Professional Documents
Culture Documents
2 UVOD ............................................................................................................................................. 2
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 16
1
2 UVOD
Eero Saarinen je bio dizajner finskog porijekla, jedan od lidera istraživanja i eksperimenta u američkoj
arhitekturi tokom 1950-ih.
Eero je rođen kao sin poznatog arhitekte Elilel Saarinen i njegove druge žene skulptorice Loja
Gesellius.
Zajedno sa roditeljima i sestrom Evom-Lisom 1923. odselio se u Sjedinjene Američke Države, tamo je
u Michiganu pohađao javne škole.
Od 1929. studira skulpturu na pariškoj Académie de la Grande Chaumière, ali je odustao kad je
shvatio da želi nastaviti očevim stopama. Nakon togje od 1931. - 1934. studirao arhitekturu
na Univerzitetu Yale, koji je u to vrijeme bio vrlo konzervativan, tako da više je naučio od svog oca,
koji je bio puno moderniji.On jekombinovao srednjovijekovne skandinavske forme sa aktuelnim
trendovima.Eero je, zajedno sa ocem - 1940, projektovao školu Crow Island u Winnetki (Illinois). Taj
projekt jednokatne građevine, uticao je na izgled brojnih poslijeratnih osnovnih škola jer je
ergonomski odgovarao malim učenicima.U tih 11 godina, koliko je radio sa ocem, Eero je počeo u
vlastititim projektima eksperimentisati sa skluptorskim formama, nepoznatim u ranijoj arhitekturi,
koje su se dramatično razlikovale od svega viđenog. Njegovi uzbudljivi rezultati oduševili su mnoge
kojima je dosadila monolitnost i štedljivost internacionalnog stila moderne arhitekture.Saarinenov
prvi samostalni projekt, kojim je postao slavan preko noći, bio je veliki tehnički centar General
Motorsa u Warrenu (Michigan). I Saarinen se, poput brojnih kolega, okušao u dizajnu namještaja,
naročito stolica, koje su uvijek predstavljale estetski i strukturni izazov koji nije lako riješiti.
Eero je još 1941. zajedno sa kolegom Charlesom Eamesom osvojio nacionalnu nagradu za dizajn
namještaja za organsku stolicu od kuhanog furnira.
2
Slika 1. Eero Saarinen [1]
1948. je napravio stolicu od plastike presvučenu pjenastom gumom i tkaninom. Njegov posljednji
dizajn namještaja iz 1957. bio je niz stolica i stolova na izduženim postoljima nalik na vinske čaše. Pri
tome je kombinirao aluminijska postolja, koja bi nosila plastične školjke za stolice i diskove
od mramora ili plastike za stolove.
Zakrivljene forme njegovog namještaja pratile su njegov interes za sklpturalne arhitektonske forme.
Saarinen je umro 1961, ostavivši brojne projekte nedovršenim. Njih su dovršili njegovi suradnici.[2]
[1] https://www.britannica.com/biography/Eero-Saarinen
3
3 NAJPOZNATIJA DJELA ARHITEKTE EERO SAARINEN
[3] https://www.pinterest.com/pin/25121710394603450/
4
3.1 WOMB CHAIR
[4] http://www.artnet.com/artists/eero-saarinen/womb-chair-et-son-ottoman-2-
works-ziw2yt-flSf5VUozUlp3Bw2
[5] http://www.mid-century-home.com/eero-saarinen-the-womb-chair/
5
3.2 GRASSHOPPER STOLICA
Za okvir ove stolice koristi se minimalna količina drveta. Ako tragate za savršenim mjestom
da se opružite i odmorite,to je Grasshopper stolica. Ova stolica je veoma funkcionalna i
dekorativna, a njen ram je napravljen od drveta koji daje čvrstu potporu. Silueta stolice je
inspirisana slikom skakavca iz profila. Stolica ima sjedalicu od jastuka. Može biti pravljena od
spužve, kože ili nekog drugog materijala. Ona je veoma udobna i čovek se u njoj lako opušta i
dopunjava svoje baterije.
[6] http://maaike.com.au/spot-the-grasshopper
6
3.3 TULIP STOL
Radeći na modelu stola, Saarinen je pravio modele koji su bili ¼ prave visine stola, a kako je
želio cjelokupnu sliku, stavljao ih je u kućicu za lutke.
Finski dizajner je uvijek naglašavao važnost sagledavanja šire slike. “Uvijek dizajnirajte imajući
u vidu veći kontekst – stolicu u sobi, sobu u kući, kuću u okruženju, okruženje u gradskom
planu”, govorio je Saarinen.
7
Baza je od livenog aluminijuma, kružnog oblika u čijoj sredini je pozicionirana jedna noga. Kružna
baza je šira na dnu kruga, pa tako obezbjeđuje stabilnost. Površina stola je od mermera, granita,
drveta, laminata, uglavnom u bijeloj boji. Na osnovu znanja i iskustva koje je stekao baveći se
vajarstvom, Saarinen je redefinisao svoj dizajn kroz modele od gline. Otkrivao je kako i kada koristiti
strukturalne oblike i kroz eksperimentisanje otkrivao više mogućnosti od kojih su neke ružne, neke
uzbudljive, neke velike…
Tako je Saarinen postao predstavnik organske arhitekture i dizajna, iako se na početku orijentisao ka
kubističkim oblicima. “Tulip” što je tipičan primjer njegove slobodno elegantne forme.
Saarinen je za “Knoll” napravio čitavu seriju “Tulip” stola, koja uključuje trpezarijski sto, mali sto i
kafe-stolić.
Saarinenov što je do danas zadržao svoju posebnost genijalnim, jednostavnim i inovativnim dizajnom.
Tokom godina i drugi proizvođači su predstavili svoje “pijedestal stolove” inspirisane njegovim
modelom, od poznatih i skupih do jeftinijih, tako da se danas u domovima širom svijeta mogu naći
stolovi inspirisani Saarinenovim tulipan stolom.[7]
Značajan rad je njegova tulipan stolica (Tulip Chair) s širokim, kružnim podnožjem.Posebna
stolica kao prva u povijesti s jednom nogom, čisti je odraz elegancije modernizma. Potpisuje
je Eero Saarinen. Dizajn karakterizira jedinstvenost njenoga volumena sa širokim, kružnim
podnožjem.
[7] https://www.knoll.com/product/saarinen-dining-table-42-round
8
Tulip chair dizajnirana je 1956. godine. Predstavlja ultramoderni dizajn u obliku kružne baze u
čijoj sredini je pozicionirana jedna noga. Kružna baza je šira na dnu kruga, pa tako
obezbjeđuje stabilnost stolice, a isto tako i mogućnost okretanja. Sjedište stolice je veoma
jednostavno, čvrsto i udobno, a prvi primjeri ove stolice proizvodili su se samo u bijeloj boji,
dok su jastuci za sjedenje bili crni.
„Tulip chair“ danas se na tržištu može naći u gotovo svim bojama, a razlikuje se i u tome što
je prvobitna verzija bila bez naslona za ruke i sa lagano zakrivljenim zaslonom, dok su danas
dostupne varijante sa naslonom i bez naslona. [8]
Obzirom da je“Tulip“ stolica, nakon izlaska na tržište, dobila neke negativne ocjene, Eero
Saarinen je težio tome da njegova sljedeća stolica bude redizajn „Tulip“ stolice.
[8] http://www.design-museum.de/en/collection/100-masterpieces/detailseiten/tulip-chair-no-
151-saarinen.html
[9] http://www.bonluxat.com/a/Frank_Gehry_Side_Chair.html
9
4 ANALIZA ODABRANOG PROIZVODA ZA REDIZAJN
Proizvod koji smo odabrali za redizajn je stolica ˝Tulip˝. Tulip stolica je najpoznatije djelo
arhitekte Eero Saarinena. Stolica Tulip je prva stolica u povijesti sa jednom nogom.
Stolica se sastoji od sjedala, postolja i naslona za leđa, sa ili bez rukonaslona. Rukonasloni su,
u većini slučajeva, samo nadogradnja na postojeću konstrukciju stolice. Stolice moraju svojim
konstrukcijskim karakteristikama, čvrstoćom i trajnošću osigurati nesmetano kretanje.
Konstrukcija mora osigurati sigurnu upotrebu i veliku otpornost na mehanička opterećenja
korištenja. Od početka samog dizajniranja stolice, njen izgled odiše modernizmom. Udobnost
stolice u prvom planu istaknuta je tapaciranim sjedištem i naslonjačem koji prati geometriju
tijela. Stabilnost, čvrstoća i krutost stolice postignuta je samim odabirom aluminija ili plastike
kao glavnog materijala.
Industrijski dizajn treba omogućiti i ekonomski što isplativiju proizvodnju. Samom izmjenom
materijala određenog proizvoda mogu se poboljšati određena svojstva konstrukcije, kao što
su stablinost, krutost, čvrstoća.
Jedna od karakteristika namještaja je njegova funkcionalnost i lakoća upotrebe.
Dva osnovna razloga zbog kojih smo odabrali tulip stolicu za redizajn je problem transporta
stolice i težina same stolice.
S obzirom da je kod tulip stolice onemogućeno rastavljanje što predstavlja jedan od
osnovnih problema transporta, redizajn smo uradili na način da smo gornjoj konstrukciji
dodali 4 noge, koje se posmatraju kao zaseban dio stolice. Prilikom dostavljanja stolice, kupac
će dobiti uputstvo za sastavljanje stolice i noge stolice montirati za sjedište iste. Kao osnovni
spoj se koriste vijci.
Također, na samo dno noge, ugrađujemo kotače za lakše premještanje stolice.
Noge stolice su izrađene od metala, dok je sjedište izrađeno od plastike.
Na ovaj način smo smanjili masu konstrukcije, ali i olakšali eksploataciju i transport iste.
10
Slika 10. Sastavljanje redizajnirane stolice
11
4.2 GRASSHOPPER STOLICA
Visina sjedišta : 44 cm
Punjenje : pjena
Za okvir ove stolice koristi se minimalna količina drveta. Ako tragate za savršenim mjestom da se
opružite i odmorite,to je Grasshopper stolica. Ova stolica je veoma funkcionalna i dekorativna, a njen
ram je napravljen od drveta koji daje čvrstu potporu. Dizajniraana je 1950tih godina. Silueta stolice je
inspirisana slikom skakavca iz profila. Stolica ima sjedalicu od jastuka. Može biti pravljena od spužve,
kože ili nekog drugog materijala
12
Prijedlog redizajna stolice:
Savremeno industrijsko oblikovanje postavlja jednako važan zahtjev da oblik predmeta mora
odgovarati osobinama građe od kojih je izgrađen. Dakle, poštovanje materijala je jedan od nužnih
uvjeta za dobro oblikovanje. Oblik koji je usklađen sa svojstvima građe bit će prikladan za ono za što
je namijenjen, a ujedno će isticati svojstva građe. Međutim dugotrajno sjedenje na neudobnim
stolicama mogu uzrokovati nelagodu i umor, što predstavlja suprotnost samom cilju upotrebe
konstrukcije.
Grasshoper stolica svojim prvobitnim oblikom daje udobnost i kvalitet konstrukcije, međutim, kao
jedan od nedostataka jeste nemogućnost pokretljivosti, prilagođavanju pokretu ljudskog tijela.
Ovu stolicu bismo redizajnirali tako što bi se promijenio okvir stolice koji joj daje čvrstoću i stabilnost.
Dakle, stolica bi se i dalje sastojala od naslonjača zajedno sa sjedalicom koji su izjedna tapacirani
mehkim tapacingom kako bi se postigla veća udobnost.
Rukonasloni su izrađeni iz jednog dijela, koji imaju i ulogu noge stolice, pružajući potporu cijeloj
konstrukciji.
13
Faze sastavljanja stolice :
14
Slika 16. Konačan izgled redizajniranje stolice
15
5. ZAKLJUČAK
Osnovni princip udobnosti sjedenja leži u sistemu u kojem se težina tijela osobe, koja sjedi,
prenosi na površinu sjedišta preko sjednih kostiju , dok istovremeno stopala ne preuzimaju
nikakav teret , a kralježnica zadržava svoj normalan položaj. Zahtjevi koji se postavljaju s
obzirom na namještaj odnosno njegovu korisnost najbolje određuju prilagođenost proizvoda
njegovoj namjeni. U svakodnevnom životu se sve više koristi namještaj za sjedenje, odnosno
stolice. Ona mora biti u potpunosti u skladu sa anatomskim, psihološkim i sociološkim
karakterstikama određene populacije i mjestu upotrebe. I Saarinen se poput brojnih kolega
okušao u dizajnu namještaja, naročito stolica, koje su uvijek predstavljale estetski i strukturni
izazov koji nije lako riješiti.
Djela Eero Saarinena predstavljaju simbol udobnosti i luksuza i dan danas. Stolice koju smo
odabrali za redizajn je čisti odraz elegancije modernizma. Potpisuje ih Eero Saarinen. Dizajn
karakterizira jedinstvenost njenoga volumena sa širokim, kružnim podnožjem. Međutim
ukoliko je stolica namjenjena ze serijsku proizvodnju treba voditi računa o nedostatcima
konstrukcije kao cjeline. Smatramo da stolica Tulip ne bi postigla veliku prodaju i potražnju,
pogotovo za serijsku proizvodnju, s obzirom na poteškoće eksploatacije i upotrebe stolice.
Također proizvodnjom stolice se nije vodilo računa o premještanju stolice sa jednog mjesta
na drugo, i smatramo da će njeno premještanje u velikoj mjeri biti olakšano upotrebom
kotača.
16
17