UNIVERZITET U TUZLI

RGGF
GRAĐEVINSKI ODSJEK
GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE, II CIKLUS
PREDMET: POTRESNO INŽINJERSTVO

PUSHOVER METODA
SEMINARSKI RAD

Student: Emir Vikalo Predmetni profesor:

Broj indeksa : III-27/15 Dr.Sc.Mirsad Topalović, docent

Tuzla, 2017

1
 SADRŽAJ:

1. Uvod…………………………………………………………………. 3

2. Primjena ……………………………………………….…………… 3

3. Formiranje mehanizma loma sistema……………………….. 3

4. Proračun …………………………………………………………… 5

5. Konstrukcija neelastičnog spektra upotrebom koef. redukcije .. 7

6. Nelinearna zavisnost sile i pomaka ………………………….….. 8

7. Proračun pripadajućih sila i pomaka na ekvivalentnom

sustavu s jednim stepenom slobode (SDF) …………….…………. 9

8. Prevođenje elastičnog spektar odziva u neelastični spektar … 10

9. Performance point (tačka snošljivosti)………………………… 11

10. Zaključak…………………………………………………………… 11

11. Literatura…………………………………………………………… 12

2
1. Uvod

Za uobičajeno opterećenje konstrukcija ostaje u linearno-elastičnom području rada materijala

i odnos između nosivosti i deformacija je jednostavan. U slučaju dejstva zemljotresa, a u
zavisnosti od njegove jačine, pojedini delovi konstrukcije prelaze u nelinearno područje rada
materijala. Da bi se pratilo ponašanje konstrukcije u nelinearnom domenu u uslovima dejstva
zemljotresa, razvijene su nelinearna dinamička i statička seizmička analiza.
Za nelinearnu statičku seizmičku analizu koristi se termin pushover analiza (nonlinear static
pushover analysis) jer se zasniva na principu analize postepene lateralne deformacije sistema,
dok se prati ukupna raspodela lateralne sile. Primenom nelinearne statičke seizmičke analize
moguće je odabrati mesta potencijalnih plastifikacija sistema, čime se stvaraju uslovi da se na
sistemu formira poželjni mehanizam loma. Na taj način se kotrolisanim razvojem nelinearnih
deformacija na sistemu sprečava da isti dođe u stanje potpunog kolapsa.
Metoda se temelji na pomacima. Metoda postupnog guranja (pushover) provodi se na način
da se konstrukcija podvrgne monotono rastućem obliku bočnih sila, a to su inercijalne sile
koje će se u konstrukciji javiti pri potresu. Postupnim povećanjem bočnih sila pojedini
konstruktivni elementi počinju redom popuštati. Kao posljedica tih pojava konstrukcija
doživljava smanjenje krutosti. Usporedbom deformabilne sposobnoti konstrukcije sa
zahtjevanim stepenom deformabilnosti pod uticajem normiranog potresnog djelovanja
moguće je odrediti sigurnost objekta u odnosu na potres. Pri provođenju analize dopušteno je
primjeniti nelinearni model pri čemu se za pojedinačne strukturne elemente pretpostavlja
bilinearno: linearno elastično, idealno plastično ponašanje.

2. Primjena

Postupak se primjenjuje na deformabilne objekte s duktilnim nosivim elementima.

Deformabilni konstrukcijski elementi su po definiciji oni elementi koji pod uticajem cikličkog
djelovanja imaju izraženo stabilno ponašanje u nelinearnom području. Krhki (neduktilni)
mehanizmi sloma ne smiju nastupiti niti kod jednog od primarnih nosivih elemnata. Iako se
ova metoda proračuna može primjeniti na sve konstrukcije, najčešća joj je primjena provjera
postojećih građevina na horizontalna potresna djelovanja. Koristeći metodu postepenog
guranja može se odrediti karakteristični nelinearni odnos sila-pomjeranje sistema sa više
stepeni slobode. U načelu, može se odabrati bilo koja sila i bilo koji pomak. Odabir raspodjele
bočnog opterećenja važan je korak unutar pushoveranalize.

3. Formiranje mehanizma loma sistema

Nelinearna statička seizmička analiza koristi inkrementalno-iterativnu proceduru za proračun
jednačina ravnoteže sistema primenom metode konačnih elemenata.
Inkrementalno-iterativna procedura se izvršava sve dok se ne dostigne unapred definisani nivo
horizontalnog pomeranja ili dok ne nastupi kolaps konstrukcije. Ulaskom u domen
nelinearnog ponašanja nastupa redukcija krutosti preseka, a što se odražava na stanje
celokupnog sistema preko preraspodele statičkih uticaja. Raspored plastičnih zglobova i
naponskodeformacijsko stanje u svakom plastičnom zglobu definiše moguće mehanizme loma

3
sistema, a sa druge strane mehanizam loma zavisi od geometrijskih karaketeristika sistema i
položaja opterećenja. Razlikuju se: bočni, gredni i zglobni kao osnovni mehanizmi loma, dok
se kao složeniji identifikuju kombinovani mehanizmi loma.
Glavna ideja ove metode je da se unapred izaberu elementi, odnosno načini neelastičnog
deformisanja koji mogu formirati mehanizme sa velikom sposobnošću absorpcije energije i ne
ugrožavaju vertikalnu nosivost konstrukcije. Ti elementi se namerno dimenzionišu tako da se
prvi plastificiraju. Istovremeno su detalji njihovog izvođenja takvi da omogućavaju što veću
disipaciju energije. Ostalim elementima obezbeđuje se dovoljno velika nosivost tako da se
mogu programirani mehanizmi absorpcije u potpunosti prihvatiti.

Razmatrana su četiri različita mehanizma loma sa unapred usvojenim rasporedom plastičnih

zglobova. Plastični zglobovi za prvi mehanizam (mehanizam I) su postavljeni samo na
krajevima greda.
Kod drugog mehanizma (mehanizam II) plastični zglobovi su postavljeni samo na krajevima
stubova.
Treći mehanizam je sa plastičnim zglobovima postavljenim na krajevima greda i na krajevima
stubova na mestima uklještenja (mehanizam III), dok je poslednji mehanizam sa plastičnim
zglobovima postavljenim na krajevina svih štapova (greda i stubova) (mehanizam IV).

Razvijene Pushover krive za razmatrane mehanizme2

Generalno, najlošija situacija se dobija za mehanizam II pošto je kod istog dozvoljeno samo
formiranje plastičnih zglobova na stubovima.
U odnosu na mehanizam IV gde je dozvoljeno formiranje plastičnih zglobova i na gredama
smanjena je globalna duktilnost, dok je nosivost gotovo identična.
Daleko bolja situacija je za mehanizme I I III. Ukoliko se dozvoli samo formiranje plastičnih
zglobova na gredama onda je moguće postići I najveću nosivost u nelinearnom domenu. Kod
mehanizma III gde je dozvoljeno formiranje plastičnih zglobova na gredama i stubovima na
mestima uklještenja, daleko je pojovljnija situacija u odnosu na mehanizam IV gde se
uspostavlja plastificiranje po svim štapovima sistema.
Veća je nosivost u nelinearnom domenu, krutost je pozitivna i duktinost je znatno uvećana,
gotovo dvostruko.

Alendar, V. (2004) Projektovanje seizmički otpornih armiranobetonskih konstrukcija kroz primere -

2

Deo B. Beograd: Građevinski fakultet

4
4. Proračun

Postupak proračuna odvija se u nekoliko faza:

-Prevođenje spektra odziva u formatu (𝑆𝑎𝑒 ,T) u ADRS- (Acceleration Displacement-

Response Spectra) format (𝑆𝑎𝑒 , 𝑆𝑑𝑒 ).

-Određivanje zamjenjujućeg ekvivalentnog sistema s jednim stepenom slobode (SDOF)

afinog s prvim vlastitim tonom. Za prevođenje MDOF modela u SDOF potrebno poznavanje
ovih parametara: modalne mase m , faktor učešća (participacije) Γ , i vrijednosti vlastitog
vektora φ1 . Vlastiti vektor se u pravilu na razini najviše mase normira na φ1 =1.

-Proračun krivulje ovisnosti sile guranja i pomaka Fd – wd određivanjem nelinearnog

ponašanja pojedinačnih nosivih elemenata.

-Prevođenje krivulje kapaciteta nosivosti iz ovisnosti Fd – wd u ARDS- format, tako što se Fd

podijeli sa m , a wd sa Γ .

-Provjera smičućih otpora poprečnih presjeka za stanje kada je konstrukcija dostigla

maksimalno mogući horizontalni pomak (kapacitet deformacije iscrpljen). Kako je
otkazivanje usljed prekoračenja smičućih naprezanja u pravilu krhko, treba ga po svaku cijenu
izbjeći. Tako se pri provjeri otpora na smicanje, pripadajuća smičuća sila svjesno uvećava, a
otpor presjeka svjesno umanjuje odgovarajućim faktorima.

Konstrukcija spektra odziva u ARDS format :

Za potrebe proračuna elastični spektar odziva bit će predstavljen u ARDS- format s

koordinatama (𝑆𝑎𝑒 , 𝑆𝑑𝑒 ).
Spektar odziva apsolutnih pseudoubrzanja 𝑆𝑎𝑒 i spektar realtivnih pseudopomaka 𝑆𝑑𝑒 su
veličine povezane jednostavnim odnosom: 𝑆𝑎𝑒 = 𝜔2 ∗ 𝑆𝑑𝑒 𝜔 = 2𝜋𝑓

𝑆𝑎𝑒
𝑇 = 2𝜋√
𝑆𝑑𝑒

Bitno je napomenuti da ovaj odnos ne vrijedi za neelastične, reducirane spektre odziva. Za

poznate vrijednosti 𝑆𝑎𝑒 koje se u pravilu očtavaju iz normiranih spektara odziva ili se
proračunavaju iz danih analitičkih izraza lako je odrediti pripadajuće vrijednosti spektralnih
pomaka kako slijedi:

𝑇2
𝑆𝑑𝑒 = 𝑆
4𝜋 2 𝑎𝑒

5
 Elastični spektar odziva za Zonu 3b i Tlo razreda E s pripadajućim
pomacima Sde prema SIA 2601

Vrijednosti spektara odziva za karakteristične periode:

(2,5η−1)T
So = agd S (1 + ) (0 < T < TB )
Tb

So = 2,5agd Sη (TB < T < TC )

Tc
So = 2,5agd Sη (TC < T < TD )
T

TC TD
So = 2,5agd Sη (TD < T)
T2

Vrijednosti parametara S i η su za razred tla E definirani sa S=1,4 ; η = 1,0

𝑇 2 𝑆𝑎𝑒
𝑆𝑑𝑒 =
4𝜋 2 𝑎𝑔𝑑
1
Sveučilište u Mostaru / Granevinski fakultet
Proračun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

6
 Spektralni pomaci Sde i spektralna ubrzanja Sae u ARDS- format1

5. Konstrukcija neelastičnog spektra upotrebom koeficijenata redukcije

Pushover analiza sastoji se od određivanja grafa nelinearne zavisnosti sile i pomaka. Ova
zavisnost predstavlja ukupnu horizontalnu silu na mjestu krustosti u zavisnosti od pomaka
kontrolne tačke odabrane negdje na nosivom elementu. Najčešće se kontrolna tačka bira na
vrhu objekta.

Za određivanje Pushover krive (kriva kapaciteta nosivosti) koristi se ekvivalentni nelinearni

sistem s jednim stepenom slobode. Dijeljenjem ukupne sile, koja odgovara otporu elementa
na mjestu krutsti, s ekvivalnetnom modalnom masom sistema s jednim stepenom slobode i
dijeljenjem pripadajućih pomaka s faktorom učešća (Γ) za promatrani ton, moguće je krivu
kapaciteta nosivosti predstaviti u ADRS- formatu.

Ova krivulja predstavlja stranu otpora konstrukcije. S druge pak strane spektar odziva koji
predstavlja potresno djelovanje predstavljen je u „elastičnoj“ formi. Već je rečeno da se efekti
disipacije energije stvaranjem plastičnih zglobova u nosivoj kontrukciji mogu uzeti u obzir
tako da se elastični spektar odziva reducira pripadajućim (za sve periode ne vrijede isti
principi redukcije) faktorima redukcije.

1
Sveučilište u Mostaru / Granevinski fakultet
Proračun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

7
Redukcija elastičnog spektra odziva temelji se na gotovo 40-godišnjem iskustvu u primjeni
„pravila istih pomaka“ (equal displacement rule) čija je valjanost dokazana na velikom broju
uzoraka ,a primjenjuje se za periode veće od ca. Tsc = 0.5 .

Vrijednost koeficijenta redukcije elastičnog spektra odziva iznosi:

za periode

𝑇𝐶
𝑇 < 𝑇𝐶 ; vrijedi 𝜇𝛥 = (𝑅𝑦 − 1) +1
𝑇
𝑇 ≥ 𝑇𝐶 ; vrijedi 𝜇𝛥 = 𝑅𝑦

6. Nelinearna zavisnost sile i pomaka

Za rješavanje inženjerskih zadataka dovoljna je bilinearna aproksimacija te zavisnosti.

Bilinearna zavisnost je karakterizirana s dvije tačke i to tačkom nominalniog tečenja
karakteriziranom parom vrijednosti (F y, D y) i tačkom otkazivanja presjeka karakteriziranom
parom vrijednosti (F u , Du) . Sile F y i F u računaju se iz momenta otpora na mjestu
uklještenja. Graf predstavlja parove momenata savijanja i pripadajuće uglove zakrivljenja
izazvano djelovanjem monotono rastuće horizontalne sile. Kako vrijednost pomaka odgovara
produktu ugla zakrivljenja i duljine elementa, to su dijagrami pomaka i zakrivljenja afini.

Dijagram zavisnosti momenta savijanja i krivljenja1

1
Sveučilište u Mostaru / Granevinski fakultet
Proračun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

8
 Veza izmenu sila i pomaka sustava s više stupnjeva slobode I ekvivalentnih
sustava s jednim stupnjem slobode

7. Proračun pripadajućih sila i pomaka na ekvivalentnom sustavu s jednim

stepenom slobode (SDF)

Iz proračunatih vrijednosti momenata na različitim razinama iskorištenosti poprečnog

presjeka moguće je na temelju zamjenjujućeg sistema s jednim stepenom slobode odrediti
pripadajuće sile koje u pojedinačnim fazama element na mjestu uklještenja (base shear forces)
prihvaća.

Pripadajuće sile određujemo na sljedeći način:

a) prijelaz iz stanja I u stanje II

𝑀𝐼
𝐹𝐼 =
ℎ
ℎ
𝜃𝐼 = 𝜙
3
𝛥𝐼
= 𝜃𝐼 ∗ ℎ
𝛤

Odavde slijedi period osiliranja za osnovni ton elstičnog neraspucalog nosivog

sistema.
𝑚
𝑇 = 2𝜋√
𝛥
𝐹𝐼 /( 𝛤𝐼 )
Postupak ponavljamo za stadij dostizanja prvih napona velikih izduženja, stadij dostizanja
nominalne vrijednosti otpora na savijanje i stadij dostizanja momenta sloma

Konstrukcija pushover krive

Ako dobivene sile ( pri prelasku u stadij II, sile na granici tečenja i na granici sloma
podijelimo s masom ( F /m =a) , dobijamo vrijednosti koje po svome fizikalnom

9
značenju odgovaraju ubrzanju i biti će nanešene na ordinatu grafa Sae ;Sde u ADRS formatu.

Pripadajući pomaci podijeljene s faktorom učešća odgovaraju pomaku na visini ekvivalentne

mase sustava s jednim stupnje slobode h * i bit će naneseni na apscisi istog grafa.

Konstrukcija krive kapaciteta nosivosti (pushover kriva) u ADRS format1

8. Prevođenje elastičnog spektar odziva u neelastični spektar

Kako je već na početku ovog priloga rečeno, neelastični spektar odziva dobiva se direktno iz
elastičnoga primjenom sljedećih faktora redukcije:
𝑇𝐶
𝑇 < 𝑇𝐶 ; vrijedi 𝜇𝛥 = (𝑅𝑦 − 1) +1
𝑇
𝑇 ≥ 𝑇𝐶 ; vrijedi 𝜇𝛥 = 𝑅𝑦

Dijagram kapaciteta nosivosti u prostoru Sae i Sde s prikazanom konstrukcijom tačke

snošljivosti (performance point)kao pres1

1
Sveučilište u Mostaru / Granevinski fakultet
Proračun potresno otpornih objekata metodom temeljenom na pomacima_Peric/ 30. rujna 2008

10
Iz dijagrama na slici slijedi:

-S elastičnog spektra odziva očitava se vrijednost maksimalnog mogućeg elastičnog pomaka

konstrukcije u slučaju djelovanja normiranog potresnog opterećanja. U literaturi je često
nazivana ciljnim pomakom i odgovara zahtjevanom kapacitetu deformabilnosti. Ciljni
pomak je vrijednost koja leži na presjeku elastičnog spektra odziva i elastičnog perioda
osnovnog tona oscilovanja.

-Maksimalni pomak koji konstrukcija može razviti u stanju dostizanja napona tečenja (tačka
M y, Δ y ) odnosno nominalnog otpora (tačka M y , Δn ) na visini h * iznosi Δ y /Γ= 58.5mm
odnosno Δ n / Γ=112mm . Odgovarajući pomaci na vrhu objekta za vrijednost koeficijenta
učešća Γ=1.41 su prema tome 82.5mm odnoso 158mm .

-Pomak pri kome dolazi do sloma poprečnog presjeka je još i veći i dostiže vrijednost od 317
mm na visini h * odnosno 447 mm na vrhu objekta.

-Dokaz provodimo za vrijednost nominalnih veličina u formatu: Δ n / Γ > Sel

odnosno 112mm > 73.7mm, čime je dokaz izveden.

9. Performance point (tačka snošljivosti)

Ovdje prikazana metoda postupnog guranja je metoda potresnog inženjerstva i može se
koristiti za analizu postojećih ili dimenzioniranje novih objekata. U slučaju dimenzioniranja
postojećih objekata, kako je to učinjeno u ovom primjeru, cilj je usporediti deformacijski
kapacitet s maksimalno mogućim elastičnim pomacima.
Takozvani performance point ili točka snošljivosti imaju karakter vizualiziranja mjerodavnih
veličina i bez obzira na prikladnost njihovog prikaza nisu esencijalni za provođenje dokaza
temeljonog na pomacima.
Presječna točka pushover krive i neelastičnog spektra odziva naziva se performance point.
Ova točka predstavlja maksimalni spektralni pomak za analizirani element.

10. Zaključak
Prikazan je postupak proračuna nosivih armiranobetonskih konstrukcija temeljen na
pomacima. Radi se o statičkom postupku a za opis dinamičkog ponašanje realne građevine
koristi se analogija s zamjenjujućim ekvivalentnim sistemom s jednim stepenom slobode.
Sljedeće bitno pojednostavljenje je bilinearna aproksimacija kapaciteta nosivosti analiziranog
elementa.
Postupak je limitiran na periode za koje vrijedi princip istih pomaka, što u zavisnosti od
nacionalnih dokumenata i literature znači da ovaj princip ne vrijedi za periode manje od ca.
0,7 s. Postupak nudi jasan prikaz svih relevantnih elemenata potresne analize u jednom
jedinom grafu.

11
11. Literatura

Dazio, Alessandro: Erdbeebensicherung von Bauwerken II

Eurocode 8: Design of structures for erthquacke resistance, Part 1- Part 6

Weber, Benedikt, Verformungsbasierte und kraftbasierte Tragwerksanalyse, Berner FH Burgdorf,

2007

Tomičić, I. (2003) Modeliranje seizmički otpornih armiranobetonskih okvira. Građevinar, Zagreb, br.
55, str 449-455

Alendar, V. (2004) Projektovanje seizmički otpornih armiranobetonskih konstrukcija kroz primere -

Deo B. Beograd: Građevinski fakultet

12