UNIVERZITET U TUZLI

RGGF
GRAĐEVINSKI ODSJEK
GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE, II CIKLUS
PREDMET: MOSTOVI II

SEIZMIČKA IZOLACIJA MOSTOVA

SEMINARSKI RAD

Student: Emir Vikalo Predmetni profesor:

Broj indeksa : III-27/15 Dr.Sc.Mirsad Topalović, docent

Tuzla, 2017

1
 SADRŽAJ:

1. Uvod…………………………………………………………………. 3

2. Praktična prijemena sistema za kontorlu vibracija…………… 3

3. Izoliranje baze nosive konstrukcije……………………………… 4

4. Ugrađivanje………………………………………………………… 8

5. Analitička istraživanja i karakteristike prototipskog mosta….. 9

6. Zaključak…………………………………………………………… 13

7. Literatura………………………………………………………….. 14

2
 1. Uvod

Svrha seizmičke izolacije je reduciranje dejstva zemljotresa na konstrukcije promjenom

njenih dinamičkih svojstava, kako bi se njeno ponašanje pod dejstvom zemljotresa što više
zadržalo u elastičnom području i na taj način na ekonomski prihvatljiv nivo smanjilo
oštećenje konstrukcije a time i troškovi sanacije.

Zaštita građevina od potresa može se zasnivati na unaprijed osiguranoj kontroli ponašanja

građevine za vrijeme dinamičkog djelovanja kakvo je potres. Primijenjeni postupci mogu se
klasificirati po sljedećim principima:
prema principu dinamike, po načinu realiziranja i prema mjestu instalacije, kako slijedi:

Klasifikacija prema principima dinamike:

Metoda kontroliranja i reguliranja karakteristika povratne sile
Metoda kontroliranja i reguliranja prigušenja
Metoda kontroliranja i reguliranja mase

Klasifikacija prema načinu realizacije

Pasivni način
Aktivni način

Klasifikacija prema mjestu instalacije

Vanjski tip
Unutarnji tip

2. Praktična primjena sistema za kontrolu vibracija

Prema načinu realizacije, u osnovi, razlikuju se dva koncepta aktivni i pasivni. Koncept
aktivne kontrole deformacija građevine postiže se umetanjem elektronički upravljivih
hidrauličkih uređaja, tj. termin „aktivni“ znači unošenje vanjske energije u dinamički sistem.

Pasivni koncept zasnovan je na zahvatima koji ne dovode eksternu energiju u sistem ali
sistem čine različitima od konvencionalne građevine.

Aktivni pristup s vanjskim tipom instalacije, tj. postavljanje specijalnih naprava, najčešće
elektronički upravljivih hidrauličkih uređaja, složen je i skup zahvat.

Pasivni pristup s unutarnjim tipom instalacije najčešće se zasniva na viskoelastičnom

ponašanju specijalnih uređaja za prigušivanje koji su ugrađeni u konstrukciju.

U ovom radu govori se o postupku koji je u svijetu inženjerski najprimjenjivaniji način zaštite
građevina od potresa. Radi se o postupku izolacije nosive konstrukcije na lameliranim
gumenim ležajevima (izolatorima). Ovaj postupak prema principima dinamike regulira
karakteristiku ulazne i povratne sile, prigušenje i period sistema, prema načinu realizacije jest
pasivan, a prema mjestu instalacije je vanjski zahvat. Izolacioni sistem kod mostova
kombinuju ležišta i izolaciju u ravni između kolovoza i stubova.

3
 .

3. Izoliranje baze nosive konstrukcije

Zahtjevi koje treba da ispuni bazna izolacija:

1) da sistem ostane stabilan za zahtijevana proračunska pomjeranja,

2) da obezbijedi povećanu otpornost za povećana pomjeranja,
3) da se ne ošteti pod ponovljenim cikličkim opterećenjem,
4) prigušenja i odnosa sila pomeranja.

Linearni sistem (A) ima iste periode za sve nivoe seizmičkog opterećenja. Sila u gornjoj
konstrukciji je proporcionalna pomjeranju izolacionog sistema. Ojačanje izolacionog sistema
predstavljeno je zavisnošću B.

slika 3 http://www.grad.unizg.hr

4
U početnoj fazi ovaj sistem je „mek“ a sa porastom seizmičkog opterećenja postaje krući.
Kada seizmičko opterećenje izazove pomjeranje veće od proračunskog ojačanog sistema
gornja konstrukcija je izložena većim silama a izolacioni sistem pomeranjima manjim nego
kod linearnog sistema.
Omekšavanje izolacionog sistema prikazano je zavisnošću C. Sistem je u početku krut, a sa
povećanjem opterećenja omekšava. Kada se dostigne proračunsko pomjeranje omekšanog
sistema gornja konstrukcija izložena je manjim silama, a izolacioni sistem većim
pomjeranjima nego u slučaju linearnog sistema. Klizanje izolacionog sistema predstavljeno je
linijom D (sile smicanja izolacionog sistema). Slično omekšanom sistemu, efektivni period
produžava se sa porastom seizmičkog opterećenja, a opterećenje u gornjoj konstrukciji ostaje
konstantno.

Izoliranje nosive konstrukcije građevine od tla kojim se šire potresni L i R valovi s

horizontalnim i vertikalnim komponentama pomoću lameliranih gumenih ležajeva izvodi se
duž jedne horizontalne ravnine koja dijeli konstrukciju na dva dijela. Najčešće je to podjela na
gornji i donji ustroj.Na tim mjestima se ugrađuju elastični i/ili elastoplastični izolatori potresa
koji u horizontalnom smjeru imaju vrlo nisku a u vertikalnom visoku vrijednost krutosti.

Danas se kao izolatori baze najviše koriste elastomerni lamelirani ležajevi. Imaju efekt opruge
koja pomaže da se konstrukcija vrati u prvobitni položaj. To su deformabilni elementi koji se
koriste za prijenos opterećenja s jednog dijela konstrukcije na drugi. Uz relativno male
troškove proizvodnje i jednostavnu ugradnju optimalno se primjenjuju u mostogradnji,
visokogradnji i industrijskim objektima. Mogu biti armirani (AEL) i nearmirani (NEL).2

Elastomjerni ležajevi prije ugradnje3

2
Sveučilište u Splitu, GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, Katedra za betonske konstrukcije i
mostove, Kolegij: Mostovi
3
GF Rijeka, MOSTOVI, Radnić, Harapin, Šunjić, odlomak 7.2.2

5
 Elastomjerni ležajevi nakon ugradnje3

Nosivost ležaja u pogledu horizontalne sile je ograničena. Pomaci i zaokreti ostvaruju se

deformacijom kaučuka. Ugrađeni djeluju kao izolatori građevine a ujedno povećavaju osnovni
vlastiti period (T-strategija). Na taj način se doseže zona seizmičkog spektra karakterizirana
zadržavanjem niske energije. Daju neznatno prigušenje i, ugrađeni u konstrukciju s pokretnim
ležajevima, djeluju kao povratni ˝feder˝. Kod elastomera produženje perioda izolatora postiže
se povećanjem visine.

Elastomerni ležajevi omogućuju istovremene pomake u dva okomita smjera i istovremena

zakretanja u tri okomite ravnine a preuzimaju vertikalna (normalna) i horizontalna
(posmična)

3
GF Rijeka, MOSTOVI, Radnić, Harapin, Šunjić, odlomak 7.2.2

6
Za vrijeme opterećivanja na ležajeve mogu djelovati normalna sila, smičuće sile u pravcu
dvije osi i moment savijanja oko dvije osi. Zbog prisilnih smičućih deformacija ležajeva
nastaju horizontalne sile. Na osnovi zaokretanja konstrukcije određuje se zaokretanje
ležajeva. Osnovni zahtjev je da na rubovima ne dođe do odizanja ležajeva.

Kontinuirani most sa seizmičkom izolacijom4

Na prethodnoj slici prikazan je tipični kontinuirani most sa uređajima za seizmičku izolaciju

(elastomjerni ležaj). Ovi ležajevi štite skeletnu konstrukciju tako što ograničava horizontalnu
silu i prigušuje seizmičku energiju.

4
GF Rijeka, MOSTOVI, Radnić, Harapin, Šunjić, odlomak 7.2.3

7
Raspoređivanje ležajeva na mostu

Vrlo je važno voditi računa o rasporedu pomičnih i nepomičnih ležajeva u uzdužnom i

poprečnom smjeru. Pri tome valja imati na umu da se elastomerni i čelični ležajevi znatno
razlikuju. Krutost elastomernih ležajeva znatno ovisi o njihovoj visini, pa tako i njihov
pomak.
Lončasti ležajevi horizontalnu silu preuzimaju gotovo bez deformacija
Uzdužni raspored
Kod kraćih kontinuiranih nosača nepomični ležaj se postavlja na jednom upornjaku gdje je
najjednostavnije prenijeti horizontalne sile u tlo. Pri tome se najveće dilatacije pojavljuju na
suprotnom upornjaku iznad pomičnog ležaja.
Za duže sklopove može biti ekonomično postavljanje nepomičnog ležaja na stup u blizini
sredine mosta. Pritom se povećani izdatak za stup koji mora preuzeti horizontalne sile
uspoređuje s izdacima za manje prijelazne konstrukcije na upornjacima. Ako su stubovi vitki
postoji mogućnost rješenja s nekoliko nepomičnih ležaja oko sredine mosta.

Uzdužni raspored izolatora5

5
Sveučilište u Splitu, GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, Katedra za betonske konstrukcije i
mostove, Kolegij: Mostovi, OPREMA MOSTOVA

8
Tlocrtni raspored (dispozicija)

Nepomični ležajevi postavljaju se u paru samo kod uskih mostova, razmak ležaja oko 5 m. Za
veće širine mora se omogućiti i poprečno dilatiranje.
Važno je voditi računa da čelični ležajevi se razlikuju od elastomernih po načinu prijenosa
opterećenja. Kod čeličnih ležajeva se opterećenje prenosi malim, tzv. točkastim ili linijskim
dodirnim plohama zbog čega se na tim mjestima javlja velika koncentracija naprezanja, dok
se kod elastomernih ležaja opterećenje prenosi preko veće plohe, što je povoljnije kod unosa
koncentrirane sile u sklop i potporu.5

Tlocrtni raspored izolatora5

Konstrukcija dinamičkog prigušivača seizmičkih vibracija mostovskih oslonaca5

5
Sveučilište u Splitu, GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, Katedra za betonske konstrukcije i
mostove, Kolegij: Mostovi, OPREMA MOSTOVA

9
 4. Ugrađivanje
Da bi se spriječila neželjena naprezanje ležajeva moraju površine uz ležajeve biti međusobno
paralelne, ravne i okomite na rezultantu od stalnog opterećenja. Zbog toga se u pravilu
između ležaja i donjeg dijela konstrukcije predviđa sloj za izravnavanje (npr. mort debljine 2
– 3 cm). Kontaktne površine ležajeva i konstrukcije trebaju biti vodoravne, odnosno nagnute
tako da pod utjecajem težine ili stalnog opterećenja (npr. pritisak zemlje) ne nastanu posmične
deformacije ležajeva.
Ležajeve treba postaviti tako da se bez teškoće mogu izmijeniti (predvidjeti mogućnost
smještaja i odizanja konstrukcije hidrauličkim prešama).
Redovito nije dopušteno postavljanje dva ili više ležajeva, jedan za drugim u uzdužnom
smjeru konstrukcije na jednom osloncu.
Ležajevi raznih dimenzija se zbog nejednakih krutosti ne mogu postavljati jedan pored
drugog.

5. Analitička istraživanja i karakteristike prototipskog mosta

Za analitičko istraživanje dinamičkog ponašanja mostovskih konstrukcija sa različitim
visinama srednjih stubova izabran je karakterističan armiranobetonski most.

Noseći sistem konstrukcije gornjeg stroja je oformljen od kolovozne ploče i četiri glavna
nosača oslonjena na seizmičke izolatore, a ovi na krajnje i srednje stubove. Most je raspona
3x48 m, tj. ukupne dužine L = 144 m. Upornjaci su visine po 6,0 m, lijevi stub visine 18,0 m,
a desni visine 30,0 m. Kao reprezentativni zemljotresni zapisi za dinamičku analizu
prototipske konstrukcije mosta korišćeni su akcelerogram zemljotresa El Centro - SAD, 1940.
godine. Nelinearni diskretni matematički model definisanog prototipskog mosta sa označenim
konačnim elementima i čvornim tačkama prikazan je na slici za podužni pravac. Izvršeni su
reprezentativni analitički testovi za nelinearno ponašanje prototipske mostovske konstrukcije i
pri tome su odabrane karakteristične tačke prototipske mostovske konstrukcije na gornjem i
donjem stroju mosta. 6

6
SAVREMENI PRISTUP ASEIZMIČKOM PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA - PRIMENA BAZNE
IZOLACIJE KOD MOSTOVAMilutin VUČINIĆ ;Radomir FOLIĆ ;Danilo RISTIĆ

10
Dati su komparativni prikazi vremenskog odgovora pomjeranja, brzine i ubrzanja kao i
prikazi vremenskog histerezisnog odziva transverzalna sila – pomjeranje.

Odabrane karakteristične tačke za analizu su tačke 2 i 3 iznad lijevog upornjaka i tačke 10 i 11

iznad stuba. 6

Na osnovu rezultata prikazanih na sl. 11. vidi se da su pomjeranja donjeg stroja, na lijevom
upornjaku, zanemarljivo mala (0,01m), a za tačku 3 na gornjem stroju su značajna i iznose
+0,16 i - 0,21m pri T~6,1sec. Uočljiv je različit odgovor pomeranja mostovske donje i gornje
konstrukcije.6

6/slika11
SAVREMENI PRISTUP ASEIZMIČKOM PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA - PRIMENA
BAZNE IZOLACIJE KOD MOSTOVAMilutin VUČINIĆ ;Radomir FOLIĆ ;Danilo RISTIĆ

11
Pomjeranje gornjeg i donjeg stroja tačaka blizu srednjeg lijevog stuba su po apsolutnoj
vrijednosti znatno bliže za oba čvora 10 i 11 (0,15 i 0,21m) pri T~6,1 sec.

Na sljedećoj slici je prikazan vremenski histerezisni odziv transverzalna sila – pomeranje za

izolator montiran iznad lijevog upornjaka za element 37 između čvorova 2 i 3. Iz dijagrama i
dostignutih najvećih vrijednosti pomjeranja i sila F vidi se
da izolator ima veliki kapacitet apsorpcije energije.

slika12/slika13
SAVREMENI PRISTUP ASEIZMIČKOM PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA - PRIMENA
BAZNE IZOLACIJE KOD MOSTOVAMilutin VUČINIĆ ;Radomir FOLIĆ ;Danilo RISTIĆ

12
Vremenski histerezisni odziv transverzalna sila - pomeranje za seizmički izolator montiran
iznad kraćeg stuba - element 38 (između čvorova 10 i 11) prikazan je na slici 14. Uz slike su
upisane vrijednosti dostignutih najvećih vrijednosti pomeranja i sila F. Upoređujući odziv
sistema sa izolatorom postavljenim iznad lijevog upornjaka (el. 37) i iznad kraćeg srednjeg
stuba vidi se da prvi ima znatno veća pomjeranja i rasipanje energije.

slika14
SAVREMENI PRISTUP ASEIZMIČKOM PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA - PRIMENA
BAZNE IZOLACIJE KOD MOSTOVAMilutin VUČINIĆ ;Radomir FOLIĆ ;Danilo RISTIĆ

13
 6. Zaključak

Ovi rezultati pokazuju kvalitetne prednosti sistema za seizmičku izolaciju, što predstavlja
novo tehničko rešenje za efikasnu zaštitu mostovskih konstrukcija pri jakim zemljotresnim
dejstvima. Ovo tehničko rješenje iskazuje svojstvo sistema da se ponaša kao seizmički
izolator, apsorber seizmičke energije i graničnik (kontrolor) relativnih pomjeranja
konstrukcije.
Osnovna filozofija aseizmičkog projektovanja uobičajenih mostova je da za slabe i umjerene
zemljotrese, konstrukcija mosta „radi“ u elastičnoj oblasti, bez većih oštećenja elemenata
konstrukcije, dok ih za jake zemljotrese treba projektovati tako da se spriječi lom ili velika
oštećenja koja je teško sanirati. Primjenom seizmičkih izolatora stvaraju se uslovi da se rad
konstrukcije mosta i pri jakim seizmičkim pobudama zadrži u elastičnom području što ovaj
sistem preporučuje za praktičnu primjenu.

14
 7. Literatura

-SAVREMENI PRISTUP ASEIZMIČKOM PROJEKTOVANJU KONSTRUKCIJA -

PRIMENA BAZNE IZOLACIJE KOD MOSTOVA
Milutin VUČINIĆ ;
Radomir FOLIĆ ;
Danilo RISTIĆ

-GF Rijeka, MOSTOVI, Radnić, Harapin, Šunjić

-OBRANA GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA OD POTRESA POSTUPKOM

IZOLACIJE Senka Mitrović, Darko Meštrović

-http://www.grad.unizg.hr

-Sveučilište u Splitu, GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET, Katedra za

betonske konstrukcije i mostove, Kolegij: Mostovi

15