74 po lojtrici gor’

“Pro duce Trepime(ero)”
Prostor izmeu Splita i Trogira, omeen planinom Kozjak
kolijevka je hrvatske dræavnosti. O njegovu znaËenju,
posebno za naπu povijest, izliπno je i govoriti
Na Split s visoka
Piπe: prof. Krunoslav Milas
akopa li se ispod povrπine ili prevrne
Z koji kamen, odmah se pojavljuje
poneki arheoloπki nalaz iz rimskih
vremena ili, πto nam je joπ vaænije, sa
samog poËetka hrvatske povijesti.
Sama planina Kozjak, iako nije visoka,
ima dva lica. S kopnene strane to je tek
valovita visoravan, ali se s primorske
strmo uzdiæe kao moÊna πesnaest km
dugaËka barijera iznad Kaπtelanskog zal-
jeva. Na samom rubu visoravni su i najviπi
vrhovi planine (Veli vrj 779 m). Posebno
je impozantna Kozjakova stijena, slikovit
kameni zid visine 50 do 250 m, ali svojom
duæinom jedna od naπih najduæih stijena.
PenjaËki je vrlo zanimljiva, sa πirokim
izborom penjaËkih problema. BuduÊi je
stijena Kozjaka okrenuta jugu, privlaËi
penjaËe tijekom cijele godine. Gotovo svi
naπi dalmatinski penjaËi svoje su prve
korake u stijeni naËinili upravo na
Kozjaku. Dobre prometne veze, pristu-
paËnost, kratki usponi i laka orijentacija
Ëine posjet Kozjaku vrlo atraktivnim
kako za planinare tako i za druge izlet-
Planinarski dom Putalj
nike. BuduÊi je ljeti stijena izloæena
suncu, upravo je rano proljeÊe idealno za
planinarenje ovim krajem.

Planinarski put “Kolijevkom
hrvatske dræavnosti”
Kako bi planinari πto bolje upoznali ovaj
kraj bogat arheoloπkim nalazima iz vre-
mena hrvatskih kraljeva, HPD “Ante
Bedalov” iz Kaπtel Kambelovca trasiralo
je planinarski put “Kolijevkom hrvatske
dræavnosti” i izdalo vodiË sa
zemljovidom. Staza ima 19 kontrolnih
toËaka, mahom ranokrπÊanskih crkvica
i lokaliteta znaËajnih za hrvatsku povi-
jest. Svake godine poËetkom oæujka,
osnivaËi organiziraju sada veÊ tradi-
cionalni godiπnji pohod tom stazom.
Kozjak ima nekoliko planinarskih
kuÊa i skloniπta do kojih vode oznaËene
planinarske staze koje nisu predugaËke
(jedan do dva sata uspona) i na razliËite
naËine savladavaju gotovo okomitu
Kozjakovu stijenu, pruæajuÊi pritom pos-
jetiteljima uæitak prekrasnog pogleda na
more, Split i Kaπtelanski zaljev. Staze
uglavnom zapoËinju na æeljezniËkim
postajama, ili stanicama prigradskih
autobusa. Ovoga vam puta preporuËamo
uspon iz Kaπtel SuÊurca do planinarskog
doma “Putalj” i od Kaπtel Staroga do
doma na MalaËki.
Do Kaπtel SuÊurca autobusom iz
Splita, zatim stazom na sjever.
Asfaltnom cestom do groblja i kapelice
Gospe od Hladi, a zatim joπ sat vremena
uzbrdo markacijom do planinarskog
doma “Putalj” (460 m). Uspon traje
kojih dva sata. Od planinarskog doma,
smjeπtenog na obronku podno juæne sti-
jene Kozjaka, pruæa se izvanredni vidik
na Split i Kaπtela. “Putalj” je jedan od
najveÊih domova u Dalmaciji. Stalno je
otvoren i opskrbljen, pa je idealno
odmoriπte i prenoÊiπte za dvodnevne
planinarske izlete.
Kriæ na MalaËki
Iz Splita do Kaπtel Staroga moæemo
vlakom, autobusom ili osobnim automobilom.
Uspon poËinje kod prve kuÊe nakon æel-
jezniËke postaje. OznaËena staza na nekoliko
mjesta dodiruje ili sijeËe cestu. Uspon do
doma “MalaËka” (477 m) na prijevoju traje sat
i pol vremena. Za one kojima pjeπaËenje nije
jaËa strana dodajmo da se do MalaËke moæe i
automobilom. Dom nije stalno opskrbljen, a
otvoren je vikendom i po dogovoru.
O prekrasnim vidicima ne treba ni gov-
oriti. Od prijevoja MalaËka samo je tri
minute do doma “»esmina” koji je otvoren
Obavijesti:
 HPS, Zagreb, KozarËeva 22, tel. 01/48-24-142, 48-23-624
 Plan. dom “Putalj”, HPD “Kozjak”, Kaπtel SuÊurac, tel. 021/224-774 (naveËer)
 Plan. dom “MalaËka”, HPD “MalaËka - Donja Kaπtela”, Kaπtel Stari, tel. 021/233-016
(Ivan BuriloviÊ)
 Plan. dom “Pod Koludrom”,
 HPD “Ante Bedalov”, Kaπtel Kambelovac, tel. 021/221-402 (Josip Pejπa)
 Split, autobusni kolodvor, tel. 021/338-505, 338-502, 338-469
Planinarsko skloniπte
Orlovo gnijezdo
po dogovoru. Na MalaËki je u spomen na
poginule branitelje Kaπtela postavljen 12 m
visoki betonski kriæ.
I joπ jedna zanimljivost: za ljubitelje
πetnji, u blizini prijevoja je markirana kruæ-
na staza koja povezuje nekoliko atraktivnih
kraπkih mjesta.
Na Kozjaku su joπ dvije planinarske kuÊe.
Iz Kaπtel Kambelovca uspinjemo se do plan-
inarske kuÊe “Pod Koludrom”, od kojeg je
Ëetrdesetak minuta do najviπeg vrha planine
i tridesetak do planinarskog skloniπta
“Orlovo gnijezdo”.
Markezina greda
po lojtrici gor’ 75
Kako u knjizi “Stopama hrvatskih
narodnih vladara” zapisuje don
Frane BuliÊ, arheolog koji je u dru-
goj polovini 19. st. iskapao
starohrvatske i ranokrπÊanske
starine u tom kraju, jednog ljetnog
popodneva 1891. tijekom posjeta
grupe bavarskih uËenjaka solin-
skim iskopinama, jedan mu je
mjeπtanin donio na prodaju kamen
s natpisom “Pro duce Trepim”.
Don Frane mu je platio dvije
forinte i, uoËivπi vrijednost nalaza,
veÊ sutradan krenuo u Riæinice
gdje je odlomak pronaen da bi
naËinio plan kako otkupiti zemlju i
zapoËeti iskapanje. Komadu je
oËito nedostajao jedan dio (“ero”),
pa je seoskoj djeci obeÊao platiti
dva novËiÊa za svako pronaeno
slovo. Nastala je opÊa strka meu
djecom koja su zavirivala svuda i
raskapala kamenje, tako da je
uskoro don Frani doπlo izaslanstvo
seljaka æaleÊi se da sada zbog
njega, a u potrazi za famoznim
slovima, djeca masovno ruπe
ograde okolnih vinograda! Don
Frane je povukao svoju nagradu, a
ostatak je natpisa do danas vjero-
jatno ostao u nekoj od gromaËa.
InaËe, iskapanja su na tom pros-
toru zapoËela veÊ 1893. a natpis,
kupljen za dvije forinte, danas se
nalazi u splitskom arheoloπkom
muzeju.