Professional Documents
Culture Documents
• Raspoređe i su u pravil o aiz je ič o • Za voćarsku proizvod ju jako je ita veliči a i de lji a lista, roj pući i dlakavost jer
redu a ladi i tako da svaki šesti list dolazi o ti ajviše oso i a a ovisi pro es fotosi teze i tra spira ija
iznad prvog lista prethodne serije.
• Za razliku od drugih voć ih vrsta aj olje razvije i pupovi • Že ski vjetovi su grupira i u vatovi a s do -12- i više vjetova
se alaze u azal o dijelu gra či e; gra či e astale iz
vrš ih pupova rzo odu iru • Muške se i flores e e alaze a jed ogodiš ji ši a a i kratki ljetorasti a
dvogodiš jeg drveta
• Po va jsko izgledu teško se uočava razlika iz eđu
vegetativnih i generativnih pupova
• De lo oraha i a vrhu sku teh ičku vrijed ost u • Mlade gra či e i aju veću srž pa su zato osjetljivije a iske te perature, te ih
drvoprerađivačkoj i dustriji z og toga tre a kas ije orezivati druga polovi a ožujka i trava j
ORAH – NADZEMNI DIO ORAH – NADZEMNI DIO
• LIST- orah i a slože e listove od do • PUPOVI- na ljetorastima, u pazuhu svakog lista, alaze se pupovi koji su različite
listića, a ože i od do , aiz je ič o veliči e
poreda ih a zajed ičkoj lis oj drš i
• Vrš i ter i al i pupovi su krup iji, jajoliko-okruglasti, s 2- va jske sivo s eđe
• Listići u do je dijelu lista dosta su a ji dlakave ljuske
dok je vrš i epar i listić ajkrup iji
• Mješoviti pupovi se alaze a uglav o a vrhovi a ljetorasta. Pupovi se
• Listovi su po rubu cijeli ili malo nazubljeni difere iraju tijeko lip ja i srp ja prethod e godi e, a u proljeće ared e godi e
razvijaju se ladi e a koji a su listovi, a a vrhu o ič o -3 cvijeta
• Prvo vjetaju uški vjetovi, pa se događa
lista je, pa vjetaju že ski vjetovi • U proljeće se prvo razvijaju ter i al i pupovi i zato često stradaju od kas ih
proljetnih mrazeva
• Listovi sadrže juglon
• Cvjetni pupovi su kupasti i nalaze se sa strane ljetorasta. Poči ju se for irati ra ije • Muški vjetovi su grupira i u slože e vatove – rese koje se razvijaju na
od ješovitih, o ič o u prvo dijelu lip ja prethod e godi e ljetorastima iz prethodne vegetacije
• Jed a resa oraha sadrži , -4 milijuna peludnih zrnaca, a dobro razvijeno stablo
oraha proizvede tijekom godine 3-8 milijardi peludnih zrnaca
• Že ski vjetovi razvijaju se iz ješovitih pupova a vrhu ili pri vrhu ladi a. Može
ih iti po , ili više, a ajčešće - a ože ih iti i više od - grozdasti orah)
ORAH – NADZEMNI DIO ORAH – NADZEMNI DIO
• Iz ješovitih pupova koje se alaze a vrhu ljetorasta razvijaju se mladice koje
ose že ske inflorescence • PLOD – je koštu i a, izva a sa zele i egzokarpom – opnom i drvenom
endokarpom – ljuskom. Unutra je klica s dva kotiledona bez endosperma
• Že ski vjetovi e aju kru ić e listiće, i aju dva prste asta žiga i jeda oplod i
listić. Žig je a ora kako i i ao više oguć osti pri iti pelud
• Na tli a gdje je atič i supstrat vap e ački korije se razvija površi ski
• Jed ogodiš ji izboji su zelene boje s mnogobrojnim sitnim lenticelama bijele boje • O lik lista ože iti ovala , oval o ili driča i ili driča
koje se gu e u ared i godi a a, tako da je kora poslije četiri godi e ez jih i
tamno sive boje • Plojka je izduže a i azu lje a
u sred je i vrš o dijelu
• S obzirom da je pitomi kesten izrazito bazitona biljka, veliki broj izdanaka koji se
razvija kod odstra jiva ja ili ošteće ja de la, o ogućuju p lađiva je stabla
• Širi a plojke je uglav o ajveća
u sredini i to od 5 do 9 cm
KESTEN – NADZEMNI DIO KESTEN – NADZEMNI DIO
• CVIJET- pito i keste je jed odo a iljka, koja a jed ogodiš ji izbojima ima • Že ski vjetovi se razvijaju a vrhu jed ogodiš jih izboja pojedi ač o ili u grupa a
odvoje e uške i že ske vjetove od do ko ada, zaštiće i su zele i o otače iz kojeg se kas ije razvija ježi a
• O lik ploda: eliptiča , zaokruže i okrugao – što • Ljuska (perikarp)- je glatka, ta ka i vrlo često sjaj a. Boja je ajčešće svijetlo ili
ovisi o broju plodova u ježi i ta o s eđa s ta iji pruga a raspoređe i duži o ploda
• Kora starijega debla je ljuskava, dok je kora mladih grana glatka i zelena do • Kod ade a iz odgovarajućih pupova ože astati vrsta iz ojaka:
sivozelena
• a) Svibanjske kitice – aj roj ije su u kroš ji ade a, jer su i po starosti aj lađe
• Malo razvije e gra či e su -20 cm duge, tanke su, s lisnim pupovima na vrhu i
vjet i sa stra e. Ovo drvo poči je ra o ogolijevati
• Mješovite gra či e veći o astaju a površi i kroš je, duge su -30 cm. Na
os ovi tih gra či a alaze se lis i pupovi, u sred je dijelu lis i i vjet i pupovi a
pri vrhu samo lisni pupovi
• CVIJET- pretežito stranooplodna voć a vrsta • PLOD- ože iti okruglastog, ovalanog, eliptič og, ko ič og oblika
• Srednji ili krup i, pojedi ač i ili s po -4 zajedno, • U utraš ja stra a košti e ade a je glatka i ajčešće svijetlo krem oje. Šavovi su
dvospolni do ro srasli, a često se alazi karakteristič a razda.
• Promjer vijeta je o ič o , - , , s jed i tučko • Jezgra ploda se sastoji iz dva dijela, a i jezi o lik je različit, jajast vrh, alo
i puno praš ika zaoštre , izduže , os ova zaobljena
• Nepoželj i svojstvom s pravom se smatraju i svi oni plodovi sorata ekiša čiji
šavovi isu spoje i, jer tako otvore e plodove – jezgre u pravilu napadaju mnogi ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI!
štet i i,