnim tlima uniformnog profila

• Korije glav i e podloga koje se koriste pri uzgoju treša ja poči je rasti uz
temperaturu od 6-7 C, a najintenzivnije raste uz temperaturu od 16 do 18 C
KORIJEN NADZEMNI DIO
• Na dubinu rasprostiranja korijenovog sustava utječe i ači održava ja tla u • DEBLO – viš je je rav o i i a ta o s eđu do r u koru, ogatu izduže i
voć jaku. popreč i lenticelama u o liku leće.

• U godi a a s pu o padali a u proljeće dolazi do vertikal og i horizo tal og


pucanja

• Kora de la treš je je sivo s eđkasta; a ovis o o sorti ože iti različite oje od
svjetlo sre r aste, svijetlo sive pa do svijetlo s eđe

• Na de lu treš je se vide roje svijetlo sive lenticele, koje su raspoređe e duži o


horizo tal o, a služe za iz je u pli ova tekući a iz eđu u utar jeg i va jskog
tkiva

NADZEMNI DIO NADZEMNI DIO

• Najčešći rod i izboji su: • LIST – ovis o o tipu eliptiča , s prijelaz i


formama prema lancetastom, većo ili a jo
1. Dugi ješoviti rod i izboji i kratki ješoviti rod i izboji (ili buketne kitice) – eke sorte i aju više a pravil osti, a pre a vrhu lago ili izrazito šiljast.
eke a je zastuplje e. Sve sorte treša ja od rod ih izboja i aju ajviše zastuplje e svi a jskih
kitica.
• Baza plojke pravilno je elipsoidna s jednom ili dvije
2. Svi a jske kiti e: alaze se a dvogodiš je rjeđe a trogodiš je drvu elipsoid a laga o žlijezde rjeđe ez žlijezda
zašilje a oblika. Vrlo su kratke (o ič o dulji e ili a je , a završavaju s jed i drv i pupo u
sredi i oko kojeg se alazi različit roj cvatnih pupova (3-5). Svibanjska se kitica nakon cvatnje i
rod osti iz vrš og pupa produžuje u pršlje listova koji će u pazuš i a razviti cvatne pupove, a vrš i • Ru lista u pravilu je azu lje s različiti o li i a i
će po ov o iti vegetativa drv i iz kojeg će se razviti ova svi a jska kiti a. O avlja je oštri o
svibanjskih kitica, a time i trajanje u nekih sorti iznosi 9 godina, a u nekih se obnavljaju tijekom 20
godi a. O e se u treš je često razviju a skelet i gra a a.
• Duljina lisne peteljke u pravilu varira oko 15 mm, s
debljinom od 1,7 do 2 mm
NADZEMNI DIO NADZEMNI DIO

• Dulji a lista kod treš je je ila od do , a širi a od do , dok je kod • Cvijet – viš je araske i a lati a s plodnicom
viš je dulji a ila od do , a širi a od do cm
• Nektar araske je vrlo privlača pčela a i drugi i sekti a, te pro le a s
• Treš ja prirod o for ira pira idal u kroš ju oplod jo e a osi u slučaju epogod ih kli atskih uvjeta

• Ge erativ i pupovi treš je i viš je su cvatni • Spada u red voćaka ogatijih šećero , proizvodi ektar od do g a da s
os ilirajućo šećer o ko e tra ijo iz eđu i %

• Cvjeta sredinom travnja ili u drugoj dekadi travnja

NADZEMNI DIO NADZEMNI DIO

• Treš ja i a vat koji se zove štita , sastoji se od tri cvijeta kojima su cvatne osi u • Promijer vijeta treša ja ekoliko sorti varira od . do . , a viša ja od . do
osnovi srasle 3 cm – vjetovi viš je su a ji od vjetova treš je

• Cvjetovi su veći e sorti a dugi stapka a, koje ako što se iz vjetova razviju • Dulji a tučka kod treš je je ila . , a kod viš je lizu
plodovi predstavljaju peteljke plodova

• Cvijet treš je i a lati a i lapova

• Treš ja i a podraslu plodnicu, a plodnica je izgrađe a od jed og plod ičkog lista,


a u njoj se nalaze 2 sjemena zametka, od kojih se u pravilu jedan nakon oplodnje
razvije u sjeme
NADZEMNI DIO NADZEMNI DIO

• PLOD – treš ja i viš ja i a pravi plod, a astaje oplod jo od plodnice koja se • PLOD – araske je sit iji u od osu a druge sorte viša ja, više ili a je spljošte ,
sastoji od jednog plod ičkog lista zagasito crvene boje s izrazito crvenim sokom

• Sje e se sastoji od dvije ovoj i e, od kojih je va jska s eđe oje a druga je ta ka i • Plod a azi i a laga o prošire udu i u, s peteljko od do , koja a
bijele boje azi u pravilu i a jed u ili dvije žlijezde de lji e oko ,

• SJEMENKA – viš je araske je eliptič o spljošte a o lika i i a površi sko klija je

ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!