Professional Documents
Culture Documents
frontotemporoparijetalno
gotovo izodenzna sa
moždanim parenhimom,
kompresivni efekat na
mediosagitalne strukture.
a b
Neurinom akustikusa
Pneumomeatografija: Vazduh ispunjava subarahnoidalni prostor
leve pontocerebelarne cisterne, ali ne ulazi u meatus acusticus
internus. Ova metoda se više ne koristi od uvodjenja MR, a inače se
izvodi intratekalnom aplikacijom vazduha, a potom skeniranjem PC
uglova u položaju na boku.
Holesteatom
CT: U levom PC uglu vidljiva je velika hipodenzna masa,
delom rubno kalcifikovana, gustoće tečnosti i masnog tkiva, koja
komprimira IV komoru i izaziva hidrocefalus III i lateralnih
komora.
Meningeom
pontocerebelarnog ugla
a.: MR (T1W aksijalni
prekontrastni i koronarni
postkontrastni sken): Vidljiva
je okruglasta, jasno
ograničena tumorska
formacija u desnom PC uglu
homogene strukture koja se
a
intenzivno prebojava
kontrastnim sredstvom.
b : MR (T2W koronarni
skenovi). Oba unutrašnja
slušna hodnika se jasno
diferenciraju i slobodni su.
Prema tome se sa velikom
sigurnošću može isključiti
neurinom akustikusa, pa se
najverovatnije radi o
b meningeomu PC ugla. Tumor
se prikazuje u vidu zone
hipersignala u T2W.
Meningeom PC ugla
CT (postkontrastni) :
desnom PC uglu vidljiva je
jasno ograničena zona
intenzivne patološke
opacifikacije koja potiskuje
IV komoru i izaziva
hidrocefalus
supratentorijalno.
DSA:
U projekciji desnog PC
ugla vidljiva je opsežna
zona intenzivne patološke
vaskularizacije koja dolazi
iz duralnih grana sifona
karotide.
Neurinom trigeminusa
MR (T1W aksijalni sloj pre- i postkontrastno): Masa u obliku peščanog
sata u formi hipersignala smeštena je delom infratentorijalno, u
području desnog PCU, a delom supratentorijalno, temporobazalno.
Nakon aplikacije kontrastnog sredstva masa se intenzivno i homogeno
prebojava kontrastnim sredstvom.
Meningeomi
a.: CT (postkontrastni):
Meningeom poda zadnje jame
koji se kroz foramen magnum
spušta u cervikalni segment
a kičmenog kanala.
b.: CT (postkontrastni):
Konveksitetni meningeom leve
parijetalne regije.
Ovi tumori su najčešće spontano
hiperdenzni, jasno ograničeni,
intenzivno se opacifikuju
kontrastnim sredstvom i okruženi
su najčešće obilnim edemom.
b
Glomus jugulare
MR (aksijalni
slojevi T1W i T2W):
U nivou desnog
jugularnog foramena
vidljiva je mekotkivna
masa koja destruiše
vrh piramide i zauzima
pontocerebelarnu
cisternu.
Pilocitični astrocitom
CT (postkontrastni): U levoj hemisferi cerebeluma vidljiva je zona heterogenog
denziteta, pretežno hipodenzna, gustoće likvora, sa manjim solidnim delom
posteriorno koji se intenzivno prebojava kontrastnim sredstvom. Izražen je
kompresivni efekat na IV komoru, a supratentorijalno postoji umeren hipertenzivni
hidrocefalus III i lateralnih komora.
MR (T1W bez kontrasta): Na sagitalnim slojevima jasno su vidljive solidna i
cistična komponenta ekspanzije, kao i kompresivni efekat na moždano stablo.
Oligodendrogliom
MR (sagitalni slojevi
T1W i aksijalni slojevi T2W):
Vidljiva je masa inhomogene
strukture intraventrikularno
koja sadrži fokuse
hiposignala u obe sekvence.
Ovi fokusi odgovaraju
depozitima kalcijuma.
Neuroblastom
CT (postkontrastni):
Velika masa levo frontalno i
periventrikularno
inhomogene strukture sa
prisustvom cistične
komponente i bizarnih
kalcifikata.
MR (T2W): Intraventrikularni
neuroblastom prikazan je u
formi mase inhomogene
strukture koja sadrži zone
intenzivnog hiposignala.
Ove zone odgovaraju
depozitima kalcijuma unutar
tumora.
Papilom horioidnog pleksusa
CT (bez kontrasta): U levoj lateralnoj
komori vidljiva je velika masa
inhomogenog denziteta, pretežno
gustoće kalcijuma, sa centralnim
razredjenjem.
Vidljiva je ekstenzija tumora izvan
komore, kao i obilan perifokalni edem.
MR (T1W i T2W): Područja
hiposignala u obe sekvence odgovaraju
kalcifikatima.
Glioblastoma multiforme
MR (T1W postkontrastni): Desno frontalno vidljiva je velika masa
inhomogenog intenziteta signala koja se intenzivno, pretežno rubno,
prebojava kontrastnim sredstvom. Centralni hipodenzitet odgovara
područjima nekroze. Prisutan je perifokalni edem, kao i kompresivni
efekat na mediosagitalne struture uz subfalksnu hernijaciju mase. Nalaz
je karakterističan za glioblastom.
Metastaza u cerebelumu
CT (postkontrastni): U desnoj hemisferi cerebeluma vidljiva je prstenasta
zona, rubno prebojena kontrastom, sa centralnom cističnom – nekrotičnom
komponentom koja se ponaša kompresivno i koja najverovatnije odgovara
sekundarnom depozitu.
Multiple metastaze
CT (postkontrastni): U levoj hemisferi cerebeluma, u području hijatusa
tentoriuma levo, kao i levo okcipitalno vidljive su manje zone patološke
opacifikacije okružene minimalnim edemom, koje će odgovarati
sekundarnim depozitima.
Kraniofaringeom
CT (postkontrastni): Unutar III komore vidljiva je masa ovalnog oblika, lako
hipodenzna u odnosu na moždanim parenhim, koja pokazuje manju ekstenziju
prema supraselarnoj regiji. U kaudalnom delu masa sadrži manji rubni kalcifikat.
Prisutan je naznačen hipertenzivni hidrocefalus
III i lateralnih komora.
MR (T1W) : Na koronarnim slojevima vidljivo je širenje mase prema kaudalno.
Ipak, hipofiza se jasno diferencira od opisane mase.
Mikroadenom hipofize
MR T1W postkontrastni: Na
koronarnim slojevima vidljiva
je u levom režnju hipofize
sićušna zona patološke
opacifikacije koja odgovara
mikroadenomu.
Makroadenom hipofize
MR T1W bez kontrasta:
Vidljiva je velika mekotkivna masa
intra-i supraselarno koja širi selu,
zauzima supraselarne cisterne i
potiskuje III komoru.
Koloidna cista III komore
CT: U prednjem delu III komore vidljiva
je manja kružna hiperdenzna zona koja
komprimira foramen Monroi i izaziva
hidrocefalus lateralnih komora.
MR (aksijalni slojevi T2W): Velika
koloidna cista III komore prikazana u
formi intenzivnog hiposignala, jasno
ograničena od okolnih struktura.
Lipom corpus callosuma
CT: Izmedju frontalnih rogova lateralnih komora vidljiva je zona
gustoće masnog tkiva, rubno kalcifikovana, koja razmiče frontalne
rogove. Nalaz je karakterističan za lipom corpus callosuma, inače veoma
redak tumor u CNS-u.
Upalni procesi
Cerebralni apsces
CT (postkontrastni): Levo temporalno vidljiva je zona prstenaste intenzivne
patološke opacifikacije, tankog i napetog zida, hipodenznog sadržaja, okružena
obilnim perifokalnim edemom, koja će odgovarati apscesnoj kolekciji.
Subduralni empijem
CT (postkontrastni): Desno frontalno, parasagitalno vidljiva je manja
tečna kolekcija oivičena intenzivnim, kontrastom prebojenim zidom koji
odgovara kapsuli empijema.
Obolenja bele mase i
atrofične promene
Multipla skleroza
dimenzija u periventrikularnoj
strelicama).
Binswangerova bolest
MR (T2W aksijalni slojevi): Vidljiv je naglašen hipersignal peri- i
subkortikalnoj atrofiji.
Vaskularne anomalije
Subarahnoidalna hemoragija
CT: Vidljiv je hemoragični sadržaj simetrično rasporedjen u
subarahnoidalnim prostorima, perimezencefalično, tentorijalno,
kao i u obe Silvijeve fisure. Prisutan je hidrocefalus III i lateralnih
komora.
a b
Aneurizma na levoj
a. cerebri posterior C
a: CT : Vidljiva je kružna
spontano hiperdenzna
formacija perimezencefalično
levo. b, c: DSA : Aneurizma
leve a. cerebri posterior usmerena
fundusom prema lateralno i gore.
Multiple aneurizme
CT angiografija (MIP,SSD): Vidljiva je velika aneurizma na desnoj
a. cer. mediji usmerena fundusom prema napred, kao i manja
aneurizma na a. comm. anterior usmerena prema napred i udesno.
a b c
malformacija
CT (postkontrastni):
intenzivno prebojena
za AV malformaciju.
Arterio - venska malformacija frontalne regije
DSA: Vidljiva je AVM desno frontalno i parasagitalno koja se hrani
pretežno iz ogranaka a. pericallosae, kao i iz jedne jake grane ACM,
dok venska drenaža ide u sinus sagittalis superior (nije prikazana).
Arterio-venska
malformacija
temporalne regije
DSA: Vidljiva je velika
temporoparijetalno koja
se irigira iz proširenih
o opsežnim ishemičnim
prisutnim kompresivnim
efektom na mediosagitalne
strukture. Vidljiv je
sveže tromboze.
a b
Tromboza venskih sinusa
a. MR (sagitalni i aksijalni slojevi T1W, T2W i IR): Vidljiv je hipersignal u T1W,
kao i diskretan hiposignal u T2W u području sinus sagittalis superior, sinus rectus
i v. magnae Galeni, kao znak tromboze ovih venskih struktura.
Desno parijetalno, kortikosubkortikalno, vidljiva je zona hipersignala u T2W koja
odgovara ishemičnoj leziji - venskom infarktu.
b. MR (sagitalni i aksijalni slojevi T1W): Vidljiv je naglašen hipersignal duž celog
sinus sagittalis superior kao znak venske tromboze, jasno prikazan i na aksijalnim
slojevima u formi trougla.
Kičmeni kanal i njegov sadržaj
Hernijacija lumbalnog diska
CT: Vidljiv je minimalni mediolateralni prolaps diska L5S1
levo sa malim zahvatanjem levog i. v. foramena, kompresijom
levog korena S1 i duralne vreće.
Ekstruzija lumbalnog diska
CT: Masivni mediolateralni prolaps – ekstruzija diska L5S1 desno
koja ispunjava veći deo lumena kanala, desni lateralni recesus i
potiskuje duralnu vreću i desni koren S1 prema dorzalno i ulevo.
Postoji kaudalna migracija fragmenta.
Sekvestracija diska
(L5S1)
MR (sagitalni slojevi
T1W i T2W) : Vidljiva je
kaudalna migracija
slobodnog fragmenta
diska duž zadnje strane
korpusa S1 pršljena.
Takodje postoje izražene
degenerativne promene na
ovom disku u smislu
redukovane visine i
sniženog intenziteta
signala zbog dehidratacije.
Ekstruzija cervikalnog diskusa
MR (sagitalni slojevi T1W i T2W): U nivou C6C7 vidljiva je masivna
ekstruzija pripadajućeg diska sa izraženom kompresijom medule i
blokadom subarahnoidalnih prostora. U T2W sekvenci vidljivi su
i znaci mijelopatije u formi intramedularnog hipersignala neposredno
iznad ekstruzije.
Spondilodiscitis
MR (sagitalni slojevi a-T1W, b-T2W i c ''fat saturation''): Subhondralni
delovi trupova pršljenova L4 i L5 pokazuju hiposignal u T1W i hipersignal
u T2W uz intenzivnu postkontrastnu opacifikaciju u FatSat sekvenci
kojom prilikom se opacifikuje i sam i. v. diskus. Ovakav nalaz znak je
upalnih i ožiljnih promena u sklopu spondilodiscitisa.
a b c
Osteohondroza
MR (sagitalni slojevi T1W pre- i postkontrastno –a,b i T2W -c): Promena
strukture subhondranih delova trupova pršljenova (hipersignal u T1W i T2W,
hiposignal u ''fat supression''sekvenci) rezultat je zamene koštane srži
masnim tkivom u sklopu degenerativnog procesa. U samom diskusu(L4L5)
vidljive su fisure unutar anulusa ispunjene tečnošću (c), kao i reparativno
ožiljno tkivo u sklopu anulusa koje pokazuje postkontrastnu opacifikaciju (b).
Sinovijalna cista
MR (sagitalni slojevi
T1W postkontrastno, kao i
T2W): U zadnjem
epiduralnom prostoru u
nivou L4L5 vidljiva je jasno
ograničena rubno
opacifikovana cistična
tvorevina koja odgovara
sinovijalnoj cisti. U T2W cista
pokazuje rubni hiposignal
koji odgovara
kalcifikacijama.
a b
a c